Njemačka industrija ukinula je oko 124 hiljade radnih mjesta u prošloj godini, a žarište krize bio je automobilski sektor, pokazala je analiza konsultantske kompanije EY.
Broj zaposlenih u industriji smanjio se prošle godine 2,3 odsto, na oko 5,38 miliona, izračunala je savjetodavna kompanija na osnovu podataka statističkog zavoda, obuhvativši preduzeća s najmanje 50 radnika, prenosi Hrportfolio.
Pad je dvostruko snažniji nego u 2024. godini.
Najviše radnih mjesta ugasila je automobilska industrija, oko 500 hiljada. U hemijskom i farmaceutskom sektoru ugašeno ih je otprilike dvije hiljade.
- Njemačka je industrija u dubokoj krizi - ocijenio je generalni direktor EY-a, Jan Brorhilker.
On je dodao da je prihod industrije smanjen od 2023. skoro pet odsto i upozorio da samo snažan oporavak može zaustaviti dalji gubitak radnih mjesta.
Prihod je u prošloj godini pao 1,1 odsto, a četvrto tromjesečje nastavilo je trend koji se protegnuo na dvije i po godine.
Minus su bilježili automobilski, tekstilni i sektor papira, a plus metalni i elektrotehnički.
Od pretpandemijske 2019. godine broj zaposlenih smanjen je oko 266 hiljada, odnosno oko pet odsto. Samo automobilski sektor izgubio je u tom periodu 111 hiljada radnih mjesta, što odgovara minusu od 13 odsto.
Broj zaposlenih u tekstilnoj i metalnoj industriji smanjen je 16 odsto, odnosno 13 posto, pokazala je analiza. Hemijski, farmaceutski i elektrotehnički sektor zabilježili su skroman rast broja zaposlenih, tri odsto, odnosno dva odsto.
Industrija bi trebalo da gasi radna mjesta i u ovoj godini zbog slabih narudžbi i intenzivne konkurencije.
Broj stečajeva raste, posebno među dobavljačima automobilske opreme, rekao je Brorhilker, dodajući da proizvođači automobila sve više sele proizvodnju, istraživanje i razvoj u inostranstvo.&nbsp;
Ekonomisti očekuju da će njemačka ekonomija ove godine porasti oko jedan odsto, nakon višegodišnje stagnacije, ali trebaće vremena da se taj rast osjeti u kompanijama.
Potpuni oporavak očekuje se tek naredne godine kada bi trebalo u punoj mjeri osjetiti uticaj državne potrošnje na vojsku i infrastrukturu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka industrija prošle godine ugasila 124 hiljade radnih mjesta

Vaterpolo U20 reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu igraće sa reprezentacijama Španije, Njemačke i Srbije, odlučeno je danas žrijebom.
Muški turnir obuhvatiće Elite i Division I takmičenja, koja će biti odigrana u Varni (Bugarska), odnosno Oeirasu (Portugal).
Žensko prvenstvo okupiće 20 reprezentacija u Oeirasu.
Takmičenje će biti odigrano &nbsp;od 10. do 16. avgusta, a crnogorska selekcija nastupiće u Elitnoj diviziji u Varni.
U prvoj fazi takmičenja, u grupnoj fazi, igraće se po sistemu svako sa svakim, nakon čega će dvije prvoplasirane reprezentacije iz grupa A i B direktno plasirati u četvrtfinale.
Timovi koji osvoje treće i četvrto mjesto u grupama A i B, boriće se protiv reprezentacija koje u grupama C i D zauzmu jedno od prva dva mjesta za preostale pozicije u četvrtifnalu.
Grupa A: Hrvatska, Mađarska, Italija i Grčka
Grupa B: Crna Gora, Španija, Njemačka i Srbija
Grupa C: Turska, Bugarska, Francuska, Slovenija
Grupa D: Holandija, Rumunija, Malta i Češka

