<article><p>Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je optužnicu protiv dvije osobe iz Brčko distrikta, koje su vlasnici kuće u kojoj je krajem februara ove godine pronađeno 31 dijete bez roditeljskog nadzora.</p><p>Oni se terete da su izvršili više krivičnih djela, između ostalog, zapuštanje i zlostavljanje djeteta, iskorištavanje djeteta radi pornografije i bludne radnje nad djetetom mlađim od 15 godina.</p><p>U privatnoj kući u Brčkom 25. februara pronađeno je 31 dijete. Uslijedilo je hapšenje osam osoba, koja su bile osumnjičene za trgovinu ljudima, te zapuštanje i zlostavljanje djece.</p><p>Djeca pronađena krajem februara u kući u Brčkom, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, smještena su u sigurne kuće.</p><p>Polovinom avgusta, Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je osam optužnica protiv 12 roditelja zbog krivičnog djela zapuštanja djece, saopšteno je iz ove institucije 18. avgusta.</p><p>Za krivična djela trgovine ljudima je u Bosni i Hercegovini 2023. godine osuđeno 26 osoba, pokazuju posljednji raspoloživi podaci iz Izvještaja o trgovini ljudima u BiH.</p><p>Od tog broja, šest osoba je osuđeno pred sudom Bosne i Hercegovine, 18 pred sudovima entiteta Federacija BiH, te dvije osobe u Brčko Distriktu, dok sudovi entiteta Republika Srpska nisu donosili presude za ova krivična djela.</p><p>U istom dokumentu stoji i da su neki od osuđenih trgovaca ljudima izbjegavali služiti kaznu zatvora, koristeći zakonsku mogućnost da zatvorsku kaznu do jedne godine zamjene novčanom kaznom.</p></article>

<p>Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je optužnicu protiv dvije osobe iz Brčko distrikta, koje su vlasnici kuće u kojoj je krajem februara ove godine pronađeno 31 dijete bez roditeljskog nadzora.</p>
<p>Oni se terete da su izvršili više krivičnih djela, između ostalog, zapuštanje i zlostavljanje djeteta, iskorištavanje djeteta radi pornografije i bludne radnje nad djetetom mlađim od 15 godina.</p>
<p>U privatnoj kući u Brčkom 25. februara pronađeno je 31 dijete. Uslijedilo je hapšenje osam osoba, koja su bile osumnjičene za trgovinu ljudima, te zapuštanje i zlostavljanje djece.</p>
<p>Djeca pronađena krajem februara u kući u Brčkom, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, smještena su u sigurne kuće.</p>
<p>Polovinom avgusta, Tužilaštvo Brčko distrikta BiH podiglo je osam optužnica protiv 12 roditelja zbog krivičnog djela zapuštanja djece, saopšteno je iz ove institucije 18. avgusta.</p>
<p>Za krivična djela trgovine ljudima je u Bosni i Hercegovini 2023. godine osuđeno 26 osoba, pokazuju posljednji raspoloživi podaci iz Izvještaja o trgovini ljudima u BiH.</p>
<p>Od tog broja, šest osoba je osuđeno pred sudom Bosne i Hercegovine, 18 pred sudovima entiteta Federacija BiH, te dvije osobe u Brčko Distriktu, dok sudovi entiteta Republika Srpska nisu donosili presude za ova krivična djela.</p>
<p>U istom dokumentu stoji i da su neki od osuđenih trgovaca ljudima izbjegavali služiti kaznu zatvora, koristeći zakonsku mogućnost da zatvorsku kaznu do jedne godine zamjene novčanom kaznom.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Podignuta optužnica protiv vlasnika kuće u Brčkom zbog zlostavljanja djece

