Proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke ušao je u finalnu fazu i očekuje se skoro potpisivanje sporazuma, saopšteno je iz Ministarstva dijaspore. 
 
Navodi se da je nakon višemjesečnih napora i intenzivnog rada, koji je podrazumijevao komunikaciju između ministarstava dijaspore i vanjskih poslova i aktivnu saradnju sa nadležnim njemačkim institucijama, postignut značajan napredak. 
 
Iz Ministarstva dijaspore su rekli da je Savezno ministarstvo za digitalizaciju i saobraćaj Njemačke dalo pozitivno mišljenje, što je omogućilo da se pristupi izjašnjavanju saveznih pokrajina. 
 
- Svi njemački savezni pokrajinski organi su dali pozitivno mišljenje, čime je proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke praktično završen - navedeno je u saopštenju. 
 
Trenutno se, kako su naveli iz Ministarstva, radi na finalizaciji teksta sporazuma, koji će uskoro biti potpisan, čime će se omogućiti jednostavniji i efikasniji proces priznavanja vozačkih dozvola za građane obje zemlje. 
 
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da je uvjeren da će potpisivanje sporazuma biti veoma važno za brojnu crnogorsku dijasporu u Njemačkoj, kao i za sve građane koji borave u obje zemlje. 
 
- Taj sporazum će omogućiti građanima Crne Gore u Njemačkoj, kao i njemačkim državljanima u Crnoj Gori, da bez većih administrativnih prepreka priznaju svoje vozačke dozvole, čime se unapređuje mobilnost i poboljšavaju uslovi za život i rad - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva su rekli da očekuju da će sporazum biti potpisan u najkraćem mogućem roku. 
 
- Ministarstvo dijaspore će nastaviti s aktivnim radom na pitanjima koja se tiču interesa crnogorske dijaspore i unapređenja odnosa sa zemljama u kojima naši građani žive, rade i stvaraju - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Uskoro potpisivanje sporazuma sa Njemačkom o priznavanju vozačkih dozvola

Najmanje 1.000 pristalica ruske opozicije u egzilu, predvođene Julijom Navaljanom, okupilo se danas na maršu u Berlinu protiv rata u Ukrajini i protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina, a taj skup ima za cilj oživljavanje protestnog pokreta.
Protestni marš, koji služi kao test za ruske opozicionare, počeo je uzvicima „Ne ratu“, „Rusija bez Putina“ i „Rusija će biti slobodna“, javila je agencija Frans pres.
Marš u Berlinu, gradu koji je primio veliki broj ruskih prognanika i protivnika vlasti, završen je ispred ruske ambasade.
Organizatori su ocijenili da je bilo oko 2.000 osoba.
Opozicija, koja je u februaru izgubila svog lidera Alekseja Navaljnog, koji je umro u nerazjašnjenim okolnostima u zatvoru, lišena je sredstava da djeluje u Rusiji i stoga je prinuđena da ponovo pokrene pokret iz inostranstva.
Julija Navaljna, supruga Alekseja Navaljnog, i njegovi saveznici predvodili su povorku.
- Važno je pokazati da Rusi i oni koji govore ruski nisu svi za Putina, kako se vjeruje u očima cijelog svijeta, već da brane i liberalno-demokratske vrijednosti, da su protiv rata i ubistava - rekao je jedan demonstrant.
Posljednji veliki skupovi pristalica opozicije u Rusiji spontano su okupili nekoliko hiljada ljudi, uprkos rizicima, tokom sahrane Navaljnog u martu 2024. i na samom početku invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

500x500

Marš pristalica ruske opozicije u Berlinu predvođen Julijom Navaljnom

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da njegov razgovor sa predsjedničkom Rusije Vladimirom Putinom u petak nije dao nikakve naznake promjene u Putinovom razmišljanju o ratu u Ukrajini. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Šolc je branio svoju odluku da telefonira sa Kremljom. 
 
On je, govoreći na berlinskom aerodromu neposredno prije odlaska na samit G20 u Brazilu, rekao da je vrijedilo razgovarati s Putinom kako bi odagnao sve iluzije koje bi mogao gajiti da se Zapad sprema odustati od podrške Ukrajini. 
 
Šolc je, osvrćući se na skori povratak Donalda Trampa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, rekao da ne bi bilo dobro da Vašington bude u redovitom kontaktu s Putinom, dok nijedan evropski čelnik nije. 
 
- Razgovor je bio vrlo detaljan, ali je doprinio spoznaji da se malo toga promijenilo u pogledima ruskog predsjednika na rat - a to nije dobra vijest - rekao je Šolc novinarima. 
 
On je potvrdio podršku Njemačke Ukrajini, navodeći da se nikakva odluka o prekidu rata s Rusijom neće donijeti bez Kijeva. 
 
