Raste dvostranački otpor dok Trumpova administracija proširuje ublažavanje sankcija Rusiji

Članovi američkog Kongresa izrazili su zabrinutost nakon što je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa preduzela dodatne korake kako bi omogućila da više ruskih isporuka nafte stigne do globalnih tržišta uprkos postojećim sankcijama.

Demokrate i republikanci podjednako traže odgovore nakon što je Ministarstvo finansija SAD prošle sedmice proširilo privremenu mjeru kojom se dozvoljava prodaja i isporuka ruske sirove nafte koja je već bila utovarena na tankere, čime je praktično oslabljena primjena sankcija u osjetljivom trenutku rata Rusije protiv Ukrajine.

Taj potez – dodatno proširen naknadnom mjerom Ministarstva finansija nekoliko dana kasnije, kojom je produženo i precizirano ovlašćenje za istovar tih pošiljki do aprila – uslijedio je u trenutku kada su globalna tržišta nafte uzdrmana zbog sukoba s Iranom, što, prema riječima zvaničnika administracije, zahtijeva kratkoročnu fleksibilnost kako bi se spriječio rast cijena.

Međutim, članovi Kongresa tvrde da te mjere nose rizik da Kremlju donesu finansijsku korist upravo u trenutku kada se suočava s pritiskom na ratištu.

Vodeći demokrata u Predstavničkom domu za spoljnu politiku Gregori Miks i republikanac Don Bejkon uputili su dvostranačko pismo ministru finansija Skotu Besentu i državnom sekretaru Marku Rubiju, tražeći dodatna pojašnjenja i upozoravajući da bi odluka mogla potkopati nacionalnu bezbjednost SAD.

Naveli su da je dozvoljavanje prodaje tih tereta širom svijeta već omogućilo Rusiji da ostvari „milijarde dodatnih prihoda od fosilnih goriva“, ocjenjujući to kao loše tempiran podsticaj za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

- Ovaj rat može se završiti samo kada Putin shvati da se ne može dobiti ili da je preskup - rekao je Bejkon za RSE.

- Ublažavanje sankcija čini suprotno. Administracija traži kratkoročnu korist, ali to ima dugoročno negativne posljedice - dodao je.

Republikanci podijeljeni, ali sve zabrinutiji

Dio republikanaca podržao je argument administracije da je potez privremen i ograničenog obima, ali raste broj onih koji se tome protive.

Republikanski senator Čak Grasli izjavio je za RSE da je i privremeno ublažavanje sankcija „pogrešan potez“, upozoravajući da „svaki dolar“ od prodaje nafte doprinosi finansiranju ruskog rata.

Republikanac Majk Rodžers, predsjednik Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, naglasio je da svako ublažavanje sankcija mora biti strogo ograničeno, uz šire upozorenje o strateškim rizicima smanjenja pritiska na Moskvu.

- Privremeno ublažavanje ruskih energetskih sankcija zaista mora biti privremeno - rekao je Rodžers, dodajući da, ako Putin odbije pregovore, „pritisak na ruskog lidera mora biti pojačan“.

On je istakao i širi geopolitički kontekst, upozoravajući na ulogu Rusije na globalnom nivou.

- Jasno je da Putin nije naš prijatelj. On je protivnik - rekao je Rodžers, dodajući da Moskva pomaže Iranu u razvoju taktika korišćenja dronova i, prema izvještajima, pruža obavještajne podatke o gađanju američkih snaga.

- Vladimir Putin tumači nedostatak američke odlučnosti kao priliku. Ne bi trebalo da mu je pružimo - poručio je Rodžers.

Demokrate su otišle korak dalje, povezujući odluku o sankcijama sa širom kritikom Trampove spoljne politike.

Demokratski senator Mark Keli izjavio je da Rusija postaje jasni dobitnik rasta cijena nafte i ublažavanja ograničenja.

- Veliki pobjednik… Rusija - rekao je.

Demokratski senator Dik Darbin ocijenio je taj potez kao „užasnu odluku“, navodeći da praktično daje Moskvi dodatne resurse za nastavak rata.

Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer optužio je administraciju da pomaže protivnicima.

- Ukidanje sankcija Iranu i Rusiji kako bi mogli napadati naše trupe i saveznike… to je definicija riječi ‘glupo’ - rekao je Šumer.

Rat s Iranom komplikuje situaciju

Promjena mjera uslijedila je tokom sukoba s Iranom, koji je podigao cijene nafte i promijenio geopolitičke odnose.

Članovi Kongresa ukazuju na izvještaje da Rusija pomaže Teheranu – uključujući obavještajne podatke i taktike za dronove – dok su napadi koje podržava Iran usmjereni na američko osoblje na Bliskom istoku.

Ta dinamika dodatno je pojačala zabrinutost da bi popuštanje pritiska na Moskvu moglo imati direktne posljedice po američke snage.

U posebnom pismu koje je prošle sedmice predvodio demokrata Bil Kiting navodi se da politika administracije prema Iranu „direktno koristi“ Rusiji, i ekonomski i vojno.

Reakcije kongresmena počinju da se pretaču i u zakonodavne inicijative.

Demokratski senator Ruben Galego predložio je mjere za ukidanje privremenih dozvola za naftu, zahtijevajući sedmično javno izvještavanje o ruskim prihodima od izvoza omogućenim tom politikom, kao i formalnu osudu odluke administracije.

Ti napori odražavaju širi pritisak u Kongresu – iz obje stranke – da se pooštre sankcije i zatvore pravne praznine koje omogućavaju nastavak ruskog izvoza energenata.

„Ograničen“ potez

Zvaničnici administracije, međutim, insistiraju da je riječ o ograničenoj i privremenoj mjeri.

- Ovo je svjesno kratkoročni korak - rekao je jedan visoki zvaničnik za RSE, naglašavajući da se mjera odnosi samo na rusku naftu koja je već „na vodi“ i praktično blokirana zbog sankcija.

Prema njegovim riječima, ovlašćenje omogućava da te pošiljke stignu do kupaca, ali „ne otvara prostor za novu rusku proizvodnju niti dugoročnu trgovinu“.

- Cilj je da se spriječi nagli poremećaj u snabdijevanju u trenutku kada sukob s Iranom već opterećuje globalna energetska tržišta - rekao je zvaničnik.

Zvaničnici su odbacili tvrdnje da ta mjera donosi značajnu korist Moskvi.

- To nije značajan prihod za Kremlj - rekao je jedan od njih, nazivajući potez „ograničenim i vremenski definisanim“.

Ministar energetike Kris Rajt takođe je branio ublažavanje sankcija, navodeći da administracija balansira između pritiska na protivnike i potrebe da zaštiti američke potrošače u periodu globalne nestabilnosti.

Ipak, kongresmeni ističu da ključna pitanja ostaju otvorena – uključujući mogućnost produženja mjere, način sprovođenja ograničenja cijena i razloge zbog kojih Kongres nije bio unaprijed obaviješten.

Miks i Bejkon zatražili su zvanične odgovore u roku od nekoliko dana.

Uz rastući dvostranački pritisak i dodatne poteze Ministarstva finansija, ono što je počelo kao tehničko prilagođavanje energetskim tržištima brzo prerasta u političko i strateško pitanje u Vašingtonu.