<article>U Bolnici Trebinje, večeras, 2 decembra, izbio je požar na odjeljenju za Neuorologiju.Svi pacijenti su evakuisani na bezbjedno, javlja RTRS.Požar je, kako javlja ATV, saniran brzom intervencijom zaposlenih medicinskih radnika, a potom i vatrogasaca.Više detalja znaće se nakon uviđaja.</article>

U Bolnici Trebinje, večeras, 2 decembra, izbio je požar na odjeljenju za Neuorologiju.
Svi pacijenti su evakuisani na bezbjedno, javlja RTRS.
Požar je, kako javlja ATV, saniran brzom intervencijom zaposlenih medicinskih radnika, a potom i vatrogasaca.
Više detalja znaće se nakon uviđaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Požar

Trebinje

Svijet

Požar u Bolnici Trebinje, evakuisani svi pacijenti

Svjetska ekonomija tek će blago usporiti u 2026. godini zahvaljujući podsticajnoj makroekonomskoj politici i boljim finansijskim uslovima koji ublažavaju uticaj viših trgovinskih prepreka i neizvjesnosti, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Ekonomska aktivnost porast će ove godine na svjetskom nivou za 3,2 odsto, otprilike kao i u 2024., potvrdio je OECD prognozu iz rujna.
U 2026. godini aktivnost bi trebalo tek neznatno usporiti, na 2,9 odsto, i vratiti se u 2027. iznad tri odsto. Nove prognoze bolje su od onih s početka ljeta zahvaljujući ublaženim uslovima finansiranja, objašnjavaju u OECD-u, napominjući da središnje banke u brojnim zemljama snižavaju kamatne stope.
Potporu ekonomiji pružila je i podsticajna makroekonomska politika koja je nadmašila očekivanja, ali i naznake snažnijih ulaganja u pojedinim članicama OECD-a, dodaju.
Rast je usporio u drugoj polovini ove godine budući da su kompanije ‘stale na kočnicu’ u naručivanju koje je trebalo preduhitriti narudžbe, a više efektivne carinske stope u SAD-u i Kini prelivaju se na konačne cijene proizvoda.
Odgođeni efekat carina
U 2026. svjetska ekonomija trebalo bi da se postupno oporavi jer će uticaj podignutih carina oslabiti, uz povoljne finansijske uvjete i podsticajnu makroekonomsku politiku, ističu u OECD-u.
Efektivna američka carinska stopa iznosila je u novembru u prosjeku 14,6 odsto, izračunali su stručnjaci, i bila je niža za 1,4 postotna boda nego u rujnu i listopadu, pokazuju izračuni.
Najvišu razinu bila je dosegnula u april, pokazuju novi izračuni, od gotovo 18 odsto.
Uticaj američkih carina još se ne osjeća u potpunosti, napominju iz OECD‑a, no sve se više vidi na poslovnim troškovima i potrošačkim cijenama, osobito u SAD‑u.
Svjetska trgovinska razmjena trebalo bi u takvim uslovima porasti u ovoj godini za 4,2 odsto i usporiti u 2026. na 2,3 odsto jer će se carine osjetiti u potpunosti.
Usporavanje SAD‑a
Američka ekonomija trebalo bi ove godine osjetno usporiti, s prošlogodišnjih 2,8 na 2,0 odsto, izračunali su.
Rast bi ipak trebao biti snažniji no što su očekivali u junu, prema tadašnjoj procjeni od 1,6 odsto.
Aktivnost bi trebala usporiti i u 2026., na 1,7 odsto, odražavajući više efektivne carinske stope, gašenje radnih mjesta u saveznim državnim službama te smanjenu neto imigraciju, smatraju u OECD‑u.
Trend bi trebalo da promijeni smjer u 2027., uz očekivano blago ubrzanje rasta, na 1,9 odsto, zahvaljujući snažnim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i daljnjem ublažavanju monetarne politike, predviđaju.
Potrošnja na odbranu
U eurozoni će pak poboljšani uslovi finansiranja, novac iz fondova za oporavak i otpornost i “otporna” tržišta rada prevagnuti nad pojačanim trgovinskim napetostima.
U takvim bi uslovima ekonomija u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo, prema novim OECD-ovim izračunima, porasti u ovoj godini za 1,3 odsto. U junu OECD je bio predvidio rast aktivnosti za 1,0 odsto.
Gotovo isti tempo rasta očekuju i u 2026., uz prognoziranu stopu od 1,2 odsto.
Veća proračunska potrošnja na odbranu i infrastrukturu uticaće na njemačku ekonomiju, očekuju u OECD‑u, dok će očekivana štednja biti kočnica za aktivnost u Italiji i Francuskoj.
Najsnažniji rast u skupini četiri vodeće ekonomije eurozone očekuju u Španiji, od 2,9 odsto u ovoj godini i od 2,2 odsto u 2026.
Indija blizu ‘sedmice’
Najviše stope rasta trebala bi i ove i iduće godine bilježiti Indija, od 6,7 odnosno 6,2 odsto, zahvaljujući većim realnim prihodima kućanstava, ublažavanju monetarne politike i skoku javne potrošnje, procjenjuju u OECD‑u.
Kineska ekonomija trebalo bi ove godine porasti za 5,0 odsto i usporiti u 2026. na 4,4 odsto.
Azijski će div usporiti budući da će val narudžbi koji je pokrenula najava viših carina splasnuti, uz više američke carine. Među kočnicama rasta OECD je izdvojio i “kontinuiranu prilagodbu” u sektoru nekretnine i postupno gašenje proračunske potpore kompanijama.
Usporavanje azijskog diva Do posustajanja gospodarske aktivnosti u Kini dovest će obustava pojačanih narudžbi iz prve polovine godine uoči tada najavljenih carina, uticaj viših efektivnih carinskih stopa na izvoz u SAD te slabljenje fiskalne podrške i kontinuirano loše stanje u sektoru nekretnina, procjenjuju u OECD‑u.
Snažna domaća potražnja trebalo bi pak biti podsticaj indonezijskoj ekonomiji i ublažiti usporavanje izvoza, procjenjuju, uz prognozu da bi aktivnost trebala ove i iduće godine porasti za 5,0 odsto.
Ruska ekonomija trebalo bi pak ove godine, prema izračunima OECD‑a, porasti za 0,7 odsto i za 0,5 odsto u 2026.

Procjene OECD: Svjetska ekonomija će rasti i iduće godine uprkos izazovima

Komitet američkog Predstavničkog doma za spoljne poslove, u okviru podkomiteta za Evropu, večeras raspravlja o situaciji na Zapadnom Balkanu.
Tom prilikom, pojedini predstavnici postavljali su pitanja i o Crnoj Gori.
Odgovarajući na pitanja, analitičar, diplomata i lobista Maks Primorac kazao je kako srpski lideri ostaju na tragu proruske agende.
- A ta agenda izaziva nestabilnost u Crnoj Gori i na Kosovu - rekao je on.
O Crnoj Gori govorio je i profesor Edvard Džozef.
- Crna Gora je saveznik iz NATO-a i jasno je uvidjeti njen značaj. Ali, ruski narativ je prisutan u Crnoj Gori i služi za kreiranje podjela u toj maloj državi. I mislim da je dobra prilika da pristupe EU. Zvanični Beograd ne želi Crnu Goru u EU - &nbsp;rekao je on.

Džozef: Ruski narativ u Crnoj Gori služi za stvaranje podjela, zvanični Beograd je ne želi u EU

Evropska unija (EU) očekuje "brzu i transparentnu istragu" svih događaja i incidenata koji su obilježili lokalne izbore u Srbiji u nedjelju 30. decembra, saopštili su iz EU za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju su, prema svjedočenjima nezavisnih posmatrača i predstavnika opozicije, obilježile brojne nepravilnosti, prijetnje i fizički sukobi.
Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), sa druge strane, proglasila je pobjedu u sve tri opštine.
Evropska unija u odgovoru za RSE kaže da je pomno pratila događaje u izbornom danu.
- Očekujemo brzu i transparentnu istragu nadležnih državnih organa povodom izveštaja o incidentima i nepravilnostima, uključujući i prijave nasilja i zastrašivanja nezavisnih posmatrača - navode iz EU. 
 
Dodaju da je ispravno funkcionisanje demokratskih institucija Srbije u samom srcu procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji. 
 
EU podsjeća da izborni proces u Srbiji zahtijeva dalja, konkretna poboljšanja i reforme.
Dodaju da bi vlasti trebalo da obezbijede adekvatne uslove kako bi posmatrači - građanski ili nezavisni - mogli da obavljaju svoj rad u okruženju bez pritisaka i zastrašivanja. 
 
U tom kontekstu, puna implementacija preporuka OSCE/ODIHR ostaje prioritet i mi smo spremni da podržimo Srbiju u sprovođenju tih preporuka, poručuju iz EU.
Nezavisni posmatrači i poslanici pojedinih opozicionih stranaka saopštili su da su tokom izbornog dana bili izloženi prijetnjama i fizičkim napadima od strane pristalica vlasti a da policija nije reagovala.
Zbog takve atmosfere posmatračka misija Crta objavila je u danu glasanja da obustavlja praćenje lokalnih izbora u Mionici. Rekli su da je "ozbiljno ugrožena bezbijednost" njihovih posmatrača.
Iz Crte su naveli i da su policijski službenici u stanici "odbili da sačine službenu bilješku o događaju".
<h2>Vučić: 'Pobjeda uprkos teroru'</h2>
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je u nedjelju uveče da je tokom lokalnih izbora u Mionici, Negotinu i Sečnju zabilježeno više slučajeva narušavanja javnog reda i mira, naročito u Mionici, kao i da je tokom dana više ljudi privedeno.
U izjavi za televiziju Pink Dačić je rekao da su privođeni "ljudi sa palicama, koji su dolazili iz drugih gradova".
Predstavnici vladajuće SNS optužuju opoziciju za incidente.
Dan nakon izbora, predsjednik Srbije, naprednjak, Aleksandar Vučić izjavio je da je Srpska napredna stranka uspjela da pobijedi na lokalnim izborima u Sečnju, Mionici i Negotinu "uprkos godini dana terora i nemogućih uslova".
- Ja nikada nijesam zadovoljan (rezultatima izbora) i uvijek tražim više. A njima (opoziciji) je sve lako. Dovešće batinaše i veterane, tući će ljude po kafanama. Šta oni drugo rade - ništa - rekao je Vučić u ponedeljak, 1. decembra, obilazeći selo Tolić kod Mionice.

EU očekuje 'brzu i transparentnu' istragu o incidentima na lokalnim izborima u Srbiji