Crnogorski vaterpolisti u grupi sa Španijom, Njemačkom i Srbijom

U Njemačkoj su hiljade poslodavaca odbile da isplate minimalnu zaradu tokom prošle godine, saopštila je jedinica za finansijsku kontrolu neprijavljenog rada nakon inspekcije oko 25 hiljada poslodavaca kada je utvrđeno da gotovo svaki četvrti nije prijavio radnike.
Inspekcijom je utvrđeno da je kršenje zakona o minimalnoj zaradi bilo često posebno u ugostiteljstvu, prenosi Capital.ba.
Jedinica za finansijsku kontrolu neprijavljenog rada obavila je inspekcije poslodavaca 25,76 hiljada puta širom Njemačke u prošloj godini i pokrenula je postupke u 6,12 hiljada slučajeva zbog sumnje na kršenje zakona o minimalnoj zaradi.&nbsp;
Više od 500 postupaka pokrenuto je protiv špediterskih kompanija, građevinskih firmi i frizerskih i kozmetičkih salona. Postupci su pokrenuti i protiv poslodavaca u oblasti taksi prevoza, prodavnica pića i službi obezbjeđenja.
Mjesečna bruto minimalna zarada u Njemačkoj za puno radno vrijeme iznosila je prošle godine 2,16 hiljada eura.

