Materica u najam: Između želje za đecom i kriminala

Jedan njemački par platio je 50.000 eura za „usluge“ surogat-majke u Argentini. To je razotkrilo mrežu sumnjivih agencija, ali i otvorilo veliku dilemu – da li surogat-majčinstvo treba legalizovati ili zabraniti svuda?

U novembru 2023. godine, njemački par Hajke i Klod otputovali su u Buenos Ajres kako bi dočekali svoju bebu, Rabi*, koju je rodila surogat-majka u Argentini. Hajke i Klod tada su već bili u kasnim pedesetim godinama. Bebu su naručili preko agencije i za to platili gotovo 50.000 eura.

Po povratku u Njemačku, Rabi se prehladila. Hajke je odvela, tada šesto­nedeljnu bebu, u bolnicu zbog problema s disanjem. Osoblje je ostalo zatečeno – dijete je imalo samo argentinske dokumente.

Činjenica da je Hajke u poznim godinama, uz njenu nesigurnost u ophođenju s bebom, izazvala je sumnju osoblja. Bolnica je kontaktirala Centar za socijalni rad, koji se zabrinuo za dobrobit djeteta i preuzeo Rabi u starateljstvo.

„Nova dimenzija“

Njemačke vlasti o svemu su obavijestile kolege u Argentini. Tamo je slučaj Rabi postao „caso zero“ – „nulti slučaj“, što je dovelo do opsežne istrage o poslovima sa surogat-majčinstvom.

Rezultat su optužbe za trgovinu ljudima i iskorišćavanje ranjivih žena u 48 slučajeva, otkriva istraživački tim njemačkog javnog servisa NDR.

Prema navodima argentinskog tužilaštva, kriminalna mreža profitirala je od želje stranih parova da imaju djecu. Mreža se protezala od klinika i notara do posredničkih agencija, objašnjava Veronika Toler, direktorka Odbora za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu nacionalne bezbjednosti Argentine.

„Ove aktivnosti i mreže“, kaže Toler, „predstavljaju novi oblik trgovine ljudima.“ Dokumenta u koja je NDR imao uvid pokazuju da se ekonomski ugrožene žene sistematski regrutuju kao surogat-majke.

Zabranjeno u Njemačkoj

Surogat-trudnoće u Njemačkoj su zakonom zabranjene. Međutim, parovi poput Hajke i Kloda koji angažuju surogat-majke u inostranstvu ne čine krivično djelo. Ne postoje precizni statistički podaci o tome koliko djece godišnje na taj način dolazi u Njemačku.

Prema procjenama instituta za istraživanje tržišta Global Markets Insights i Precedence Research, globalni prihodi od surogat-majčinstva prošle godine iznosili su skoro 19 milijardi eura – i nastavljaju da rastu. Međunarodni sporazumi koji bi to regulisali – ne postoje.

Istraživanje NDR-a pokazuje da mnoge komercijalne agencije zloupotrebljavaju pravne praznine u nacionalnim zakonima, a ponekad ih i otvoreno krše. Tako je, na primjer, jedna agencija koja posluje u Grčkoj novinarima NDR-a priznala da dovodi surogat-majke iz inostranstva avionom, te da im isplaćuje novac tek nakon što se vrate kući – iako je plaćanje za nošenje trudnoće u Grčkoj zakonom zabranjeno. Kasnije su tvrdili da se radi o „nadoknadi troškova“, a ne o honoraru.

Argentina, pak, ima pravnu prazninu – surogat-majčinstvo tamo nije ni izričito dozvoljeno ni zabranjeno. Ipak, budući da argentinski ustav zabranjuje prodaju tijela, državno tužilaštvo plaćeno surogat-majčinstvo tretira kao neustavno.

„Za njih sam Bog“

Karlos Leiva, predstavnik agencije koja je organizovala Rabino rođenje, u razgovoru za NDR kaže da je „otkrio Argentinu kao tržište surogat-majki“. Rođen u toj zemlji, Leiva tvrdi da u ovom poslu radi 15 godina i da je pomogao više od 400 porodica da dobiju djecu. „Za njih sam Bog“, rekao je u intervjuu.

