Ukrajinski pregovarači sastaće se sjutra sa američkim zvaničnicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, kako bi razgovarali o "paketu prosperiteta" i posleratnoj obnovi Ukrajine, kazao je predsjednik te zemlje Volodimir Zelenski.
Zelenski je novinarima u čet grupi putem WhatsApp aplikacije rekao da će timovi razgovarati i o pripremama za trilateralni sastanak, koji bi uključivao Rusiju, prenio je Ukrinform.
Prema riječima Zelenskog, taj trilateralni sastanak očekuje se početkom marta.
Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je, u svom govoru o stanju nacije u Kongresu, ponovio da rata u Ukrajini ne bi bilo da je on bio predjsednik u trenutku izbijanja sukoba.
Tramp je rekao da njegova administracija "veoma naporno radi na okončanju rata u Ukrajini".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Ukrajinski pregovarači sjutra sa Vitkofom i Kušnerom

Ovo su bile prve fotografije ruske invazije koja je počela prije tačno četiri godine, u noći na 24. februar 2022. godine.&nbsp;
- Predstraža Kalančak je napadnuta. Ukrajinski vojnici i civili bježe - stajalo je u objavi koja se pojavila na društvenim mrežama neposredno nakon početka invazije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilitarylandnet%2Fstatus%2F1496666879418589190%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1496666879418589190%7Ctwgr%5Ee9cb35b32d551e41bb1ff37a2aac751021e72a50%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ukrajinski graničar snimljen je nadzornom kamerom kako bježi s kontrolne tačke na jugu zemlje. On i još trojica graničnih policajaca ubijeni su odmah nakon što su te scene snimljene.&nbsp;
Bilo je nešto poslije četiri sata ujutro u Ukrajini kada je ova slika prvi put objavljena na društvenim mrežama, a odmah su uslijedila nagađanja o mogućem početku rata.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F1628808818460184578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1628808818460184578%7Ctwgr%5Ee9cb35b32d551e41bb1ff37a2aac751021e72a50%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nekoliko sati kasnije ukrajinska državna granična straža objavila je snimak kolone ruskih vozila. Snimak e geolociran kod graničnog prelaza Kalančak između Ukrajine i Krima. Bila je to jedan od prvih snimaka ruske invazije.

Početak invazije na Ukrajinu: Fotografija koja je zauvijek promijenila Evropu

Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Crna Gora mora ostati principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na Cetinju se danas obilježava śećanje povodom dvanaest godina od početka ruske oružane agresije na Ukrajinu i četiri godine od početka sveobuhvatne invazije Rusije na ovu suverenu državu, <a href="https://www.antenam.net/clanak/cetinje-obiljezava-godisnjicu-ruske-agresije-na-ukrajinu">prenosi Antena M</a>. Događaj je organizovan uz podršku Ambasade Ukrajine i Prijestonice Cetinje, kao čin solidarnosti i javnog podśećanja na trajanje rata i njegove posljedice. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DERTTgeL9T9I&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Program je počeo u 11 sati okupljanjem na Dvorskom trgu, nakon čega su okupljeni krenuli iu šetnju u znak podrške ukrajinskom narodu i poštovanja prema svim žrtvama rata. Nastavak programa planiran je u 12 sati u Centru za kulturu Cetinje, đe će biti upriličen muzički nastup i čitanje drame „Ptica na tavanu“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222130236_e0e6788a758d26ec7696c507250e39e16ca91ede67dbaf03b7f8a5b602b6abe7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260222130236_e0e6788a758d26ec7696c507250e39e16ca91ede67dbaf03b7f8a5b602b6abe7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa obilježavanja godišnjice ruske agresije na Ukrajinu na Cetinju"><figcaption>Sa obilježavanja godišnjice ruske agresije na Ukrajinu na Cetinju(Photo: Antena M/Anđela Milović)</figcaption></figure>  Organizatori su ranije saopštili da je riječ o događaju čiji je cilj cilj njegovanje kulture śećanja, afirmacija vrijednosti mira i slobode, te podśećanje na značaj međunarodne solidarnosti u trenucima kada su ugroženi temeljni principi savremenog demokratskog poretka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222130236_388fd8886d51eed85be66a5f7b59925de24752331130b8afc36ff7dc4d0c5378.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260222130236_388fd8886d51eed85be66a5f7b59925de24752331130b8afc36ff7dc4d0c5378" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa obilježavanja godišnjice ruske agresije na Ukrajinu na Cetinju"><figcaption>Sa obilježavanja godišnjice ruske agresije na Ukrajinu na Cetinju(Photo: Antena M/Anđela Milović)</figcaption></figure>  Akcija na Cetinju dio je šireg niza aktivnosti kojima se obilježava godišnjica početka rata u Ukrajini i izražava podrška njenom pravu na teritorijalni integritet, suverenitet i slobodu. - Slava Ukrajini! Herojima slava - poručili su organizatori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222130236_dd9278af58470a022577bc2a8f9d5f55df106bcea2f11feefdb8e7c960401918.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260222130236_dd9278af58470a022577bc2a8f9d5f55df106bcea2f11feefdb8e7c960401918" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa obilježavanja godišnjice ruske agresije na Ukrajinu na Cetinju"><figcaption>Sa obilježavanja godišnjice ruske agresije na Ukrajinu na Cetinju(Photo: Antena M/Anđela Milović)</figcaption></figure>

