<article>Postizanje mirovnog sporazuma za okončanje ruske agresije u Ukrajini zahtijevaće teške odluke, rekao je danas generalni sekretar NATO-a Mark Rute. U obraćanju ukrajinskom parlamentu tokom posjete glavnom gradu Kijevu, Rute, koji je govorio preko prevodioca, rekao je da program za nabavku PURL oružja snabdijeva 90 odsto ukrajinskih raketa za protivvazdušnu odbranu.</article>

Postizanje mirovnog sporazuma za okončanje ruske agresije u Ukrajini zahtijevaće teške odluke, rekao je danas generalni sekretar NATO-a Mark Rute.&nbsp;
U obraćanju ukrajinskom parlamentu tokom posjete glavnom gradu Kijevu, Rute, koji je govorio preko prevodioca, rekao je da program za nabavku PURL oružja snabdijeva 90 odsto ukrajinskih raketa za protivvazdušnu odbranu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svijet

Rute: Postizanje dogovora za okončanje rata zahtijevaće teške odluke

Postizanje mirovnog sporazuma za okončanje ruske agresije u Ukrajini zahtijevaće teške odluke, rekao je danas generalni sekretar NATO-a Mark Rute. 
U obraćanju ukrajinskom parlamentu tokom posjete glavnom gradu Kijevu, Rute, koji je govorio preko prevodioca, rekao je da program za nabavku PURL oružja snabdijeva 90 odsto ukrajinskih raketa za protivvazdušnu odbranu.

Dvije godine čekanja, odricanja i tišine - i "nagrada" je stigla.
Penzioneri u Crnoj Gori koji primaju minimalnu penziju od 450 eura dobiće povećanje od 1,70 eura. Da, euro i sedamdeset centi. Toliko vrijedi "usklađivanje" nakon dvogodišnjeg zamrzavanja penzija i u jeku rekordnih cijena osnovnih životnih namirnica.
Prosječna penzija, koja je u decembru iznosila oko 543 eura, biće veća za čitava dva eura. Minimalnu penziju - onu koja se sada "uvećava" za simboličnih 1,70 - prima više od polovine od ukupno oko 132 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
Šta se, dakle, može kupiti za to "silno" povećanje?
Dvoje najjeftinije paštete.
Ili dva do tri kilograma brašna.
Ili litar ulja.
Ili litar mlijeka više.
Naglasak je, naravno, na ili - jer mogu izabrati samo jedno od navedenog, ne sve. Eventualno jedna konzerva skuše više, ili dvije vekne bijelog hljeba.
Ne mogu kupiti pakovanje od deset jaja.
Ne mogu konzervu tune.
O maslinovom ulju, kao zdravoj namirnici, ne vrijedi ni govoriti - tim tempom povećanja, do njega bi mogli stići nakon još pet "usklađivanja".
Veće pakovanje grčkog jogurta? Takođe nedostižno.
Da ne govorimo o kafi u restoranu - za to ne smiju ni da pomisle da bi sebi mogli priuštiti. Doručak van kuće? To je već luksuz iz nekog drugog života.
Možda penzioneri požele i nešto slatko. Od ovog povećanja mogu sebi priuštiti čokoladu od 100 grama - ali uz uslov da je na popustu i da dobro prate cijene po rafovima.
A o domaćem, bogatom, skuvanom ručku - ne treba trošiti riječi.
Nema novca ni za pola kilograma piletine.
Nema za oslića.
Pastrmka je misaona imenica.
Orada - daleko bilo.
Ovo povećanje ne znači dostojanstven život.
Ne znači ni sigurnost.
Ne znači ni minimum komfora.
Ovo znači golo preživljavanje, i to ispod svakog praga dostojanstva.

Dobili mrvice: Penzije povećane za cijenu paštete, za školjku jaja - još koju godinu strpljenja

