<article>Njemačka je danas obilježila  osamdeset godina od oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Buhenvald,  uz upozorenja govornika na "rast kranje desnice u cijelom svijetu".Guverner države Tiringije Mario Vojt i bivši njemački predsjednik  Kristijan Vulf govorili su na ceremoniji u gradu Vajmaru, kojoj je  prisustvovalo nekoliko ljudi koji su preživjeli Holokaust.Vojt je rekao da je Buhenvald bio „mjesto sistematske dehumanizacije“ i  da je sve što se dešavalo u logoru smrti „bilo osmišljeno da slomi  ljudski duh i njegovo dostojanstvo“.Bivši njemački predsjednik Kristijan Vulf izrazio je zabrinutost zbog aktuelne globalne političke situacije. - Zbog radikalizacije i svjetskog pomjeranja udesno, sada mogu, a to me  plaši, da jasnije shvatim kako je to moglo da se desi tada-  rekao je Vulf, misleći na nacistički teror.Pozvao je na aktivno zalaganje za demokratiju i očuvanje čovječanstva.  - -' Mi snosimo trajnu, stalnu, vječnu odgovornost zbog toga, jer nikada više ne smijemo dozvoliti da zlo prevlada- rekao je.Uoči memorijalnog skupa, izraelski zvaničnici su se otvoreno  usprotivili planiranom govoru filozofa Omrija Boema, čiji je deda  preživio Holokaust, poznatog kritičara izraelske vlade i njenih akcija u  Gazi. Ovo je navelo organizatore da povuku poziv Boemu da učestvuje na  skupu.Logor Buhenvald, osnovan 1937. godine, nalazio se u današnjoj državi  Tiringiji. Oko 280.000 ljudi je prošlo kroz njega, a od toga preko  56.000 zatvorenika ubili su nacisti, ili su umrli od gladi, bolesti i  medicinskih eksperimenata, prije no što su ga oslobodile američke trupe,  aprila 1945. godine.</article>

Njemačka je danas obilježila &nbsp;osamdeset godina od oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Buhenvald, &nbsp;uz upozorenja govornika na "rast kranje desnice u cijelom svijetu".
Guverner države Tiringije Mario Vojt i bivši njemački predsjednik &nbsp;Kristijan Vulf govorili su na ceremoniji u gradu Vajmaru, kojoj je &nbsp;prisustvovalo nekoliko ljudi koji su preživjeli Holokaust.
Vojt je rekao da je Buhenvald bio „mjesto sistematske dehumanizacije“ i &nbsp;da je sve što se dešavalo u logoru smrti „bilo osmišljeno da slomi &nbsp;ljudski duh i njegovo dostojanstvo“.
Bivši njemački predsjednik Kristijan Vulf izrazio je zabrinutost zbog aktuelne globalne političke situacije.
&nbsp;- Zbog radikalizacije i svjetskog pomjeranja udesno, sada mogu, a to me &nbsp;plaši, da jasnije shvatim kako je to moglo da se desi tada- &nbsp;rekao je Vulf, misleći na nacistički teror.
Pozvao je na aktivno zalaganje za demokratiju i očuvanje čovječanstva. &nbsp;-&nbsp;
-' Mi snosimo trajnu, stalnu, vječnu odgovornost zbog toga, jer nikada više ne smijemo dozvoliti da zlo prevlada- rekao je.
Uoči memorijalnog skupa, izraelski zvaničnici su se otvoreno &nbsp;usprotivili planiranom govoru filozofa Omrija Boema, čiji je deda &nbsp;preživio Holokaust, poznatog kritičara izraelske vlade i njenih akcija u &nbsp;Gazi. Ovo je navelo organizatore da povuku poziv Boemu da učestvuje na &nbsp;skupu.
Logor Buhenvald, osnovan 1937. godine, nalazio se u današnjoj državi &nbsp;Tiringiji. Oko 280.000 ljudi je prošlo kroz njega, a od toga preko &nbsp;56.000 zatvorenika ubili su nacisti, ili su umrli od gladi, bolesti i &nbsp;medicinskih eksperimenata, prije no što su ga oslobodile američke trupe, &nbsp;aprila 1945. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Logor Buhenvald

