Univerziteti u Rusiji postaju mjesto za regrutaciju studenata u rat

Ruski univerziteti postaju ključno mjesto za novu, tišu kampanju regrutovanja za rat u Ukrajini. Studenti se, prema svjedočenjima i analizi CNN-a, pod velikim pritiskom podstiču, pa i primoravaju, da se pridruže vojnim jedinicama za bespilotne letjelice.

Nude im se unosni ugovori, služba navodno daleko od prve linije fronta i prilika za sticanje visokotehnoloških vještina, no stručnjaci upozoravaju da je riječ o zamci.

Studenti navode da su pozivi za odlazak u rat postali sveprisutni.

- Sve se promijenilo, važni ljudi na univerzitetu pozivaju studente da idu u rat- jedan je od komentara.

Plakati za jedinice dronova nalaze se širom kampusa, a univerziteti organizuju i predavanja vojnika i veterana. Identiteti studenata nijesu objavljeni zbog straha od odmazde, no njihova svjedočenja, uz podatke iz otvorenih izvora, ukazuju na široku i koordinisanu kampanju.

Prema nezavisnom mediju Groza, u kampanju je uključeno najmanje 269 univerziteta u Rusiji i okupiranim područjima Ukrajine, uključujući prestižne institucije poput Univerziteta u Sankt Peterburgu i Visoke škole ekonomije u Moskvi. Kampanja je intenzivirana početkom godine, nakon osnivanja Snaga za bespilotne sisteme pri ruskom Ministarstvu odbrane.

Poruke prilagođene mladima

Poruke su posebno prilagođene mladima. U promotivnim materijalima pozivaju se „gejmeri“ i e-sportisti, uz poruke da njihovo iskustvo može biti korisno u upravljanju dronovima.

Studentima se nude jednogodišnji ugovori, rad u pozadini i visoki bonusi, koji u nekim slučajevima dostižu desetine hiljada dolara.

No, pravni stručnjaci upozoravaju da su obećanja obmanjujuća. Vojni advokat Artem Klyga tvrdi da se radi o standardnim vojnim ugovorima bez roka trajanja, jer Rusija nikada nije formalno ukinula mobilizaciju iz 2022. godine. To znači da potpisnici mogu ostati u vojsci neograničeno dugo. Takođe, nemaju kontrolu nad tim gdje će biti raspoređeni, uprkos obećanjima o službi daleko od bojišta.

Univerziteti koriste pritiske i prijetnje

Uz finansijske podsticaje, univerziteti navodno koriste i pritiske. Studentima sa nepoloženim ispitima sugeriše se da potpisivanje ugovora može riješiti njihove akademske probleme.

Neki tvrde da se prijeti izbacivanjem, a postoje i navodi da su pojedini studenti bili primorani da potpišu ugovore kako bi zadržali status. Jedna studentkinja opisala je takve razgovore kao „emocionalno zlostavljanje“.

Iako Kremlj tvrdi da postoji veliko interesovanje i da je riječ o dobrovoljnoj prijavi, studenti s kojima je CNN razgovarao kažu da među njima nema stvarne želje za odlaskom u vojsku, te da kampanju doživljavaju kao propagandu i pritisak.

Pojačano regrutovanje dolazi u trenutku kada Rusija sve teže nadoknađuje gubitke na bojištu. Zapadni zvaničnici procjenjuju da su gubici veći od broja novaka, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija u prva tri mjeseca godine izgubila više vojnika nego što ih je uspjela mobilisati.

Analitičari upozoravaju da Kremlj sve više poseže za prikrivenim oblicima prisilne mobilizacije.

Stručnjaci upozoravaju i na politički rizik takve strategije. Studenti sve češće doživljavaju univerzitete i državne institucije kao izvor pritiska i prijetnje, što može dodatno povećati nezadovoljstvo među mladima u Rusiji.