(FOTO, VIDEO) Cetinje obilježava godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu

Rusija je raketama napala fabriku američkog keksa "Oreo" u Ukrajini, objavio je ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Sibiha je na Iksu naveo da niko nije poginuo, ali da je pogon za proizvodnju keksa, koji je jednom već napadnut, juče ponovo oštećen, prenosi agencija Rojters.
Fabrika u Trostjanecu je u vlasništvu američkog prehrambenog giganta "Mondelez".
- Kada ruske rakete pogode takve lokacije, one ne ciljaju samo Ukrajinu. One ciljaju američke poslovne interese u Evropi - naveo je Sibiha.
Fabrika je djelimično ponovo otvorena 2023. godine nakon napada godinu ranije, a nastavila je sa proizvodnjom 2024. godine.
"Mondelez" se suočio sa kritikama zbog nastavka poslovanja u Rusiji tokom rata.

Rusija napala američku fabriku keksa "Oreo" u Ukrajini

Jedna policajka je poginula, a 24 osobe su povrijeđene nakon što je nekoliko eksplozivnih naprava detoniralo u ponoć u Lavovu, na zapadu Ukrajine, saopštila je danas ukrajinska policija.
- Preliminarno je utvrđeno da su detonirale eksplozivne naprave domaće izrade - saopštila je policija na Telegramu, prenosi Rojters.
U saopštenju se navodi da se prva eksplozija dogodila nakon što je policijska patrola stigla na teren po prijavi da je u toku pljačka prodavnice, dok se druga eksplozija dogodila malo kasnije.
Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij izjavio je ranije danas da je napad u tom gradu, u kome je poginula policajka a više ljudi je povrijeđeno, bio teroristički.
- Prema preliminarnim informacijama, policajka je poginula u terorističkom napadu u Lavovu - naveo je Sadovij u objavi na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Prema operativnim informacijama kancelarije regionalnog tužioca u Lavovu, pola sata nakon ponoći primljena je prijava o provali u jednu prodavnicu, nakon čega je tamo poslata policijska patrola.
- Nakon što je patrolna policijska ekipa stigla na teren, čula se eksplozija. Po dolasku druge ekipe, dogodila se još jedna eksplozija - kazao je gradonačelnik.
Jedna policajka (23) je poginula, a oštećeni su patrolni automobil i civilno vozilo.

Policajka ubijena, 24 osobe povrijeđene u eksplozijama bombi u Lavovu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da sljedeći sastanak s predstavnicima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ne smije biti propuštena prilika.
Rekao je da svakodnevno rade na tome da osiguraju da sljedeća runda pregovora donese rezultate za Ukrajinu i mir.
- Ukrajina će definitivno učiniti sve što je potrebno za ovo i ni na koji način neće stajati na putu miru - rekao je Zelenski.
Kazao je i to da je na prethodnom sastanku američka strana vidjela da su Rusi razlog zašto još nisu postignuti istinski značajni rezultati.
- Zbog toga sljedeći sastanak ne smije biti propuštena prilika - to se može postići - rekao je Zelenski.
Najavio je da će se nova runda trilateralnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini održati u narednih 10 dana.

