Evropska unija je razgovarala o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko se pokaže da je američka prijetnja u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, stvarna - izjavila je šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.
- Poruke koje dobijamo u vezi sa Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće - rekla je Kalas novinarima na konferenciji za medije u Kairu, održanoj sa ministrom vanjskih poslova Egipta Badrom Abdelatijem.
Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe Grenland, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kalas: Evropa razmatra odgovor na američku prijetnju u vezi sa Grenlandom

Napori za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini su ugroženi jer Rusija i dalje odbacuje predložene uslove i ne pokazuje spremnost za pregovore u dobroj vjeri, izjavila je u četvrtak šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.
Govoreći uoči samita Savjeta EU u Briselu, Kalas je rekla da postoji široka međunarodna podrška mirovnim naporima, ali je upozorila da pritisak ostaje jednostran.
- Nismo vidjeli nikakvu spremnost ruske strane da se pokrene ili ozbiljno razgovara o miru. Čak je i primirje za Božić odbijeno. Jasno je da moramo izvršiti pritisak na Rusiju kako bi prestali pretvarati se da pregovaraju, već da zaista sjednu za pregovarački sto i zaista pregovaraju - rekla je.
Kalas je takođe ukazala na predloženi zajam EU za reparacije za Ukrajinu, usmjeren na finansiranje obnove u naredne dvije godine, rekavši da on odgovara na zabrinutosti koje su izrazile Belgija i druge članice.
- Nadam se da ćemo ovo dovesti do kraja. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin računa na naš neuspjeh, tako da im to ne bismo trebali dati... Jednostavno si ne možemo priuštiti neuspjeh. Moramo pokazati da smo jak. Ovo je vrlo važno jer šalje snažan signal Rusiji da nas ne mogu nadživjeti... Zajam za reparacije zasniva se na principu da onaj ko nanosi štetu mora i platiti za to - dodala je Kalas.
Oko 210 milijardi eura (246 milijardi dolara) ruske imovine ostaje zamrznuto unutar EU. Brisel je predložio korištenje prihoda od te imovine za podršku Ukrajini, iako većinu drži belgijska kompanija za finansijske usluge Euroclear, a Belgija je više puta izrazila pravne i finansijske zabrinutosti u vezi s planom.
O sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, Kalas je rekla da se diskusije kreću u "pravom smjeru", naglašavajući potrebu za konkretnim garancijama saveznika, uključujući SAD, kako bi se osigurala dugoročna sigurnost Ukrajine od budućih napada.

Kalas: Rusija i dalje odbacuje predložene uslove za mirovni sporazum za Ukrajinu

Evropska unija mora ove sedmice donijeti „veoma važne“ odluke o finansiranju Ukrajine na presudnom samitu, ali pregovori o korišćenju zamrznute ruske imovine postaju sve teži, izjavila je danas visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas.
- Još nijesmo stigli do rješenja i sve je teže, ali radimo na tome i još imamo nekoliko dana. „Nećemo napustiti sastanak dok ne dobijemo rezultat - rekla je Kalas novinarima.
Lideri 27 zemalja Evropske unije okupiće se u Briselu u četvrtak kako bi pokušali da dogovore plan dugoročnog finansiranja Kijeva.
Ključni akter je Belgija, koja čuva najveći dio imovine Centralne banke Rusije zamrznute u EU, a koja se do sada protivila prijedlogu da se ta sredstva iskoriste za davanje „reparacionog zajma“ od 90 milijardi eura Ukrajini.
Ovu inicijativu podržava veći broj država članica EU, koje smatraju da je to najbolji način da se Ukrajini pomogne da pokrije sve veće budžetske manjkove dok se rat Rusije protiv te zemlje približava četvrtoj godini. Međutim, nekoliko zemalja, uključujući Italiju, saopštilo je da dijele zabrinutost Belgije.
Belgijska vlada strahuje da bi mogla da se suoči sa ozbiljnim pravnim i finansijskim odmazdama Rusije ukoliko se taj potez sprovede, te insistira na čvrstim garancijama da će ostale zemlje EU dijeliti rizik.
Izvršna vlast EU predstavila je ono što naziva „trostepenom odbranom“ kako bi zaštitila Belgiju i međunarodnu depozitnu instituciju Euroclear, koja drži tu imovinu, ali to za sada nije uspjelo da razbije zastoj.
Centralna banka Rusije je prošle sedmice poslala jasnu poruku, saopštivši da je pokrenula sudski postupak protiv Eurocleara.
Rasprava u EU o korišćenju zamrznute ruske imovine odvija se u trenutku kada Sjedinjene Američke Države intenziviraju napore da okončaju rat Rusije u Ukrajini.

