Predsjednik Finske Aleksander Stub izjavio je danas na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenicji da su imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' predsjednika Rusije Vladimira Putina i Rusije.
On je rekao da Vladimir Putin ne želi da okonča rat "ne zato što misli da može da napreduje, jer on zapravo ne napreduje", već zbog visokih političkih i društvenih troškova povlačenja ruskih vojnika, prenosi Gardijan.
- Šta treba da učinimo? Prvo, pojačati ekonomski pritisak - sankcije, pomorske službe, 'flota iz sjenke', napasti koliko god je moguće. Drugo, nastaviti da Ukrajini obezbjeđujemo sve potrebne resurse, uključujući tomahavke. Na kraju, ovaj cilj ćemo ostvariti i Ukrajina će pobijediti u ovom ratu- rekao je Aleksander Stub.
On je kazao da trenutno ne vidi direktnu bezbjednosnu prijetnju od Rusije.
- Ali kada se rat u Ukrajini završi, prijetnja neće nestati za ostatak Evrope, Centralnu Aziju ili južni Kavkaz- rekao je predsjednik Finske.
On je naveo da je jače prisustvo NATO na Arktiku i veće arktičke bezbjednosne sposobnosti "značajan rezultat" konferencije i dodao da su predstojeće velike vojne vježbe u regionu planirane da bi se pokazala ozbiljnost alijanse po pitanju regionalne bezbjednosti. Na pitanje o direktnoj prijetnji Evropi, Stub je rekao da Rusija neće da testira odlučnost članica NATO.
- Postoji razlog zašto odvraćamo, postoji razlog zašto zemlja poput Finske ima jednu od najvećih vojski NATO na istočnom krilu…tu su i Turska, Ukrajina i Poljska- istakao je on.
Stub je dodao da je potrebno nastaviti podršku Ukrajini i ekonomski pritisak na Rusiju kako bi se rat završio povoljno za Kijev i naglasio važnost jedinstva saveznika u odbrani slobode i međunarodnog poretka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stub: Imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' Putina i Rusije

U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Komandant Vojske Norveške, pješački general Eirik Kristofersen izjavio je za britanski list Gardijan da se ne može isključiti mogućnost da bi Rusija mogla da napadne Norvešku da bi zaštitila svoja nuklearna sredstva stacionirana na ruskom krajnjem sjeveru.
Ta sredstva koja su jedino što je Moskvi preostalo kao prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je on.
General je rekao da veliki dio nuklearnog arsenala Kremlja nalazi se na poluostrvu Kola, na krajnjem sjeveru Rusije, nedaleko od norveške granice: nuklearne podmornice, rakete, avioni sposobni za nošenje nuklearnog oružja – sve što bi bilo ključno ako bi Rusija došla u sukob sa NATO-om negdje drugo.
Najbolje je pripremiti se za najgore, rekao je general i dodao da Norveška "ne isključuje mogućnost ruskog pokušaja preuzimanja" dijela norveške teritorije.
Ruska invazija je "na neki način scenario za koji se spremamo na dalekom sjeveru", objasnio je Kristofersen i dodao da su ruske aktivnosti u tom regionu zasad manje agresivne nego u Baltičkom moru.
General je rekao da Norveška ostaje budna, da se priprema za najgore, poput invazije, da bude u stanju da se suprotstavi sabotaži i hibridnijim prijetnjama, ali je ukazao da budnost ne isključuje dijalog.
Kristofersen je rekao da se održava direktan kontakt s Rusijom, posebno u okviru misija potrage i spašavanja u Barencovom moru, koje dijele obje zemlje.
General je preporučio uspostavljanje direktne vojne telefonske linije između Osla i Moskve što bi pomoglo sprječavanju nesporazuma i zaoštravanja.

Komandant Vojske Norveške: Ne može se isključiti invazija Rusije na dio Norveške

Francuski predsjednik Emanuel Makron smatra da Evropa mora ponovo uspostaviti direktan dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se pronašao put ka miru u Ukrajini. Makron je za nekoliko evropskih novina – među kojima su njemački Süddeutsche Zeitung i francuski Le Monde – izjavio da Evropa ne smije prepustiti razgovore s Rusijom Vašingtonu.
- Mora biti moguće obnoviti dijalog s Rusijom. Zašto? Zato što će se, onoga dana kada se postigne mir, taj mir ticati i Evrope. Obnovili smo kanale komunikacije na tehničkom nivou- rekao je francuski predsjednik u intervjuu objavljenom danas.
Na pitanje da li želi da upravo on razgovara s Putinom, Makron je odgovorio da vjeruje kako je potreban dobro organizovan evropski pristup, ali da u tom procesu ne bi smjelo učestvovati previše aktera.
Kremlj, kako piše agencija dpa, tvrdi da je Rusija spremna da obnovi dijalog s Francuskom na predsjedničkom nivou.
- Bilo je kontakata i možemo potvrditi da ćemo, ukoliko bude potrebno i poželjno, u najkraćem roku pomoći u obnavljanju dijaloga na najvišem nivou- izjavio je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, a prenosi ruska novinska agencija Interfaks.
Govoreći o spremnosti Makrona na direktne razgovore između Evropljana i Putina, Peskov je rekao da to Moskvu „impresionira“.
- Dugo ukazujemo na to da je nelogično, kontraproduktivno i štetno za sve strane svoditi odnose na nulu- naglasio je Peskov.&nbsp;
Savjetnik francuskog predsjednika za vanjsku politiku Emanuel Bon nedavno je boravio u Moskvi, a njemački kancelar Fridrih Merc tada je izjavio da je riječ o koordinisanoj inicijativi. 
&nbsp;

