<article>Specijalno tužilaštvo Kosova (STRK) podiglo je optužnicu, uz prijedlog za suđenje u odsustvu, protiv 21 osobe zbog krivičnog djela „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.Optuženi O.S., R. M., K. J., G. R., Ž. T., B. J., M. L., R. M., D. Đ., B. M., D. J., M. Š., D. A., S. V., B. M., Z. S., M. J., G. P., D. N., Č. A. i Z. J. terete se da su tokom operacije srpskih policijskih snaga, 15. januara 1999. godine, u selu Račak u opštini Štimlje, ubili 42 civila.Prema optužnici, u periodu 1998–1999. godine, optuženi su, u saizvršilaštvu, kao pripadnici Vojske tadašnje Jugoslavije, 243. mehanizovane brigade, Treće armije, poznate kao „Prištinski korpus“, kao i pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), izvršili i nečovječno postupanje, uništavanje imovine, masovno protjerivanje i etničko čišćenje civilnog stanovništva.„Optuženi su najprije opkolili selo Račak sa mjesta poznatih kao ‘Borovi (Pishat), Kesteni (Geshtenjat) i ‘Česta’. Zatim su sa distance granatirali selo vojnim sredstvima, pretresali kuću po kuću i razdvajali muškarce od žena i djece, koje su prisilili da napuste selo, dok su zadržane muškarce pogubili“, navodi se u saopštenju tužilaštva.Istrage tužilaštva utvrdile su da su optuženi primjenjivali fizičko nasilje nad civilima, tukući ih kundacima oružja, udarcima nogama, drvenim palicama, lancima i drugim tvrdim predmetima.</article>

Specijalno tužilaštvo Kosova (STRK) podiglo je optužnicu, uz prijedlog za suđenje u odsustvu, protiv 21 osobe zbog krivičnog djela „ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.
Optuženi O.S., R. M., K. J., G. R., Ž. T., B. J., M. L., R. M., D. Đ., B. M., D. J., M. Š., D. A., S. V., B. M., Z. S., M. J., G. P., D. N., Č. A. i Z. J. terete se da su tokom operacije srpskih policijskih snaga, 15. januara 1999. godine, u selu Račak u opštini Štimlje, ubili 42 civila.
Prema optužnici, u periodu 1998–1999. godine, optuženi su, u saizvršilaštvu, kao pripadnici Vojske tadašnje Jugoslavije, 243. mehanizovane brigade, Treće armije, poznate kao „Prištinski korpus“, kao i pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), izvršili i nečovječno postupanje, uništavanje imovine, masovno protjerivanje i etničko čišćenje civilnog stanovništva.
„Optuženi su najprije opkolili selo Račak sa mjesta poznatih kao ‘Borovi (Pishat), Kesteni (Geshtenjat) i ‘Česta’. Zatim su sa distance granatirali selo vojnim sredstvima, pretresali kuću po kuću i razdvajali muškarce od žena i djece, koje su prisilili da napuste selo, dok su zadržane muškarce pogubili“, navodi se u saopštenju tužilaštva.
Istrage tužilaštva utvrdile su da su optuženi primjenjivali fizičko nasilje nad civilima, tukući ih kundacima oružja, udarcima nogama, drvenim palicama, lancima i drugim tvrdim predmetima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Svijet

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe za ratne zločine u Račku

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu Turk Telekoma 91:81, u 12. kolu B grupe Eurokupa.
Budućnost se revanširala rivalu za poraz u Ankari (79:72) i upisala osmi trijumf ove sezone.
Budućnost je, nakon izjednačeni 30 minuta igre, odlučujuću prednost stekla u posljednjoj četvrtini.
U 35. minutu došla je do tada najubjedljivijeg vostva &nbsp;(77:69), prednost je u 37. minutu iznosila devet (85:76), a 20 sekundi prije kraja rekordmnih 11 poena (91:80).
Podgorički tim do prve pobjede u međusobnim duelima, vodili su Rašid Sulajmon sa 25, Nikola Tanasković ubacio je 17, Jogi Ferel 16, dok je sa 15 poena meč završio Skajle Mejs.
U ekipi iz Ankare, koja je doživjela peti poraz, najbolji je bio Džejlin Smit sa 18, Kajl Olmen je imao 17, a Marko Simonović četiri poena.
Budućnost će u narednom kolu, 7. januara, biti gost grčkog Panioniosa.