<p>Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, <b>Anđela Jakšić Stojanović</b>, najavila je povećanja za određene dodatke na zarade prosvjetnih radnika, a u cilju smanjenja razlike zbog uvođenja centralizovanog obračuna zarada, rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, <b>Marko Šljukić</b>.</p>
<p>U školskim klupama je 7.500 đaka prvaka, više od 68.000 osnovaca i više od 28.000 srednjoškolaca, a u vrtićima 26.000 djece.</p>
<p>- Čitav tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija danas je obilazio škole na teritoriji cijele države, kako bi pokazao da je obrazovanje jako bitno i ukazao na važnost prvog kontakta đaka prvaka sa obrazovnom ustanovom - kaže Šljukić.</p>
<p>No, druga strana medalje je, kako kaže, javni čas, zbog nezadovoljstva prosvjetara novim centralizovanim načinom obračunavanja zarade.</p>
<p>- Danas smo u prostorijama Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija imali konstitutivni sastanak i dogovorili se o prvim koracima kako bismo došli do rješenja problema, koji se nazire u prosvjeti. Utvrdili smo dinamiku određenih problema - istakao je Šljukić.</p>
<p>Sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija najavio je da će u najkraćem roku biti formirane radne grupe koje će biti angažovane na izmjeni Granskog kolektivnog ugovora. Prioritet će, dodaje, biti najava ministarke Anđele Jakšić Stojanović o povećanju zarada u prosvjeti.</p>
<p>- Ministarka je najavila povećanja za određene dodatke na zarade prosvjetnih radnika, u cilju smanjenja razlike koju su pretrpjeli uvođenjem centralizovanog obračuna zarada - naglasio je Šljukić.</p>
<p>Šljukić tvrdi i da zahtjev Sindikata prosvjete o povećanju zarada za 10 odsto, nijesu primili, već su o tome informasani preko medija.</p>
<p>- U ovom momentu bi bilo jako neozbiljno ako bih kazao da je taj zahtjev opravdan i da će biti ispunjen. Takođe, bilo bi neozbiljno kazati da neće biti ispunjen. To je pitanje koje se mora rješavati i koje ne zavisi samo od MPNI, već i od drugih državnih organa koji će biti uključeni u pregovore - rekao je Šljukić.</p>
<p>Ranije je ministarka prosvjete, nauke i inovacija najavila povećanje od 10 do 12 odsto za starješinstvo, za viša zvanja 0,2 odsto. Taj će prijedlog poslati premijeru <b>Milojku Spajiću</b>. Šljukić podsjeća da je premijer, kada je stupio na dužnost, najavio da će mu prioritet biti obrazovanje i da će voditi računa o svim pitanjima u vezi sa obrazovnim sistemom.</p>
<p>- Sasvim je izvjesno da ministarka Anđela Jakšić Stojanović sa premijerom ima komunikaciju koja je sinhronizovana. Možemo očekivati, bez ikakve smetnje, da od premijera dobijemo podršku za ono što je ministarka najavila. To je iznos koji je određen za odjeljenska starješinstva i uvećanje za određena viša zvanja. To znači da bi najveći broj prosvjetnih radnika trebalo da dobije razliku koja se pojavila primjenom centralizovanog obračuna zarada - istakao je Šljukić.</p>
<p>Dodaje da se u javnosti može steći utisak da je, primjenom centralizovanog obračuna zarada, svakom prosvjetnom radniku - umanjena. Šljukić tvrdi da je, u slučajevima gdje se to ipak desilo, riječ o smanjenju od po nekoliko eura.</p>
<p>- Imamo i slučajeva koji iznose do 50, ili preko 50 eura. Ali, treba kazati da su to mahom zaposleni u prosvjeti, a koji su osim svojih radnih, imali i angažman koji se ticao obavljanja sindikalnih aktivnosti, za koje je u Granskom kolektivnom ugovoru nema osnova. To je kategorija zaposlenih koji su osjetili najveće smanjenje - naglasio je Šljukić.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje zbog čega ranije nije bilo sastanka sa predstavnicima Sindikata prosvjete, Šljukić kaže da rješenje nije jednostavno i da se tražio odogovarajući model.</p>
<p>- Imali smo konsultacije sa Ministarstvom finansija i vidjeli smo da nije moguće pronaći formulu koja će prosvjetnom radniku nadoknaditi tačno onoliko koliko je bila umanjena zarada primjenom COZ-a (Sistem za centralizovani obračun). Razlog je prost, jer imamo 17.000 zaposlenih prosvjetnih radnika i njihove zarade su dosta individualizovane, u smislu raznih dodataka. Nakon sagledavanja svih tih činjenica, ministarka je došla do rješenja kojim ostajemo u okviru svojih budžetskih sredstava, predviđenih za zarade zaposlenima u ovoj godini. To je prijedložila premijeru i smatramo da je je u ovom momentu to rješenje jedino ostvarivo - zaključio je Šljukić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dz4Pehhd-9Ig&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šljukić: Možemo očekivati premijerovu podršku za povećanje zarada prosvjetnim radnicima