Zelenski: Ukrajina neće stajati na putu miru, naredni sastanak ne smije biti propuštena prilika

Kada je prošlog mjeseca ruska invazija punog obima na Ukrajinu prešla 1.418 dana, zvanično je nadmašila istorijsku prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam decenija dogurala sve do Berlina, ruska četvorogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjednu državu i dalje se muči da u potpunosti zauzme istočno industrijsko središte Ukrajine.
Nakon što Moskva nije uspjela da zauzme glavni grad Kijev i instalira marionetsku vladu u februaru 2022. godine, sukob se pretvorio u rovovski rat sa ogromnim žrtvama.
Prema nekim procjenama, gotovo dva miliona vojnika na obje strane je mrtvo, ranjeno ili se vodi kao nestalo u najrazornijem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20 posto ukrajinske teritorije otkako je 2014. godine nezakonito anektirala Krim, ali njena osvajanja nakon invazije 24. februara 2022. godine napreduju sporo.
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomjerile tek oko 50 kilometara u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, u iscrpljujućoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Uprkos sporom napredovanju i ogromnim gubicima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, insistirajući da Kijev povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito anektirala, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Više puta je mahao nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da dodatno pojača vojnu podršku Kijevu.
Sukob, koji je u početku uključivao brza kretanja velikog broja vojnika i tenkova tokom ruskog početnog udara i ukrajinske protuofanzive u jesen 2022. godine, prerastao je u krvavi pozicioni rat duž linije fronta dugoj 1.200 kilometara.
Prvi put u vojnoj istoriji, dronovi igraju presudnu ulogu, čineći faktički nemogućim da bilo koja strana neprimijećeno koncentrira veći broj vojnika.
Od samog početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila rusku prednost u vatrenoj moći i zaustavila njena napredovanja, ali je Rusija drastično proširila upotrebu dronova i uvela dronove dugog dometa povezane optičkim kablom kako bi izbjegla elektronsko ometanje.
Time je zona smrtonosnog djelovanja proširena na 50 kilometara od prve linije.
Ukrajinski zvaničnici ovu zimu opisuju kao najtežu od početka rata. Rusija je višestruko povećala napade na energetski sistem zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu, gdje je isporuka električne energije mnogima bila svedena na nekoliko sati dnevno usred oštre zime.
Rusija sve češće gađa i dalekovode s ciljem da zaustavi prenos energije i razbije ukrajinsku elektroenergetsku mrežu na izolirana ostrva, čime dodatno povećava pritisak na sistem.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druge energetske objekte duboko u Rusiji, nastojeći da iscrpi prihode Moskve od izvoza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži prekid vatre duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje i zahtijeva sveobuhvatan mirovni sporazum.
S obzirom na to da Putin insistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to kategorički odbija, brz dogovor izgleda malo vjerovatan.

Mir se i dalje čini nedostižnim: Kada će doći do kraja rata u Ukrajini?

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Predsjednik i generalni direktor Svetskog ekonomskog foruma koji organizuje samit u Davosu Borge Brende objavio je da danas podnosi ostavku, nekoliko nedelja pošto je forum pokrenuo nezavisnu istragu oko njegovog odnosa sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Brende koji je postao predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma 2017. objavio je odluku u saopštenju pošto je prema dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde imao tri poslovne večere sa Epstinom i da je komunicirao sa osramoćenim finansijerom preko imejla i tekst poruka.
- Posle pažljivog razmatranja odlučio sam da se povučem kao predsjednik i generalni direktor Svjetskog ekonomskog foruma. Moje vrijeme ovde tokom osam i po godina mi je mnogo donijelo - rekao je Brende.
U saopštenju nije pomenuo Epstina, prenose medijiu.
- Zahvalan sam na nevjerovatnoj saradnji sa kolegama, partnerima i građanima i vjerujem da je sada pravi trenutak za Forum da nastavi svoj važan rad bez distrakcija - dodao je Brende, koji je bivši norveški ministar spoljnih poslova.
Brende je ranije rekao da nije bio upoznat sa Epstinovom prošlošću i aktivnostima pre prvog susreta sa njim 2018. godine i da žali što ga nije detaljnije ispitao.
Brendeova odluka da ode uslijedila je posle niza otkrića vezanih za Epstina koji je 2008. godine osuđen za navođenje maloljetnice na prostituciju. Otkrića su pogodila poslovne i političke elite, pa čak i britansku kraljevsku porodicu.
U odvojenom saopštenju kopredsedavajući foruma koji organizuje godišnji samit u Davosu Andre Hofman i Leri Fink rekli su da je završena nezavisna istraga Brendeovih veza sa Epstinom.
Kako su naveli nalazi, istrage nisu donijeli dodatne razloge za zabrinutost mimo onoga što je već ranije otkriveno.
Kopredsedavajući su rekli da će Alois Cvingi &nbsp;biti privremeni predsjednik i generalni direktor i da će Odbor povjerenika nadzirati tranziciju u vođstvu, uključujući plan za proces određivanja Brendeovog stalnog naslednika.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata vezanih za Epstina koji se ubio u zatvoru 2019. godine dok je čekao na suđenje prema saveznim optužbama za seksualnu trgovinu.
Njegove veze sa dugim spiskom poslovnih i političkih lidera, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, bivšeg američkg predsjednika Bila Klintona i šefa Tesle Ilona Maska su pod pažljivim razmatranjem.
Van SAD ta otkrića dovela su do pokretanja krivične istrage protiv Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg britanskog princa i drugih istaknutih ličnosti.