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu o pozivanju rezervnog sastava na vojne vježbe tokom 2026. godine, s ciljem zaštite ključnih infrastrukturnih objekata.
Ova mjera, koju nezavisni ruski mediji tumače kao oblik takozvane „tihe mobilizacije“, nadovezuje se na zakon usvojen krajem oktobra, kojim se Kremlju omogućava angažovanje rezervista i u mirnodopskim uslovima. Budući da Rusija formalno nije objavila rat Ukrajini, takav pravni okvir omogućava šire korišćenje rezervnog sastava, prenosi ruska prorežimska novinska agencija TASS.
<h3>Fokus na zaštitu ključne infrastrukture</h3>
Prema novoj uredbi, koja danas stupa na snagu, ruska vlada zadužena je za izradu spiska kritično važnih postrojenja i infrastrukture koja će biti pod posebnim režimom zaštite. Istovremeno, Ministarstvo odbrane odrediće vojne jedinice koje će sprovoditi vježbe obezbjeđenja tih objekata.
Poseban naglasak stavljen je na energetski i saobraćajni sektor, koji su posljednjih mjeseci sve češće meta napada bespilotnim letjelicama i sabotaža. Takvi incidenti dodatno opterećuju rusku protivvazdušnu odbranu.
<h3>Prikriveno jačanje vojnih kapaciteta?</h3>
Iako su ruske vlasti prilikom usvajanja zakona u oktobru tvrdile da se ne radi o mobilizaciji, već o ciljanoj upotrebi pričuvnog sastava, nezavisni ruski portal Meduza ocjenjuje da ovakav pravni okvir u praksi predstavlja „tihu mobilizaciju“.
Prema njihovoj analizi, Kremlj parcijalnim aktiviranjem pričuvnika za zaštitu infrastrukture nastoji da poveća vojne kapacitete bez formalnog proglašenja opšte mobilizacije, koja bi mogla izazvati negativne društvene i političke reakcije unutar Rusije. Ovakav pristup vlastima omogućava veću fleksibilnost i postepeno jačanje vojnog angažmana, bez donošenja politički osjetljivih odluka.

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je na prijetnje Donalda Trampa o novom napadu Sjedinjenih Američkih Država na Iran, rekavši da će svaki vid agresije dobiti oštar i obeshrabrujući odgovor.
Pezeškijan je svoju reakciju objavio na mreži Iks, direktno se referišući na izjavu Donalda Trampa, nakon sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
- Odgovor Islamske Republike Iran na bilo kakvu okrutnu agresiju biće oštar i obeshrabrujući - napisao je Pezeškijan na društvenoj mreži Iks.
Trampova izjava da Iran nastavlja sa povećanjem proizvodnje balističkih raketa, kao i da nastavlja izgradnju nuklearnih postrojenja, korespondira sa izjavama izraelskih zvaničnika protekle sedmice.
Takođe, nedavna vježba raketnih jedinica iranske vojske, odnosno Korpusa islamske revolucionarne garde, shvaćena je kao dodatni vid provokacije Teherana.

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

Studenti u blokadi saopštili su da je tokom jučerašnje terenske akcije „Raspiši pobjedu“, koja je organizovana širom Srbije, prikupljeno ukupno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će taj broj uskoro premašiti 400.000.
Kako su naveli u objavi na društvenoj mreži X, riječ je o prvoj terenskoj akciji sprovedenoj na nacionalnom nivou, a odziv građana, prema njihovim navodima, prevazišao je očekivanja organizatora.
- 400.000 potpisa za jedan dan. Prva terenska akcija po cijeloj Srbiji“, naveli su studenti, uz napomenu da su potpise davali građani različitih profila, među kojima su, kako ističu, bili i vojnici, policajci, kao i stariji sugrađani. Posebno su istakli veliki odziv penzionera, za koji kažu da ih je iznenadio, uz poruku: „Nijesmo se nadali ovolikom odzivu najstarijih. Penzioneri, izvinite“.
Studenti su najavili da se akcija nastavlja i u narednom periodu, uz poruku da će tek uslijediti obilazak terena i postavljanje novih štandova širom zemlje.
- Tek ćemo da obilazimo. Tek će biti štandova - poručili su iz inicijative ETF u blokadi.
Na kraju objave naveli su da je trenutno prikupljeno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će se, kako su naveli, „uz podršku dijaspore taj broj uskoro popeti na 400.000“.