<p>Kao predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, <b>Dejan Savićević</b> već skoro dvije decenije vodi domaći fudbal kroz izazove tranzicije, infrastrukturnih ograničenja i sistemskih borbi za bolji status. U razgovoru za magazin „Diplomacy &amp; Commerce Montenegro”, popularni Genije se osvrće na svoju igračku karijeru, uspone i propuštene šanse, govori o fudbalu koji se promijenio do neprepoznatljivosti, o saradnji s Berluskonijem, izazovima domaće scene i neodustajnoj vjeri da će Crna Gora – kad-tad – stati rame uz rame sa fudbalskim velesilama na nekom velikom takmičenju.&nbsp;</p>
<p>- Imao sam dobru karijeru. Znate, u karijeri uvijek možete više, ali možete i manje. Da budem iskren – na početku svoje fudbalske karijere nijesam mislio da ću postići ni djelić onoga šta sam sve kasnije postigao. Da ste mi kazali 1985. godine da ću biti reprezentativac SFRJ, odgovorio bih Vam da nijeste normalni. Tek sam sa 20 godina shvatio da ću biti dobar igrač. Nažalost, operacija prepona me je malo više uslovila, pa sam se zbog te operacije češće povrijeđivao. Da to toga nije došlo i da sam bio fizički savršeniji, definitivno sam mogao dati više. Svakako, nijesam nezadovoljan svojom karijerom. Igrao sam dva finala Lige šampiona. Žao mi je što, zbog povrede, nijesam igrao finale Lige šampiona 1995. godine. Isto tako, u reprezentativnoj karijeri žao mi je što je moja generacija u reprezentaciji SFRJ 1992. ,1994. i 1996. godine propustila tri velika fudbalska takmičenja. Ne kažem da bismo osvojili ta tri prvenstva, ali sam siguran sam da bismo ušli u top 4. Taj tim su činili vrhunski igrači: Peđa Mijatović, Siniša Mihajlović, Jugović, Dragan Piksi Stojković, Savo Milošević, Darko Kovačević, Dragan Mirković, Slaviša Jokanović, Miroslav Đukić, Željo Petrović, Dejan Govedarica, Branko Brnović... Dakle, bila je to plejada izvanrednih fudbalera. Žao mi je što smo ispaštali zbog tadašnjih političkih odluka- podsjetio se Savićević.</p>
<p>Kaže da se fudbal kao igra promijenio od vremena kad je on igrao do danas.</p>
<p>- Mislim da je, od tog vremena do danas, fudbal puno napredovao, u svim segmentima. Mnogo više je sponzorstava, i značajno veća sredstva se ulažu u ovaj sport. U moje vrijeme je bilo manje utakmica, igralo se grublje i nijesu se igrači štitili kao sada. Danas, kao što rekoh, mnogo više novca se ulaže u fudbal, ima mnogo više utakmica, igrači su bolje plaćeni i više se štite. Takođe, tehnika je puno napredovala, te samim tim, i igrači su više medijski eksponirani. O društvenim mrežama i da ne govorim. U mojim igračkim danima tek je počinjao sa radom „Milan Channel“, a danas svaka ekipa ima svoju klupsku televiziju. Zbog toga je igračima danas mnogo teže na tom medijskom planu. U fudbalu je mnogo izazova, bez obzira na to u koje vrijeme igrate. Karijera traje kratko i zato treba izdržati sve napore, kako bi na najbolji način iskoristili sve ljepote ovog sporta- ističe Savićević.</p>
<p>Prisjetio se nekadašnji as Milana i odnosa sa Silviom Berluskonijem, tadašnjim predsjednikom kluba.</p>
<p>- Silvio Berluskoni je zaslužan za moj dolazak u Milan. On je imao običaj da svaki dan, po dva sata, gleda Vhs kasete na kojima su prikazivani snimci utakmica pojedinih fudbalera. Između ostalog, jednog dana saradnici su mu donijeli Vhs kasetu sa snimkom mojih utakmica. Čim je to pogledao, rekao im je da me dovedu. U tom periodu, u italijanskom nedjeljniku „Guerin Sportivo“ urađena je fotomontaža koja je prikazivala mene u dresu Juventusa, a bila je praćena naslovom „Arrivederci Baggio, benvenuto Savicevic!“. Kasnije mi je Berluskoni pričao da, kada je vidio tu objavu, mislio je da je stvar gotova. Odmah je, nakon toga, pozvao Arijeda Braidu da ode u Beograd i sa mnom zaključi ugovor. Dakle, pošto sam bio lični Berluskonijev izbor, imao sam njegovu bezgraničnu podršku. Ja sam, u prvim danima na San Siru, bio jako tvrdoglav i bezobrazan. U klubu je tada važilo pravilo da od šest stranih igrača, samo tri mogu da igraju. Želio sam da igram, a ne da sjedim na klupi, pa sam vodio žestoke borbe sa tadašnjim trenerom Fabiom Kapelom, koji je čak pokušao da cijelu svlačionicu okrene protiv mene. Ipak, u Milan sam došao kao već afirmisan fudbaler, sa osvojenim Kupom šampiona i drugim mjestom na listi najboljih fudbalera Frans fudbala. Za mene je bilo poniženje da odem sa ekipom na utakmicu, a da ne igram. Međutim, svaki put kad sam imao problem, imao bih Silviovu zaštitu- prisjetio se.</p>
<p>Što se crnogorskog fudbala tiče, Savićević ističe da je neophodno raditi na napretku u infrastukturi.&nbsp;</p>
<p>- Mora se znati da, bez obzira na to koliko ulagali, bićemo u zaostatku za drugim, većim državama. Primjera radi, reći ću Vam podatak da je Slovenija samo prošle godine opedijelila 52 miliona eura za sport, od čega je dominantan dio tih sredstava namijenjen za fudbal. Prema tome, bez pomoći države, teško da može Fudbalski savez Crne Gore sve sam postići. Mi ćemo, kao i do sada, nastaviti da iniciramo poboljšanje infrastrukturnih uslova. Istakao bih da su zbog birokratskih procedura i spletkarenja određenih ljudi brojni procesi u kašnjenju. Stadion na Cetinju je eklatantan primjer za to. U Crnoj Gori je teško dugoročno planirati bilo šta. Takođe, volio bih i da se crnogorski treneri malo više angažuju po pitanju ličnog usavršavanja. Svi crnogorski treneri koji govore engleski jezik odlaze u inostranstvo. FSCG je organizovao dvije velike studijske posjete za crnogorske trenere koji rade u klubovima Prve i Druge lige naše države. Nadamo se da ćemo tokom ove godine organizovati i treću studijsku posjetu- navodi predsjednik FSCG.</p>