Šolc je razgovarao telefonom u petak sa Putinom, pozivajući čelnika Kremlja da prekine rat protiv Ukrajine i pregovara s Kijevom o pravednom i trajnom miru. 
 
Iz Kremlja je saopšteno da je razgovor održan na inicijativu njemačke strane.

Šolc: Putinov stav o ratu u Ukrajini se nije promijenio

Njemačka podružnica automobilskog koncerna Ford u Kelnu uvodi skraćeno radno vrijeme zbog drastično smanjene potražnje za svojim modelima električnih automobila.
Ford je podnio zahtjev federalnom birou rada za uvođenje skraćenog radnog vremena zbog drastičnog smanjenja potražnje za električnim automobilima, rekla je portparolka kompanije, prenosi SEEbiz.
Koncern je saopštio da je tražnja za Fordovim električnim modelima drastično opala, posebno u Njemačkoj, zbog čega je neophodno smanjiti obim proizvodnje.
Fordove fabrike u Kelnu radile bi samo svake druge nedjelje do božićnih praznika. U tim pogonima se proizvode električne verzije modela Explorer i Capri.
Poslije Volkswagena, koji je prije nekoliko sedmica najavio zatvaranje fabrike u Njemačkoj i otpuštanje hiljada zaposlenih, Ford je drugi njemački automobilski koncern koji je najavio smanjenje obima proizvodnje.
U Njemačkoj je, poslije ukidanja subvencija za kupovinu električnih automobila krajem prošle godine, drastično opala potražnja za tom vrstom automobila.
Stručnjaci smatraju da obnovljeni razgovori o odlaganju zabrane automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem dodatno dovode do neizvjesnosti potrošača i doprinose smanjenju tražnje za električnim automobilima.

1084x550

Ford u Njemačkoj skraćuje radno vrijeme

Njemački kancelar Olaf Šolc na meti je kritike njemačke konzervativne opozicije koja ga je danas optužila da je doprinio moskovskoj "propagandi" zbog telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Putin će „shvatiti da ga je Šolc nazvao više kao znak slabosti nego snage“, rekao je portparol konzervativne stranke CDU Jirgen Hart.
On je kritikovao kancelara da je doprinio „propagandnom uspjehu“ Kremlja.
Šolc je u petak sat telefonom razgovarao sa Putinom i to je bio njihov prvi razgovor poslije gotovo dvije godine.
Poslije raspada njemačke Vladine koalicije prošle nedjelje, raspisani su prijevremeni parlamentarni izbori za februar.
Prema posljednjim anketama, Šolcova Socijaldemokratska partija bi osvojila 15 odsto, daleko iza konzervativaca CDU/CSU koji bi dobili 32 odsto.
Šolc je „prije svega želio da se u Njemačkoj shvati da je on taj koji se oslanja na pregovore i na dijalog“, rekao je portparol CDU.
- Njemački kancelar je od Putina zatražio da Rusije da pokaže spremnost da počne pregovore sa Ukrajinom sa ciljem pravednog i trajnog mira“, navodi se u saopštenju njemačke Vlade.
Prema pisanju njemačkih medija, pozivajući se na izvore bliske vlastima, kancelar je želio da Putina suoči sa realnošću rata i kritičkim stavom koji pojedine zemlje imaju prema Rusiji.
Portparol CDU je ocijenio da telefonski poziv nije imao željeni efekat na Putina, koji razumije samo „poruke sile“, kao što je prijetnja da će se masovno povećati vojna pomoć Ukrajini.
Šolc „nije dao nikakve nove konkretne prijedloge“, dodao je on.
Telefonski razgovor Šolc-Putin izazvao je nezadovoljstvo Ukrajine, čije su vlasti to protumačile kao „pokušaj smirujućeg stava“ prema Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je Šolc „otvorio Pandorinu kutiju“.
Njemačka je drugi najveći snabdjevač oružjem Ukrajine poslije SAD, ali se uzdržala od slanja oružja dugog dometa u Ukrajinu kako bi izbjegla zaoštravanje sukoba.

Njemačka opozicija optužila Šolca da podstiče rusku propagandu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ocijenio je večeras da je razgovorom njemačkog kancelara Olafa Šolca sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom otvorena "Pandorina kutija", jer su time podriveni napori da se Putin izoluje, prenosi Glas Amerike.
- Sada će možda biti drugih razgovora, drugih poziva. Sve je to samo mnogo priče. I to je upravo ono što je Putin dugo želio: Izuzetno mu je važno da oslabi svoju izolaciju - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsolc-razgovarao-s-putinom-i-pozvao-na-rusko-povlacenje-iz-ukrajine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je prethodno upozorio Šolca da ne razgovara sa Putinom, rekavši da će to umanjiti izolaciju ruskog lidera i da će se rat nastaviti, prenijela je prethodno agencija Rojters, pozivajući se na neimenovani izvor iz kabineta ukrajinskog predsjednika.
- Putin ne želi stvarni mir, želi predah - rekao je taj izvor za Rojters i dodao da je Šolc unapred informisao Zelenskog da će razgovarati sa ruskim liderom.
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je Šolcov razgovor sa Putinom kao „pokušaj odobrovoljavanja“ kojim se ne pospješuju nastojanja da se dođe do mira.
- Razgovori samo daju Putinu nadu da će ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Potrebne su konkretne, snažne akcije koje će ga primorati na mir, a ne ubjeđivanje i pokušaji odobrovoljavanja, koje on vidi kao znak slabosti i upotrebljava ih u svoju korist - navodi se u reakciji ministarstva.
Šolc je danas telefonom razgovarao sa Putinom o ratu u Ukrajini, prvi put u posljednje dvije godine, saopštila je Vlada Njemačke.
Portparol Vlade Štefen Hebestrajt izjavio je da je Šolc u razgovora osudio „ruski agresorski rat“ protiv Ukrajine i pozvao Putina da ga okonča povlačenjem trupa koje su izvršile invaziju na tu zemlju u februaru 2022. godine.
- Kancelar je pozvao Rusiju da bude spremna da pregovara sa Ukrajinom sa ciljem postizanja pravednog i trajnog mira i istakao nepokolebljivu odlučnost Njemačke da podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv ruske agresije koliko god bude potrebno - naveo je Hebestrajt u pisanoj izjavi.
Šolc je, kako se navodi, osudio ruske vazdušne napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i upozorio da bi slanje sjevernokorejskih vojnika u Rusiju, kako bi se borili u ratu protiv Ukrajine, značilo ozbiljnu eskalaciju sukoba.
SAD, Južna Koreja i Ukrajina tvrde da je Sjeverna Koreja poslala hiljade vojnika u Rusiju radi učešća u borbama protiv ukrajinskih snaga.
Hebestrajt je dodao da je Šolc prethodno razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i da će to ponovo učiniti poslije razgovora sa Putinom.
Vlada nije saopštila koliko dugo su Šolc i Putin razgovarali, a njemačka novinska agencija DPA objavila je da je razgovor trajao oko sat.

Zelenski: Šolc razgovorom sa Putinom otvorio "Pandorinu kutiju"

Njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao je 15. novembra telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pozivajući čelnika Kremlja da prekine rat protiv Ukrajine i pregovara s Kijevom o "pravednom i trajnom miru", saopšteno je iz ureda kancelara.
To je bio prvi put da su njemački i ruski lider razgovarali od decembra 2022. godine
Šolc je izrazio "nepokolebljivu odlučnost da podrži Ukrajinu u njenoj borbi protiv ruske agresije onoliko dugo koliko je potrebno", saopšteno je iz njegovor ureda.
Takođe se navodi da je Šolc razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije poziva s Putinom i da će razgovarati ponovo nakon toga.
Rojters je citirao izvor navodi kako je Šolc rekao Putinu da je raspoređivanje sjevernokorejskih trupa za borbene misije u Ukrajini značajna eskalacija i proširenje rata.
Iz Kremlja je saopšteno da je razgovor održan "na inicijativu njemačke strane". Putin je, kako je navedeno, rekao Šolcu da bi eventualni sporazumi o Ukrajini "polaziti od novih teritorijalnih realnosti, i što je najvažnije, eliminirati korijenske uzroke sukoba".
Putin je, prema saopštenju Kremlja, naveo "neviđenu degradaciju odnosa Rusije i Njemačke u svim oblastima kao posljedicu neprijateljskog kursa njemačkih vlasti".
- Istaknuto je da je Rusija uvijek striktno ispunjavala svoje ugovorne obaveze u energetskom sektoru i da je spremna na obostrano korisnu saradnju ukoliko njemačka strana pokaže interes za to - navodi se u objavi Kremlja.
Kremlj je objavio kako je razgovarano i o Bliskom istoku, te dogovoreno da će se nakon ovog sastanka ostati u kontaktu pomoćnici dvojice lidera.

Šolc razgovarao s Putinom i pozvao na rusko povlačenje iz Ukrajine

Njemačka je odbila prijedlog visokog predstavnika Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Džozefa Borelja da EU, zbog ratova u Gazi i Libanu, prekine politički dijalog s Izraelom. 
 
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da su uvijek za to da kanali dijaloga ostanu otvoreni, dodajući da se to odnosi i na Izrael, prenosi dpa. 
 
- Prekid dijaloga s Izraelom ne koristi ni ljudima koji pate u Pojasu Gaze, ni Hamasovim taocima, a isto tako ni ljudima u Izraelu koji su spremni na dijalog - navodi se u saopštenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. 
 
Iz Berlina je poručeno da Savjet o pridruživanju EU -Izrael stvara “prikladni okvir” da se s izraelskom vladom razgovara o pridržavanju načela humanitarnog međunarodnog prava. 
 
Borelj je predložio da države članice EU obustave politički dijalog s Izraelom zbog rata te države u Pojasu Gaze. 
 
Inicijativa, koja je predstavljena na sastanku ambasadora EU u srijedu, biće razmatrana na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Briselu.

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

Njemački kancelar Olaf Šolc apelovao je na stranke da donesu mjere poput povećanja dječjih dodataka i ukidanja poreskih pragova prije prijevremenih izbora u februaru, naglašavajući da Njemci ne moraju da biraju između bezbjednosti i prosperiteta.
Šolc se obratio parlamentu u prvom javnom direktnom sučeljavanju političkih čelnika otkako je prošle sedmice raspad kancelarove vladajuće koalicije prisilio zemlju na prijevremene izbore koji će vjerovatno biti održani u februaru.
Sa strankama koje su već u izbornom režimu, Šolc vodi tešku bitku da zadrži svoju poziciju, a ankete pokazuju da će konzervativna opozicija predvođena Fridrihom Merzom uskoro doći na vlast.
Pad vlade pogađa Njemačku u osjetljivom trenutku, s najvećom evropskom ekonomijom koja se suočava s drugom godinom kontrakcije, i zabrinutosti koja tinja zbog trgovinskih carina, buduće podrške Ukrajini i konkurentnosti njemačkih firmi.
Govoreći u Bundestagu, Šolc je rekao da Evropa ima odgovornost prema Ukrajini, ali da novac od pomoći ne bi trebalo da dovede do smanjenja penzija ili socijalnih davanja kod kuće.
- Radimo zajednički za dobrobit zemlje do novih izbora. Kako finansirati podršku Ukrajini bilo bi ključno izborno pitanje. Po mom mišljenju, ne može i ne bi trebalo biti slučaj da podrška Ukrajini dovede do rezova u penzijama, socijalnoj pomoći i zdravstvu - kazao je Šolc, koji je predložio nadjačavanje samonametnute “kočnice duga” zemlje kako bi se finansirala podrška Ukrajini.
Čelništvo Šolcovih socijaldemokrata (SPD) do sada ga je javno podržavalo da ostane na mjestu čelnika uprkos njegovim niskim ličnim ocjenama i iako bi većina, čak i glasača SPD, više voljela da na čelu bude ministar odbrane Boris Pistorius.

Šolc: Njemci ne moraju da biraju između sigurnosti i prosperiteta

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Demohrišćanska unija CDU/CSU dogovorile su se oko datuma prijevremenih parlamentarnih izbora koji bi trebalo da se održe 23. februara sljedeće godine, javljaju njemačke agencije.
- Poslanički klubovi vladajućih stranaka SPD-a, Zelenih i Liberala, kao i opozicione Unije CDU/CSU su se dogovorili da se prijevremeni izbori održe 23. februara, a njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) bi pitanje povjerenja u Bundestagu postavio 16. decembra - javljaju njemačke novinske agencije, pozivajući se na izvore u vodstvima stranaka.
Stranke su 23. februar predložile predsjedniku Frank-Valteru Štajnmajeru, koji bi trebalo da potvrdi taj datum.
Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc prošle srijede smijenio ministra finansija Kristijana Lindnera (Liberalno-demokratska stranka FDP), čime se raspala njegova vladajuća koalicija stranaka SPD, Zelenih i FDP-a, pokrenula se rasprava o mogućem datumu glasanja o povjerenju Vladi u Bundestagu, a time i prijevremenih izbora.
Šolc je najavio da glasanje o povjerenju namjerava da traži sredinom januara, što je demohrišćanska opozicija kritikovala kao prekasno i insistirala da Šolc pitanje povjerenja postavi ranije.
Prema anketama sprovedenim nakon raspada vladajuće koalicije, najviše glasova bi osvojila Unija CDU/CSU (32 odsto), iza koje slijedi Alternativa za Njemačku (AfD) s 19 odsto. SPD bi osvojio 15 odsto, a Zeleni 11 odsto glasova.