Kalas: EU se ove sedmice suočava sa „veoma važnim“ odlukama o finansiranju Ukrajine

Šefica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u subotu da SAD ostaju najveći saveznik Evrope, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa u važnom strateškom dokumentu navela da se Evropa suočava s "civilizacijskim brisanjem" i da bi jednog dana mogla da izgubi status pouzdanog saveznika.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, objavljena na sajtu Bijele kuće rano u petak, kritikuje Evropsku uniju kao antidemokratsku, navodeći da Evropi nedostaje samopouzdanja, kao i da cilj SAD treba da bude da "pomognu Evropi da ispravi svoju trenutnu putanju".
- Ima mnogo kritika, ali mislim da su neke od njih i tačne, ako pogledate Evropu, ona je potcjenjivala sopstvenu moć prema Rusiji - rekla je Kalas na panelu na Doha forumu u Kataru.
Navodeći da bi Evropa trebalo da bude samouvjerenije, ona je rekla da su "SAD i dalje naš najveći saveznik".
- Mislim da se nismo uvijek slagali po različitim temama, ali mislim da je opšti princip i dalje tu. Mi smo najveći saveznici i trebalo bi da se držimo zajedno - rekla je Kalas.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija Vašingtona kritikuje Evropu uz ocjenu da je previše regulisana i da se suočava s "civilizacijskim brisanjem" zbog imigracije.
U dokumentu je praktično stavljen na papir zaokret Trampove administracije u odnosu na Evropu, koju su SAD optužile da zloupotrebljava američku velikodušnost, u radikalnom odstupanju od prethodne politike SAD.

Kalas: SAD ostaju najveći saveznik Evrope

Naredna nedjelja će, izgleda, biti "presudna" za Ukrajinu, rekla je danas visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, pred početak sastanka ministara odbrane Unije u Briselu.
Naredna nedjelja bi moglo da bude presudna za diplomatiju- rekla je Kalas novinarima i dodala da su "čuli" da su razgovori visokih delegacija Ukrajine i Amerike, održani na Floridi, bili teški ali produktivni.
- Još ne znamo rezultate ali ću danas razgovarati sa predsjednikom Ukrajine kao i sa ministrom spoljnih poslova Ukrajine- dodala je ona.
Američka i ukrajinska delegacija ocijenile su kao "produktivne" razgovore vođene na Floridi oko plana za okončanje rata koji su SAD predstavili prije deset dana. Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je optimizam oko tih razgovora dok je državni sekretar SAD Marko Rubio koji je učestvovao u razgovorima bio oprezniji i rekao da "ima još posla".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas treba da se u Parizu sastane sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom.

