<article>Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.</article>

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.
Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.
- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.
Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.
Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Dan nakon ubjedljive pobjede Samoopredjeljenja na vanrednim parlamentarnim izborima, Aljbin Kurti poručio je da su građani Kosova još jednom dali „snažan mandat“, ocijenivši da je čast dobiti povjerenje birača nakon „prvog punog mandata u istoriji zemlje“. Zahvalio je biračima, institucijama i međunarodnoj zajednici, poručivši da je budućnost Kosova „prosperitetna i čvrsto usmjerena ka Evropskoj uniji“.
“Juče su građani Kosova još jednom dali snažan mandat. Uvijek je čast zadobiti povjerenje naroda, posebno kada dolazi nakon prvog punog mandata u istoriji zemlje”, naveo je Kurti u objavi na društvenoj mreži X.
Zahvalio je svima koji su učestvovali u izbornom procesu, naglašavajući da su izbori protekli slobodno i bez incidenata.
“Zahvaljujemo svima koji su iskoristili svoje biračko pravo, kao i svima koji su doprinijeli da izborni proces bude slobodan, fer i sproveden bez incidenata”, poručio je Kurti.
Posebnu zahvalnost uputio je i međunarodnim partnerima.
“Zahvalni smo na međunarodnoj podršci tokom ovog procesa – Evropskoj uniji, pojedinačnim državama i međunarodnim organizacijama koje nastavljaju da podržavaju demokratski napredak Kosova“, naveo je, dodajući da je zahvalan i „sestrinskim partijama i širem progresivnom pokretu“.
“Obavezujemo se da gradimo društva u kojima su dostojanstvo i dobrobit ljudi u centru. Budućnost Kosova je prosperitetna i čvrsto orijentisana ka Evropskoj uniji”, zaključio je Kurti.
Pobijedio je narod Kosova i Republika
Već juče, po proglašenju pobjede, Kurti se obratio javnosti i ocijenio da je riječ o „najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“.
2Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost širom naše zemlje. Zahvaljujem se hiljadama volontera, simpatizera i aktivista koji su organizovali kampanju i bili naša snažna podrška u ovoj veličanstvenoj pobjedi“, rekao je Kurti.
Podsjetio je na prethodne izborne cikluse, ističući kontinuitet uspjeha.
“Dana 9. februara ove godine pobijedio je LVV sa partnerima, a 28. decembra 2025. pobijedio je narod Kosova i Republika. Čestitam na najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“, kazao je.
Kurti je naglasio da nema vremena za zastoje.
“Sada nas čeka mnogo posla i današnji rezultat nam je jasno pokazao da moramo da idemo naprijed bez odlaganja. Što prije budu sertifikovani rezultati, to prije treba da formiramo institucije i nastavimo sa dobrim radom i neophodnim projektima“, rekao je.
Dodao je da će se u novom sazivu Skupštine naći i Plan rasta Evropske unije.
“U Skupštini 10. saziva očekuje nas Plan rasta Evropske unije u vrijednosti od 880 miliona eura“, naveo je Kurti.
Poziv opoziciji na saradnju
Kurti je poručio da je spreman na saradnju sa opozicionim strankama, prije svega kada je riječ o međunarodnim sporazumima.
„Pozivam opozicione stranke na saradnju u Skupštini, kako oko međunarodnih sporazuma, tako i oko dobrih zakona u interesu građana“, rekao je.
U posebnoj izjavi precizirao je redosljed narednih koraka.
„Najprije treba da sačekamo sertifikaciju rezultata, zatim odmah da se konstituiše Skupština, a potom da se formira Vlada. Zainteresovan sam da odmah sarađujem sa opozicijom u vezi sa onim što je ostalo neusvojeno, odnosno tri sporazuma, za koje nam je potrebna većina“, rekao je Kurti.
Dodao je da ne očekuje blokade.
„Nakon sertifikacije možemo da idemo naprijed dobro, uspješno i brzo, bez zastoja, pošto su blokade nemoguće“, poručio je.
Kurti je naveo i da će se razgovarati o pitanju predsjednika, najprije sa predsjednicom Vjosom Osmani, a potom i sa opozicijom.
Preliminarni rezultati
Na Kosovu su 28. decembra održani vanredni opšti izbori, drugi ove godine. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, Samoopredjeljenje (LVV) Aljbina Kurtija osvojilo je oko 431.442 glasa, odnosno 44,30 odsto, što je gotovo 35.000 glasova više nego na izborima u februaru.
Preliminarno, LVV bi mogao imati 56 poslaničkih mandata, u poređenju sa 48 iz februara, čime Kurti dobija znatno povoljniju poziciju za formiranje nove vlade, čak i bez oslanjanja na Srpsku listu.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 21 odsto glasova (183.826), dok je najveći pad zabilježio Demokratski savez Kosova (LDK) sa 13,57 odsto glasova (118.772), što je oko pet odsto manje nego u februaru. Lider LDK-a Ljumir Abdidžiku preuzeo je odgovornost za loš rezultat i najavio unutrašnje preispitivanje, uz mogućnost ostavke.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK) prešla je izborni prag sa 5,68 odsto glasova (49.675), dok je Srpska lista osvojila 4,78 odsto, odnosno 41.823 glasa, što je za više od 3.000 glasova više nego na februarskim izborima, kako je izjavio njen lider Zlatan Elek.
Izlaznost na izborima iznosila je 44,99 odsto, dok se glasovi iz dijaspore očekuju oko 5. januara.
Zapad pozdravlja izbore, očekuje brzo formiranje institucija i ratifikaciju Sporazuma o Planu rasta
Stižu i međunarodne čestitke, uprkos ranije opterećenim odnosima sa vladom Samoopredjeljenja.
Evropska unija pozdravila je izborne rezultate, ocijenivši da je izborni proces protekao u skladu sa demokratskim principima i uz učešće svih zajednica, uz očekivanje brzog formiranja nove Skupštine i Vlade nakon političkog zastoja iz februara 2025. godine, navedeno je u zajedničkom saopštenju visoke predstavnice EU Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos.
Pozvale su novu vlast da intenzivira reforme i bez odlaganja ratifikuje sporazume u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, uz poruku da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje ključna za evropski put obje strane.