1250x600

Prijevremeni izbori u Njemačkoj najvjerovatnije 23. februara

Predsjednik Pljevalja Dario Vraneš ko zna po koji put izaziva vjersku i nacionalnu netrpeljivost i mržnju - ocijenila je odbornica u Skupštini opštine Nikšić Jelena Marković.
Vraneš je, kako prenosi PV portal, kazao da Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele.
- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.
Marković je rekla da Vraneš sad uključuje i dio teritorije susjedne države Srbije i "unosi zlu krv na dijelu Srbije u Sandžaku ne bi li kako izazvao nemire na samoj granici sa Crnom Gorom i produbio i tako loše odnose sa Srbijom".
- Sve s ciljem da destabilizuje Crnu Goru i da bi je zakočili na putu ka EU. On uporno nameće ministru (javne uprave Marašu) Dukaju i premijeru (Milojku) Spajiću da krše Ustav Crne Gore, hoće da sekularnu državu pretvori u vjersku, što Crna Gora nikad neće biti. Ona je crnogorska, antifašistička, multietnička i sekularna država građanskog uređenja, tako da onaj ko to pokušava da radi kao Vraneš u kontinuitetu treba biti procesuiran - smatra Marković.&nbsp;
Pitala je vrhovnog državnog tužioca (Milorada) Markovića što je sa prijavom koju su pokrenuli predstavnici Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Liberalne partije, koju je on, kako je navela, vratilo višem tužiocu na ponovno odlučivanje.
- Zašto se toliko čeka kada se jasno vidi da je Vraneš, kao i sad, prekršio Ustav Crne Gore i koji je pokusao da otuđi dio teritorije Crne Gore. Naravno, Vraneš ovo ne radi sam, to je po diktatu (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića, a sprovode (predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija) Mandić i Vraneš. Tako je i sa predsjednikom Opštine Nikšić (Markom) Kovačevićem, pa pozivam Markovića da se ozbiljno pozabavi sa ovim pitanjem. Pozivam i Tužilački savjet da vide koji to od tužioca ne radi svoj posao i da tog tužioca smijene i procesuiraju - rekla je Marković.
Traži od Markovića pod hitno da reaguje prema Vranešu i ne dozvoli da, kako je navela, "ovakvo njegovo huškanje i govori mržnje prema svemu što nije srpsko i pravoslavno, koji time uznemirava građane Crne Gore".
- &nbsp;Ovaj čovjek ne smije proći nekažnjeno kao do sada. Takođe pozivam predstavnika Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da reaguje na ove tako opasne stvari - poručila je Marković.

Marković: Vraneš po ko zna koji put izaziva vjersku i nacionalnu netrpljivost i mržnju, VDT da reaguje

Ministar unutrašnje i spoljne trgovine u Vladi Srbije Tomislav Momirović podnio je ostavku, javio je RTS.
- Zahvalan sam predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na povjerenju i odlikovanju. Za njega i za Srbiju, uvijek sam tu - naveo je Momirović u ostavci.
Tomislav Momirović je od 2020. do 2022. bio na čelu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Ovo je druga ostavka u Vladi Srbije zbog obrušavanja betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra kada je stradalo 15 osoba.
Ostavku je 5. novembra podnio Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ali je naveo da ostavku podnosi iz moralnih razloga, a da ne prihvata krivicu.
Građani na protestima u Novom Sadu i Beogradu zahtijevaju odgovornost vlasti zbog rušenja nadstrešnice koja je ubila 15 osoba i teško povrijedila dvoje.

Ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović podnio ostavku zbog tragedije u Novom Sadu

Crna Gora je napredovala u oblasti poštovanja dječjih prava, ali i dalje postoje izazovi u adekvatnoj primjeni zakona i osiguravanju jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka. 
 
On je to rekao na dvanaestom zasijedanju Dječjeg parlamenta koje je danas organizovano u Skupštini Crne Gore povodom Dana usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta. 
 
Članovi dječjeg parlamenta pitali su Đeku da li je zadovoljan ostvarenjem prava djece u Crnoj Gori i u kojim oblastima se najčešće krše prava najmlađih. 
 
Đeka je ukazao da, kada je riječ o pripadnicima romske i egipćanske zajednice (RE), posljednji izvještaji pokazuju da je povećan broj djece iz tih zajednica koja su upisana u vrtiće, dok blago opada broj djece koja upisuju osnovne škole. 
 
On je dodao da je porasla stopa završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja djece iz RE zajednice, kao i da je, prema posljednjim istraživanjima, 95 odsto Roma i Egipćana uključeno u sistem zdravstvene zaštite. 
 
Kada su u pitanju djeca sa invaliditetom, Đeka je kazao da je, kako bi se stvorili uslovi za eliminaciju svih oblika diskriminacije i društvene isključenosti sa kojima se ta populacija suočava, neophodno uspostaviti jasan okvir međusektorske saradnje svih subjekata na državnom i lokalnom nivou koji imaju ulogu u sprovođenju politika koje se odnose na djecu za smetnjama u razvoju. 
 