Kaja Kalas: Izgleda da će naredna nedelja biti presudna za Ukrajinu

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

&nbsp;Iako je bilo očekivano, na današnjem Forumu o proširenju u Briselu nije bilo ni riječi o pisanju ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom. A petanestak dana ranije, bilo je skoro izvjesno da se na ugovoru već radi. &nbsp; PREPREKE NA EU PUTU &nbsp; Prvo je 3. novembra briselski, dobro obaviješteni Politiko, objavio da se, citiramo, ,,čuju glasovi da je u toku izrada ugovora o pristupanju Crne Gore”. Dan kasnije, čuo se glas - Marte Kos. Evropska komesarka za proširenje je potvrdila informaciju i naglasila da se ,,približava trenutak kada će početi pripreme ugovora o članstvu sa Crnom Gorom”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118191148_78e4731901e2d74846b8f27e93c7f0f715aa7690214afdf013fbbf20f8709e17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje"> <figcaption>GDJE JE NESTAO UGOVOR O PRISTUPANJU: Marta Kos, komesarka EU za proširenje(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Onda je priča utihnula. Nema zvaničnog obrazloženja zbog čega se odjednom prestalo pričati o ugovoru o pristupanju Crne Gore. Nezvanično, ali stvarno: dvije članice Evropske unije zatražile su odgađanje priprema za ugovor o pristupanju za februar ili početak marta sljedeće godine. &nbsp; Ta informacija otvara i pitanje: ako se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, ostaće još 20. Da li je moguće da Crna Gora do kraja naredne 2026. da zatvori sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom? &nbsp; POLITIČKA VOLJA – KLJUČ PROBLEMA Roman Jakič, iskusni evropski parlamentarac, nekadašji ministar odbrane Slovenije, u razgovoru za Televiziju E smatra da je pred Crnom Gorom još izazova i da je ključ unutar aktuelne vlasti. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118191148_8562b520ed801aa534177baa3622f5c7baaf1df0d5fd7d048a60dca3c774bab1" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič "> <figcaption>DILEME OKO POLITIČKE VOLJE VLASTI: Roman Jakič(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da li su stvarno predani, posvećeni tom cilju – ističe Jakič za Televiziju E i Portal ETV. Napominje da ne zna kako će se ponašati aktuelni lideri u crnogorskoj vlasti jer ,,ima dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU”. &nbsp; - Naročito ako gledaju na to da, kada je država članica Evropske unije, onda su svi pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo - jedan Ivo Sanader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe podignute su i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera – kaže Jakič. I poznati slovački diplomata, František Lipka, inače dobar poznavalac crnogorske politike i istorije, smatra da se Crna Gora, iako je formalno pred sam kraj pregovora, suštinski se ,,sama udaljava rok ulaska u Evropsku uniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118191148_d7b29adccd468e1a833a761465b7d4b1c656c5eabd9a8b8e3599a13228daa935" data-rendition-name="original" width="1376" height="848" loading="lazy" alt="MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka"> <figcaption>MNOGO UNUTRAŠNJI OPSTRUKCIJA: František Lipka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI UNUTAR VLASTI &nbsp;&nbsp; Govoreći na Cetinskom forumu krajem prošle sedmice, Lipka smatra da Vlada Crne Gore kao da nije shvatila da u EU ulazi čitavo društvo, a ne samo vlast. &nbsp; -Crna Gora se nalazi pred kraj evropskog puta. Međutim, da parafraziram velikog pisca Mirka Kovača, taj završetak, odnosno rok ulaska Crne Gore, postepeno se udaljava. Udaljava se iz više razloga. Više razloga se nalaze unutar Crne Gore, a drugi se nalaze u Evropskoj komisiji. U Crnoj Gori administracija kao da nije shvatila da u EU ne ulazi samo Vlada, već cijelo društvo, svi segmenti, opozicija, strukovne organizacije, sindikati, akademska zajednica i taj proces mora da bude inkluzivan – ističe Lipka. &nbsp; Roman Jakič ocjenjuje da je do 2020. godine - iako je tadašnja crnogorska vlast bila kritikovana jer je postojao samo jedan, jak centar odlučivanja i to u vrhu DPS-a - nije bilo dileme u pogledu orijentacije za ulazak u NATO i EU. Sadašnja parlamentarna većina, naglašava Jakić, nije jedinstvena i nije apsolutno posvećena izgradnji društva koje bi zadovoljilo evropske standarde. &nbsp; UDAR SDT-A NA MEDIJE &nbsp; Jakič ističe da opominju posljedni postupci državnih institucija, odnosno &nbsp;Specijalnog državnog tužilaštva, prema slobodnim medijima. &nbsp; -Moram reći da me zabrinjava kada vidim da se na polju slobode medija događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi - institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije – kazao je Jakič za TVE. &nbsp; Specijalno državno tužilaštvo, u okviru istrage protiv biznismena i vlasnika medija bajing agencije, targetiralo je šest kritičkih medija, među njima portal i televiziju E, da su dio mreže nelegalnog uticaja usmjeren protiv ustavnog poretka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251118191152_9f7320364e91b309c2305bc52768dd9aa34e7109fbbb92bddc1eead4c2182b8b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler"> <figcaption>UPOZORENJA ZA VALST: Ambasador EU Johan Satler(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Nakon skandalozne akcije SDT-a, reagovala je Delegacija Evropske unije u Podgorici, a ambasador Johan Satler je u razgovoru sa glavnim urednicima šest targetiranih medija naglasio da, citiramo, ,,Evropska unija pažljivo prati situaciju u crnogorskim medijima i očekuje da sudstvo postupa u skladu sa zakonom i da sve javne institucije treba da se uzdrže od političkog pritiska”. &nbsp;&nbsp; -Mislim da kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada – ocjenjuje Jakič. OPOMENA KAJE KALAS &nbsp; Izjave iskusnih evropskih diplomata, baš kao i stavovi zvaničnika evropske administracije u Briselu ukazuju da evropska priča Crne Gore nije ispričana do kraja i da ima još važnih izazova. Osim tehničkih problema zatvaranja 20 poglavlja za samo 12 mjeseci naredne godine, vlast u Crnoj Gori moraće da promijeni i svoj odnos prema djelovima društva, posebno prema slobodi govora i kritičkim medijima. &nbsp; U suprotnom, moglo bi da dođe do neprijatnog razvohja događaja. Ne samo da Crnu Goru prestigne Albanija u evropskoj utrci, nego da Evropa reaguje na neke neevrospke prakse. &nbsp; Moguće i da je zato stiglo upozorenje šefice evropske diplomatije Kaje Kalas. Ona je danas u Briselu, aludirajući na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o &nbsp;"vratima mogućnosti", napomenula da - ako se pogleda istorija pregovora država kandidatinja s EU - vrata se otvore, pa se zatvore. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Amra Tahirović

