Savezna obavještajna služba (BND) Njemačke godinama je prisluškivala tadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obamu. Prema istraživanju lista ZEIT, njemačka vanjska obavještajna služba presretala je razgovore američkog predsjednika kada je telefonirao iz predsjedničkog aviona "Air Force One".
Ured saveznog kancelara je nadzor predsjedničkog aviona konačno obustavio 2014. godine.
Operacija je politički posebno osjetljiva jer je savezna kancelarka Angela Merkel 2013. godine kritikovala NSA riječima: "Špijuniranje među prijateljima - to uopšte ne dolazi u obzir".
Süddeutsche Zeitung je 2014. izvijestio da je tadašnja američka državna sekretarka Hilari Klinton bila prisluškivana.
Tadašnji šef Ureda saveznog kancelara Piter Altmajer potom je naložio obustavu te prakse, ali bez saznanja da je i sam američki predsjednik bio meta BND-a. Od tada BND više ne nadzire američki predsjednički avion. Operacija protiv Obame trajala je više godina. Nije poznato kada je počela niti da li je kao meta bio izabran i njegov prethodnik Džordž V. Buš.
Prema informacijama ZEIT-a, BND nije imao odobrenje za nadzor Obame; nejasno je da li su i u kojoj mjeri pojedini službenici Ureda saveznog kancelara bili upoznati s tim.
Sama kancelarka, prema tim navodima, nije bila upućena. Vjerovatno takvu akciju ne bi ni odobrila. Nakon što je Spiegel u oktobru 2013. otkrio da je američka NSA godinama prisluškivala Merkelin mobilni telefon, kancelarka je izrekla danas čuvenu rečenicu da nadziranje među prijateljima uopšte ne dolazi u obzir. U užem krugu povlačila je poređenja sa Stasijem i upozoravala da se države mogu raspasti zbog opsesije nadzorom.
Ured Angele Merkel nije odgovorio na pitanja ZEIT-a. Ni BND nije želio dati komentar.
BND je mogao presretati razgovore američkog predsjednika jer je, prema navodima upućenih izvora, enkripcija komunikacije aviona bila podložna greškama.
Tehničari američkog predsjedničkog aviona koristili su oko desetak frekvencija za Obamine telefonske razgovore, koje je BND poznavao i, prema navodima učesnika, redovno – iako ne neprekidno – nadzirao.
BND je bio svjestan osjetljivosti operacije: Sjedinjene Američke Države nisu bile dio zvaničnog zadatka u kojem savezna vlada definiše koje zemlje BND treba obavještajno obrađivati.
Zbog toga su transkripti Obamine komunikacije čuvani u posebnoj fascikli i to samo u jednom primjerku. Ta fascikla kružila je isključivo u malom, pažljivo odabranom krugu na samom vrhu obavještajne službe, uključujući predsjednika BND-a, potpredsjednike i nadležnog rukovodioca odjela.
Nakon čitanja, transkripti su trebali biti uništeni. Potom su saznanja ulazila u opšte procjene o stavovima Sjedinjenih Američkih Država, koje su prosljeđivane i Uredu saveznog kancelara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka obavještajna služba godinama špijunirala razgovore Obame iz predsjedničkog aviona

Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful danas je pozvao na sveobuhvatne reforme Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) kako bi ono odražavalo globalne političke realnosti 21. vijeka.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Vadeful je kazao da Savjet bezbjednosti mora odražavati svijet 21. vijeka, a ne onaj iz neposrednog poslijeratnog perioda nakon 1945. godine.
&nbsp;- Zato ćemo se snažno zalagati da se Globalnom jugu posebno, osigura znatno jača uloga- rekao je Vadeful za njemačku novinsku agenciju DPA.
&nbsp;On je dodao da njemačka vlada smatra da je tom tijelu potrebna temeljita reforma.
&nbsp;Vadeful je naglasio da je Njemačka načelno zagovornik sistema UN-a i da se "neće povući kao što su to učinili drugi".
&nbsp;Njemačka se kandiduje za jedno od nestalnih mjesta u Savjetu bezbjednosti UN-a u junu ove godine, za mandat 2027-2028.
&nbsp;Savjet bezbjednosti ima 15 od ukupno 193 države članice UN-a.
&nbsp;Pet nuklearnih sila i pobjednica Drugog svjetskog rata su stalne članice s pravom veta: Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Velika Britanija i Francuska.
&nbsp;Preostalih deset mjesta popunjavaju se rotacijom među ostalih 188 država članica, s mandatom od dvije godine.