On je istakao da su u najranjivijem položaju djevojčice sa invaliditetom i dodao da Ministarstvo kojim rukovodi sprovodi značajan broj aktivnosti kako bi se promijenio njihov položaj i obezbijedilo ravnopravno uživanje osnovnih ljudskih prava. 
 
Kada je u pitanju poštovanje prava djece u Crnoj Gori, Đeka je kazao da je u toj oblasti postignut određeni napredak, posebno u obrazovanju i zakonodavnom okviru. 
 
- Međutim, postoje izazovi poput adekvatne primjene zakona i osiguravanja jednakih prilika za svu djecu, posebno iz osjetljivih grupa -istakao je Đeka. 
 
Prema njegovim riječima, i dalje su prisutni problemi poput vršnjačkog nasilja, nedovoljne podrške za djecu iz marginalizovaih grupa i nedostatka resursa za njihovu zaštitu i razvoj. 
 
Đeka je kazao da je poseban segment Strategije za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti posvećen djeci sa invaliditetom. 
 
- Izazovi koji su prepoznati u toj oblasti su potreba rane intervencije kada su u pitanju djeca sa invaliditetom i sistemskog odgovora kako bi sva djeca mogla ravnopravno da uživaju ljudska prava - dodao je Đeka. 
 
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da političari, koji svojim istupima daju lični primjer, moraju biti svjesni odgovornosti koju nose kao donosioci odluka koje su značajne, prije svega, za budućnost djece i mladih. 
 
- Ohrabrujem vas da budete slobodni da iznesete sva svoja opažanja i opomenete nas i podsjetite da ste upravu vi razlog zbog koga svakodnevno treba da budemo bolji i kreiramo društvo jednakih mogućnosti i poštovanja ljudskih prava - poručio je Camaj obraćajući se djeci u parlamentu. 
 
On je, odgovarajući na pitanje kako Skupština planira da unaprijedi zakonodavni okvir za zaštitu djece i mladih, rekao da se, nažalost, svjedoči primjerima vršnjačkog i sajber nasilja, zbog čega ni djeca ni njihovi roditelji i staratelji ne mogu biti spokojni. 
 
Skupština, kako je istakao, ima dužnost i obavezu da unaprijedi zakonodavni okvir u oblasti zaštite djece i mladih. 
 
Prema riječima Camaja, žrtve često nijesu odvažne da prijave nasilje, jer nemaju dovoljno povjerenja u dosadašnje sprovođenje zakona. 
 
- Moramo učiniti sve da se to što prije promijeni, da se povrati povjerenje u sistem države, da se preventivno djeluje kako bi slučajevi nasilja bili iskorijenjeni, a oni koji nasilje sprovode bili pravovremeno i adekvatno kažnjeni. Obećavam vam da ćemo do narednog zasijedanja Dječjeg parlamenta imati konkretne rezultate u suzbijanju vršnjačkog i sajber nasilja - naglasio je Camaj. 
 
Kopredsjedavajući Dječjeg parlamenta Đorđe Jakovljević kazao je da prisustvo djece u parlamentu ukazuje na to koliko je važno da se njihovi glasovi čuju i koliko su spremni da preuzmu odovornost za budućnost. 
 
On je podsjetio da se ove godine obilježava 35 godina od usvajanja Konvecije UN o pravima djeteta, dokumenta koji predstavlja najveći standard poštovanja prava djeteta, ali i stalni izazov za sve države. 
 
Kako je naveo Jakovljević, Dan djeteta nije samo puki datum koji treba daobilježavati svake godine. 
 
- Već svakodnevno treba ukazivati na važnost poštovanja svih ljudskih prava, a posebno prava djeteta, na važnost pružanja podrške i brige o djeci, kako od roditelja tako i od vas koji ste dijelom odgovorni za našu budućnost - istakao je Jakovljević. 
 
On je kazao da vjeruju da se kroz dijalog, poštovanje i zajednički rad mogu graditi bolji odnosi i naći rješenja koja vode naprijed. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Ulcinja Belma Nikezić rekla je da na jugu postoji mnogo talenentovane djece i mladih koji žele da doprinesu svojoj zajednici, ali da nemaju uvijek priliku za to. 
 
- Potrebni su nam bolji uslovi u školama, više kulturnih događaja i prostora gdje djeca mogu da se izraze i razvijaju - rekla je Nikezić. 
 
Kako je dodala, najviše zabrinjava nasilje nad djecom, kao i česti slučajevi vršnjačkog nasilja. 
 
- Užasni događaji vršnjačkog nasilja, posebno onaj koji se desio nedavno u Baru, sve su nas potresli. Zašto smo postali društvo u kojem se sve batinom svađom i uvredama rješava - upitala je Nikezić, dodajući da problem vidi u urušenom sistemu društvenih vrijednosti. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Pljevalja Vukica Popović kazala je da Dječji parlament nije samo mjesto gdje se raspravlja, već gdje se čuju glasovi svih mladih koji žele da učestvuju u oblikovanju njihove budućnosti. 
 