Draško Đuranović

Evropa (ni)je daleko

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, na poziv visoke predstavnice Evropske unije za vanjske poslove i politiku bezbjednosti Kaje Kallas, učestvovaće sjutra, 19. novembra 2025. godine, na sastanku ministara vanjskih poslova država članica Evropske unije u Briselu. Sastanak se održava u okviru Savjeta za vanjske poslove (FAC) u proširenom formatu.
Sastanci FAC-a u proširenom sastavu predstavljaju jedan od ključnih političkih mehanizama tzv. „rane integracije“, jer državama kandidatima omogućavaju da se postepeno uključuju u procese kreiranja evropske vanjske i bezbjednosne politike. Kroz razmjenu stavova sa šefovima diplomatija zemalja članica EU, kandidati učestvuju u strateškim diskusijama o pitanjima od zajedničkog interesa i vrijednosti.
Učešće ministra Ibrahimovića na ovom visokom skupu, kako je saopštilo Ministarstvo vanjskih poslova, još jednom potvrđuje snažnu posvećenost Crne Gore evropskom putu i njen aktivan doprinos regionalnoj i evropskoj stabilnosti, saradnji i bezbjednosti.
Ministarstvo će nakon održanog sastanka medijima dostaviti zvanično saopštenje i prateće fotografije.

Ibrahimović sjutra na sastanku Savjeta za vanjske poslove EU u Briselu

Crna Gora je od svih država kandidata najspremnija za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazala je potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas, ističući da je proširenje Unije u narednih nekoliko godina realna opcija.
Ona je na konferenciji za novinare kazala da je EK danas usvojila godišnji Paket o proširenju, kojim se predstavlja sveobuhvatna procjena napretka koji su države partneri u procesu proširenja ostvarili tokom proteklih dvanaest mjeseci.
Kalas je poručila da je prioritet aktuelnog sastava EK proširenje, podsjećajući na agresiju Rusije na Ukrajinu koja je promijenila okruženje.
- Proširenje je neophodno ukoliko EU želi da bude akter na međunarodnoj sceni - poručila je Kalas.
Ona je istakla da EU ne nudi prečice i da proširenje ostaje proces zasnovan na zaslugama.
Kalas je rekla da je učlanjenje novih članica do 2030. godine realan cilj.
- Crna Gora je generalno najviše spremna država za članstvo u EU i najnaprednija u procesu EU proširenja - rekla je Kalas.
Ona je kazala da su Crna Gora i Albanija napravile pozitivan napredak i da su obje predvodnice procesa pristupanja.

Kalas: Crna Gora je generalno najviše spremna država za članstvo u EU

Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da "nije lijepo" što će ruski predsjednik Vladimir Putin možda otputovati u Mađarsku, članicu EU, na razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o ratu u Ukrajini.
Uoči sastanka ministara spoljnih poslova zemalja članica EU u Luksemburgu, Kalas rekla je novinarima da pozdravlja Trampove napore da dovede do mira, ali je naglasila da je važno i da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovara sa Putinom, javlja Rojters.
Povodom Trampove najave da će se uskoro sresti sa Putinom u Budimpešti, Kalas je izjavila da Vašington ima "dosta snage da pritisne Rusiju da dođe za pregovarački sto" i da će, ako to iskoristi, biti dobro ako Rusija zaustavi rat.
- Što se tiče Budimpešte, ne, nije lijepo... vidjeti u stvarnosti da osoba za koju je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za hapšenje dolazi u evropsku zemlju - rekla je Kalas, dodajući da je pitanje i da li će biti bilo kakvog rezultata najavljenog susreta.
Kalas je rekla i da očekuje da će 19. paket sankcija protiv Rusije biti usvojen ove nedjelje, ali se to neće desiti danas.
Uoči ministarskog sastanka, šef diplomatije Litvanije Kestutis Budris izjavio je da nema mjesta za Putina ni u jednoj evropskoj prijestonici.
- Jedino mjesto za Putina u Evropi je u Hagu, pred Tribunalom, a ne u bilo kojoj prijestonici - rekao je Budris.
Mađarska je u procesu napuštanja ICC, čije je sjedište u Hagu.

Kalas: Neprimjereno je da Putin dolazi u Mađarsku, zemlju članicu Evropske unije

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: kaja-kalas