Njemačka poziva na reforme Savjeta bezbjednosti

Američki proizvođač električnih automobila Tesla namjerava da ove godine poveća proizvodnju u fabrici blizu Berlina, uprkos teškoj tržišnoj situaciji u Njemačkoj.
Proizvodnja je već rasla u svakom kvartalu prošle godine kako je planirano, rekao je direktor fabrike Andre Thierig u intervjuu za dpa.
"Stoga s optimizmom gledamo u novu godinu i očekujemo daljnji rast", rekao je Thierig, prenosi SEEbiz.
Prema navodima kompanije, oko 11 hiljada zaposlenih u gigafabrici u saveznoj državi Brandenburg proizvodi oko pet hiljada vozila sedmično, što je ekvivalentno oko 250 hiljada vozila godišnje.
"Uspjeli smo da osiguramo radna mjesta ovdje i nikada nas nijesu pogodili prekidi proizvodnje ili otpuštanja kao druge industrijske lokacije u Njemačkoj", rekao je Thierig.
Lokacija je proširena prošle godine značajnim ulaganjima ne samo u lansiranje modela, već i u izgradnju nove zgrade za predserijska vozila.
Kanada je takođe dodata kao tržište, što kupcima u toj zemlji omogućuje kupovinu vozila po nižoj cijeni, jer ne podliježu višim američkim uvoznim carinama.
Automobilska industrija nalazi se u globalnoj krizi profitabilnosti. U Njemačkoj se tržište električnih automobila ponovo oporavilo, ali Tesli je i dalje teško. Od januara do novembra prošle godine registrovano je 17,36 hiljada novih Teslinih automobila, prema podacima Savezne uprave za motorni promet, što je smanjenje od oko 48 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine.

Tesla planira povećanje proizvodnje u njemačkoj fabrici

Njemački vojni planeri upozoravaju da nedavni sajber-napadi, sabotaže i kampanje dezinformisanja mogu predstavljati uvod u novi rat, navodi se u povjerljivom vladinom dokumentu u koji je imao uvid Politiko.
Ta procjena iznijeta je u Operativnom planu za Njemačku (OPLAN), svojevrsnom nacrtu koji pokazuje kako bi Berlin organizovao odbranu njemačke teritorije u slučaju velikog NATO sukoba.
Ovakvo planiranje odražava veliku promjenu u Njemačkoj, koja je preuzela centralnu ulogu u logistici i planiranju pojačanja za Alijansu.
U dokumentu se navodi da hibridne akcije „u suštini mogu da služe kao priprema za vojni sukob“.
Umjesto da se sajber-operacije ili kampanje uticaja posmatraju kao pozadinski pritisak, novi plan ih direktno smješta u logiku vojne eskalacije.
Ova pretpostavka ima konkretne posljedice po način na koji Njemačka planira svoju ulogu u budućem sukobu.
Dokument predstavlja Njemačku kao operativnu bazu i tranzitni koridor za NATO trupe koji bi bio izložen pritisku već u ranoj fazi, naročito zbog njene uloge glavnog čvorišta Alijanse za premještanje i održavanje snaga.
Dokument od 24 strane klasifikovan je kao takozvana „lakša verzija“ plana, čiji je cilj koordinacija civilnih i vojnih aktera, kako bi se definisala uloga Njemačke kao tranzitnog čvorišta za savezničke snage.
U scenariju sukoba, Njemačka bi postala „prioritetna meta konvencionalnih napada dugodometnim oružanim sistemima“, usmjerenih kako na vojnu, tako i na civilnu infrastrukturu, navodi se u dokumentu.
OPLAN izlaže model eskalacije u pet faza, koji se kreće od ranog otkrivanja prijetnji i odvraćanja, preko nacionalne odbrane i kolektivne odbrane NATO-a, pa sve do poslijeratnog oporavka.
U dokumentu se navodi da se Njemačka trenutno nalazi u prvoj fazi, u kojoj je fokus na izgradnji zajedničke slike prijetnji, koordinaciji unutar državnih institucija i pripremi logističkih i zaštitnih mjera.
Plan takođe predviđa značajno proširenu ulogu domaćih vojnih snaga. Jedinice za unutrašnju bezbjednost imaju zadatak da štite kritičnu infrastrukturu, obezbjeđuju kretanje trupa preko njemačke teritorije i podržavaju održavanje funkcionisanja države dok se borbene snage raspoređuju na drugim mjestima.
Civilne strukture se tretiraju kao ključne za vojni uspjeh, pri čemu se transportne mreže, snabdijevanje energijom, zdravstvene službe i privatni izvođači više puta navode kao neophodni faktori.
U dokumentu se ističe da „brojni zadaci zahtijevaju civilnu podršku“, bez koje plan ne može biti sproveden.