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je kasno sinoć da njegova administracija traži milijardu dolara odštete od Univerziteta Harvard.
- Sada tražimo milijardu dolara odštete i u budućnosti ne želimo više imati nikakve veze sa Univerzitetom Harvard- rekao je u objavi na društvenoj mreži Truth Social, ne navodeći kakvu je konkretnu štetu Univerzitet prouzrokovao.
Trampova administracija se u decembru žalila na sudsku presudu kojom je utvrđeno da je nezakonito ukinula više od dvije milijarde dolara sredstava dodijeljenih Harvardu i da više ne može prekinuti finansiranje istraživanja za taj prestižni univerzitet. Harvard je u centru šire kampanje administracije da putem saveznog finansiranja primora američke univerzitete na promjene. Tramp tvrdi da su univerziteti prožeti antisemitizmom i „radikalno lijevim“ ideologijama.
Tramp je prošle godine izjavio da je njegova administracija blizu dogovora s Harvardom koji bi uključivao isplatu od 500 miliona dolara od strane univerziteta, nakon višemjesečnih pregovora o obrazovnim politikama.
- Univerzitet Harvard, koji je izrazito antisemitski, godinama je plasirao besmislice propalom Njujork tajmsu. Harvard se već dugo vremena ponaša veoma loše. Željeli su da sprovedu jedan zamršen program stručnog usavršavanja, ali je taj prijedlog odbijen jer je bio potpuno neprimjeren i, po našem mišljenju, ne bi bio uspješan- kazao je američki predsjednik.
To je bio samo,, nastavlja Tramp, način da Harvard izbjegne veliku novčanu nagodbu od preko 500 miliona dolara. Taj iznos bi trebalo da bude i znatno veći, s obzirom na ozbiljne i gnusne nezakonitosti koje su počinili. Ovdje bi trebalo da se radi o krivičnom, a ne parničnom postupku, i Harvard će se morati suočiti s posljedicama svojih nedjela.
- U svakom slučaju, ovaj postupak će se nastaviti dok pravda ne bude zadovoljena. Dr Alan Garber, predsjednik Harvarda, bio je katastrofalan u pokušaju da popravi veoma lošu situaciju za svoju instituciju, ali i, što je još važnije, za samu Ameriku. Zanimljivo je da je zaposlen nakon što su podignute optužbe za antisemitizam — pitam se zašto??- piše Tramp.
Tramp dodaje da sada traži milijardu dolara odštete i u budućnosti ne želimo više imati nikakve veze sa Univerzitetom Harvard. Kao što je propali Njujork tajms jasno naveo: neki izvori sa univerziteta, međutim, smatraju da Harvardu ne preostaje ništa drugo nego da se na kraju nagodi.
- Administracija je više puta pokušala da obustavi sredstva za istraživanja, što bi izazvalo neodrživu krizu. Kao i mnogi veliki istraživački univerziteti, Harvard se u svom finansijskom modelu oslanja na savezno finansiranje. Hvala vam na pažnji! &nbsp;Predsjednik Donald Dž. Tramp- napisao je američki predsjednik.

Tramp traži milijardu dolara odštete od Harvarda

Ulazak srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića bila je operativna aktivnost i skidanje mjere bilo je opravdano s obzirom da su tada spriječena tri krivična djela. Da sam ja postupao u tom slučaju isto bih tako uradio. Bivši funkcioner Zoran Lazović nikada od mene nije tražio da privilegujem bilo koga. Nikada nijesam čuo, niti sam imao operativna saznanja da su Zoran Lazović i njegov sin Petar imali bilo kakve veze sa kriminalnim aktivnostima - ovo je u Višem sudu kazao bivši vršilac dužnosti direktora Uprave policije Vesko Damjanović.
On je danas svjedočio na suđenju nekadašenjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, bivšem glavnom specijalnom Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću koje SDT tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu što su oni u odbranama negirali.
- Veljko Belivuk i Marko Miljković bili su bezbjednosno interesante osobe, koje se povezuju sa navijačkom grupom Grobari ali i da sarađuju i sa kavačkim kriminalnim klanom. Kada su u januaru 2021. ušli u Crnu Goru nijesmo imali saznanja o Ritopeku kao ni da su pola godine ranije nelegalno ušli u Crnu Goru i počinili krivična djela - kazao je Damjanović.
O ulasku Miljkovića i Belivuka, kako je ispričao, obavijestio ga je načelnik Centra bezbjednost Herceg Novi ili neko od službenika iz Tivta.
Damjanović je nakon toga, kako kaže, pozvao tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Enisa Bakovića koji mu je saopštio da SB Boka preduzima određene aktivnosti.
- Zoran Lazović je došao kod mene i detaljno me informisao koje su aktivnosti u toku. Imali su informaciju da se planira likvidacija Belivuka i Miljkovića, druga aktivnost bila je usmjerena na sprečavanje ubistva Sobodana Kašćelana i treća na osujećenje likvidacije Marka Ljubiše Kana u Budvi - kazao je Damjanović.
Tada je, kako kaže, rekao Lazoviću da Miljković i Belivuk budu "pokriveni" 24 sata da ih neko ne bi ubio.
Na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića svjedok je naveo da su pripadnici više organizacionih jedinica učestvovali u akciji Belivuk - Miljković.
- Mislim da su i službenici Sektora kriminalističke policije na čelu sa Enisom Bakovićem učestvovali u operativnim aktivnostima a u vezi operacije Belivuka i Miljkovića - kazao je Damjanović odgovarajući na pitanje advokata Piperovića.
Trebalo bi da je Baković, kako kaže svjedok, znao da njegovi službenici učestvuju u aktivnostima opservacije.
Damjanović je ponovio da nije imao podatak da Zoran i Petar Lazović imaju bilo kakve aktivnosti sa organizovanim kriminalnim grupama tako ni sa Radojem Zvicerom kojeg policija označava da je jedan od vođa kavačke kriminalne grupe.
Svjedok je ovo saopštio nakon što je advokat Piperović predočio navode optužnog akta.
Na pitanje advokata Nikole Martinovića Damjanović je bio decidan da nije postojao pravilnik o stavljanju osoba na operativne mjere.
- Kako smo ih stavljali tako smo ih micali - rekao je Damjanović. Dodajući da nije postojao pravilnik kako se stavlja mjera, niti kako se skida.
U ovim slučajevima, kako je objasnio, nije se donosilo rješenje o zabrani ulaska.
Na pitanje optuženog Lazovića, svjedok je rekao da mu je saopštio da su Belivuk i Miljković pod nadzorom 24 sata, da se prate njihovi kontakti.
Nakon završenog svjedočenja tužilac Šoškić je kazao da je Damjanović u više navrata rekao da je skinuta zabrana i da je njegov iskaz saglasan sa iskazom sada pokojnog S. Đ. i sa odredbama Zakona o strancima.
Na to je advokat Piperović ukazao da iako je saglasan sa iskazom S. Đ. nije saglasan sa dvije krucijalne stvari.
- Nije saglasan sa dispozitivom optužnice već je potpuno nesaglasan. Odakle sad Zakon o strancima jer ako ja dobro čitam u dispozitivu optužnice se ne pominje taj Zakon. I svjedok Damjanović je potvrdio ono što je u odbrani naveo Zoran Lazović &nbsp;- kazao je Piperović.
Advoka je upitao što će vam ovaj i budući svjedoci s obzirom da nema posljedice.
Advokat Stefan Jovanović kazao je da je "skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru" operativna aktivnost i da je svjedok Damjanović ukazao da se radilo o uspešnoj akciji.
- Operativnu aktivnost nije pratilo rješenje o zabrani ulaska - rekao je Jovanović.
Osim Damjanović danas je saslušan i svjedok Nikola Žižić koji je od 2020. bio zaposlen u Odsjeku za borbu protiv kriminala. On je bio decidan da nikada nije čuo, niti je od njega neko tražio da se neka osoba ne procesuira - niti Zoran Lazović, ni Čađenović, niti je sa njima razgovarao o predmetima.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka - &nbsp;Jovanke Krunić i Milana Mrvaljevića.