Šef foruma u Davosu podnosi ostavku posle pominjanja u aferi Epstin

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izrazila je zabrinutost povodom presude Upravnog suda kojom je odbijena tužba te organizacije protiv odluke Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) u predmetu koji se odnosi na imovinu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u Kočanima. 
Iz MANS-a kažu da je ovom odlukom potvrđena praksa koja, kako ističu, kontrolu imovine javnih funkcionera svodi na puku formalnost i administrativno prepisivanje podataka iz evidencija, umjesto na provjeru stvarnog stanja, istinitosti prijava i porijekla uvećanja imovine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6207%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fupravni-sud-odbio-tuzbu-mans-a-protiv-odluke-ask-a-dukanovic-nije-bio-duzan-da-nepokretnosti-u-kocanima-navodi-u-izvjestajima&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stava su da se u ovom postupku ni ASK ni Sud nijesu suštinski bavili činjenicama koje su bile od presudnog značaja za javni interes.
- Šta se realno nalazi na imanju, koliko objekata postoji, kada su nastali ili rekonstruisani, kolika je njihova vrijednost i da li su ranije prijave bile netačne ili nepotpune. Umjesto da se provjeri sadržina prijava i utvrdi činjenično stanje, sve je svedeno na usko formalističko pitanje trenutka upisa u katastar, čime se šalje poruka da imovina može godinama ostati “nevidljiva” dok se ne uknjiži - navedeno je u saopštenju MANS-a.
Takav pristup, smatraju u toj organizaciji, obesmišljava institut imovinskih kartona i otvara prostor da se kontrola lako izbjegne kroz odlaganje upisa, prikazivanje imovine na način koji umanjuje njenu stvarnu vrijednost ili prikrivanje stvarnog raspolaganja.
Poručuju da će MANS nastaviti da koristi sva raspoloživa pravna sredstva i javno djelovanje kako bi se obezbijedilo da se zakoni primjenjuju u skladu sa svojom svrhom – da obezbijede transparentnost i odgovornost, a ne formalno “pokriće” bez provjere.
Kako navode, Upravni sud ovim stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra.
- A suština zakona je da funkcioner mora prijaviti stvarnu imovinu i stvarno uvećanje, ne samo ono što je formalno upisano - zaključeno je u saopštenju.