Novi njemački vojni plan stranu sabotažu tumači kao uvod u rat

Njemački vojnici neće učestvovati u mirovnim stabilizacionim snagama u Pojasu Gaze, kazao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful.
- Ove snage nijesu predviđene samo kao posrednici između sukobljenih strana, već po potrebi moraju i da obezbjeđuju mir. Međutim, mnogi ne mogu da zamisle da njemački vojnici upravo to rade u ovoj regiji - rekao je Vadeful (Hrišćansko-demokratska unija CDU) u razgovoru za novinsku agenciju DPA.
On je ukazao da njemački vojnici „u dogledno vrijeme“ neće učestvovati ni u drugim procesima u Pojasu Gaze.
- Trenutno niko od nas ne očekuje učešće u međunarodnoj stabilizacionoj misiji - kazao je Vadeful.&nbsp;
Njemačka bi, kako je dodao, mogla „konstruktivno da učestvuje“ u radu struktura predviđenih Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Gazi iz oktobra.
On je naveo i eventualno učešće Njemačke u radu mirovnog savjeta, iako do sada niko nije uputio poziv Njemačkoj da učestvuje u tom tijelu.
- Nakon konsultacija zemalja koje bi učestvovale u radu bezbjednosnih snaga, sada je potreban dogovor o političkom okviru i bezbjednosnoj strukturi koju bi garantovale međunarodne snage i palestinske bezbjednosne strukture - rekao je Vadeful.
Njemačka bi mogla da učestvuje kao posrednik u obezbjeđivanju bezbjednosti Izraela, pri čemu je njemački ministar vanjskih poslova ukazao na „posebnu odgovornost“ Njemačke kada je riječ o bezbjednosti i opstanku Izraela.
On je istovremeno poručio da Njemačka trenutno u Gazi obezbjeđuje veliki dio humanitarne pomoći i da je spremna da preuzme „centralnu ulogu“ u obnovi Pojasa Gaze.

Njemački ministar: Naši vojnici neće učestvovati u mirovnoj misiji u Pojasu Gaze

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ostaje najpopularniji političar u Njemačkoj, pokazuje najnovije istraživanje javnog mnjenja koje je sprovela INSA za Bild.
Prema rezultatima studije, Pistorijus uživa podršku 51,2 odsto ispitanika, što ga ubjedljivo svrstava na prvo mjesto liste od 20 najpopularnijih njemačkih političara.
Istovremeno, njemački kancelar Fridrih Merc bilježi osjetan pad rejtinga i trenutno se nalazi tek na 19. poziciji, što predstavlja jedan od najlošijih rezultata za šefa vlade u poslednjim decenijama. Ovako nisko pozicioniranje kancelara u anketama dodatno je podstaklo rasprave u nemačkoj javnosti o pravcu unutrašnje i spoljne politike Berlina.
Prema pisanju lista Berliner cajtung, pad Mercovog rejtinga povezuje se prije svega sa nizom spoljnopolitičkih poteza koji su u javnosti ocijenjeni kao neuspješni ili nedovoljno jasni. Analitičari navode da dio birača kancelaru zamjera nedoslednost u odnosima sa ključnim saveznicima, kao i odsustvo ubjedljivih rezultata u međunarodnim inicijativama u kojima Njemačka nastoji da zadrži vodeću ulogu.
Za razliku od toga, Pistorijus, koji je od stupanja na funkciju ministra odbrane profilisan kao jedan od najvidljivijih članova vlade, uspio je da zadrži visok stepen povjerenja građana. Posmatrači ukazuju da njegova direktna komunikacija, kao i jasan nastup u pitanjima bezbjednosti i odbrane, imaju snažan odjek u njemačkom javnom mnjenju, posebno u uslovima pojačanih bezbjednosnih izazova u Evropi.
Najnovije istraživanje INSA tako dodatno potvrđuje duboke razlike u percepciji vodećih figura njemačke politike, ali i sve izraženiji jaz između lične popularnosti pojedinih ministara i ukupnog rejtinga kancelara i njegove vlade.