- Danas ovdje mi nijesmo samo djeca, mi smo i lideri, kreatori promjena i borci za bolji život u Crnoj Gori. Naša prava i potrebe moraju biti prepoznati i uvaženi, jer samo tako možemo graditi društvo koje je ravnopravno prema svima, a naraočito najmlađima - rekla je Popović. 
 
Ona smatra da, pored prava djeteta, treba podjednako govoriti i o obavezama djece, koje su ne manje važne i takođe se moraju znati i poštovati. 
 
- Vaša odgovornost je da osigurate svakom djetetu ostvarivanje istih prava, bez obzira na to gdje živimo, kog smo pola, boje kože, ili u kakvoj porodici ili ustanovi odrastamo. Očekujemo da se naši glasovi čuju, ne samo tokom ovog zasijedanja, već i u procesu donošenja zakona i odluka koje se odnose na nas - istakla je Popović. 
 
Član lokalnog dječjeg parlamentra iz Podgorice Dženan Rastoder poručio je da vjeruje da se zajedničkim snagama mogu napraviti promjene. 
 
- Naša snaga leži u zajedništvu, u sposobnosti da budemo glas koji će se čuti. Zajedno možemo da utičemo na društvo, politiku, obrazovni sistem, kako bi svako dijete, ma gdje bilo, imalo priliku da odraste u okruženju koje mu pruža ljubav, sigurnost i šansu za bolji život - naveo je Rastoder. 
 
Članica dječjeg parlamenta iz Bijelog Polja Snežana Knežević je, tokom prezentacije koja se odnosi na sjever Crne Gore, kazala da budućnost djece zavisi od kvalitetnog sistema obrazovanja. 
 
Prema njenim riječima, trenutna situacija pokazuje da se u to područje ne ulaže dovoljno. 
 
- Znamo da je resor prosvjete u posljednje vrijeme uložio značajne napore i sredstva da se stanje mijenja na bolje. To pohvaljujemo, ali isto skrećemo pažnju na oronule školske zgrade, prokišnjavanje krovova, dotrajalu stolariju i grijenje na peći koje podsjeća na prošla vremena - navela je Knežević. 
 
Ona je kazala da su nastavna sredstva oskudna, što ih sprečava da na kvalitetan i zanimljiv način usvajaju gradivo ili izvode eksperimente iz hemije, bilogije, fizike. 
 
Knežević je rekla da često uče napamet, bez prilike da znanje primijene u praksi. 
 
- Zamislite da se djeca u Glavnom gradu bave robotikom, dok u mnogim školama na sjeveru nemamo ni osnovne uslove, i zbog toga se djeca i mladi iz sjeverne regije često osjećaju da su zapostavljeni - navela je Knežević. 
 
Prema njenim riječima, ta razlika nije samo nepravedna, već je i razlog zbog kojeg škole na sjeveru ostaju prazne, dok su gradske, posebno u Podgorici, prenatrpane. 
 
- Osim toga, nedostatak fakulteta na sjeveru tjera mlade da napuštaju svoje domove, što dodatno finansijski opterećuje njihove porodice. Pored slabe infarstrukture, veliki problem predstavlja nedostatak podrške za djecu i mlade &nbsp;kazala je Knežević. 
 
Predstavnica dječjeg parlamenta iz Podgorice Sara Racković kazala je da aktivnostima u parlementu najmlađi članovi društva pokušavaju da doprinesu pozitivnim promjenama i da osiguraju da se njihov glas čuje. 
 
Ona je podsjetila na izreku da na mladima svijet ostaje. 
 
- To u biološkom smislu jeste činjenica, ali u društvenom se koristi sve više kao fraza. Ne tražimo da dobijemo ono što nam objektivno ne pripada, ali tražimo da se naše mišljenje čuje i uvaži prilikom donošenja odluka koje se na nas odnose i neposredno tiču - poručila je Racković. 
 
Ona smatra da bi crnogorski obrazovni sistem mogao mnogo bolje da razvija kritičke vještine razmišljanja i praktičnog učenja kod djece. 
 
- I dalje smo prenatrpani gomilom gradiva koje moramo da učimo za ocjenu, a stvarna korist od toga je veoma mala. Sa druge strane, teoretski stečena znanje često nemamo mogućnost da primijenimo u praksi - rekla je Racković. 
 
Ona je istakla da se ipak više ulaže u obrazovanje, modernizaciju i digitalizaciju nastavnog procesa, i pohvalila ideju realizacije besplatnih udžbenika za osnovce i besplatnog prevoza za učenike u Podgorici. 
 