U Njemačkoj hiljade poslodavaca odbilo da isplate minimalnu zaradu

Povjerenje Njemaca u SAD kao transatlantskog partnera 2016. godine bilo je na istorijskom maksimumu. Danas, deset godina kasnije, od toga je ostalo vrlo malo. To je poprilično povezano sa tim ko sjedi u Ovalnom kabinetu.
Kontrast teško da može biti veći: Kada je Barak Obama 2009. godine ušao u Bijelu kuću, u Njemačkoj je izazvao talas oduševljenja koji danas djeluje gotovo nestvarno. Nakon napetosti iz vremena Bušove ere, povjerenje je naglo poraslo: prema istraživanju koje je sproveo Pew Research Center, čak 93 odsto Nemaca vjerovalo je da će Obama„u svjetskoj politici uraditi pravu stvar“. Do danas je to ostao rekord.
Čak i 2016. godine, na kraju njegovog drugog mandata, 86 odsto građana mu je i dalje vjerovalo. SAD su pod njegovim vođstvom smatrane pouzdanim partnerom i moralnim uzorom, iako su skandali poput NSA afere, nakon otkrića uzbunjivača Edvarda Snoudena, bacili senku na odnose.
<h2>„Trampov šok" i pad imidža</h2>
Međutim, već nakon prve izborne pobjede Donalda Trampa 2016. godine, povjerenje u Njemačkoj naglo je palo. U veoma kratkom roku svelo se na minimum: pred kraj njegovog prvog mandata tek oko deset odsto ispitanika mu je vjerovalo.
Sličan trend zabilježen je i poslije njegove ponovne izborne pobjede. Dok je za vreme Obame većina Njemaca odnose sa SAD smatrala pozitivnim, sredinom 2025. godine čak 73 odsto ispitanika u Politbarometru javnog servisa ZDF ocijenilo je da su odnosi „loši". Prema novom istraživanju instituta Alensbah (Allensbach), oko dvije trećine Njemaca danas, pored Rusije i Kine, i SAD vidi kao „jednu od najvećih opasnosti za svjetski mir“.
<h2>Nepouzdan NATO partner?</h2>
Pad povjerenja povezan je ne samo sa ličnošću Donalda Trampa, već i sa radikalnom promenom kursa američke politike na više nivoa. Trampovi demokratski prethodnici Barak Obama i Džo Bajden uvijek su se oslanjali na NATO i EU kao pouzdane saveznike i naglašavali zajedništvo.
Donald Tramp, međutim, mnogo snažnije insistira na većem sopstvenom angažmanu i većim izdvajanjima Evropljana za odbranu kada je riječ o njihovoj bezbjednosti. U pregovorima o Ukrajini, SAD su pod Trampom više puta ignorisale evropske partnere. I spor oko Grenlanda doprinosi tome da se Sjedinjene Države u Njemačkoj sve više doživljavaju kao nepredvidiv akter.
Djelimično agresivna retorika američkog predsjednika dodatno je pojačala taj utisak. Već na jednom predizbornom skupu u februaru 2024. godine Tramp je izjavio da NATO partnerima koji ne izdvajaju dovoljno za svoju odbranu, u slučaju ruskog napada, ne bi pružio zaštitu. Umjesto toga, u takvom slučaju bi čak „ohrabrio“ Rusiju da učini „šta god želi“.
Takve izjave ostavile su snažan utisak na Njemce. Da bi SAD pružile vojnu pomoć ako bi neka evropska članica NATO bila napadnuta, danas vjeruje jedva trećina (32 odsto) ljudi u Njemačkoj.
<h2>Carinski spor primorava preduzetnike na preispitivanje</h2>
I Trampova agresivna carinska i ekonomska politika već je ostavila duboke tragove. Za većinu robe uvezene iz EU važi carinska stopa od 15 procenata. Za čelik i aluminijum ona iznosi čak 50 procenata. To teško pogađa i njemačke kompanije. Njihov izvoz u SAD opao je 2025. godine za više od devet procenata u odnosu na prethodnu godinu.
Direktne investicije nemačkih firmi u SAD između februara i novembra 2025. smanjene su za oko 45 procenata u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuje studija Instituta njemačke privrede (IW). Dodatne prijetnje carinama, na primjer u okviru spora oko Grenlanda, izazivaju dodatnu neizvjesnost.
- Uslovi poslovanja su se značajno pogoršali. Raspoloženje među njemačkim kompanijama tokom cijele godine se vidno pogoršalo - izjavio je za Dojče vele Roland Rode, stručnjak za SAD iz organizacije Germany Trade and Invest, svojevrsne nemačke agencije za promociju privrede. 
Iako se njemačke kompanije ne okreću u potpunosti od SAD kao tržišta, zbog nepredvidive trgovinske politike trenutno izbegavaju veće investicije u SAD.
<h2>Turizam i programi razmene naglo opadaju</h2>
Trampova oštra migrantska politika i znatno pooštreni uslovi za ulazak u zemlju dodatno su odvratili mnoge njemačke turiste. Iako su SAD i dalje najpopularnija destinacija Njemaca van Evrope, od januara do jula 2025. tamo je otputovalo svega oko 780.000 nemačkih turista - oko dvanaest procenata manje nego u istom periodu prethodne godine. 
- SAD imaju određeni imidž i simbolizuju slobodu i individualnost. Turisti ne žele da se suoče sa prizorima Nacionalne garde na ulicama Los Anđelesa i racijama protiv imigranata - objasnio je vazduhoplovni stručnjak Hajnrih Grosbongart za časopis „Virtšaftsvohe" (Wirtschaftswoche).
Američki planovi prema kojima bi strani turisti prilikom ulaska u SAD ubuduće morali da otkriju svoje onlajn aktivnosti iz posljednjih pet godina, kao i više izvještaja o njemačkim turistima koji su se iznenada našli u američkom pritvoru za deportaciju, dodatno odvraćaju mnoge ljude. Zbog toga je i broj prijava za đačke razmene sa SAD znatno opao. Pojedine organizacije bilježe pad i do 50 procenata.
<h2>Ipak nema trajnog raskida?</h2>
Gubitak povjerenja Njemaca u SAD, dakle, ogroman je na više nivoa. Ipak, on ne mora biti konačan, što pokazuje pogled na istorijski razvoj rejtinga američkih predsjednika u posljednjih 20 godina. 
Dok su oni kod republikanskih predsjednika Buša i Trampa bili izuzetno niski, odmah nakon izbora demokrata Obame i Bajdena ponovo su naglo porasli. Promjena u Ovalnom kabinetu, ili barem znatno više evropski orijentisana politika u Vašingtonu, mogla bi možda relativno brzo da vrati izgubljeno povjerenje.