Pistorijus najpopularniji političar u Njemačkoj, Mercov rejting tone

Bundesver, odnosno njemačka vojska, planira da od sredine januara mladim ljudima pošalje prve upitnike o novom vojnom roku. Procedura će se prvobitno obavljati poštom, jer država ima adrese prebivališta, ali ne i mejl adrese.
- Naši planovi predviđaju da ćemo pisma poslati za oko 650.000 osoba jednog godišta. To je oko 54.000 mjesečno - saopštilo je Ministarstvo odbrane Njemačke.
Počinje se onima rođenim od 1. januara 2008. Njemački državljani koji žive u inostranstvu neće dobijati pisma sa uptinicima, ali će po povratku u Njemačku, mladići biti vojno evidentirani.
U pismu je štampan QR-kod koji vodi do upitnika. Od tog trenutka sve se obavlja digitalno, na primjer preko telefona.
Svi muškarci i žene od 18 godina treba da u upitniku navedu svoju podobnost i motivaciju za Bundesver. Muškarci moraju da popune upitnik – žene ne.
Ime i adresa su već navedeni, jer ih država posjeduje. Zatim mora da se unese mejl adresa. Slijede podaci o stepenu obrazovanja i pitanje da li je već završena stručna obuka. Takođe se pita i za vozačku dozvolu. Visina, težina i fizička kondicija su takođe tema.
Najvažnije je pitanje o interesovanju za Bundesver. Mladi muškarci ili žene treba da ocijene svoje interesovanje na skali od nula (nimalo interesovanja) do 10 (veliko interesovanje).
<h2>Upitnik popunjen. Šta dalje?</h2>
Potom je predviđena provjera sposobnosti (musterung). Za sve muškarce rođene od 1. januara 2008. to je obavezno.&nbsp;
Najprije će ljekarskim pregledima biti podvrgnuti oni koji su u upitniku iskazali spremnost za dobrovoljno služenje vojnog roka i koji, nakon evaluacije upitnika, iz perspektive Bundesvera potencijalno odgovaraju potrebama. U okviru raspoloživih kapaciteta, postepeno će biti obuhvatani i drugi djelovi godišta 2008. Kada kapaciteti Bundesvera za regrutaciju budu u potpunosti uspostavljeni, postupak će biti proširen na cijelo godište.
Ljekarski pregledi više neće biti kao nekada, kada su vojni odsjeci često bili daljeni od naseljnih mjesta i djelovali kao kasarne. Ubuduće će pored sadašnjih 14 postojati ukupno 39 centara za regrutaciju, lako dostupnih, na primjer u gradskim centrima.
<h2>Mladićima prijete kazne</h2>
Ignorisanje novih propisa o vojnoj službi može biti skupo. Ako mladi muškarci ne popune upitnik, ponovo će dobiti pismo. Ali, poslije određenog vremena može da uslijedi i novčana kazna.
Jednako ozbiljan prekršaj je davanje lažnih podataka. Na primjer – kako je objasnilo Ministarstvo odbrane – navesti da je visina 1,60 m, težina 200 kg, a na regrutaciji se pokaže da to nije tačno.
Ako mladić ne ispuni obavezu popunjavanja upitnika ili da pogrešne podatke, može da slijedi novčana kazna do 1.000 eura, rekao je portparol njemačkog Ministarstva odbrane agenciji epd.
Za muškarce je obavezan i ljekarski pregled. Na zahtjev je moguće izuzeće, u određenim situacijama. Međutim, prema portparolu ministarstva odbrane - ako mladić bez opravdanja ne dođe na zakazani termin, može da ga privede policija. Vojna policija Bundesvere neće biti korišćena u takvim slučajevima.
<h2>I Bundesrat odobrio novi zakon</h2>
Nakon Bundestaga, u petak 19. decembra i Bundesrat je odobrio zakon o modernizaciji vojnog roka. Time u Njemačkoj od 1. januara stupa na snagu novi Zakon o služenju vojske - koje je dobrovoljno.&nbsp;
Prema zakonu, Bundesver bi 2026. trebalo da ima između 186.000 i 190.000 aktivnih vojnika i vojnikinja. Do 2035. taj broj treba da poraste na 255.000 do 270.000. Uz to, planirano je i 200.000 rezervista. Trenutno Bundesver ima oko 183.000 aktivnih vojnika i vojnikinja.
Cilj zakona je da se kadrovske potrebe Bundesvera što preciznije pokriju. Ako se ne prijavi dovoljno dobrovoljaca, Bundestag može da uvede takozvanu obaveznu službu prema potrebi, koja bi morala da se reguliše posebnim zakonom.
<h2>Obavezni vojni rok još tokom ove legislature?</h2>
Predsjednik Odbora za odbranu u Bundestagu Revekamp računa na povratak obavezne vojne službe još u ovom sazivu parlamenta.&nbsp;
- Zakonom o modernizaciji vojne službe stvorili smo instrument za kadrovski rast - rekao je Revekamp za list „Velt“ 25. decembra.&nbsp;
Međutim, kako dodaje, i dalje sumnja da je samo atraktivnija dobrovoljna služba dovoljna.
Parlament će 2027. provjeriti da li se dogovorene ciljne brojke mogu ostvariti, objasnio je Revekamp.&nbsp;
- Lično računam s tim da ćemo još u ovom sazivu morati da se vratimo obaveznoj vojnoj službi - ističe Revekamp.
Jer, pored potrebnog povećanja broja vojnika, svake godine mora da se zamijeni 20.000 do 30.000 vojnika koji napuštaju aktivnu službu.
Za izbor regruta u slučaju obavezne službe Revekamp smatra da je nasumičan postupak „najtransparentniji i najpravedniji“. Fizički kriterijumi više nisu savremeni, „jer zašto, na primjer, neko s viškom kilograma ne bi bio dobar pilot drona?“&nbsp;

