Radi se čuvenim spomenicima srpske i jugoslovenske arhitekture

Srbija: SANU i više hiljada naučnih ustanova traže zaštitu Beogradskog sajma i zgrada Generalštaba

 (Foto: Beogradski sajam)
(Foto: Beogradski sajam)

Srpska akademija nauka i umjetnosti (SANU) i više hiljada stručnjaka, kao i naučne ustanove te profesionalna i druga udruženja koja su potpisala Deklaraciju o sudbini Beogradskog sajma, zatražili su da se odustane od rušenja hala 2, 3 i 4, koje zajedno s Halom 1 čine cjelinu Beogradskog sajma, kao i da se ne ruše, već restauriraju zgrade Generalštaba u centru Beograda.

- Izričito zahtijevamo ukidanje postojeće i donošenje nove odluke koja bi odgovarala prvobitnom rješenju Vlade Srbije od 15. januara 2009. godine o proglašenju kompleksa Beogradskog sajma za spomenik kulture kao cjeline, kojom bi se zaštitile od rušenja hale 2, 3 i 4, koje su po svakom osnovu dio cjeline s Halom 1, i utvrdile mjere zaštite za prostor Beogradskog sajma u cjelini- naveli su u saopštenju potpisnici Deklaracije.

Za Beogradski sajam traže i postizanje širokog konsenzusa o javnom interesu u njegovom daljem planskom razvoju.

Istakli su da zahtijevaju da se ansambl zgrada Generalštaba restaurira i sanira u skladu s već utvrđenim mjerama zaštite kulturnih dobara, koje propisuju vraćanje u prvobitno stanje i očuvanje njegove upravno-administrativne namjene.

Naveli su i da traže viši stepen kategorizacije zgrada Generalštaba kao arhitektonskog djela – status kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju.

Za te zgrade zahtijevaju stavljanje van snage svih odluka, sporazuma, ugovora i planova koji su direktno suprotni Ustavu, zakonima i drugim obavezujućim aktima države Srbije.

- To je važno za Beograd jer čuva njegovu autentičnost, ali je istovremeno i pitanje koje se tiče temelja kulturnog identiteta i pravne sigurnosti cijele Srbije. Ugrožavanje nasljeđa na ovom nivou predstavlja direktan udar na javni interes, istorijsku odgovornost i dostojanstvo svih građana Srbije- navedeno je u saopštenju.

Dodaje se da su kompleks Beogradskog sajma i ansambl zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane kao kulturno-istorijsko nasljeđe od zajedničkog interesa zaštićeni Ustavom Srbije. Grad Beograd mora, kako se navodi, da se razvija u skladu s javnim interesom – kao održivo i pravedno mjesto za život s prepoznatljivim kulturnim identitetom.

- Razvoj Beograda nije servis za ostvarivanje privatnih interesa i uvećavanje kapitala s nesagledivim štetnim posljedicama po životnu sredinu, društvenu pravdu i kulturno-istorijsko nasljeđe građana Beograda i Srbije. Stanovnici Beograda imaju pravo na svoj grad, pravo da ostvaruju zajedničke interese i učestvuju u donošenju odluka o razvoju mjesta u kojem žive- navedeno je u saopštenju.

Ukazuje se da je nedopustivo da se zakoni i urbanistički planovi zloupotrebljavaju od strane državne i lokalne uprave, da se javnim mnjenjem manipuliše i da odluke o budućem razvoju kompleksa Beogradskog sajma te ansambla Generalštaba i Ministarstva odbrane donose isključivo nekompetentni ljudi s državnog vrha.

Podršku Deklaraciji o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba potpisalo je 6.772 profesionalca iz oblasti arhitekture, građevinarstva, zaštite kulturnog nasljeđa, umjetnosti, kulture, istorije i prava.

Pored SANU, na spisku su: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, Građevinski fakultet, Geografski fakultet (Katedra za prostorno planiranje), Filozofski fakultet (Katedra za istoriju umjetnosti), Akademija arhitekture Srbije, Akademija inženjerskih nauka Srbije, Udruženje arhitekata Srbije, Društvo arhitekata Beograda, Društvo arhitekata Novog Sada, Društvo arhitekata Niša, Društvo arhitekata Valjeva, kao i Društvo arhitekata Zrenjanina, Društvo vranjskih arhitekata, Savez građevinskih inženjera Srbije, Društvo konzervatora Srbije, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Europa Nostra Srbija (panevropska federacija za očuvanje kulturnog nasljeđa), ICOMOS Srbija (Međunarodni savjet za spomenike i lokalitete), Udruženje urbanista Srbije, Udruženje pejzažnih arhitekata Srbije i Asocijacija prostornih planera Srbije.

Na spisku su i nevladina organizacija Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu, Centar za eksperimente i urbane studije, Ministarstvo prostora, Nova planska praksa, Klub admirala i generala Srbije, Međunarodno udruženje likovnih kritičara – sekcija Srbija, Udruženje likovnih umjetnika Srbije, Srpsko arheološko društvo, kao i zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin.

Iz inostranstva među potpisnicima su: Arhitektonski forum Crne Gore, Strukovna komora arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, Udruženje arhitekata Slovenije, Savez arhitekata Crne Gore, Arhitektonski fakultet Univerziteta Crne Gore u Podgorici, Fakultet za arhitekturu Univerziteta u Ljubljani, Fakultet za građevinarstvo, saobraćaj i arhitekturu Univerziteta u Mariboru, Društvo arhitekata Maribora, Komora za arhitekturu i prostor Slovenije, Inženjerska komora Slovenije, Društvo arhitekata Ljubljane, Društvo arhitekata Skoplja, Savjet arhitekata Evrope, Međunarodna unija arhitekata, Udruženje arhitekata Bugarske i Udruženje arhitekata Češke.