<article>Za roman godine, nagradu koju NIN ove godine dodjeljuje 72. put, od 195 pristiglih naslova žiri je najuži izbor sveo na šest romana, saopštila je danas redakcija tog nedjeljnika.Žiri u sastavu Aleksandar Jerkov – predsjednik, Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković odabrao je šest romana, a poređani su po redosljedu kojim su stizali u redakciju: "Karota" Darka Tuševljakovića u izdanju Lagune, "Balada o ubici i ubici i ubici" Dalibora Pejića (Geopoetika), "Frau Beta" Laure Barne (HERAedu), "Besmrtne ludosti gospođe Kubat", Milana Tripkovića (Akademska knjiga, Novi Sad), "Razgovori s Vješticom", Vladimira Vujovića (Sumatra) i "Opatija Svetog Vartolomeja", Miloša Perišić (No rules publishing).Od ukupno 195 naslova koji su bili u konkurenciji, žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izdvojio 39 romana, potom je početkom januara izdvojeno 13 romana, a u najužem izboru sada ih je šest.Razgovori sa autorima iz najužeg izbora biće objavljeni u štampanom izdanju nedjeljnika NIN, koje izlazi 15. januara, navodi se u saopštenju.</article>

Za roman godine, nagradu koju NIN ove godine dodjeljuje 72. put, od 195 pristiglih naslova žiri je najuži izbor sveo na šest romana, saopštila je danas redakcija tog nedjeljnika.
Žiri u sastavu Aleksandar Jerkov – predsjednik, Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković odabrao je šest romana, a poređani su po redosljedu kojim su stizali u redakciju: "Karota" Darka Tuševljakovića u izdanju Lagune, "Balada o ubici i ubici i ubici" Dalibora Pejića (Geopoetika), "Frau Beta" Laure Barne (HERAedu), "Besmrtne ludosti gospođe Kubat", Milana Tripkovića (Akademska knjiga, Novi Sad), "Razgovori s Vješticom", Vladimira Vujovića (Sumatra) i "Opatija Svetog Vartolomeja", Miloša Perišić (No rules publishing).
Od ukupno 195 naslova koji su bili u konkurenciji, žiri je prethodno, krajem decembra, u širem izboru izdvojio 39 romana, potom je početkom januara izdvojeno 13 romana, a u najužem izboru sada ih je šest.
Razgovori sa autorima iz najužeg izbora biće objavljeni u štampanom izdanju nedjeljnika NIN, koje izlazi 15. januara, navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Šest romana u najužem izboru za NIN-ovu nagradu

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović razgovarao je danas u Zagrebu s generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom koji boravi u radnoj posjeti Hrvatskoj.
Teme sastanka održanog u kabinetu predsjednika države bile su finansijsko izdvajanje za odbranu i opremanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i potreba da to izdvajanje obezbijedi veće odbrambene sposobnosti, situacija u Ukrajini i mogućnosti rješenja i okončanja rata, kao i sigurnosna situacija u hrvatskom susjedstvu, navedeno je u kratkom saopšenju za javnosti iz kabineta predsjednika.
Uoči Ruteovog dolaska u Hrvatsku, predsjednik i vrhovni komandat oružanih snaga Zoran Milanović je izjavio da je on dobrodošao u Hrvatsku, ali da nije "osoba koja donosi odluke i koja raspolaže novcem".
"Kada govori, nije jasno u čije ime govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam", rekao je u petak Milanović novinarima u Čakovcu.
Generalnog sekretara NATO primio je danas i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
U kontekstu promjena u globalnom sigurnosnom okruženju, Jandroković i Rute su se složili da je potreban nastavak ulaganja i jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta, kao i individualnih odbrambenih industrija, navedeno je u saopštenju za javnost iz kabineta predsjednika Sabora.
Jandroković i Rute su razgovarali i o sigurnosnoj situaciji na prostoru jugoistočne Evrope, pri čemu je predsjednik Hrvatskog sabora ukazao "na zabrinjavajući potencijal destabilizacije ovog područja i na važnost uloge NATO i Evropske unije u suzbijanju uticaja drugih međunarodnih aktera".
Jandroković je rekao da Hrvatska prati aktuelnu geostratešku i vojnu situaciju i da unapređuje svoje odbrambene potencijale. On je podsjetio da je prošle godine uloženo više od dva odsto BDP-a u hrvatski odbrambeni sektor, a trećina tog iznosa u njegovu modernizaciju, dodaje se u saopštenju.
Jandroković je rekao da će Hrvatska nastaviti da povećava izdvajanja za odbranu da bi ona dosegla nivo od pet posto BDP-a do 2035. godine, u skladu s prošlogodišnjom odlukom na NATO samitu.
Što se tiče Ukrajine, Jandroković je ponovio snažnu hrvatsku političku, ekonomsku, finansijsku i vojnu podršku toj zemlji.
Generalni sekretar NATO doputovao je u radnu posjetu Hrvatskoj u sklopu obilaska država članica.
On je s premijerom Andrejom Plenkovićem obišao kasarnu "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, gdje je pogledao avione Rafale, besposadne letjelice Baryaktar i UH-60M Black Hawk helikoptere, a potom je u vladi razgovarao s hrvatskim premijerom i sastao se s predstavnicima hrvatske odbrambene industrije.

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

Igor Ognjenović novi je predsjednik Upravnog odbora Karate saveza, odlučeno je na izbornoj Skupštini te asocijacije.&nbsp;
Ognjenović je dobio podršku 30 delegata.
Za njegovog protiv kandidata, Veselina Mićovića, glasala su 22 delegata.
Ognjenović je na mjestu predsjednika Upravnog odbora naslijedio Predraga Perkovića, koji je tu funkciju obavljao od 9. januara 2022. godine.&nbsp;
Podršku je dobio i Upravni odbor, u čiji sastav su, na predlog Ognjenivića, izabrani Zdravko Dragaš (Izvršni direktor Elektroprivrede), Boris Rašković (osnivač kompanije Water group), Denis Čekić (UDG) &nbsp;i Rada Rmandić (predstavnica Sport vision).
Ognjenović je najavio da će naknadno dostaviti imena ostalih članova UO.

Ognjenović novi predsjednik Karate saveza

U organizaciji Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) večeras je ispred ambasade Venecuele u Beogradu održan skup podrške toj zemlji i njenom predsjedniku Nikolasu Maduru koji se nalazi u zatvoru u SAD.
Maduro je u vojnoj intervenciji SAD uhvaćen 3. maja u Karakasu i odveden u Njujork gdje treba da odgovara po optužnici za trgovinu drogom.
Aleksandar Banjanac, generalni sekretar Nove komunističke partije Jugoslavije (NKPJ), čiji je SKOJ podmladak, rekao je za Betu da skupom "Dalje ruke od Venecuele, odmah oslobodite predsjednika Madura" žele da, prije svega, prenesu poruku da je potrebno osloboditi predsjednika Madura i njegovu suprugu.
- Ovo što su SAD uradile je jedan bezočni čin, drski čin bukvalno terorizma, i nikako drugačije to ne možemo okarakterisati. To prevazilazi svaku priču o kršenju međunarodnog prava ili kukanja oko toga da je međunarodno pravo mrtvo- rekao je Banjanac.
Dodao je da NKPJ zahtijeva da država Srbija nedvosmisleno osudi teroristički akt SAD i njihovog predsjednika (Donalda) Trampa, i da takođe nedvosmisleno izrazi zahtjev za hitnim puštanjem na slobodu predsjednika jedne suverene, nezavisne države.
- Dakle, to je minimum minimuma koji Srbija mora uraditi, i na to je obavezuje i njena prošlost i istorija koju imamo u tom sukobu sa NATO, prije svega, sa NATO i SAD, ali i generalno sve naše slobodarske tradicije koje bi bile na neki način pogažene ako bismo sad pognuli glavu i ćutali pred jednom ovakvom nepravdom- rekao je Banjanac.
Proke skupa učesnici su pozvani u ambasadu Venecuele, gdje ih je pozdravila, zahvalila im i pozvala ih da se upišu u knjigu žalosti ambasadorka te zemlje u Beogradu Hajdis Brisenjo.
Bio je prisutan i ambasador Kube u Beogradu.
Brisenjo je rekla da je Venecuela bila svjesna prijetnji ali da se nije plašila.
- Činjenica je da smo suočeni sa izuzetno moćnim neprijateljem- rekla je ambasadorka i dodala da u ovom trenutku Venecuela ima tri cilja od kojih je prvi očuvanje mira u zemlji.
Kao drugi cilj za Venecuelu Brisenjo je navela vraćanje predsjednika i prve dama u zemlju a kao treći "da sačuvamo našu Bolivarsku Republiku".
Ambasadorka je rekla i da ujedinjenost čini Venecuelu jačom nego ikada, kao i da se zemlja svakodnevno suočava sa novim prijetnjama.
Na skupu su govorili predstavnici NKPJ i SKOJ koji su istakli da otpor onome što se desilo u Karakasu treba da se čuje sa svih strana svijeta, pa i iz Srbije.
Takođe su istakli zahtjev da se iz Srbije osudi dešavanje u Venecueli, ne samo kao kršenje međunarodnog prava već i, kako su rekli, kao teroristički čin.
Govorio je i Goran Puzić iz Pokreta socijalista koji je izrazio podršku Maduru i Venecueli, uključujući osnivača Pokreta Aleksandra Vulina.
Okupljeni su nosili zastave Venecuele, Kine, Palestine, Rusije, Sjeverne Koreje, srpsku sa petokrakom i uzvikivali "Viva Maduro! Viva Venecuela" (Živio Maduro! Živiela Venecuela!).

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Venecuelom upravlja legitimna vlada uz podršku naroda, izjavila je danas privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez povodom objave predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social u kojoj je sebe nazvao vršiocem dužnosti predsjednika latinoameričke zemlje.
- Venecuela ima vladu koja vodi zemlju. Postoji ovlašćeni predsjednik i postoji predsjednik koga SAD drže kao taoca, a mi vladamo zajedno sa organizovanim narodom... I napredujemo u međunarodnim odnosima punim poštovanja u okviru međunarodnog prava kako bismo održali i zaštitili prava naše voljene Venecuele - rekla je Rodrigez, prenijela je državna televizija Venecuele VTV.
Ranije je Tramp objavio snimak ekrana koji prikazuje montažu biografije na Vikipediji koja ga identifikuje kao "privremenog predsjednika Venecuele", a na ovu funkciju je navodno imenovan u januaru 2026.
Tramp je takođe zadržao svoju trenutnu titulu predsjednika SAD.

Šest romana u najužem izboru za NIN-ovu nagradu

Milanović: Nije jasno u čije ime Rute govori, a govori puno stvari koje ja uopšte ne podržavam

Ognjenović novi predsjednik Karate saveza

U Beogradu održan skup podrške Maduru

Rodrigez odgovorila Trampu: Venecuelom upravlja vlada zajedno sa narodom

PRATITE TVe UŽIVO