SAD gomilaju snage, Tramp ne isključuje napad na Iran
Američki predsjednik Donald Tramp podržao je potencijalnu promjenu režima u Iranu i izjavio da će se „ogromna sila“ uskoro nalaziti na Bliskom istoku, dok je Pentagon uputio drugi nosač aviona u region.
Trampovi vojni potezi i oštra retorika dolaze u trenutku kada Vašington i Teheran pokušavaju da ožive diplomatiju u vezi sa dugotrajnim nuklearnim sporom Irana sa Zapadom.
Diplomatski napori u Ženevi
Izvor upoznat sa tim pitanjem rekao je za Reuters da će američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner u utorak u Ženevi održati pregovore sa Iranom, uz posredovanje predstavnika Omana. Isti izvor naveo je da će se Vitkof i Kušner u Ženevi sastati i sa zvaničnicima Rusije i Ukrajine, u okviru američkih nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.
Tramp o promjeni režima
Na pitanje da li želi promjenu režima u Iranu, Tramp je odgovorio da se „čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi“. Odbio je da precizira koga bi želio da preuzme vlast u Iranu, ali je kazao da „postoje ljudi“.
„Četrdeset sedam godina pričaju i pričaju i pričaju“, rekao je Tramp nakon vojnog događaja u Fort Bragu u Sjevernoj Karolini. „U međuvremenu smo izgubili mnogo života dok su oni pričali. Noge su im raznesene, ruke su im raznesene, lica su im raznesena. Dugo to traje.“
Pregovori i prijetnje
Vašington želi da nuklearni pregovori sa Iranom obuhvate i balističke rakete te zemlje, podršku oružanim grupama u regionu i odnos prema iranskom narodu. Iran je poručio da je spreman da razgovara o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje tog pitanja sa raketnim programom.
Tramp je zaprijetio napadima na Iran ukoliko ne bude postignut dogovor, dok se Teheran zakleo na odmazdu, što je podstaklo strahovanja od šireg rata dok SAD gomilaju snage na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države su prošle godine u napadima gađale iranska nuklearna postrojenja.
Na pitanje šta je preostalo za gađanje nuklearnih lokacija, Tramp je odgovorio: „Prašina.“ Dodao je: „Ako to učinimo, to bi bio najmanji dio misije, ali vjerovatno ćemo uzeti ono što je ostalo.“
Vojni potezi SAD-a
Američki zvaničnici opisali su složen proces premještanja vojne imovine. Nosač aviona „Gerald R. Ford“ pridružiće se nosaču aviona „Abraham Lincoln“, kao i nekoliko razarača sa navođenim raketama, borbenim avionima i izviđačkim letjelicama koje su posljednjih sedmica premještene na Bliski istok.
„Gerald R. Ford“, najnoviji i najveći američki nosač aviona, ujedno i najveći na svijetu, djelovao je na Karibima sa pratećim brodovima i učestvovao u operacijama u Venecueli ranije ove godine.
Upitan zašto drugi nosač aviona ide ka Bliskom istoku, Tramp je kazao: „U slučaju da ne postignemo dogovor, biće nam potreban... ako nam zatreba, imaćemo ga spremnog.“
Jedan od zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, naveo je da će nosaču aviona biti potrebno najmanje sedam dana da stigne do Bliskog istoka.
Sjedinjene Američke Države su i prošle godine imale dva nosača aviona u tom području, kada su u junu izvele napade na iranske nuklearne lokacije.
Strateški razmještaj vojne opreme
Sa samo 11 nosača aviona u arsenalu američke vojske, oni predstavljaju rijedak resurs, a njihovi rasporedi se obično planiraju unaprijed.
Južna komanda SAD-a, koja nadgleda američke vojne operacije u Latinskoj Americi, saopštila je da će nastaviti da se fokusira na suzbijanje „nedozvoljenih aktivnosti i zlonamjernih aktera na zapadnoj hemisferi“.
„Ford“ je na moru od juna 2023. godine. Prvobitno je trebalo da djeluje u Evropi, prije nego što je u novembru iznenada premješten na Karibe.
Iako raspoređivanje nosača aviona obično traje devet mjeseci, nije neuobičajeno da se produži u periodima pojačane američke vojne aktivnosti.
„Ford“, koji ima nuklearni reaktor, može da primi više od 75 vojnih letjelica, uključujući borbene avione poput F-18 Super Hornet i E-2 Hawkeye, koji mogu služiti kao sistem ranog upozorenja.
Takođe posjeduje sofisticirani radar koji može pomoći u kontroli vazdušnog saobraćaja i navigacije.