<p>Seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore i dalje čeka plasman na veliko takmičenje, a Savićević se nada da će nove generacije donijeti uspjeh na takmičenjima.</p>
<p>- ili smo par puta blizu da napravimo taj iskorak. Čak smo 2011. godine igrali u baražu protiv Češke. Ono što nam fali jeste veći roster igrača, šira baza... U nekim odlučujućim trenucima, određeni igrači falili su reprezentaciji zbog povreda. Nažalost, oni igrači koji bi ih mijenjali nijesu bili na tom nivou, kao prvotimci. Dakle, mala baza igrača nam je najveći problem. Međutim, radimo na tome i nadamo se da će i naša seniorska reprezentacija učestvovati na nekom velikom takmičenju. Trenutno igramo kvalifikacije za plasman na Svjetsko prvenstvo koje će se 2026. godine održati u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku. Tu je, takoreći, malo uži prolaz. Mislim da je mnogo lakše kvalifikovati se na Evropsko prvenstvo – među 24 ekipe. Vidjećemo na sljedećoj Ligi nacija kako stoje stvari, uz nadu da ćemo se tim putem izboriti za učešće na sljedeće EP. Moramo biti optimisti, jer zaista vjerujem da imamo realne šanse za plasman na to takmičenje. Jako nas je obradovalo što je omladinska reprezentacija učestvovala na nedavno završenom U19 UEFA Euro, u Rumuniji. Ohrabruje što u toj generaciji ima dosta mladića koji će stasati, i već u bližoj budućnosti obući dres A selekcije- kaže.</p>
<p>Dodaje da je saradnja FSCG sa UEFA i FIFA &nbsp;na vrhunskom nivou.&nbsp;</p>
<p>- Najprije, dosta naših trenera i sudija pohađa brojne škole i seminare čiji su pokrovitelji ove dvije organizacije. Podsjetiću da nam je UEFA puno pomogla pri osnivanju Centra za edukaciju trenera. Pomagali su nam u vezi brojnih infrastrukurnih inicijativa do razvojnih projekata. Ipak, ne mogu UEFA i FIFA znati šta nama treba u vlastitoj kući. Mi moramo pokretati inicijative i rješavati probleme. UEFA ima „HatTrick“ četvorogodišnji program, osnovan radi pružanja finansijske podrške članicama UEFA u cilju razvoja i njegovanja fudbala na svim nivoima, dok FIFA ima „Goal Project“. Zatim, tijesno sarađujemo na planu mnogih programa kroz koje naša administracija prolazi kroz razne edukacije. Prema tome, kroz navedene projekte crpimo dosta sredstava za razvoj infrastrukture, uz participaciju klubova, lokalnih samouprava i države. Sada smo započeli jedan veliki projekat u Bijelom Polju, koji se tiče izgradnje sportskog centra, za koji vjerujem da će biti uspješno okončan. Eto, od prvog dana mog angažovanja na poziciji predsjednika FSCG do današnjeg dana, imam sreću što su bivši i aktuelni predsjednici UEFA i FIFA ljudi sa kojima mogu lično komunicirati. Ujedno, član sam Savjeta FIFA što dodatno pospješuje saradnju između Saveza i međunarodnih organizacija koje uređuju evropski i svjetski fudbal- kaže Savićević.</p>
<p>Apeluje na djecu i mlade da se bave bilo kojim sportom, jer će im na taj način i odrastanje biti zdravije.&nbsp;</p>
<p>- Za razliku od vremena kada sam ja bio dijete, danas je djecu teško natjerati da se bave sportom, a mislim da te napore roditeljima umnogome otežavaju pametni telefoni i društvene platforme, kojima su djeca preokupirana. Primjećujem da u Crnoj Gori djeca ne treniraju malo, ali malo praktikuju fudbal mimo treninga u klubovima. Poligoni i igrališta su nam gotovo prazna. Ranije to nije bio slučaj, i ja sam sa svojim drugovima igrao fudbal i poslije treninga. Takođe, čujem dosta kritika na račun školica fudbala. Ja kažem da je dobro što te školice postoje, jer da ih nema pitanje je da li bi djeca i toliko igrala fudbal. Danas, generalno, svjedočimo manjku sportista. Potrebno je osmisliti novi pristup kako bi se generacije koje dolaze animirale za bavljenje sportom. Drugi problem jeste što roditelji preko djece koja treniraju fudbal ili neki drugi sport, pokušavaju da riješe svoje egzistencijalne probleme. U mojem djetinjstvu bilo je manje takvih briga. Isto tako, znam da je mnogim mladim igračima teško da odole zovu novca. Znate, zvuči atraktivno da dnevno primate hiljadu eura, ali ako ne dobijate priliku da igrate – završeno je sa Vašim razvojem. Ja sam imao sreću što sam četiri godine igrao u FK „Budućnost“ i za to vrijeme „ispekao“ zanat. Tek sam poslije toga, kao formiran igrač, otišao u FK „Crvena zvezda“. Mora se naći balans! Nijedno dijete iz Crne Gore ne može otići sa 18 godina i računati da će igrati u nekom velikom evropskom klubu. Nažalost, ovdašnji uslovi za treniranje nijesu ni približni uslovima kakvi postoje u brojnim evropskim klubovima. Mladim igračima se mora više posvetiti pažnje u domaćoj ligi, i apelujem na crnogorske trenere da u mlade fudbalere imaju više povjerenja. Najzad, mladim fudbalskim talentima poručio bih da je ljubav preduslov za bavljenje fudbalom, te da budu posvećeni i marljivo treniraju i da vjeruju u sebe i svoje fudbalske kvalitete- poručio je Savićević.</p>