Njemačka

Svijet

Logor Buhenvald u Njemačkoj oslobođen prije 80 godina: Govornici upozorili na rast krajnje desnice u svijetu

Njemačka je danas obilježila  osamdeset godina od oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Buhenvald,  uz upozorenja govornika na "rast kranje desnice u cijelom svijetu".
Guverner države Tiringije Mario Vojt i bivši njemački predsjednik  Kristijan Vulf govorili su na ceremoniji u gradu Vajmaru, kojoj je  prisustvovalo nekoliko ljudi koji su preživjeli Holokaust.
Vojt je rekao da je Buhenvald bio „mjesto sistematske dehumanizacije“ i  da je sve što se dešavalo u logoru smrti „bilo osmišljeno da slomi  ljudski duh i njegovo dostojanstvo“.
Bivši njemački predsjednik Kristijan Vulf izrazio je zabrinutost zbog aktuelne globalne političke situacije.
 - Zbog radikalizacije i svjetskog pomjeranja udesno, sada mogu, a to me  plaši, da jasnije shvatim kako je to moglo da se desi tada-  rekao je Vulf, misleći na nacistički teror.
Pozvao je na aktivno zalaganje za demokratiju i očuvanje čovječanstva.  - 
-' Mi snosimo trajnu, stalnu, vječnu odgovornost zbog toga, jer nikada više ne smijemo dozvoliti da zlo prevlada- rekao je.
Uoči memorijalnog skupa, izraelski zvaničnici su se otvoreno  usprotivili planiranom govoru filozofa Omrija Boema, čiji je deda  preživio Holokaust, poznatog kritičara izraelske vlade i njenih akcija u  Gazi. Ovo je navelo organizatore da povuku poziv Boemu da učestvuje na  skupu.
Logor Buhenvald, osnovan 1937. godine, nalazio se u današnjoj državi  Tiringiji. Oko 280.000 ljudi je prošlo kroz njega, a od toga preko  56.000 zatvorenika ubili su nacisti, ili su umrli od gladi, bolesti i  medicinskih eksperimenata, prije no što su ga oslobodile američke trupe,  aprila 1945. godine.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan optužio je danas glavnu opozicionu stranku da pokušava da opstruira veliku istragu o korupciji protiv gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua koji je u zatvoru.
- Šta god da uradite, ne možete ometati tok pravde. Dužnost je pravosuđa, u ime turskog naroda, da slomi te prljave ruke. Vremenom će javnost vidjeti koliko daleko ova mreža, koja je obavila Istanbul kao bršljan, zaista doseže - rekao je Erdogan, prenosi Rojters.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP) je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Imamoglu se smatra glavnim rivalom Erdogana, a ranije je uhapšen u okviru istrage o navodnoj korupciji, što je uzrokovalo masovne demonstracije širom Turske.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.

Erdogan optužuje opoziciju: Dužnost pravosuđa da slomi te prljave ruke

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen razgovarala je s premijerom Kine Li Ćiangom, a glavna tema bile su carine koje je skoro svim državama svijeta uveo američki predsjednik Donald Tramp.
Kako je objavljeno iz press kabineta Evropske komisije, Fon der Lajen je naglasila odgovornost EU i Kine "kao dva najveća tržišta na svijetu" da podrže "slobodnu i fer svjetsku trgovinu baziranu na jednakim uslovima."
- Fon der Lajen je naglasila potrebu da se trenutna situacija riješi pregovorima i da se izbjegne dalja eskalacija - saopšteno je iz Evropske komisije.
Pored toga, predsjednica EK je naglasila ključnu ulogu Kine u rješavanju mogućih problema u trgovini uzrokovanim carinama, posebno u sektorima koji su već pogođeni globalnim prekapacitetom.
- Takođe, Fon der Lajen je podsjetila na hitnost u vezi s strukturalnim rješenjima za ravnotežu bilateralnih trgovinskih odnosa i osiguranje boljeg pristupa za evropske kompanije, proizvode i usluge na kineskom tržištu - saopšteno je.