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Dan nakon ubjedljive pobjede Samoopredjeljenja na vanrednim parlamentarnim izborima, Aljbin Kurti poručio je da su građani Kosova još jednom dali „snažan mandat“, ocijenivši da je čast dobiti povjerenje birača nakon „prvog punog mandata u istoriji zemlje“. Zahvalio je biračima, institucijama i međunarodnoj zajednici, poručivši da je budućnost Kosova „prosperitetna i čvrsto usmjerena ka Evropskoj uniji“.
“Juče su građani Kosova još jednom dali snažan mandat. Uvijek je čast zadobiti povjerenje naroda, posebno kada dolazi nakon prvog punog mandata u istoriji zemlje”, naveo je Kurti u objavi na društvenoj mreži X.
Zahvalio je svima koji su učestvovali u izbornom procesu, naglašavajući da su izbori protekli slobodno i bez incidenata.
“Zahvaljujemo svima koji su iskoristili svoje biračko pravo, kao i svima koji su doprinijeli da izborni proces bude slobodan, fer i sproveden bez incidenata”, poručio je Kurti.
Posebnu zahvalnost uputio je i međunarodnim partnerima.
“Zahvalni smo na međunarodnoj podršci tokom ovog procesa – Evropskoj uniji, pojedinačnim državama i međunarodnim organizacijama koje nastavljaju da podržavaju demokratski napredak Kosova“, naveo je, dodajući da je zahvalan i „sestrinskim partijama i širem progresivnom pokretu“.
“Obavezujemo se da gradimo društva u kojima su dostojanstvo i dobrobit ljudi u centru. Budućnost Kosova je prosperitetna i čvrsto orijentisana ka Evropskoj uniji”, zaključio je Kurti.
Pobijedio je narod Kosova i Republika
Već juče, po proglašenju pobjede, Kurti se obratio javnosti i ocijenio da je riječ o „najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“.
2Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost širom naše zemlje. Zahvaljujem se hiljadama volontera, simpatizera i aktivista koji su organizovali kampanju i bili naša snažna podrška u ovoj veličanstvenoj pobjedi“, rekao je Kurti.
Podsjetio je na prethodne izborne cikluse, ističući kontinuitet uspjeha.
“Dana 9. februara ove godine pobijedio je LVV sa partnerima, a 28. decembra 2025. pobijedio je narod Kosova i Republika. Čestitam na najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“, kazao je.
Kurti je naglasio da nema vremena za zastoje.
“Sada nas čeka mnogo posla i današnji rezultat nam je jasno pokazao da moramo da idemo naprijed bez odlaganja. Što prije budu sertifikovani rezultati, to prije treba da formiramo institucije i nastavimo sa dobrim radom i neophodnim projektima“, rekao je.
Dodao je da će se u novom sazivu Skupštine naći i Plan rasta Evropske unije.
“U Skupštini 10. saziva očekuje nas Plan rasta Evropske unije u vrijednosti od 880 miliona eura“, naveo je Kurti.
Poziv opoziciji na saradnju
Kurti je poručio da je spreman na saradnju sa opozicionim strankama, prije svega kada je riječ o međunarodnim sporazumima.
„Pozivam opozicione stranke na saradnju u Skupštini, kako oko međunarodnih sporazuma, tako i oko dobrih zakona u interesu građana“, rekao je.
U posebnoj izjavi precizirao je redosljed narednih koraka.
„Najprije treba da sačekamo sertifikaciju rezultata, zatim odmah da se konstituiše Skupština, a potom da se formira Vlada. Zainteresovan sam da odmah sarađujem sa opozicijom u vezi sa onim što je ostalo neusvojeno, odnosno tri sporazuma, za koje nam je potrebna većina“, rekao je Kurti.
Dodao je da ne očekuje blokade.
„Nakon sertifikacije možemo da idemo naprijed dobro, uspješno i brzo, bez zastoja, pošto su blokade nemoguće“, poručio je.
Kurti je naveo i da će se razgovarati o pitanju predsjednika, najprije sa predsjednicom Vjosom Osmani, a potom i sa opozicijom.
Preliminarni rezultati
Na Kosovu su 28. decembra održani vanredni opšti izbori, drugi ove godine. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, Samoopredjeljenje (LVV) Aljbina Kurtija osvojilo je oko 431.442 glasa, odnosno 44,30 odsto, što je gotovo 35.000 glasova više nego na izborima u februaru.
Preliminarno, LVV bi mogao imati 56 poslaničkih mandata, u poređenju sa 48 iz februara, čime Kurti dobija znatno povoljniju poziciju za formiranje nove vlade, čak i bez oslanjanja na Srpsku listu.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 21 odsto glasova (183.826), dok je najveći pad zabilježio Demokratski savez Kosova (LDK) sa 13,57 odsto glasova (118.772), što je oko pet odsto manje nego u februaru. Lider LDK-a Ljumir Abdidžiku preuzeo je odgovornost za loš rezultat i najavio unutrašnje preispitivanje, uz mogućnost ostavke.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK) prešla je izborni prag sa 5,68 odsto glasova (49.675), dok je Srpska lista osvojila 4,78 odsto, odnosno 41.823 glasa, što je za više od 3.000 glasova više nego na februarskim izborima, kako je izjavio njen lider Zlatan Elek.
Izlaznost na izborima iznosila je 44,99 odsto, dok se glasovi iz dijaspore očekuju oko 5. januara.
Zapad pozdravlja izbore, očekuje brzo formiranje institucija i ratifikaciju Sporazuma o Planu rasta
Stižu i međunarodne čestitke, uprkos ranije opterećenim odnosima sa vladom Samoopredjeljenja.
Evropska unija pozdravila je izborne rezultate, ocijenivši da je izborni proces protekao u skladu sa demokratskim principima i uz učešće svih zajednica, uz očekivanje brzog formiranja nove Skupštine i Vlade nakon političkog zastoja iz februara 2025. godine, navedeno je u zajedničkom saopštenju visoke predstavnice EU Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos.
Pozvale su novu vlast da intenzivira reforme i bez odlaganja ratifikuje sporazume u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, uz poruku da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje ključna za evropski put obje strane.