Savićević: Infrastruktura i dalje najveći izazov sa kojim se crnogorski fudbal suočava

<p>&nbsp;Poljakinja <b>Iga Švjontek,</b> druga teniserka svijeta, plasirala se u četvrtfinale Otvorenog prvenstva Sjedinjenih Američkih Država, pošto je večeras u Njujorku u osmini finala pobijedila 12. igračicu svijeta Ruskinju <b>Ekaterinu Aleksandrovu </b>poslije dva seta, 6:3, 6:1.</p>
<p>Meč je trajao sat i šest minuta.</p>
<p>Švjontek će u četvrtfinalu igrati protiv pobjednice duele između devete teniserke svijeta Amerikanke <b>Amande Anisimove</b> i 22. igračice svijeta Brazilke <b>Beatris Hadad Maje</b>.</p>

Švjontek rutinski do četvrtfinala u Njujorku

<p>U Crnoj Gori sjutra se očekuje promjenljivo vrijeme, sa najvišom dnevnom temperaturom od 32 stepena.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama i duž riječnih tokova ponegdje moguća kratkotajna magla ili niska oblačnost.<br/>
<br/>
Tokom dana će biti sunčano i toplo, dok se tokom noći očekuje djelimično naoblačenje.<br/>
<br/>
Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura vazduha osam do 19, a najviša dnevna od 24 do 32 stepena.</p>

Sjutra promjenljivo, do 32 stepena

<p>U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta <b>Andrije Mandića</b>, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> <p>Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo".</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> <p>Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević</b> sastali sa <b>Nenadom Stevandićem</b>, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>OKUPACIJA</h2> <p>Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span><span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države<span>(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</span></figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

<p>Poslanik Demokrata <b>Duško Stjepović</b> nastavlja utabanim tragom svojih partijskih kolega, koristeći skupštinsku govornicu, ovoga puta u Danskoj, kao pozornicu za direktan udar na Hrvatsku. Njegovo izlaganje, prepoznatljivo po provokacijama i opasnim insinuacijama, djeluje kao svjesna i koordinisana namjera da se Crna Gora zadrži što dalje od članstva u Evropskoj uniji. A Hrvatska – kao susjed, partner i članica EU – u tom procesu ima ključnu ulogu.</p> <p>Stjepović &nbsp;je kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, &nbsp;boravio &nbsp;u Kopenhagenu, gdje je bio učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku.</p> <p>Stjepović je poručio da „neki susjedi umišljaju da članstvo u EU znači pravo da drugima drže lekcije iz demokratije“, insinuirajući da Hrvatska zloupotrebljava svoj položaj.&nbsp;</p> <p>- Neki susjedi su uvjereni da im članstvo u Evropskoj uniji daje za pravo da drugima drže lekcije iz demokratije i da tu svoju poziciju mogu zloupotrebljavati na krajnje nekorektan način – na način koji njihovim susjedima nije padao na pamet kada su oni ulazili u ovo odabrano evropsko društvo. Taj naš susjed nije u poziciji da bilo kome drži lekcije sve dok se njegov državni vrh i ljudi koji ga danas ovdje predstavljaju jasno i glasno ne ograde od izjava, pjesama i poteza koji su, da ostanem u diplomatskom rječniku, suprotni svemu onome što predstavlja antifašizam - kazao je on.&nbsp;</p> <p>Njegovo izlaganje, kako saznaje Portal ETV, &nbsp;bilo je u potpunosti na "istim talasnim dužinama" sa predstavnikom delegacije Srbije iz Srpske napredne stranke <b>Aleksandra Vučića</b>.&nbsp;</p> <p>Ovaj nastup još jedna je u nizu provokacija Hrvatske.</p> <p>Ministar odbrane Crne Gore <b>Dragan Krapović</b> iskoristio je nedavno gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822230828_495bc90b642371894acfe4e072e1443f45ed22a00ff1c189a0016e35eac33324" data-rendition-name="original" width="1930" height="1080" loading="lazy" alt="Ktrapović na A plus"> <figcaption>Krapović na A plus<span>(Photo: A pluss TV/Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp;</p> <p>Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.</p> <p>Školski brod "Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;</p> <p>U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;</p> <p>Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića.</p> <p>Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine<b> Andriji Mandiću</b>, potpredsjedniku Vlade <b>Aleksi Bečiću</b> i poslaniku <b>Milanu Kneževiću</b>.</p> <p>Posljednji u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore.</p> <p>Stjepovićeva izjava samo doliva ulje na vatru i potvrđuje ono što je sve teže ignorisati – sistemski otpor jednog političkog krila prema svakom koraku koji vodi Crnu Goru ka članstvu u EU.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCskoCKds52I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Demokrate nastavile sa provociranjem susjeda: Stjepović se u Danskoj obrušio na Hrvatsku