- Potrebno nam je više prostora gdje možemo da učimo, stvaramo, igramo se i razvijamo svoje talente - dodala je Racković. 
 
Ona je pitala gdje se izgubila vaspitna komponenta vaspitno-obrzaovnih ustanova. 
 
- Čujemo nema se za to vremena od ispunjavanja zacrtanih planova i programa. Zašto vaspitanje nije u tim planovima i programima - upitala je Racković i ukazala na negativne efekte takve sitacija, kao što su slučajevi vršnačkog nasilja i neprimjereno ponašanje prema nastavnicima. 
 
Predstavnik dječjeg parlamenta iz Golubovaca Pavle Klikovac pitao je koje će Vlada mjere preduzeti kako bi podstakli mlade da ostanu u Crnoj Gori s obzirom na rastući trend migracija. 
 
Savjetnik premijera za kulturu i mlade Vučić Ćetković kazao da je sprečavanje odlaska mladih Vlada pozicionirala kao jedan od svojih najvažnijih ciljeva. 
 
On je podsjetio na istraživanje UNICEF-a iz jula prošle godine koje je pokazalo da polovina mladih svoj život i budućnost vidi u Crnoj Gori, što je tada bilo uzrokovano nezadovoljstvom visinom plata, slabom ponudom na tržištu rada, nezaposlenošću. 
 
- Sa usvajanjem i implementacijom programa Evropa sad 2 hvatamo se u koštac sa ovim problemima. Uvećavamo zarade svima, pa i mladima, bez čijeg progresa nema progresa društva i bez čije ativne uključenosti u sve društvene procese ne možemo očekivati ni dalji razvoj naše zemlje - rekao je Ćetković. 
 
On je kazao da su sa ciljem sprečavanja odlaska mladih i njihove lakše tranzicije na tržište rada povećali naknade za stručno osposobljavanje, povećali iznose studentskih kredita i stipendija. 
 
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, odgovarajući na pitanje na koji način evropske integracija mogu da doprinesu unapređenju prava djece i mladih, pogotovo u oblastima obrazovanja, socijalne inkluzije i zdravstvene zaštite, kazala da taj proces nije samo politička, niti tehnička priča, u dijelu zatvaranja poglavlja. 
 
- Evropske integracije su prilika da zajedno gradimo bolju budunost za sve vas, mlade ljude - rekla je Gorčević. 
 
Ona je navela da je kroz jedan projekat Evropske unije, Crna Gora osigurala vakcine protiv HPV virusa. 
 
- Slični projekti omogućavaju modernizaciju bolnica, edukaciju ljekara, kako bi briga o vama bila na evropskom niovu. Zahvaljujući evropskim standardima, naše škole dobijaju bolje udžbenike, opremu ,ali i obuke za nastavnike - kazala je Gorčević. 
 
Ona je podsjetila da već postoje određeni projekti, koji, kako je navela, mladima otvaraju nova vrata - da uče nove jezike, upoznaju prijatelje iz cijele Evrope i donesu nova znanja u Crnu Goru. 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Svetlana Drobnjak kazala je da će planirana reforma obrazovanja imati ključne elemente koji će najprije uključiti razvoj školske infrastrukture i opremanja škola novim tehnologijama, kako bi stvorili uslove za modernu i interaktivnu nastavu. 
 
- Zatim ulaganje u kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, kako bi naši nastavnici bili osposobljeni za primjenu inovativnih metoda učenja, kao i rasterećenje obrazovnih programa, gdje će se na osnovu detaljnih analiza odrediti optimalan broj časova za svaki predmet - navela je Drobnjak.

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: njemacka

Uskoro potpisivanje sporazuma sa Njemačkom o priznavanju vozačkih dozvola

Marš pristalica ruske opozicije u Berlinu predvođen Julijom Navaljnom

Šolc: Putinov stav o ratu u Ukrajini se nije promijenio

Ford u Njemačkoj skraćuje radno vrijeme

Njemačka opozicija optužila Šolca da podstiče rusku propagandu

Zelenski: Šolc razgovorom sa Putinom otvorio "Pandorinu kutiju"

Šolc razgovarao s Putinom i pozvao na rusko povlačenje iz Ukrajine

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

Šolc: Njemci ne moraju da biraju između sigurnosti i prosperiteta

Prijevremeni izbori u Njemačkoj najvjerovatnije 23. februara

Uskoro potpisivanje sporazuma sa Njemačkom o priznavanju vozačkih dozvola

Marković: Vraneš po ko zna koji put izaziva vjersku i nacionalnu netrpljivost i mržnju, VDT da reaguje

Ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović podnio ostavku zbog tragedije u Novom Sadu

Đeka: Postignut napredak u poštovanju prava djece, ali i dalje postoje izazovi

PRATITE TVe UŽIVO