Kako se ono kaže u filmovima - jedan poziv mijenja sve, je li tako? E, u crnogorskoj realnosti, kod Demokrata Alekse Bečića - jedna SMS poruka mijenja sve. &nbsp; Upravo tako: predsjednik fudbalskog kluba Budućnost Boris Spalević, član najužeg rukovodstva Demokrata, jednom, jedinom SMS porukom smijenio je doktora Nermina Abdića sa pozicije ljekara fudbalera ,,Budućnosti”, najvećeg i najpopularnijeg crnogorskog kluba. &nbsp; SPALEVIĆEVE JAVNE OBMANE Tako je Abdić, nekadašnji mladi navijač Budućnosti, kasnije iskusni ljekar koji je proveo 15 godina u klubu – ekspresno izbačen na tribine, a da ga predsjednik Budućnosti nije udostojio čak ni - ljudskog razgovora. &nbsp; Je li tako teško bilo pogledati u oči Abdiću ili Spalevića nije bilo briga jer je poslušno izvršavao partijsko naređenje? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201171240_5d58ad94b0beee5a70981b9cb0a513c18b8d35421ec853d05ce6c002b08b2a49" data-rendition-name="original" width="1061" height="639" loading="lazy" alt="KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević"> <figcaption>KAKO PARTIJA ZAPOVIJEDA: Boris Spalević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako god. Nakon buke u javnosti, Spalević, inače inžinjer poljoprivrede, odjednom se osjetio pozvanim da tumači pravo i štiti zakonitost rada u FK Budućnost. &nbsp; Pa je, kao odgovor na informaciju o smjeni Abdića, brže-bolje obavijestio da je on bio primoran na takav potez nakon što je, eto, inspekcija rada zaključila da je Abdić bio nezakonito ljekar jer je zapošljen za stalno u Kliničkom centru. &nbsp;&nbsp; I, naravno, dodao je Spalević, da sve nema nikakve veze sa politikom, da on nikada, ali baš nikada (!) ne bi to uradio samo zato jer je on odbornik svojih omiljenih Demokrata, a Abdić poslanik opozicione i omrznute Demokratske partije socijalista. &nbsp; I to bi, veli Spalević, bilo to: sve je zakonito i sve je bilo bez upliva politike. &nbsp;&nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Nažalost, odavno je postalo pravilo: kad vam funkcioner Demokrata nešto javno saopšti - velike su šanse da ne govori istinu. &nbsp;&nbsp; Tako je i ovom slučaju. Boris Spalević, funkcioner Demokrata, dobro je znao – kada govori o zakonitosti – da obmanjuje. &nbsp; Jer, činjenice sve otkrivaju: kao što je Nermin Abdić, tako je i Aleksandar Petričić stalno zapošljen u Kliničkom centru Crne Gore. Čak su obojica na istom odjeljenju Ortopedije, samo što Petričić ima višemjesečni, za razliku od decenijskog specijalističkog staža koji ima Abdić. &nbsp; A pošto su obojica stalno zapošljeni u Kliničkom centru, onda je sve jasno: ako je Abdić bio nezakonito na klupi Budućnosti, onda će nezakonito biti i Petričić na klupi podgoričkog kluba.&nbsp; Kao što je jasno: Spalevićeva floskula o zakonitosti je bila samo maska, plašt kojim se htjela sakriti politički motivisana odluka. &nbsp; Samo, nemoguće je sakriti očigledno. Abdić je smijenjen baš zato što je istaknuti član opozicionog DPS-a; kao što je na Petričića pao izbor upravo zbog bliskosti sa vlašću: mlađani ljekar bio je na 39 mjestu izborne liste Pokreta Evropa sad i Demokrata &nbsp;,,Još jače dr Saša Mujović“ za izbore u Podgorici. &nbsp; Osim toga, veliki je poštovalac Crkve Srbije, kako se vidi iz njegovih profila na društvenim mrežama, što ga je kod bogobojažljivih Demokrata i PES-a, očito, preporučio za angažovanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201171240_f164dac8f6a6b525719d88bbb71692f5ac7a0fb134521f20bd64d4cedec05c91" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='PETNAEST GODINA NA KLUPI BUDUĆNOSTI: Dr Abdić na jednoj utakmici ,,Budućnosti"'> </figure>  LAŽNI ŠAMPIONI I PRAVI GUBITNICI Da li je Petričić bliži PES-u ili Demokratama, to za Spalevića i ekipu na vlasti u Podgorici, kao i ekipi koja vodi fudbalski klub Budućnost, zaista nije bilo bitno. Najvažnija je bila maksima: umjesto ,,depesovca" - neka dođe neko naš. &nbsp; Matrica čišćenja koju ,,avgustovski oslobodioci“ upražnjavaju u državi od kako su došli na vlast u Crnoj Gori, sada se sprovodi u svim društvenim oblastima, pa i u sportu, pa i u Budućnosti. &nbsp; I baš kao što Demokrate obavljaju veting u policiji, u namjeri da iz službe uklone politički nepodbne, tako je Demokrata Spalević dobio zadatak da očisti mrznog ,,depesovca“ Abdića iz Budućnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120118120_17173b2496fc916bab3da76c9e9fd304d9c81e95cc6352e578cd9c63f8a87628" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji'> <figcaption>VETING I U FK ,,BUDUĆNOST": Spalević u akciji(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Mučno je to, kad politika do kraja ovlada životima, pa i sportom. Jer se onda postavlja pitanje: da li će buduća sudbina države, u kojoj Demokrate kontrolišu sektor bezbjednosti, biti slična sadašnjoj sudbini fudbalskog kluba ,,Budućnost“? &nbsp; Za samo jednu godinu, šampionski tim Budućnosti je rasturen, najtalentovani igrači rasprodati, a kasa Budućnosti ostala prazna iako su igrači vrijedjeli više miliona eura. Bez novca koji je, očito, nezakonito završio u nečijim džepovima, ali i bez tima, i bez poleta, izgubljena je šansa da se Budućnost vrati u evropski fudbal na velika vrata, a ne kao slijepi putnik evropskog voza kojeg izbacaju na prvoj stanici. &nbsp; U profesionalnom sportu, rezultati rada su, kao i rezultati utakmica, lako vidljivi: zna se ko je šampion, ko je gubitnik. &nbsp; RAVNO DO DNA U politici - a posebno u crnogorskoj politici - to je mnogo, mnogo drugačije: uz uslužne medije, uz zastrašivanje političkih oponenata, uz nezakonito korišćenje tužilaštva, Demokrate Alekse Bečića, ali i ostale stranke vlasti, nastavljaju da za sve što u sistemu ne valja, krive staru vlast. &nbsp; I tako duže od pet godina. Uz političke čistke - od vrhovnih državnih institucija, državnih preduzeća, državnih službi, do, na kraju, sportskih društava u državnom vlasništvu – avgustovski oslobodioci, pod mantrom da čiste staru DPS vlast, tvrde da oporavljaju, da pokušavaju da ozdrave, državne institucije i državu. &nbsp; Kako to radi, koliko se pridržavaju prava i morala, treba se brinuti o zdravlju i institucija i države. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Oprosti Nermine, služba je - služba...

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Požar u Bolnici Trebinje, evakuisani svi pacijenti

Tagovi

Procjene OECD: Svjetska ekonomija će rasti i iduće godine uprkos izazovima

Džozef: Ruski narativ u Crnoj Gori služi za stvaranje podjela, zvanični Beograd je ne želi u EU

EU očekuje 'brzu i transparentnu' istragu o incidentima na lokalnim izborima u Srbiji

Požar u Bolnici Trebinje, evakuisani svi pacijenti

PRATITE TVe UŽIVO