<p>Direktor podgoričkih "Puteva", funkcioner NSD, Radoš Zečević, nastavlja sa zloupotrebom resursa Glavnog grada. Dva kombija tog preduzeća juče su prevozila goste do Šavnika, na manifestaciju gdje se pjevaju tuđe himne i veličaju ratni zločinci, a kliče Republici Srpskoj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Putevi"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>Naime, dva kombija preduzeća Putevi, što je zabilježio Portal ETV, dovezla su jedan broj gostiju koji su bili dio manifestacije Dani Radovana Bećirovića Trebješkog.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsavnik-i-petnjica-juce-bili-ogledala-porobljene-drzave-slavio-se-ratni-zlocinac-radovan-karadzic-pjevale-tude-himne-i-vijorile-tude-zastave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ovo nevjerovatno ponašanje i zloupotreba resursa gradskog preduzeća za potrebe ovakvih manifestacija predstavlja ne samo zloupotrebu, već i opasnu demonstraciju moći i bahatosti, ali i odnosa prema suverenoj Crnoj Gori i njenim simbolima.</p> <h2>IMA PARA ZA NAVIJAČE SRBIJE</h2> <p>Da podsjetimo javnost da su navijači fudbalske reprezentacije Srbije iz Podgorice uživali u utakmicama tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj, pored ostalog, zahvaljujući i lokalnom preduzeću “Putevi”, koje je njihovu navijačku strast podržalo sa 500 eura.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV<span></span></figcaption> </figure>  <p>- Klubu navijača reprezentacije države Srbije odobrava se dodjela novčanih sredstava u iznosu od 500 eura povodom odlaska na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se održava u Njemačkoj... Obratili su se zahtjevom za sponzorstvo broj 6.677 dana 18. juna 2024. godine u cilju pomoći za smještaj navijačima reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a njenu realizaciju pratiće Služba za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove - piše u odluci.</p> <h2>ODBILI NAVIJAČE CRNE GORE</h2> <p>Nakon toga je, podsjetimo, Neformalni klub navijača Crne Gore obratio se direktoru podgoričkih "Puteva" Radošu Zečeviću sa zahtjevom za finansijsku pomoć odlasku u Plzen, na utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Na ovaj korak su se odlučili inspirisani Zečevićevom odlukom da iz kase gradske kompanije izdvoji 500 eura kao podršku navijačima reprezentacije Srbije iz Podgorice koji su bodrili susjednu zemlju na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.</p> <p>Međutim, kada je u pitanju pomoć crnogorskim navijačima, reakcija je izostala, iako su iz "Puteva" nedavno rekli da ne vrše selektivnu podršku "niti favorizuju bilo koju navijačku, nacionalnu ili sportsku grupaciju".</p> <h2>OZBILJNE SUMNJE</h2> <p>Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je u junu direktora preduzeća „Putevi“ d.o.o. Podgorica, Radoša Zečevića, da prećutkuje ozbiljne optužbe koje, prema njegovim riječima, potresaju to lokalno preduzeće.</p> <p>- Zašto direktor 'Puteva' Radoš Zečević ne saopšti odbornicima i javnosti da policija sumnjiči da je vozilom preduzeća, registarskih oznaka PG CGC, jedan zaposleni dilovao narkotike? - upitao je Klikovac na mreži X.</p>

Kombiji podgoričkih 'Puteva' prevozili goste do Šavnika, đe su juče pjevane tuđe himne i klicalo Republici Srpskoj - Zečević ne prestaje sa zloupotrebama