Ignorisanje vojnog upitnika u Njemačkoj može skupo da košta mladiće

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Njemačka riskira dugoročni ekonomski pad ako se brzo ne sprovedu strukturne reforme, upozorio je čelnik glavne trgovinske komore zemlje, navodeći slabi rast, pad ulaganja i rastući gubitak radnih mjesta kao ključne negativne faktore.
- Ako se ne pozabavimo strukturnim izazovima i ne sprovedemo prave reforme, male su šanse da ponovo postignemo održiv i snažan rast - rekao je predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), Peter Adrian.
On je dodao da bi, ako privreda nastavi da stagnira, Njemačka mogla početi da zaostaje na međunarodnom nivou.
Adrian je upozorio da dugotrajna slabost najveće evropske ekonomije "smanjuje fiskalni prostor za manevriranje savezne vlade".
Njemačka ekonomska aktivnost smanjila se 2023. i prošle godine, a ove se godine predviđa minimalni rast te se ne očekuje značajniji oporavak u narednoj godini.
- Samo smo u industriji izgubili 170 hiljada radnih mjesta u jednoj godini - kazao je Adrian.
Kapitalna ulaganja pala su na nivou iz 2015, a predsjednik DIHK-a tumači to kao da je Njemačka izgubila cijelu deceniju u kontekstu ulaganja.
Prema Adrianu, investiciona aktivnost ključni je pokazatelj poslovnog povjerenja i očekivanja budućeg rasta, a njemačko investiciono okruženje više nije međunarodno konkurentno.
Naveo je industrije koje proizvode osnovne materijale, a koje se bore s visokim troškovima energije, kao i automobilski i dobavljački sektor.
Mašinstvo, još jedan ključni stub njemačke industrije, pogođen je slabim industrijskim ulaganjima i neizvjesnošću trgovinske politike, uključujući i mogućnost za povećanje američkih carina.
- Visoki troškovi rada u Njemačkoj dodatno opterećuju kompanije - istakao je Adrian.
Komentirajući obećanje kancelara Friedricha Merza o sprovođenju dalekosežnih reformi ekonomije i sistema socijalne zaštite, Adrian je rekao da se čini da vladajuća koalicija želi da podstakne promjene, ali je muči unutrašnji otpor.
- Često se jedan od koalicionih partnera nečemu protivi, ali za sve nas bi bilo poželjno da se odgovorni sada udruže i rade na ozbiljnim reformama, jer bi ponovo pokretanje ekonomije trebalo biti svačiji zajednički interes - rekao je predsjednik DIHK-a.
On je pozvao vladu da predloži planirano smanjenje poreza na dobit poduzeća planirano za 2028. godinu i smanji poreze na električnu energiju za sve korisnike na evropski minimalni nivo.

Njemačka bez brzih reformi riskira ekonomski pad

Vodeći indeks šansi za zapošljavanje u Njemačkoj ponovo je pao u decembru, dostigavši najnižu vrijednost od prve faze pandemije koronavirusa u maju 2020. godine, uprkos vladinom paketu ekonomskih podsticaja.
Barometar zaposlenosti ifo instituta, objavljen u petak, pao je na 91,9 bodova, s 92,5 bodova u novembru. Jedan od glavnih razloga je dugotrajna slabost proizvodnog sektora, saopštio je think tank sa sjedištem u Minhenu.
- U ovoj godini smo doživjeli postepeno smanjenje broja radnih mjesta, posebno u industriji - rekao je voditelj anketa u ifou, Klaus Wohlrabe, i dodao da slaba ekonomija i dalje usporava tržište rada.
Njemačka ekonomija ponovo će blago rasti sljedeće godine zahvaljujući vladinom paketu duga od 500 milijardi eura, vjeruju ifo i mnogi drugi ekonomisti.&nbsp;
Međutim, prema mjesečnom istraživanju nekoliko hiljada kompanija, gotovo svi sektori industrije planiraju da nastave smanjivanje broja radnih mjesta u nadolazećim mjesecima.
Pružaoci usluga i trgovci takođe su oprezni ili planiraju da smanje radnu snagu, rekao je ifo. Građevinska industrija je manje pesimistična i namjerava barem da zadrži trenutni broj zaposlenih.
Samo su turistička industrija i konsultantske kompanije za menadžment optimistične u pogledu nadolazećih mjeseci i planiraju da zaposle više radnike sljedeće godine, navodi se u izvještaju.
Prema prognozi ažuriranoj u oktobru, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje umjeren prosječni rast od 1,5 odsto u zapadnim industrijalizovanim zemljama i Japanu.
S druge strane, njemačka ekonomija mogla bi ponovo da stagnira ove godine, a ifo Institut očekuje rast bruto domaćeg proizvoda od 0,1 odsto.
U narednoj godini njemački ekonomski učinak mogao bi porasti 0,8 odsto, znatno manje nego što se nadalo kada je nova vlada preuzela dužnost u maju.

Njemačko tržište rada trese najveći pesimizam od maja 2020.

Vodostaji rijeka Grnčar i Ljuča u Gusinju bilježe značajan porast zbog loših vremenskih uslova i obilnih padavina proteklih dana.&nbsp;
Rijeke su nabujale, a voda je na nekim djelovima prešla uobičajene tokove, što povećava rizik od poplava u priobalnim područjima.
Najteže pogođeno je mjesto Dosuđe, takođe u Gusinju.&nbsp;
U nastavku pogledajte kako izgledaju rijeke:&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FYnjHp6Vec7M%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FOYPrCL0WV3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje</div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FfMba1phuPTI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Izvor: TO Gusinje </div>

