Politiko: Strah od populista tjera vlade EU da se protive proširenju

Vizija šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o proširenoj EU nailazi na prepreke u vidu straha od davanja municije populistima, košmarnih nacionalnih referenduma o svakoj zemlji koja ulazi u EU i kolektivne traume lidera Unije zbog suočavanja s Mađarskom od njenog pridruživanja 2004, rekli su za Politiko zvaničnici i diplomate EU.

Prijem novih članica u EU trebalo je da bude tema na samitu bloka u Nikoziji kasnije ovog mjeseca, ali, kao znak ambivalentnosti lidera, malo je vjerovatno da će i biti, rekao je jedan visoki zvaničnik Unije uključen u pripremu sastanka, prenosi N1.

- Proširenje mora da ostane zahtjevno i zasnovano na zaslugama kako bi se obezbijedili njegov uspjeh i kredibilitet - rekao je za Politiko francuski ministar evropskih poslova Benžamena Adada.

U vladama EU najveći je strah od političkog udarca na lidera koji bi u nacionalnu debatu uveo pitanje novih članica EU, rekli su diplomate i zvaničnik EU uključen u proces proširenja, svi uz uslov anonimnosti.

Prestonice EU strahuju i od ponavljanja debate o „poljskom vodoinstalateru“ koja se vodila prije ulaska Poljske u EU, kada su neki političari tvrdili da će jeftina poljska radna snaga preuzeti dobro plaćene poslove u Zapadnoj Evropi.

- Iste polu-populističke, polu-ksenofobne argumente koje smo čuli o Poljacima vjerovatno ćemo slušati o Ukrajincima i drugim kandidatima - rekao je diplomata iz jedne članice EU srednje veličine.

Bojazni su posebno snažne u Francuskoj, koja će po zakonu morati da održi referendum o prijemu neke nove članice EU. Posebno bi glasanje o Ukrajini podstaklo lidera populističkog krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Žordana Bardelu, koji će, prema anketama, pobijediti u prvom krugu predsjedničkih izbora 2027. rivala desnog centra Eduara Filipa.

Francuska, međutim, nije jedina. Diplomate EU kažu da Njemačka, Holandija i Italija ističu da se naporan proces zasnovan na zaslugama mora poštovati bez izuzetka zbog geopolitičkih razloga, iako razumiju zašto su zemlje poput Ukrajine i Moldavije pod pritiskom da se brzo pridruže EU.

- Naravno da ne želimo da oslabimo (predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog)... ali velika većina članica trenutno ne želi takvu debatu - rekao je diplomata jedne velike evropske zemlje za Politiko.

Pobjeda Petera Mađara na parlamentarnim izborima u Mađarskoj oživjela je nade da bi Budimpešta mogla da ublaži dugogodišnje protivljenje članstvu Ukrajine. Međutim, Mađar je, izgleda, spreman da ostane pri stavu svog prethodnika Viktora Orbána i na jučerašnjoj konferenciji za štampu rekao je da ne želi da ubrza članstvo Kijeva.

Bojazan u prestonicama EU je i iskustvo s Mađarskom kao faktorom koji opstruiše i koju optužuju za ograničavanje demokratije za vrijeme Orbana, kao i za veze s Rusijom i blokiranje evropske podrške Ukrajini.

Prijem novih članica otvara mogućnost za druge „trojanske konje“, a Komisija želi da zaštiti proces proširenja, na primjer tako što će novim članicama uskratiti pravo veta prvih nekoliko godina članstva.

Fon der Lajen je, nakon Orbanovog poraza, rekla da se zalaže za ukidanje pravila jednoglasnosti koje, pored ostalog, dozvoljava nekoj zemlji da blokira proces pristupanja kandidatu za članstvo.

Čak ni oko Crne Gore, koja je završila gotovo sve korake da postane nova članica EU, zemlje Unije ne uspijevaju da se dogovore o sljedećoj fazi – mandatu za početak izrade ugovora o pristupanju. „Još uvijek je u pregovorima“, rekao je jedan diplomata EU.

Tri crnogorska zvaničnika ukazala su na Francusku kao na vjerovatnu prepreku. Pariz je odgovorio da nije jedini koji ima bojazni i zatražio širu debatu o proširenju.

Zastoj u proširenju problem je i za Ukrajinu, koja članstvo u EU vidi kao bezbjednosnu garanciju od ruske agresije u budućnosti. Potencijalni mirovni sporazum s Rusijom mogao bi da uključi perspektivu članstva Ukrajine u EU već 2027.

Neke zemlje EU protive se članstvu Ukrajine u EU sljedeće godine, a članice koje je najviše podržavaju, uključujući Švedsku i Dansku, sada traže da se do kraja sljedeće godine završe pregovori. Međutim, početak pregovora o pristupnom ugovoru zahtijevao bi zeleno svjetlo svih članica.