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Studenti u blokadi saopštili su da je tokom jučerašnje terenske akcije „Raspiši pobjedu“, koja je organizovana širom Srbije, prikupljeno ukupno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će taj broj uskoro premašiti 400.000.
Kako su naveli u objavi na društvenoj mreži X, riječ je o prvoj terenskoj akciji sprovedenoj na nacionalnom nivou, a odziv građana, prema njihovim navodima, prevazišao je očekivanja organizatora.
- 400.000 potpisa za jedan dan. Prva terenska akcija po cijeloj Srbiji“, naveli su studenti, uz napomenu da su potpise davali građani različitih profila, među kojima su, kako ističu, bili i vojnici, policajci, kao i stariji sugrađani. Posebno su istakli veliki odziv penzionera, za koji kažu da ih je iznenadio, uz poruku: „Nijesmo se nadali ovolikom odzivu najstarijih. Penzioneri, izvinite“.
Studenti su najavili da se akcija nastavlja i u narednom periodu, uz poruku da će tek uslijediti obilazak terena i postavljanje novih štandova širom zemlje.
- Tek ćemo da obilazimo. Tek će biti štandova - poručili su iz inicijative ETF u blokadi.
Na kraju objave naveli su da je trenutno prikupljeno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će se, kako su naveli, „uz podršku dijaspore taj broj uskoro popeti na 400.000“.

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da u Mar-a-Lagu održi sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a CNN u svojoj analizi navodi da će iz Tel Aviva stići identična poruka kao i na prethodnih nekoliko samita.
Američki medij navodi da Netanjahu javno hvali Trampa kao „najvećeg prijatelja Izraela“, ali da je privatno ton drugačiji i da traži aktivnije učešće SAD-a u ostvarivanju interesa zemlje koju vodi.
- Međutim, doček bi ovaj put mogao biti drugačiji. Tramp, koji je obećao da će djelovati kao predsjednik mira, poslednjih mjeseci je bio oprezan prema nekim izraelskim potezima, uključujući udare u Siriji. Svjestan je raspoloženja američke javnosti, koja ne podržava uvlačenje u još jedan rat na Bliskom istoku. Krhko primirje u Gazi, koje je Tramp s ponosom lično pomogao da se finalizuje tokom posjete regionu u oktobru, sada je na ispitu zbog nastavka smrtonosnih izraelskih operacija u palestinskoj enklavi i sporog procesa prelaska u drugu fazu sporazuma - navodi CNN.
U analizi se dalje navodi da je odnos između dvojice lidera u određenim trenucima bio zategnut zbog razlika u pogledima na spoljnu politiku u regionu, iako su javno predstavljali svoj odnos kao „odličan“.
Posebno je u fokusu druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, odnosno odnos Izraela prema sprovođenju onoga što je dogovoreno.
- Sjedinjene Američke Države nastoje brzo da pređu u narednu fazu i žele da objave više detalja o upravljanju Gazom i novim međunarodnim stabilizacionim snagama, ali Izrael oklijeva s daljim povlačenjem iz Gaze bez razoružavanja Hamasa. To je izazvalo napetosti s nekim savjetnicima u Bijeloj kući, koji smatraju da Netanjahu namjerno usporava prelazak u drugu fazu - piše ovaj američki medij.
Međutim, ovo nije jedino pitanje oko kojeg se Tramp i Netanjahu razilaze, odnosno oko kojeg su već imali sukobe u prošlosti.
- Kada je Izrael u septembru izveo napade na lidere Hamasa unutar Katara, ključnog američkog saveznika, Tramp je bio bijesan jer je to prijetilo da ugrozi njegove mirovne napore u vezi s Gazom. Katar je imao važnu ulogu posrednika između Hamasa, SAD-a i Izraela u mirovnim pregovorima. Kasnije je, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp insistirao da se Netanjahu izvini katarskim liderima, čak držeći telefon u krilu dok je premijer Izraela obavljao poziv - piše CNN.
Pitanja su povezana i s aktuelnim dešavanjima, odnosno američkom podrškom predsjedniku Sirije Ahmedu el-Šari, kao i odnosom prema Iranu.
- Čak i nakon ‘12-dnevnog rata’ tokom kojeg je Tramp naredio bacanje bombi za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja, lideri SAD-a i Izraela ne mogu da se usaglase o odnosu prema Iranu. Izrael pažljivo prati iransko obogaćivanje uranijuma i sve je zabrinutiji zbog aktivnosti vezanih za balističke rakete - piše CNN.
Na kraju analize se navodi da Tramp i Netanjahu sukobe i dalje zadržavaju za privatne razgovore, dok javno pokušavaju da pošalju sliku „idealne saradnje i prijateljstva“.

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

PRATITE TVe UŽIVO