Leiva negira da su on i s njim povezane agencije nudili komercijalne usluge. Navodi da ne postoji „komercijalni ugovor“ i da je Rabina surogat-majka potpisala samo „obrazac medicinskog pristanka“.

Međutim, prema istraživanju novinara NDR-a, surogat-majka jeste primila novac. Alehandri M. ponuđeno je 10.000 dolara, od čega je dio isplaćen u gotovini. „Trebali su mi novci“, rekla je samohrana majka.

Leiva, pak, tvrdi da se ne radi o honoraru, već o „nadoknadi troškova“. „Sve u životu je komercijalno“, dodaje. Protiv njega se vodi istraga u više od 20 slučajeva.

Složene poslovne mreže

Agencija za koju Leiva radi kao zamjenik generalnog direktora dio je složene međunarodne poslovne strukture.

Kompanija MAHRTA LLC ima sjedište u američkoj saveznoj državi Delaver, poznatoj po registraciji fiktivnih firmi. Agencija navodno ostvaruje promet veći od četiri miliona američkih dolara.

Njemački par Hajke i Klod, međutim, najprije je stupio u kontakt s drugom agencijom – GAIA. Ta agencija, sa sjedištem na Kipru, na jednom sajmu plodnosti u Njemačkoj predstavila im je takozvani „argentinski program“, a potom ih uputila na MAHRTA LLC. GAIA nije odgovorila na pitanja novinara.

Kritike zbog nedostatka nadzora

Parovi i aktivisti koji se zalažu za legalizaciju surogat-majčinstva upozoravaju na nedostatak zakonske regulative i kontrole nad agencijama. Zabrana u Njemačkoj, kažu, ne odvraća parove od traženja ovih usluga u inostranstvu.

„To je realnost života u Njemačkoj“, kaže Tobias Devot iz Udruženja za promovisanje legalizacije surogat-majčinstva.

Nedavna presuda Saveznog suda pojednostavila je proces pravnog priznanja roditeljstva za djecu rođenu od surogat-majki u inostranstvu, ali standardi i propisi – poput provjera budućih roditelja – za komercijalne agencije i dalje ne postoje.

„U Njemačkoj smo još u fazi rasprave ’da ili ne’, umjesto da govorimo o tome – kako“, kaže Devot.

Advokat za porodično pravo, Marko Oldenburger, koji savjetuje parove o surogat-majčinstvu u inostranstvu, smatra da nedostaje „hrabrih pravnih odluka“.

Zakon iz 1990. godine

Zakon o zaštiti embriona, koji zabranjuje surogat-majčinstvo, usvojen je 1990. godine. Leni Brajmajer, bivša poslanica Bundestaga i portparolka za žensku politiku SPD-a, ističe da je medicina od tada znatno napredovala, ali smatra da zabranu u Njemačkoj treba zadržati – kako bi se spriječila eksploatacija surogat-majki i zaštitila prava djece.

„Novac se isplaćuje, a dijete se predaje. To je trgovina ljudima“, rekla je Brajmajer.

Njemačko Ministarstvo za porodicu saopštilo je da još nije razmotrilo nalaze komisije za surogat-majčinstvo, koja je formirana tokom prethodne vlade.

Gdje bi Rabi trebalo da živi?

Njemački sudovi još raspravljaju o tome gdje bi mala Rabi trebalo da odrasta. Centar za socijalni rad smatra da Hajke i Klod nijesu sposobni da se staraju o djetetu. Prema njemačkom zakonu, biološka majka Alehandra M. i dalje se vodi kao zakonska majka.

Postupak traje više od godinu i po, što je, prema riječima službi, neuobičajeno dugo. Rabi trenutno živi s hraniteljicom.

Istraga u Argentini i dalje traje. Karlos Leiva tvrdi: „Nijesam uradio ništa loše.“

Dodaje da više ne posluje u Argentini i da mu je „Kolumbija sljedeće veliko tržište“.