Nervozno čekanje na sporazum SAD i Irana se nastavlja usred krhkog primirja

Objava pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa na društvenim mrežama pokrenula je u subotu 24-časovno odbrojavanja uz tvrdnju da je sporazum između Vašingtona i Teherana bliži "nego ikada ranije", ali su krhkost primirja na Bliskom istoku podvukli nastavak sukoba u Libanu i navodni napad na tanker u Ormuskom moreuzu.

S druge strane, izvještaji iranskih novinskih agencija bacaju sumnju na Šarifov vremenski okvir, uz citiranje portparola Ministarstva spoljnih poslova koji je rekao da potpisivanje sporazuma "neće biti sjutra".

Šarifova izjava uslijedila je poslije mnoštva izjava, objava i komentara prethodnog dana visokih zvaničnika s obje strane sukoba, uključujući predsjednika SAD Donalda Trampa i iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija, što ukazuje na diplomatski napredak.

Zvaničnici u Vašingtonu su takođe rekli za RSE da se sporazum privodi kraju.

Međutim, tokom sukoba koji je počeo vazdušnim napadima SAD i Izraela na Iran 28. februara već je bilo neutemeljenih nada.

Raniji optimizmi su se raspršivali nizom kršenja primirja koje je počelo 8. aprila i povratka ratobornoj retorici ključnih igrača.

Više borbenih dejstava je zabilježeno u subotu.

Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO), tijelo za praćenje bezbjednosti pomorstva, izvijestile su da je tanker pogođen nepoznatim projektilom kod obale Omana tokom noći.

- Posada je, kako se izvještava, bezbjedna. Brodovima se savjetuje da plove s oprezom - saopštila je agencija.

Izraelske odbrambene snage (IDF) su dotle gađale mete u Libanu gdje se bore protiv Hezbolaha, iranskog proksija koga i Izrael i SAD smatraju terorističkom organizacijom. IDF su takođe izvijestile o dolazećoj vatri i aktiviranju sirena za uzbunu na sjeveru Izraela.

Visoki iranski zvaničnici su više puta rekli da sporazum s Vašingtonom mora da uključi primirje u Libanu.

Odbrojavanje do dogovora

Pregovarači SAD i Irana nisu se sastali od direktnih razgovora u Islamabadu, u Pakistanu, 11. i 12. aprila. Ti razgovori su završeni bez sporazuma, ali u posljednja dva mjeseca su dve strane razmjenjivale poruke za sastavljanje Memoranduma o razumijevanju preko pakistanskih posrednika.

S obzirom na centralnu ulogu Pakistana, Šarifova izjava je privukla veliku pažnju.

- Konačan, dogovoren tekst mirovnog sporazuma je postignut. Pakistan sada tijesno sarađuje s obije strane kako bi se finalizovali naredni koraci - napisao je na društvenim mrežama u petak.

Jedan od "narednih koraka" koje je Šarif pomenuo izgleda je gdje i kako će se Memorandum o razumijevanju potpisati.

- Pakistan se priprema za elektronsko potpisivanje mirovnog sporazuma odmah poslije toga, a zatim za razgovore na tehničkom nivou sljedeće nedjelje - napisao je Šarif u objavi u subotu na društvenim mrežama u kojoj se navodi da se "finalizacija" očekuje u roku od 24 sata.

Međutim, portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bakaei je naknadno sugerisao da bi proces mogao da potraje.

- Tačno vrijeme potpisivanja memoranduma neće biti sjutra. Zbog oklijevanja druge strane, moramo biti oprezni u davanju bilo kakvih izjava o ovom procesu - rekao je juče, manje od dva sata poslije Šarifove objave, prenijela je poluzvanična novinska agencija Tasnim.

Obije strane su iznijele različite stavove o tome gdje i kako će se sporazum zaključiti, a Iran je takođe iznio navode o digitalnom potpisivanju, dok je zvaničnik Bijele kuće u petak za RSE rekao da posrednici i dalje razmatraju ceremoniju potpisivanja u Evropi u narednim danima.

Ove razlike su trivijalne u poređenju s ogromnim razlikama u zahtjevima koje strane izgleda imaju po suštinskim pitanjima.

Pojavili su se izvještaji da se to pitanje zaobiđe, tako što se početni Memorandum o razumijevanju odnosi na to da Iran otvori Ormuski moreuz a Vašington ukine pomorsku blokadu iranskih luka i voda.

To bi ostavilo teža pitanja, poput iranskog nuklearnog programa, njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma i sudbine američkih sankcija Iranu, za kasnije runde pregovora.

To, međutim, nije zvanično potvrđeno.

Brutalna represija u Iranu

Izvještaji iz Irana od subote sugerišu da se intenzivan obračun s političkom opozicijom u zemlji, koji je počeo tokom masovnih protesta u januaru, nastavlja nesmanjenom žestinom.

Iransko udruženje pisaca objavilo je da je Jusef Ansari, pjesnik i romanopisac uhapšen 8. januara, dobio kaznu od četiri mjeseca zatvora plus još osam mjeseci uslovno.

Radio Farda (Iranski servis RSE) ustanovio je da je Ferejdun Farahani, profesor muzike i gostujući profesor arhitekture na Univerzitetu Pars, uhapšen zbog postova na društvenim mrežama koje je objavio tokom demonstracija.

Na svom Instagramu je objavio pjesmu pod nazivom "U slavu želje nacije za slobodom".

U provinciji Isfahan, pravosuđe je saopštilo da će imovina 100 "izdajnika" biti konfiskovana, bez iznošenja drugih detalja.

Već nekoliko nedjelja, iranske vlasti su najavljivale slične mjere protiv stotina ljudi.

Tasnim je takođe u subotu izvijestio da je osumnjičeni uhapšen zbog "kontakta sa stranim špijunskim elementima".

Još jedan dio represije je sve češća upotreba novog zakona uvedenog poslije 12-dnevnog rata s Izraelom prošle godine, kojim se proširuju kazne za navodnu špijunažu.

Posljednjih nedjelja su neki od optuženih za špijunažu obješeni, zajedno s desetinama drugih političkih zatvorenika.

Razmjere represije, koja je počela ubijanjem hiljada demonstranata u januaru, izazvale su široku međunarodnu osudu.