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Izmjenama Zakona o Prijestonici, koje su na inicijativu Cetinja usvojene juče na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, mijenja se model finansiranja. Umjesto dosadašnje prednosti kapitalnih projekata, sredstva će se ubuduće ravnomjerno raspoređivati između kapitalnih ulaganja i tekućih obaveza, po 0,5 odsto za svaku namjenu.
- Jedan od osnovnih razloga leži u činjenci da imamo poreski dug naslijeđen iz prethodnog perioda, oko 11 miliona eura još iz 2009 godine i da su morali izvršiti svoje zakonske obaveze i omogućiti radnicima kako iz prethodnog perioda tako i ranicima koji ove godine stiču pravo na penzije da to pravo ostvare – kazao je Brnović.
Ovakvo rješenje, kako je pojasnio zamjenik gradonačelnika Marko Brnović, trebalo bi da omogući lakše funkcionisanje grada i servisiranje nagomilanih obaveza.
- Na način što će 1 odsto koji se odvaja iz tekućeg državnog budžeta, od kojeg je do sada bilo odvojeno 0,4 odsto išlo za tekuću potrošnju, a 0,6 odsto za potrebe kapitalnih investicija biti ubuduće raspodjela 0,5 odsto – 0,5 odsto. Ono što mi je jako bitno da kažem je da se to na kapitalni budžet neće osjetiti, jer iz godine u godinu bilježimo rast kapitalnog budžeta – objasnio je.
Ravnomjerna raspodjela sredstava, prema riječima Brnovića, treba da stvori stabilnije finansijske uslove za rad lokalne uprave, ali i otvori prostor za razvojne projekte i jačanje privrednih aktivnosti na Cetinju.
- Tek sada je ministarstvo javne uprave u saradnji sa ministarstvom finansija ušlo u procedure i uspjeli smo u ovoj godini konačno završimo kompletnu proceduru. Ono što moram reći je da smo mi stvorili uslove da redovno izmirujemo sve svoje obaveze po osnovu poreza i doprinosa u 2025. Godini I ja se nadam da ćemo sa tom praksom nastaviti u narednom periodu – dodao je Brnović.
U aposolutnim brojkama iz budžeta, za Prijestonicu, biće izdvojeno oko 16 miliona eura. Iz Vlade Crne Gore, ranije je rečeno da su izmjene usmjerene na obezbijeđivanje redovnog izmirenja tekućih obaveza i sprečavanje dodatnog zaduživanja Prijestonice u ovoj godini. Zbog toga, novi Predlog zakona ne sadrži dio da se mogu finansirati samo oni projekti koji ispunjavaju uslove shodno aktu o izradi kapitalnog budžeta.

Rute: Postizanje dogovora za okončanje rata zahtijevaće teške odluke

Dobili mrvice: Penzije povećane za cijenu paštete, za školjku jaja - još koju godinu strpljenja

Tramp traži milijardu dolara odštete od Harvarda

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Usvojene izmjene Zakona o Prijestonici: Ravnopravna raspodjela budžetskih sredstava

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO