Kaja Kalas bez mandata, Nemačkoj smetaju njeni stavovi o Izraelu: Ko će u pregovorima o ratu u Ukrajini predstavljati Evropu?

Kaja Kalas  (Foto: Stop kadar)
Kaja Kalas (Foto: Stop kadar)

Evropski pregovarački tim trebalo bi da učestvuje u budućim razgovorima između Ukrajine i Rusije. Pitanje je, međutim, koliko je čvrst dogovor o tome i šta nam on govori o stanju u Evropi.

Diplomatski napori u vezi sa Ukrajinom u punom su jeku. Pored susreta lidera Kine, SAD i Rusije, Si Đinpinga, Donalda Trampa i Vladimira Putina, u Berlinu se ovog četvrtka sastala i takozvana Koalicija voljnih, kako bi razgovarala o okončanju ruskog agresorskog rata i daljoj podršci Ukrajini.

Evropske zemlje su se tek prošle sedmice usaglasile o formiranju pregovaračkog tima koji bi trebalo da predstavlja Evropu u mogućim budućim mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije. Tim bi činili predstavnici takozvanih država E5 – Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske, kao i predstavnici Savjeta EU i Evropske komisije.

Do dogovora je došlo nakon što su dvojica američkih pregovarača nagovijestila da bi Evropa trebalo da učestvuje u narednoj rundi pregovora. Na razgovorima u Abu Dabiju početkom prošle sedmice delegacije sada odabranih evropskih zemalja bile su prisutne, ali nijesu neposredno učestvovale u pregovorima.

Kaja Kalas bez pregovaračkog mandata

Uoči sastanka, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas, koju često nazivaju i glavnom diplomatkinjom Unije, založila se za to da upravo ona predvodi evropski pregovarački tim.

„Kada je riječ o evropskoj bezbjednosti, ugovori su veoma jasni. Antonio Košta i visoka predstavnica zastupaju EU u pitanjima bezbjednosti“, izjavila je Kalas.

Antonio Košta je predsjednik Evropskog savjeta, institucije u kojoj je zastupljeno svih 27 država članica Evropske unije.

Kalas je dodala da bi šefovi država i vlada sada mogli da donesu drugačiju odluku, ali da je prilikom raspodjele najviših funkcija u Evropskoj uniji 2024. godine bilo jasno da će u narednih pet godina biti potrebno voditi pregovore sa Rusijom.

Kalas nedovoljno spremna na kompromise?

Ugovorima EU predviđeno je da visoki predstavnik rukovodi zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije. To podrazumijeva i zastupanje EU u tim diplomatskim oblastima, kao i vođenje dijaloga sa trećim zemljama.

Sabina Lange, istraživačica u Centru za diplomatske, ekonomske i pravne studije Univerziteta u Ljubljani, podržava argumentaciju Kaje Kalas. Iako države članice ne bi prekršile evropske ugovore, jer u oblasti vanjske politike postoji širok prostor za različita tumačenja i postupanje, ovakva odluka imala bi političke posljedice.

Lange smatra da postoji više razloga za takav potez evropskih zemalja, a oni se, s jedne strane, tiču ličnosti Kaje Kalas, a s druge institucije koju ona predstavlja.

Kalas bi, naime, mogla biti doživljena kao „izuzetno čvrsta pregovaračica“, nedovoljno spremna na kompromise, zbog čega bi druga strana mogla da je odbije kao sagovornicu. Bivša premijerka Estonije već je prilikom imenovanja važila za izrazito oštru kritičarku Rusije. Njemačka je, između ostalog, kritikovala i njene stavove prema Izraelu.

Na institucionalnom nivou, njen položaj mogao bi biti oslabljen i zbog činjenice da je vezana mandatom država članica, što joj ostavlja malo prostora za samostalno vođenje pregovora, ocjenjuje politikološkinja Lange.

Kalas: „Ima dovoljno posla za sve“

Pol Tejlor, gostujući saradnik evropskog istraživačkog centra European Policy Centre (EPC), pored ličnih razloga navodi i činjenicu da države članice ne žele da se odreknu nacionalnog suvereniteta u tako važnom pitanju, koje se tiče rata i mira.

Tejlor ocjenjuje da je riječ o „teškom udarcu“ kako za Kaju Kalas, tako i za instituciju visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i bezbjednost.

U izjavi za DW, politički analitičar ističe da bi Kalas mogla ponovo da ojača svoju poziciju ukoliko bi zajedno sa ministrima vanjskih poslova država članica uspjela da obezbijedi konkretan pregovarački mandat.

Upitana o neuspjehu svoje inicijative, visoka predstavnica Kalas naglasila je da je i dalje spremna da preuzme tu ulogu. Istovremeno je izrazila olakšanje što je to pitanje za sada riješeno i što se pažnja može usmjeriti na suštinu pregovora. Posla ima dovoljno za sve, poručila je estonska političarka.

Da li će Rusija prihvatiti pregovarački tim?

Ruska strana u međuvremenu šalje neujednačene signale o tome da li je spremna da prihvati pregovarački tim koji bi imao najmanje sedam članova.

Nakon susreta sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i američkim predsjednikom Donaldom Trampom, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da evropski predstavnici mogu da dođu u Moskvu i iznesu evropske stavove. Nakon toga biće odlučeno u kom formatu će biti nastavljeni razgovori o Ukrajini.

Međutim, ni iz evropske perspektive to pitanje nije u potpunosti riješeno. Teško je zamisliti da bi na pregovorima na najvišem nivou, pored američkog, ruskog i ukrajinskog predsjednika, za Evropu bilo rezervisano još čak sedam mjesta za pregovaračkim stolom.

Pitanje ko bi predstavljao Evropu u eventualnim četvorostranim pregovorima njemački kancelar Fridrih Merc prošle sedmice je u Dablinu odbacio kao preuranjeno.

Programska šema

13:00 – 14:00
LUDA KUĆA 1SERIJA
14:00 – 15:00
PODKASTEMISIJA
15:00 – 17:00
THE BEST OF SREĆAN DANEMISIJA
17:00 – 19:00
VIKEND POPODNEEMISIJA
19:00 – 19:30
24 SATAINFORMATIVA
19:30 – 20:00
FILMFILM

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.