Srušili Vučića, a onda objavili program koji je mnoge šokirao: Samo je jedna stvar drugačija

Nema priznanja Kosova kao nezavisne države, Rusiji neće biti uvedene sankcije, Kina je strateški partner Srbije, a čuvaće se i ustavni položaj Republike Srpske.

Ovo je najvažniji dio programa koji se odnosi na vanjsku politiku, a koji je objavila Studentska lista, pobjednica parlamentarnih izbora u Srbiji, na kojima su nakon 14 godina autokratske vlasti konačno srušili dugogodišnjeg vladara Aleksandra Vučića, prenosi Jutarnji.hr.

Uprkos stalnim Vučićevim optužbama da će Studentska lista, ako dođe na vlast, priznati nezavisnost Kosova i uvesti sankcije Rusiji, njeni predstavnici su to više puta demantovali. U programu je jasno navedeno i za šta će se zalagati ako pobijede na izborima.

Drugim riječima, srpska vanjska politika, barem prema predizbornom programu, neće se mnogo razlikovati od one koju je vodio Vučić. Uz jedan izuzetak. Naime, dok je Vučić njegovao veoma bliske odnose s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, studenti u svom programu jasno optužuju Izrael za genocid nad Palestincima.

„Naš narod dobro zna šta znači biti žrtva genocida i etničkog čišćenja i zato ćemo se protiviti svakom obliku tlačenja slabijih od strane jačih. U skladu s tim, nećemo biti učesnici u sistematskom pokušaju uništenja palestinskog naroda koji Izrael sprovodi na teritoriji Gaze i intenziviraćemo slanje humanitarne pomoći u Palestinu kako bi se spasili ljudski životi i smanjio broj žrtava“, navodi se u programu.

Srbi u regionu

O vanjskoj politici nakon nedavno održanih izbora detaljnije su govorili istaknuti predstavnici Studentske liste, i to u regionalnim medijima. Države regiona ipak na neki način mogu biti zadovoljne porukama koje su čule. Prvi na listi Ilija Srdanović, mogući mandatar za sastavljanje nove vlade, izrazio je nadu da će odnosi sa svim susjednim državama biti bolji. Kritikovao je Vučićevu politiku stalnih tenzija i huškačke govore iz devedesetih, a čak je i za Srebrenicu rekao da postoje presude koje se ne mogu revidirati. Podsjetimo, zvanični Beograd ne priznaje genocid u Srebrenici, već govori samo o teškom zločinu počinjenom nad više od 8.000 Bošnjaka 1995. godine.

Dodatno su pojasnili da je cilj Srbije članstvo u Evropskoj uniji i ponovno pokretanje pregovora, uz napomenu da nikada neće međunarodno priznati Kosovo, što je uslov za ulazak u EU, niti će uvesti sankcije Rusiji.

Nezavisne analitičare prilično je razočaralo to što se u programu nijesu jasno odredili prema EU kao strateškom cilju države. Tako se navodi tek da je „EU najznačajniji ekonomski partner Republike Srbije“, da nema viznog režima, da su Srbiji dostupni pretpristupni fondovi, da će produbljivati već zaključena strateška partnerstva sa državama EU, ali i težiti ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe. Nijedno drugo poglavlje ne može biti zatvoreno dok se ta privremena mjerila ne ispune.

Kada je riječ o Srbima u regionu, u programu se navodi da će Srbija njegovati dobrosusjedske odnose i razvijati regionalnu saradnju sa svim susjednim državama, u skladu sa svim načelima međunarodnog prava. Takođe, čuvaće ustavni položaj i utvrđene nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u okviru zajedničkih institucija.

Zalagaće se i za unapređenje statusa srpskog naroda u Crnoj Gori i ostvarivanje prava garantovanih ustavnopravnim garancijama kojima se uređuju zaštita identiteta i zabrana asimilacije, kao i rješavanje pitanja dvojnog državljanstva. Insistiraće i na pravima srpskog naroda u Hrvatskoj i očuvanju njegovog nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta, u skladu s najvišim evropskim i međunarodnim standardima.

„Posebnu pažnju posvetićemo pitanju položaja povratnika, selektivnoj primjeni prava u pojedinim sudskim postupcima i uslovima za dostojanstveno obilježavanje grobnih mjesta“, navodi se u programu, uz dodatak da će se štititi prava hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj.