MANS: Upravni sud propustio priliku da utvrdi činjenično stanje, stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva usvojena je inicijativa Kluba odbornika Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) za ponovno postavljanje spomenika austrougarskom prijestolonasljedniku Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji na prostoru Latinske ćuprije.
Inicijativa predviđa vraćanje spomen-obilježja na autentičnu lokaciju na kojoj se spomenik prvobitno nalazio prije nego što je uklonjen i uništen 1919. godine, nakon završetka Prvog svjetskog rata i formiranja Kraljevine SHS.
Iz Kluba BiH ističu da, osim što je Sarajevski atentat događaj s dalekosežnim istorijskim posljedicama, on prije svega predstavlja tragično ubistvo bračnog para koji je tog 28. juna 1914. godine boravio u zvaničnoj posjeti Sarajevu.
<h3>Šta se desilo s originalnim spomenikom?</h3>
Prema informacijama iznesenim u inicijativi, djelovi originalnog spomenika još uvijek postoje, ali su rasuti. Jedan dio izložen je u Muzeju Sarajeva, dok se preostala dva dijela nalaze u Trebinju i na Kobiljoj Glavi.
- Osobe koje su u posjedu tih dijelova ranije su iskazale spremnost da ih ustupe uz određenu novčanu nadoknadu, čime bi se otvorila realna mogućnost restauracije i ponovnog postavljanja spomen-obilježja. Ukoliko se ne bude moglo doći do preostala dva originalna dijela, tražimo da Grad Sarajevo pokrene proceduru izrade njihovih replika, na osnovu dostupne arhivske građe, fotografija i stručnih smjernica - navode iz SBiH i pozivaju gradonačelnika da s nadležnim službama hitno pristupi realizaciji.
Istorija „Spomenika umorstvu“: Kako je izgledao original?
Zanimljivo je podsjetiti se kako je ovaj spomenik zapravo izgledao. Originalni spomenik, zvanično nazvan Spomenik umorstvu (ili Spomenik umorenome prijestolonasljedničkom paru), postavljen je krajem juna 1917. godine, na treću godišnjicu atentata.
Dizajnirao ga je ugledni mađarski arhitekta i kipar Eugen Bory. Spomenik je bio monumentalnog karaktera – sastojao se od dva masivna stuba visoka oko deset metara, povezana stiliziranim lukom. Na spomeniku su se nalazili bronzani medaljoni s reljefnim portretima Franca Ferdinanda i Sofije, kao i ploča s posvetom na latinskom jeziku. Spomenik se nalazio tačno na mjestu s kojeg je Gavrilo Princip pucao, neposredno uz Latinsku ćupriju (koja je kasnije, za vrijeme Jugoslavije, preimenovana u Principov most).
Njegov vijek na sarajevskim ulicama bio je izuzetno kratak. Već početkom 1919. godine, raspadom Austro-Ugarske monarhije i dolaskom nove vlasti, spomenik je demontiran. Bronzani medaljoni su sačuvani i danas se čuvaju u Muzeju Sarajeva, dok su kameni stubovi uklonjeni i decenijama korišteni u različite svrhe ili su zagubljeni.
Iz SBiH su zauzeli oštar stav prema trenutnoj kulturi sjećanja u glavnom gradu BiH.
- Smatramo neprihvatljivim da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećena atentatoru Gavrilu Principu, da su vraćene njegove stope, a da istovremeno ne postoji autentičan spomenik za one koji su ubijeni i nemamo dostojanstveno spomen-obilježje za njegove žrtve - poručuju iz SBiH.
Svoju inicijativu zaključili su porukom koja će sigurno izazvati podijeljena mišljenja u javnosti:
- Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubistvo ili odati počast žrtvama.“

Sarajevo vraća spomenik Ferdinandu i Sofiji: Gradsko vijeće usvojilo inicijativu

Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima se ta oblast dodatno unapređuje kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Iz tog Vladinog resora su kazali da su zakonske izmjene usvojene u cilju ispunjavanja obaveza iz Reformske agende Crne Gore za Instrument Evropske unije za reforme i rast, kao i u susret zatvaranju Pregovaračkog poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Kako su pojasnili, izmjene su usmjerene na dodatno unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz preciziranje organizacije i finansiranja usluga, jačanje institucionalnih kapaciteta i bolju zaštitu najranjivijih kategorija korisnika.
- Posebna novina odnosi se na podsticanje zapošljavanja kroz stalne sezonske poslove, bez prestanka prava na materijalno obezbjeđenje, čime se sistem socijalne zaštite usmjerava ka aktivaciji i većem uključivanju na tržište rada - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva su rekli da Zakon uvodi integrisani pristup uslugama socijalne i dječje zaštite, koji podrazumijeva bolju koordinaciju između sektora socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa i drugih službi, kako bi korisnici dobili cjelovitu i kontinuiranu podršku.
Prema njihovim riječima, važan segment izmjena jeste uvođenje Barnahus modela radi unapređenja zaštite djece žrtava i svjedoka seksualnog nasilja, kao i osnivanje Centra za hraniteljstvo i porodični smještaj i ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja djece, odraslih i starih.
- Ovim zakonom potvrđuje se opredjeljenje za savremen, efikasan i pravedan sistem socijalne i dječje zaštite, usmjeren na dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca - zaključuje se u saopštenju.

Tag: rusija