„Opasnost za svjetski mir“: Više nema povjerenja u SAD

Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.
Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.
Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.
Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.
- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Njemci su prošle godine na glavnom odmoru u prosjeku trošili 130 eura dnevno, šest odsto više nego 2024. godine, navodi studija hamburške Fondacije za pitanja budućnosti British American Tobacco.
&nbsp;Taj odmor je Njemce u prosjeku koštao 1,64 hiljade WUR, stotinak više nego 2024, prenosi Capital.ba.
&nbsp;- To je zaista ogroman skok - rekao je naučni direktor Fondacije Ulrih Rajnhart predstavljajući 42. izdanje njene turističke analize.
&nbsp;Dan je, međutim, različito koštao po destinacijama. Dnevni trošak na odmoru u Njemačkoj je skočio samo pet eura na 122 eura, dok je u inostrantsvu porastao osam osam na 128 eura.
&nbsp;Posebno oštro su porasli troškovi u Grčkoj, 42 eura na 147 eura, i Španiji, 34 eura na 143 eura.
&nbsp;- Grčka i Španija bi trebalo da pripaze i ne pretjeraju -- upozorio je Rajnhart.
&nbsp;Turska je pojeftinila, pa su njemački turisti sa po 108 eura dnevnog troška prošli 16 eura jeftinije nego prethodne godine.
&nbsp;Međutim, najosjetnije je pojeftinio odmor u Hrvatskoj, gdje je dan turistu koštao 97 eura ili 28 manje nego 2024.&nbsp;

Njemci na ljetnjem odmoru trošili 130 eura dnevno

Hiljade ljudi protestovalo je u Berlinu u znak podrške iranskom nacionalnom ustanku povodom godišnjice iranske antimonarhijske revolucije iz 1979. godine.
Skup je uslijedio nakon protesta širom Irana, koji su počeli u decembru zbog ekonomskih teškoća, a brzo su poprimili politički karakter te su ugušeni.
Prema procjenama, otprilike 8.000 ljudi okupilo se kod Brandenburške kapije u Berlinu u 13:00 sati, izjavila je berlinska policija za Rojters dodajući da je 20.000 ljudi bilo prijavljeno za učešće.
Šahin Gobadi, član odbora za vanjske poslove Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI), tvrdio je da je broj učesnika iznosio 100.000, navodeći da hiljade ljudi nisu mogle doputovati u Berlin jer su letovi otkazani zbog vremenskih neprilika.
Bivši američki državni sekretar Majk Pompeo obratio se skupu putem interneta, nakon što je njegov let otkazan.
- Iako me je vrijeme u Berlinu spriječilo, kao i hiljade drugih ljudi, da vam se lično pridružim na demonstracijama, radujem se što vam se mogu priključiti virtualno na godišnjicu Iranske revolucije iz 1979. godine. Iranski narod želi demokratski i slobodan Iran i svijet bi trebalo stati uz njega - poručio je on.
Prema navodima organizatora, događaj su podržale 344 organizacije i političke ličnosti, uključujući parlamentarne grupe prijateljstva s Iranom, sindikate i aktere civilnog društva na nacionalnom i lokalnom nivou iz nekoliko evropskih zemalja, kao i 312 iranskih udruženja u Evropi.
- Poruka iranskog naroda i njegovog otpora bila je i ostaje ova: nema politike popuštanja, nema rata niti stranog uplitanja, promjena režima i suverenitet republike naroda, od naroda i putem njihovog organizovanog otpora - rekla je Marjam Rajavi, izabrana predsjednica Nacionalnog vijeća otpora Irana, na skupu u Berlinu.

Hiljade ljudi izašlo na ulice Berlina: "Želimo demokratski i slobodan Iran"

Kompanija za automobilske baterije (ACC), koju podržava Stelantis, obavijestila je sindikate da je odustala od planova za izgradnju takozvanih gigafabrika u Italiji i Njemačkoj, saopštio je italijanski sindikat metalskih radnika UILM.
ACC, zajedničko preduzeće za baterije, u kojem je Stelantis najveći investitor, imalo je planove za tri gigafabrike u Evropi - u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, prenosi Tanjug.
Kompanija je objavila da su projekti u Njemačkoj i Italiji pauzirani od maja 2024. godine i da je malo vjerovatno da će se ispuniti preduslovi za njihovo ponovno pokretanje. Na to je uticala slaba potražnja za električnim automobiima.
U saopštenju se dodaje da ACC razmatra različiti scenarije.
Stelantis je saopštio da pažljivo prati situaciju i procjenjuje industrijske i društvene implikacije.
Francusko-italijanska kompanija prethodno je objavila da će ukupni troškovi smanjenja planova u vezi sa električnim automobilima dostići 22,2 milijarde eura.
ACC je u zajedničkom vlasništvu Stelantisa, Mercedes-Benca i kompanije Total enerdžis. &nbsp;

ACC neće graditi fabrike baterija u Italiji i Njemačkoj

Njemačka industrija zabilježila je u decembru iznenađujuće snažan rast novih narudžbina, najveći u posljednje dvije godine, pokazuju danas objavljeni podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke (Destatis).
Ukupno je zabilježen rast narudžbina od 7,8 odsto u odnosu na novembar, što je znatno iznad očekivanja ekonomista koji su predviđali pad od 2,2 odsto.
Stručnjaci se nadaju da rezultati predstavljaju početak novog pozitivnog trenda poslije višegodišnje krize u industriji, prenosi Viršaftsvohe.
- Ovo izgleda kao prava prekretnica - izjavio je predstavnik Landesbanke Baden-Virtemberga Jens-Oliver Niklaš, dok Tomas Gicel iz VP banke ocjenjuje da njemačka industrija stoji pred početkom ozbiljnog rasta.
U četvrtom kvartalu 2025, narudžbine u Njemačkoj su u prosjeku porasle za 9,5 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Posebno su zabilježene velike državne porudžbine u sektoru oružja i municije, a značajan rast &nbsp;ostvarili su proizvođači metalnih proizvoda &nbsp;i mašinska industrija, kao i proizvođači električne opreme i elektronskih i optičkih uređaja.
Nasuprot tome, narudžbine u automobilskoj industriji pale su za 6,3 odsto na kvartalnnom nivou.
U proizvodnji aviona, brodova i vozova zabilježen pad od 18,7 odsto, ali uz prisustvo velikih pojedinačnih narudžbina.
Analitičari ipak upozoravaju da raniji indikatori, poput Ifo indeksa poslovne klime, još ne pokazuju jasan i održiv ekonomski oporavak Njemačke.

Njemačka industrija zabilježila najveći rast narudžbi u posljednje dvije godine

Vojni rashodi Rusije bili su u prethodnim godinama do 66 odsto viši nego što je prikazivao zvanični budžet za odbranu, prema analizi njemačke spoljne obavještajne službe BND.
Tako su, na primjer, građevinski projekti ministarstva odbrane, IT-projekti vojske ili socijalne naknade za pripadnike oružanih snaga bili navedeni ne u odbrambenom, već u drugim djelovima budžeta, utvrdila je njemačka služba u analizi koja traje duže vrijeme, prenosi dpa.
Ovo je, prema podacima BND-a, i zbog toga što se rusko tumačenje odbrambenih rashoda značajno razlikuje od definicije NATO. Pored toga, informacije o odbrambenim rashodima zvaničnih ruskih organa često se prikazuju iskrivljeno i zahtijevaju dodatno tumačenje.
Od početka rata protiv Ukrajine u februaru 2022. odbrambeni budžet Rusije je, prema podacima BND-a, svake godine značajno rastao.
Tako služba procjenjuje vojne rashode Rusije za prošlu godinu na oko 250 milijardi eura, što čini otprilike polovinu ukupnog budžeta. To bi odgovaralo udjelu od oko 10 odsto ruskog bruto domaćeg proizvoda.
Nasuprot tome, udio vojnih rashoda Rusije u 2022. iznosio je šest odsto BDP-a, naredne godine 6,7 odsto, a 2024. je porastao na 8,5.
BND ukazuje da Rusija novac za vojsku se ne koristi samo za rat protiv Ukrajine, već i za dodatnu izgradnju i proširenje vojnih kapaciteta, posebno u blizini istočnog krila NATO.
Brojke konkretno pokazuju da ruska prijetnja Evropi raste, ističe BND.

Njemački obavještajci: Moskva u vojsku ulaže više nego što zvanično prikazuje

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: njemacka