Fon der Lajen s kineskim premijerom: Najavljen zajednički odgovor na Trampove carine

Uprava policije je, od 31. marta do 7. aprila, podnijela 97 krivičnih prijava, na osnovu kojih su procesuirane 103 osobe i dva pravna lica, zbog sumnje da su počinili 120 krivičnih djela.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u proteklih sedam dana rasvijetljeno je krivično djelo teško ubistvo i uhapšen osumnjičeni. 
Podnijete su dvije krivične i tri prekršajne prijave protiv pet operativno – interesantnih i sa njima povezanih lica od strane regionalnih centara bezbjednosti Centar, Sjever i Zapad.
- Višem državnom tužilaštvu je podnijeto osam krivičnih prijava protiv devet poznatih i tri nepoznata lica zbog izvršenih 10 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 osoba, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. 
Zaplijenjeno je više od 30 kilograma marihuane i više od 33 grama kokaina. 
Specijalnom držanom tužilaštvu je podnijeta krivična prijava protiv pet osoba koje se dovode u vezu sa krijumčarenjem kokaina na transnacionalnom nivou iz Južne Amerike prema zemljama Zapadne Evrope i Australije. 
- U vezi sa tim, uhapšene su dvije osobe, još dvije osobe u bjekstvu, dok se jedno lice nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog izvršenja krivičnih djela u drugim krivičnim predmetima - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ekonomski i ekološki kriminal</h2>
U cilju održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta preduzete su proaktivne mjere i radnje u odnosu na članove organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantna i sa njima povezana lica, kao i aktivnosti sa fokusom na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu građana, na osnovu kojih je izvršeno ukupno 35 pretresa na 32 lokacije širom Crne Gore, kojom prilikom je pronađeno 18 komada oružja, 464 komada oružja, minsko- eksplozivna sredstva, gasno i startno oružje.
Podnijeto je 11 krivičnih prijava protiv 12 fizičkih i dva pravna lica za 14 počinjenih krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala kojima je pričinjena je materijalna šteta od 176.232 eura.
Kada je u pitanju jedan od nacionalnih prioriteta - ekološki kriminal u skopu ovih aktivnosti podnijete su četiri krivične prijave, protiv četiri lica za izvršena četiri krivična djela u oblasti nelegalne gradnje, bespravne sječe šuma i građenja objekta bez prijave i dokumentacije za građenje a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 3.900 eura. 
U oblasti poreskih utaja, kroz projekat ’’Evazija’’, podnešena je jedna krivična prijava protiv jednog fizičkog i jednog pravnog lica, za dva krivična djela utaja poreza i doprinosa, a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 96.183,76 eura. 
Osnovnom državnom tužilaštvu su iz oblasti suzbijanja korupcije, podnijete tri krivične prijave protiv tri osobe zbog dva krivična djela zloupotreba službenog položaja u javnom sektoru i jedno krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, a pričinjena je materijalna šteta od 72.327,68 eura.
<h2>Krivične prijave protiv 14 maloljetnika</h2>
Registrovano je i procesuirano 21 krivično djelo nasilje u porodici na štetu 24 osobe, a podnijeta je 21 krivična prijava protiv 22 osobe. Podnijeto je 10 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici izvršenih od strane 11 osoba na štetu 10 osoba.
- Kada je u pitanju maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje podnijeto je pet krivičnih prijava i četiri dopune krivičnih prijava protiv 14 maloljetnika zbog krivičnih djela: silovanje, nasilničko ponašanje, izazivanje opšte opasnosti,napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, oduzimanje vozila, teška krađa, uništenje i oštećenje tuđe stvari - navedeno je u saopštenju.
Locirano je i uhapšeno deset osoba po potjernicama, od čega tri po međunarodnim potjernicama, i sedam lica po nacionalnim i lokalnim potjernicama.
U proteklih sedam dana pronađeno je pet nestalih osoba.
Kada je u pitanju bezbjednost drumskog saonraćaja na crnogorskim putevima evidentirano je: 105 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice stradalo, 14 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je 31 učesnik u saobraćaju zadobio lake tjelesne povrede. Pripadnici policije su podnijeli 422 prekršajne prijave, izdali 3.269 prekršajnih naloga i uhapšeno 163 osoba zbog prekršaja iz oblasti saobraćaja.
<h2>Zabranjen ulaz za 13 osoba</h2>
Na graničnim prelazima u Crnoj Gori kontrolisano je 325.734 lica, od toga 167.250 na ulazu i 158.484 na izlazu iz Crne Gore. U okviru navedenog kontrolisano je 101.278 motornih vozila, 69 plovila, 409 vazduhoplova i 39 vozova.
U izvještajnom periodu na graničnim prelazima nije dozvoljen ulaz u Crnu Goru za 13 osoba.
Službenici Sektora granične policije podnijeli su jednu prekršajnu prijavu i izdali 131 prekršajni nalog shodno Zakonu o strancima. Donijeto je 48 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 22 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 15 osoba je izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a inicirano je 30 prestanaka privremenih boravaka. 
- Osim toga, samostalno i sa službenicima inspekcijskih organa, granična policija je realizovala tri akcije „Stranac“ - navedeno je u saopštenju.