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Sjedinjene Američke Države danas su objavile da će dati dvije milijarde dolara UN-u za humanitarnu pomoć, dok administracija predsjednika Donalda Trampa nastavlja da smanjuje stranu pomoć i upozorava agencije UN da se "prilagode, smanje ili umru" u vrijeme novih finansijskih realnosti.
Taj iznos je samo mali djelić onoga što su SAD davale za humanitarnu pomoć u prošlosti ali odražava, kako administracija vjeruje, velikodušnu sumu koja će održati status SAD-a kao najvećeg hunaitarnog donatora na svijetu. Prema ovom dogovoru formira se krovni fond odakle će sredstva biti data pojedinim agencijama i prema prioritetima, a ključni zahtjev SAD je za drastične promjene širom svjetske organizacije što je alarmiralo mnoge humanitarne radinike i dovelo do oštrih redukcija programa i usluga.
Dvije milijarde dolara je samo djelić od tradicionalog američkog finansiranja programa koje podržavaju UN a koje je išlo do 17 miliona dolara godišnje posljednjih godina, prema UN podacima. Američki zvaničnici kažu da je samo osam do 10 milijardi dolara od te sume bilo u dobrovoljnim doprinosima. SAD takođe plaćaju milijarde dolara u godišnjim dospjelim davanjima vezanim za njihovočlansstvo u UN.
Kritičari takvog američkog stava kažu da su zapadna smanjenja pomoći kratkovida, da su pogurali milione ljudi ka gladi, raseljenju ili bolesti i naškodili takozvanoj mekoj moći SAD širom svijeta.
Ovim potezom se završava krizna godina za mnoge UN organizacije, kao što su agencije za izbjeglice, migraciju i hranu. Trampova administracija već je smanjila milijarde u američkoj stranoj pomoći što je podstaklo agencije da drastično smanje potrošnju, projekte pomoći i radna mjesta. Drugi tradicionalni zapadni donatori takođe su smanjili davanja.
Najavljena pomoć formulisana je u preliminarnom dogovoru sa UN kancelarijom za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) koju vodi Tom Flečer, bivši britanski diplomata i državni zvaničnik.
UN su glavni snabdjevači humanitarne pomoći i najveći primaoci američkog novca za humanitarne svrhe.
I dok SAD smanju svoju pomoć potrebe za tom pomoći su ogromno porasle širom svijeta - glad je registrovana ove godine u djelovima Sudana koji je pod sukobima i u Gazi, poplave, suše i prirodne katastrove koje mnogi naučnici pripisuju klimatskim promjenama odnijele su mnoge živote i oterale hiljade ljudi iz njihovih domova.
Ova smanjenja finansiranja imaće velike implikacije na agencije UN kao što je Međunarodna organizacija za migracije, Svjetski program za hranu i agencija za izbjeglice UNHCR. Te agencije već su primile milijarde dolara manje od SAD-a ove godine nego prema godišnjim izdvajanjima od prethodne administracije Džoa Bajdena, ili čak za vrijeme Trampovog prvog mandata.
Ideja sada je da kroz Flečerovu agenciju prolaze sva američka i druga sredstva za pomoć koja dalje mogu biti preusmjerene tim agencijama, umjesto da se raspu američki doprinosi na niz pojedinačnih apela za pomoć.