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

Nalaganje Badnjaka za crnogorsku dijasporu tradicionalno je održano u Lovćencu, na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, u organizaciji Udruženja Crnogoraca „Krstaš“. Kako je navedeno u saopštenju, u dostojanstvenoj atmosferi iseljenici i njihovi potomci su poslali poruke ljubavi i privrženosti postojbini Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106210152_d3fee9ac509ce99e8a522b8cfe7a9a84bada6b39d89c10df84118b9a9baa40c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  U kulturno umjetničkom programu nastupili su mladi članovi Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106210152_fd3d2f2e2dd5a66ffa61f721904e2bb84bad2eb36cc9d35c1f63437336c89bf7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2597" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106210152_155ada7dd1ed6856f7f3889ccb9eb527524562ec39be8ad97d78db3d1c0bcffc" data-rendition-name="original" width="3694" height="2037" loading="lazy" alt="Badnjak u Lovćencu"> </figure>

Dijaspora Crne Gore naložila Badnjak u Lovćencu

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO Metju Vitaker izjavio je da su saveznici blizu finalizacije okvira koji bi mogao da otvori put za mirovni dogovor sa Rusijom, a kako je naveo, pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu mogli bi uskoro doći do prelomne tačke.
- Ono što možemo očekivati je finalizacija nekoliko dogovora. Jedan od njih je 'Koalicija voljnih', koja uključuje oko 50 savezničkih zemalja, od kojih mnoge pripadaju NATO-u i koje će se složiti oko bezbjednosnog okvira za Ukrajinu - rekao je Vitaker za Foks Njuz.
Američka administracija, dodao je, biće dio ove koalicije, ali i kao samostalna zemlja.
- Ovaj sporazum mogao bi da postavi temelje za finalni mirovni dogovor sa Rusijom. Zaista smo jako odmakli u procesu. Ovo je odličan razvoj događaja i možda smo na pragu postizanja mira - rekao je Vitaker, ističući da Sjedinjene Američke Države nastavljaju naporno da rade kako bi se obezbijedio održiv mir.

Američki ambasador pri NATO: Mirovni sporazum za Ukrajinu blizu finalizacije

Zbog ozbiljne situacije na Komarnici došlo je do prekida putne komunikacije, zbog čega su mještani ponovo odsječeni, a među onima koji su se zatekli na tom području ima i turista koji su u naš kraj došli vjerujući da je bezbjedan i prohodan, rekao je prvi čovjek opštine Jugoslav Jakić.
- Nažalost, ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim problemom. I upravo zato je razumljiva zabrinutost, ogorčenje i brojna pitanja građana - izjavio je Jakić.
Predsjednik Opštine Šavnik poručio je da se problem Komarnice ne može više rješavati privremenim mjerama i ad-hok intervencijama.
- Ovo nije samo pitanje puta – ovo je pitanje bezbjednosti ljudi, normalnog funkcionisanja života i osnovnog dostojanstva onih koji ovdje žive.
Želim posebno da poručim mještanima Komarnice da nijesu sami. Sve nadležne opštinske službe su na terenu, situacija se prati kontinuirano i naredni koraci su već definisani. Molim građane za strpljenje i mir – bezbjednost ljudi je apsolutni prioritet i nijedna odluka neće biti donesena neodgovorno ili brzopleto - izjavio je on.
Istovremeno, Opština Šavnik je pripremila projektnu dokumentaciju za trajno i sistemsko rješavanje problema Komarnice.
- Kao predsjednik opštine, ponovo ću se zvanično obratiti Vladi Crne Gore i nadležnim institucijama, sa jasnim zahtjevom da se ovo pitanje rješava zajednički i odgovorno. Komarnica &nbsp;mora biti &nbsp;u vrhu liste državnih infrastrukturnih prioriteta, kako se ovakve situacije više nikada ne bi ponavljale - smatra Jakić.
Ocijenio je da građani s pravom pitaju zašto upozorenja iz prethodnih godina nijesu na vrijeme shvaćena ozbiljno.
- Ta pitanja su opravdana i od njih se ne smije bježati. Komarnica mora dobiti trajno, plansko i sistemsko rješenje.
Ne bježim od odgovornosti i ne okrećem glavu od problema. Biću uz mještane Komarnice dok se situacija ne normalizuje i nastaviću da insistiram – i javno i institucionalno – da se ovo pitanje riješi u interesu ljudi, bezbjednosti i budućnosti Šavnika - dodao je.
Jakić ističe da Šavnik ne smije biti zaboravljen.
- Naši građani ne smiju biti odsječeni svaki put kada priroda pokaže svoju snagu - zaključio je predsjednik Opštine Šavnik.

Tag: njemacka