Za sedmicu procesuirane 103 osobe, pričinjena šteta po različitih osnovama više od 300.000 eura

Demokratska partija socijalista (DPS) će se o sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima izjasniti nakon što dokument bude dostavljen Skupštini, nije protiv investicija ali je važno da se sačuva interes građana i Crne Gore, javljaju Vijesti.
To je kazao poslanik DPS-a Nikola Milović, nakon konsultacija o ovom pitanju sa premijerom Milojkom Spajićem.
- Kada sporazumi dođu u skupštinsku proceduru, kao odgovorna partija ćemo postupiti o svemu vezanom za sporazume i o tome obavijestiti javnost. Kada budemo imali sve relevantne informacije i sagledamo cijelu situaciju, nakon toga ćemo donijeti odluku. Nismo protiv investicija, ali želimo da vidimo zaštićen interes građana, države i lokalnih zajednica - kazao je Milović.
On je naglasio da će podržati investicije i kredibilne investitore, ali da žele da sporazumi budu urađeni na transparentan način i usklađeni sa interesima građana.
Milović je naveo da poziv na razgovor smatraju odgovornim potezom, kako bi se dobile sve informacije o sporazumima i projektima, te da vjeruje da će se uskoro naći u skupštinskoj proceduri.
<h2>NSD: O sporazumu čemo odlučiti na organima partije</h2>
Iz Nove srpske demokratije (NSD) je, nakon sastanka sa premijerom, saopšteno da će organi te partije odlučivati o podršci sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), te da će cijeli proces ići u fazama, transparentno i da se neće raditi na brzinu.

Milović nakon sastanka sa Spajićem: DPS nije protiv investicija, odlučićemo kad budemo imali sve informacije

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Logor Buhenvald u Njemačkoj oslobođen prije 80 godina: Govornici upozorili na rast krajnje desnice u svijetu

Tagovi

Erdogan optužuje opoziciju: Dužnost pravosuđa da slomi te prljave ruke

Fon der Lajen s kineskim premijerom: Najavljen zajednički odgovor na Trampove carine

Za sedmicu procesuirane 103 osobe, pričinjena šteta po različitih osnovama više od 300.000 eura

Milović nakon sastanka sa Spajićem: DPS nije protiv investicija, odlučićemo kad budemo imali sve informacije

PRATITE TVe UŽIVO