Japan obilježava 81 godinu od američkog nuklearnog napada na Hirošimu

Japan danas obilježava 81. godišnjicu američkog nuklearnog napada na Hirošimu, prvog takvog napada u istoriji čovječanstva.

Od 6. avgusta 1945. godine, kada su Sjedinjene Američke Države bacile atomsku bombu na japanski grad, čime su ubrzale okončanje Drugog svjetskog rata, do kraja te godine u eksploziji, kao i od povreda i bolesti izazvanih radijacijom, stradalo je oko 140.000 ljudi.

Posljednji preživjeli i dalje čuvaju sjećanje na napad na Hirošimu, kao i na tri dana kasnije izvedeni napad na Nagasaki, prenoseći svjedočanstva na naredne generacije.

Od tog napada nijedan američki predsjednik nije posjetio Hirošimu sve do 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik SAD-a Barak Obama položio vijenac u memorijalnom parku u tom japanskom gradu.

Bombarder B-29 „Enola Gej“ je 6. avgusta 1945. godine u 8.15 po lokalnom vremenu, sa visine od 9.600 metara, bacio bombu nazvanu „Mali dječak“, koja je nakon 43 sekunde eksplodirala na oko 600 metara iznad zemlje. Procjenjuje se da je temperatura u središtu eksplozije dostigla između 3.000 i 4.000 stepeni Celzijusa.

Bomba, teška oko četiri tone, usmrtila je sve koji su se nalazili u krugu od 500 metara i uništila oko 90 odsto grada. Oko 45 minuta nakon eksplozije počela je da pada takozvana „crna kiša“ radioaktivnih čestica.

Tri dana nakon bombardovanja Hirošime, SAD su bacile atomsku bombu „Debeli čovjek“ na Nagasaki, gdje je stradalo oko 74.000 ljudi, nakon čega je Japan 15. avgusta objavio kapitulaciju.

Rat je zvanično završen dvije nedjelje kasnije, 2. septembra 1945. godine. U trenutku napada u Hirošimi je živjelo oko 350.000 ljudi, od čega 40.000 pripadnika vojnog osoblja. Danas taj grad ima oko 1,2 miliona stanovnika.

Prema pojedinim procjenama, u napadima na Hirošimu i Nagasaki ukupno je stradalo više od 220.000 ljudi.

Svake godine u Hirošimu se šalje oko 10 miliona origami ždralova, ptica koje u Japanu predstavljaju simbol dugovječnosti i besmrtnosti.

Očekuje se da će gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui i ove godine pročitati Deklaraciju mira.

Kako prenose svjetski mediji, ovogodišnja deklaracija biće snažno povezana sa aktuelnim međunarodnim prilikama. U poruci će biti osuđena sve prisutnija ideja da nuklearno oružje sprečava sukobe, uz poruku da se takva doktrina mora napustiti.

Gradonačelnik će ukazati na aktuelne ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini, naglašavajući da takve krize podstiču međunarodno nepovjerenje i navode svjetske sile da opravdavaju upotrebu ili prijetnju upotrebom nuklearnog oružja.

Deklaracija će prenijeti i poruku posljednjih preživjelih: Ne prenosite mržnju, prenosite nadu.

Preživjeli pozivaju mlađe generacije da sačuvaju sjećanje na 1945. godinu i spriječe da tragedija bude zaboravljena.