SAD hoće da vide tijelo sa konsolidovanijim vođstvom u UN sistemima za isporuku pomoći, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Prema planu Flečer i njegova kancelarija za koordinaciju će kontrolisati kako se novac distribuira agencijama, rekao je taj zvaničnik.
- Ovo humanitarno resetovanje u Ujedinjenim nacijama treba da isporući više pomoći sa manje poreskih dolara, da obezbijedi usmjereniju pomoć, podstaknutu rezultatima i usklađenu sa američkom spoljnom politikom - rekao je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majkl Volc.
Stejt department je saopštio da se ovim sporazumom zahtjeva od UN da konsoliduju humanitarne funkcije da bi smanjile birokratske troškove, nepotrebno dupliranje i upliv ideologije.
- Pojedinačne UN agencije će morati da se prilagode, smanje ili umru - saopštio je Stejt deparment.
Stejt department je dodao da reforma nigde nije važnija nego u humanitarnim agencijama koje obavljaju neke od najkritičnijih poslova Ujedinjenih nacija.
- Današnji sporazum je kritičnan korak u tim reformama, balansirajući posvećenost predsjednika Trampa da SAD ostanu najvelikodušnija nacija na svijetu sa imperativom da se unese reforma u način na koji finansiramo, nadziremo i kako se integrišemo sa humnitarnim naporima UN - dodao je Stejt department.
U svom središtu reformski projekat će pomoći da se ustanove pulovi finansiranja koji mogu biti usmjereni ili na konkrente krize ili zemlje kojima je potrebna pomoć. Na početku će biti ciljano 17 zemalja koje uključuju Bangladeš, Kongo, Haiti, Siriju i Ukrajinu.
Jedna od zemalja sa najgorom situacijom Avganistan nije uključena, niti su uključene Palestinske teritorije za koje zvaničnici kažu da će biti pokrivene novcem koji proizilazi iz Trampovog mirovnog plana za Gazu, mada on još nije dovršen.
Ovaj plan pomoći koji se pripremao mjesecima proizilazi iz Trampovog dugogodišnjeg stava da svjetska organizacija mnogo obećava ali nije ispunila ta obećanja i po njegovom viđenju je suviše odstupila od svog originalnog mandata da spasava živote dok podriva američke interese, promoviše radikalne ideologije i ohrabruje rasipničku i nepotkrepljenu potrošnju.
Šef agencje OCHA Flečer je pohvali dogovor i rekao u saopštenju "U trenutku ogromne globalne napetosti Sjedinjene Američke Države su demonstrirale da su humanitarna supersila, nudeći nadu ljudima koji su sve izgubili."

SAD obećale dvije milijarde dolara za UN humanitarnu pomoć, nastavljaju sa rezovima u stranoj pomoći

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe za ratne zločine u Račku

Erdogan: Izraelsko priznanje Somalilanda je nelegitimno, na njihovim rukama je krv 71.000 naše braće

Budućnost Voli u Morači slavila protiv Turk Telekoma

Nezavisni ruski mediji: Putin naredio ''tihu mobilizaciju''

Pezeškijan odgovorio na Trampove prijetnje: Svaki napad na Iran će dobiti oštar odgovor

PRATITE TVe UŽIVO