Uslovi Hrvatske

Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora iz redova HDZ-a, kaže da su svi koji se bave vanjskom politikom u susjednim zemljama Srbije sa zanimanjem pratili ishod parlamentarnih izbora u Srbiji. Među njima su bili i članovi saborskog Odbora za vanjsku politiku.

„Još je rano za zaključke, budući da vlada nije sastavljena, niti je poznato kakav će biti njen program, ko će biti premijer, a ko ministar vanjskih poslova. Međutim, možemo reći da ohrabruju optimistične najave pojedinih pripadnika Studentske liste koji žele da uspostave dobrosusjedske odnose i međusobno razumijevanje“, kaže Krstulović Opara.

S druge strane, dodaje, budući da je riječ o raznorodnoj grupi, čuli smo i neprihvatljive velikosrpske izjave pojedinih ljudi, za koje se nada da neće biti dio buduće vlade i da neće dolaziti do izražaja.

„Što se tiče njihovog izbornog programa u dijelu koji se odnosi na vanjsku politiku, a koji je praktično nastavak dosadašnje politike, nijesu izrazili spremnost za brže, čvršće i snažnije povezivanje s EU, jer je očigledno da i među njima postoji neslaganje o tom pitanju. Iako na jednom mjestu navode da su spremni da učine sve kako bi ispunili mjerila za poglavlja 23 i 24. Za nas je, zapravo, ključno da susjedna Srbija prihvati sve elemente iz pregovaračkog okvira u koji je Hrvatska odavno ugradila svoje zahtjeve. To je ono što očekujemo od Srbije“, kaže Krstulović Opara.

Među tim zahtjevima su, podsjeća, pitanja ratne odštete, procesuiranja ratnih zločina, obeštećenja logoraša, problematika sukcesije, otvaranje arhiva, pronalaženje 1.725 nestalih osoba, ukidanje univerzalne jurisdikcije srpskog pravosuđa, odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini i njenom položaju, kao i povratak otetog kulturnog blaga.

„U njihovom programu to je navedeno i, ako to ostvare, riješiće mnoge probleme koji decenijama opterećuju odnose između Hrvatske i Srbije. S obzirom na to da još nijesu sastavili vladu, treba im dati vremena da odrede iskrene sagovornike, ali moraju znati da Hrvatska od tih pozicija neće odustati“, poručuje Krstulović Opara.

Zagarantovani mandati

U programu se pominje i Sporazum o položaju hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj iz 2004. godine.

„Ako je to tako, onda očekujem da će Hrvati u Vojvodini i Srbiji imati svoje zagarantovane predstavnike u Skupštini Srbije, kao što ih Srbi imaju u Hrvatskoj. Inače, nijesam optimista, ali ipak oprezno očekujem i nadam se da će ljudi koji budu vodili politiku Srbije biti svjesni situacije u kojoj se njihova zemlja nalazi. Nadam se i da će nova politika učiniti ono što je potrebno kako bi se napustila i konačno ugasila velikosrpska imperijalistička politika takozvanog srpskog sveta, koja nije ništa drugo do loša kopija imperijalističkog ‘ruskog svijeta’“, poručuje Krstulović Opara.

Vesna Pusić, nekadašnja ministarka vanjskih poslova iz redova HNS-a u vladi Zorana Milanovića, takođe je primijetila da u programu Studentske liste od dosadašnje vanjske politike odstupa jedino odnos prema Palestini i Izraelu.

„Kada bi se ovo uzelo kao nešto što će predstavljati politiku buduće vlade u Srbiji, bila bih prilično razočarana. Prije svega, stavom prema Kosovu. Pretpostavljam da u Srbiji ne postoji svijest o tome da je Kosovo odavno otišlo i da je otišlo kao rezultat pokušaja genocida. Dakle, nije se slučajno odlučilo na to, nije održalo referendum i odvojilo se tek tako. To je bila reakcija na Miloševićevu genocidnu politiku na Kosovu“, kaže Pusić.

Unutrašnji prioriteti

Osim toga, dodaje, rezervisanost prema EU odudara od odlučnosti koju pokazuju u unutrašnjoj politici, gdje imaju mnogo jasnije stavove o depolitizaciji državnog aparata, borbi protiv korupcije i oslobađanju pravosuđa i medija.