<p>Još u vrijeme vladavine predavgustovske većine, neđe prije 2018. godine, <b>Vladimir Pavićević</b>, pihtija od čovjeka, što bi rekao rahmetli <b>Marko Vešović</b>, prilikom prvog gostovanja na beogradskoj N1 televiziji nakon što je došao u Crnu Goru, rekao je voditeljki da ga je iznenadilo koliko je veliki uticaj i moć nevladinog sektora u Crnoj Gori. I to je bilo vidljivo svakome ko je imao mrvu objektivnosti. Nevladin sektor, uz izdašnu finansijsku pomoć EU, imao je toliki uticaj na stavove EU o Crnoj Gori da su izvještaji EK faktički bili pisani u Podgorici, od nevladinog sektora. Problem je bio što su te nevladine organizacije i tzv. nezavisni mediji imali samo jednu političku misiju - ne da demokratizuju Crnu Goru, već promjenu vlasti.&nbsp;</p> <p>Ako su iskreno vjerovali da će obaranjem DPS-a dobiti uređenu državu od primitivne pustokupljevine kao alternative, onda se radi o političkim diletantima. Tako da mi posipanje pepelom bivših i sadšnjih kolumnista Vijesti i njihovih voditelja političkih emisija, koji nesumnjivo imaju svoj procenat u doprinosu sadašnjem stanju u Crnoj Gori, izaziva samo gorušicu.</p> <h2>UTICAJ NVO</h2> <p>Kao osnivač jedne široko prihvaćene patriotske NVO, pisao sam prije 7-8 godina kabinetu premijera <b>Duška Markovića</b> i tražio objašnjenje zašto jedne te iste NVO svake nedelje imaju sastanak sa njim i zašto mi nijesmo poželjni na tim sastancima? Odgovor Duška Markovića bio je da su to NVO od čijih stavova zavisi mišljenje EU o stanju u Crnoj Gori. I to ubjedljivo govori o moći koje su NVO imale da utiču na prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. A nijesu uticale, jer nijesu htjele biti partner u transformaciji Crne Gore sa tadašnjom vlašću.</p> <p>Skoro je <b>Vanja Ćalović</b> iz MANS-a napala člana izvršne vlasti da je u vrijeme dok je rukovodio u MUP-u odeljenjem za suzbijanje šverca droga Luka Bar bila tranzitna za kokain iz Južne Amerike. Valjda je informacije dobijala od barona Fon <b>Medojevića</b>. U svakom godišnjem izvještaju američke vlade, koji je rađen na osnovu izvještaja najrespektabilnije agencije za istragu puteva narkotika, DEA, Crna Gora nije nikad pomenuta kao ruta za šverc kokaina i heroina. Samo budala bi uvozila preko Luke Bar velike količine kokaina i rizikovala šverc kopnenim putem u zapadne zemlje, jer je to bilo glavno tržište za količine koje su se transportovale iz Južne Amerike. Zemlje Balkana definitivno su beznačajno tržište za iole ozbiljnije količine. Zato su glavne rute bile obala Španije, holandske luke za kontejnerski transport i njemačke luke sa ogromnim brodskim prometom. Crna Gora je pominjana samo za šverc marihuane iz Albanije. Doduše, nakon promjene vlasti bile su dvije isporuke u kontejnerima sa bananama, malo da se provjeri naklonost vlasti, ali i da se preuzme lanac samoposluga „Voli“.</p> <p>MANS je slao izvještaje EU u kojima je kriminalizovao vlast u Crnoj Gori, a onda se pozivao na izvještaje EK koji sadrže njihove navode u redovnim izlivima mržnje prema predavgustovskoj vlasti. Veoma blagonaklona prema vlastima nakon 2020. godine, Čalović je ćutala na urušavanje skoro svih segmenata države, baveći se još uvijek jedino svojim iskonskim neprijateljem, predavgustovskim vlastima. Progovorila je oštro o aktuelnoj situaciji tek nakon međudržavnog ugovora sa Emiratima.&nbsp;</p> <h2>GLASNA TIŠINA</h2> <p>Vrijeđa zdrav razum kad slušamo hvalospjeve o ulozi NVO u kritici „rada“ postavgustovske vlasti. Nije im smetalo kršenje Ustava prilikom formiranja parlamentarne većine 23. novembra 2020, niti što je na śednici 28. decembra te godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“. Nije im zasmetala ni dodjela nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ <b>Milutinu Mićoviću </b>za djelo prepuno nacionalne mržnje, ni ulasci srpskog patrijarha u Crnu Goru helikopterima, kao da je išao u Leskovac, ni trovanje građana Cetinja 5. septembra 2021, upotreba gumenih metaka, bacanje na ljude šok bombi, ni potpisivanje Temeljnog ugovora sa Beogradskom patrijaršijom, čime je prkršen član 3 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je teritorija Crne Gore nedjeljiva, što znači da pravno lice iz druge države ne može biti vlasnik zemlje i da se mora registrovati pravno lice u Crnoj Gori da bi ostvarilo pravo vlasništva. Prećutali su još hiljade kršenja Ustava, zakona, nepoštovanje javnih nabavki, zloupotreba vlasti, nepotizma, partitokratije, kakistokratije, koruptivnih radnji, nehumanog ponašanja prema pritvorenicima, uskraćivanje njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na pravično suđenje pred nezavisnim sudstvom, pretvaranje pritvora u zatvor držeći optužene u pritvoru mjesecima i godinama bez zakonskog osnova, itd, itd... Veći dio navedenog implicintno sadrže međunarodne povelje o ljudskim pravima, čiji je potpisnik i Crna Gora.</p> <p>Prije desetak godina, u jednoj konverzaciji na društvenim mrežama, današnji direktor RTCG mi je napisao da je on više uradio za demokratiju u Crnoj Gori nego „tvoj <b>Milo</b>“. Moj, jer sam se, valjda, obogatio od Milovih para. Što bi rekli, svako sudi po sebi. Danas je njegov doprinos demokratiji taman kao svih nekad najpoznatijih NVO, liše <b>Daliborke Uljarević</b>. Nego, zna li neko što je zamučao <b>Muk</b>? Đe li je?</p> <p>Iako apsolutno osuđujem napad crkvenih Kmera na <b>Teu Gorjanc Prelević</b>, moram i nju da zapitam je li i ona prespavala sve ono što sam naveo? Probudila se tek kad je najavljeno prikazivanje filma „Heroji Halijarda“, u kojem se glorifikuju četnici, u bioskopu koji nosi ime Nikole Đurkovića, čovjeka kojeg su ubili četnici i igrali kolo oko njegovog leša u Herceg Novom.&nbsp;</p> <h2>PITANJE CRKVE</h2> <p>Vrlo dobro se śećam podrške Tee Gorjanc Crkvi Srbije u vrijeme donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i litija po Crnoj Gori. Zakona koji je za građansku, sekularnu Crnu Goru bio od krucijalnog značaja. Ne znam kome razumnom danas nije jasno da je najveći problem Crne Gore ta litijaška, svetosavska sekta i da je ona najveća smetnja evropeizaciji i modernizaciji Crne Gore? Kamen o njenom vratu!&nbsp;</p> <p>Gotovo sam siguran da Tea Gorjanc, iako se bavila crkvenom imovinom, nema pojma o crkvenom pitanju. Ali bi makar morala znati da je u Ustavu Crne Gore iz 1905, u članu 40 pisalo: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve“... Što znači da CPC po tom Ustavu nije imala nikakve pravne veze sa Crkvom Srbije (SPC). Uostalom, u Zakonu o crkvama i verskim zajednicama u Republici Srbiji, u članu 11, stav 1, priznaje se SPC pravni kontinuitet stečen na osnovu „Načertanija o duhovnoj vlasti“ od 21. maja 1836. godine i Zakona o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi iz 1929. godine („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929).&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250831070836_0f245c8926437a38f37ae18953ce2107304a16dae4e71d1b0f0ce5b34e26c52d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Ukaz Aleksandra Karađorđevića"> <figcaption>Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića<span></span></figcaption> </figure>  <p>Drugim riječima, Crkva Srbije fizički postoji u Crnoj Gori od 1920. godine, kad je dekretom regenta <b>Aleksandra Karađorđevića</b> formirana Ujedinjena srpska pravoslavna crkva uz okupacione trupe u Crnoj Gori, a u pravni sistem Kraljevine Jugoslavije ušla je 1929. Što znači, da sakralno nasljeđe Crne Gore izgrađeno do 1918. godine niti je gradila Crkva Srbije, niti joj je pripadalo. Niti je bilo kada do devedesetih godina XX stoljeća bila upisana kao vlasnik tih crkvenih objekata. Nijednoj NVO nije padalo na pamet da postavi pitanje nezakonitog upisa sakralnog naslijeđa Crne Gore, iako je u tome bilo i korupcije, i kršenja zakona, i kršenja svih pravnih normi. Upisivano je vlasništvo nad manastitrima i crkvama bez ijednog dokumenta o vlasništvu. U većini vlasničkih listova ne postoji osnov vlasništva?! Za tu pljačku nije im smetalo što se dešava u vrijeme vlasti oko DPS-a? Drvilo se o postojećim i nepostojećim pljačkama, ali nijednu izvikanu NVO nije bilo briga što se ogromno kulturno nasljeđe i neprocjenjivo bogatstvo poklanja drugoj zemlji.</p> <p>Iako je kritikovan Zakon o slobodi vjeroispovijesti time da se osporavanje vlasništva nad crkvenim objektima može izvršiti samo sudskom odlukom, ni Crkvu Srbije, niti ijednu izvikanu NVO nije zanimalo što je Cetinjski manastir prepisan u oktobru 2021. sa Opštine Cetinje na Crkvu Srbije jednim običnim dopisom cetinjskom katastru tadašnjeg premijera <b>Zdravka Krivokapića</b>. To je to licemjerje crnogorskih nevladinih organizacija i tzv. nezavisnih medija, kojima je pitanje ljudskih prava i poštovanja zakona politički, nacionalno ili vjerski obojeno, taman kao što je crnogorsko pravosuđe danas. Ćutali su i na laži koje je širila Srbija u međunarodnoj zajednici, da je u Crnoj Gori ugroženo hrišćanstvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250831070836_442dab5c-8017-4fa2-82aa-73164adf1ea7" data-rendition-name="original" width="4000" height="2000" loading="lazy" alt="Cetinjski manastir"> <figcaption>Civilni sektor ćutao kada je 2021. Cetinjski manastir prepisan Crkvi Srbije<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Dobro je što se reaguje na postavljanje spomenika ratnom zločincu <b>Pavlu Đurišiću</b>, ma je <b>Amfilohije Radović</b> i u vrijeme predavgustovske vlasti držao molebane <b>Draži Mihailoviću</b>, uz muk svih NVO. A i mlake reakcije vlasti. Muk je bio i na Titovu kopilad, i na Titovo jajce, i na volove, i na lažne ljude, lažne vjere... Uostalom, pogledajte dokumentarac „Svjedok božje ljubavi“ na youtubeu da se uvjerite u otvoreno sijanje nacionalne, vjerske i svake druge mržnje, na koje se NVO nijesu ni osvrnule. Kao što se ni danas, ne obaziru na međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje štite pravo svih građana na ispoljavanje vjere. Postavgustovska većina neformalno Crkvu Srbije tretira kao državnu vjeru, iako je to protivno svim međunarodnim poveljama i odlukama Suda u Strazburu. Državu ne treba da interesuju crkveni kanoni, ona je dužna da ravnopravno tretira sve uredno registrovane crkvene zajednice.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250831070836_fe01ebd82ffc37af96311116e891990378ae9e465cd74ea698a7e4c5ccdb49c5" data-rendition-name="original" width="500" height="500" loading="lazy" alt="CPC logo"> <figcaption>Crnogorska pravoslavna crkva obespravljena u Crnoj Gori<span></span></figcaption> </figure>  <p>Đe su te NVO, zaštitnice ljudskih prava, da zaštite pravo vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, da zahtijevaju da se i njoj obezbjede uslovi kao Crkvi Srbije za rad i za podizanje hramova, a ne da joj se čak oduzima plac u Podgorici koji je bio njoj namijenjen za izgradnju crkve. Dok se Crkvi Srbije dodjeljuje sedam placeva samo u Podgorici? Da ne pominjemo druge gradove. A, ponavljam, sa ogromnom moći kojom Crkva Srbije raspolaže, Crna Gora će uvijek biti proruska i velikosrpska gubernija, udaljena miljama od Evrope, evropskih vrijednosti i uređene države. A i članstva u EU.</p>

Podignuta optužnica protiv vlasnika kuće u Brčkom zbog zlostavljanja djece

Šljukić: Možemo očekivati premijerovu podršku za povećanje zarada prosvjetnim radnicima

Savićević: Infrastruktura i dalje najveći izazov sa kojim se crnogorski fudbal suočava

Švjontek rutinski do četvrtfinala u Njujorku

Sjutra promjenljivo, do 32 stepena

PRATITE TVe UŽIVO