Makron predlaže dijalog sa Putinom o Ukrajini: Mirovni pregovori ne smiju biti prepušteni Vašingtonu

Evropska unija je predložila da njene sankcije protiv Moskve, uvedene zbog agresije na Ukrajinu, budu proširene na luke u Gruziji i Indoneziji gde se trguje ruskom naftom, prenose agencije.
Navodi se da će 20. paket sankcija EU prema Moskvi obuhvatiti luke Kulevi u Gruziji i Karimun u Indoneziji.
To znači da će kompanijama i pojedincima iz EU biti zabranjeno da obavljaju transakcije sa te dvije luke, prenosi N1.
Novi paket sankcija obuhvata i zabranu uvoza nikla, bakra, aluminijuma, gvozdene rude, soli, amonijaka, silikona i krzna iz Rusije.
Sankcije bi tebalo da obuhvate i dvije banke iz Kirgistana i po jednu iz Laosa i Tadžikistana.

EU predložila da sankcije protiv Moskve budu proširene na luke u Gruziji i Indoneziji

Rusija je saopštila da je identifikovala tri osumnjičena za pokušaj ubistva visokog vojnog generala Vladimira Aleksejeva. Među njima je i muškarac za kojeg se tvrdi da je izvršio napad, a koji je imenovan kao ruski državljanin rođen u Ukrajini, Ljubomir Korba.
Ruski Istražni komitet (SK) saopštio je da je Korba stigao u Moskvu krajem decembra "po zadatku ukrajinskih obavještajnih službi da izvrši teroristički napad".
Aleksejev (64) je prevezen u bolnicu nakon napada koji se dogodio u stambenoj zgradi na sjeverozapadnoj periferiji Moskve u petak. Prema izvještajima ruskih medija, nakon operacije se osvijestio.
Aleksejev je drugi čovjek u glavnom direktoratu ruske vojne obavještajne službe GRU i posljednja visokopozicionirana vojna ličnost koja je meta napada u Moskvi ili blizu Moskve od potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Portparolka Svetlana Petrenko izjavila je u nedjelju da je napadač ispalio tri hica prije bijega i da je Korba otputovao u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) nekoliko sati nakon pucnjave. U međuvremenu je uhapšen i izručen.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, kako prenosi Rojters, izjavio je u petak da Kijev nema nikakve veze s pucnjavom, sugerišući da se radi o unutrašnjoj ruskoj aferi.
Navodno je Korba imao najmanje jednog saučesnika. Muškarac kojeg je SK imenovao kao Viktora Vasina uhapsile su vlasti u Moskvi.
Smatra se da je umiješana i žena po imenu Zinaida Serebritskaja, koja je u međuvremenu otišla u Ukrajinu.

Rusija optužuje Ukrajinca za pokušaj ubistva generala Aleksejeva, uhapšen je u Dubaiju

Ruske snage su napale Kijev balističkim raketama. Upozorenje na vazdušni napad izdato je u glavnom gradu i još nekoliko oblasti.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da eksplozije odjekuju glavnim gradom.
- Kijev je napadnut balističkim raketama. Protivvazdušne snage reagiraju. Molimo vas da ostanete u skloništima - navodi se u upozorenju upućenom stanovnicima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo prijavilo je brzo kretanje vazdušnih snaga iznad Černihivske oblasti koje se kreću prema Kijevskoj oblasti, a kasnije prema glavnom gradu.
Tokom jučerašnjih ruskih napada, Kijev je nekoliko sati bio bez struje.

Kijev zasut ruskim raketama, stanovnici pozvani da ne izlaze iz skloništa

Italijanska modna kuća Prada, koja je obustavila maloprodajne operacije u Rusiji, registrovala je svoju robnu marku za kozmetičke preparate i sredstva za čišćenje.
Zahtjev za registraciju zaštitnog znaka kompanija Prada S.A. podnijela je ruskoj Federalnoj službi za intelektualnu svojinu (Rospatent) u martu prošle godine, ali je on registrovan tek u februaru.&nbsp;
Datum isteka ekskluzivnog prava je 17. mart 2035. godine, prenosi B92.
Zaštitni znak je registrovan u jednoj klasi Međunarodne klasifikacije robe i usluga (MKRO), koja obuhvata preparate za izbjeljivanje i druge supstance za pranje, čišćenje, poliranje i abrazivna sredstva, sapun, parfeme, eterična ulja, kozmetiku, losione za kosu i sredstva za čišćenje zuba, navela je agencija.
Italijanska modna kuća Prada obustavila je maloprodajne operacije u Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Italijanska modna kuća Prada registrovala robnu marku u Rusiji

Rusija je tokom noći izvela jedan od većih vazdušnih napada na Ukrajinu, a predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da je u napadu korišćeno 400 dronova i 40 raketa. Meta je bio elektroenergetski sistem napadnute države.
- Glavne mete bili su elektroenergetski sistem, proizvodni objekti i distributivne podstanice. Prijavljena je šteta u oblastima Volinj, Ivano-Frankivsk, Lviv i Rivne. U Rivneu je oštećena stambena zgrada. U Ladižinu, u oblasti Vinjica, dronovi su pogodili administrativnu zgradu poljoprivrednog koledža. Takođe su izvedeni udari u oblastima Kijiva i Harkiva. U pojedinim regionima snage protivvazdušne odbrane i dalje djeluju - naveo je Zelenski.
Zelenski je pozvao partnere da Ukrajini obezbijede rakete za sisteme protivvazdušne odbrane.
Ministar energetike Denis Šmihal kazao je da su pogođene ključne podstanice i dalekovodi napona 750 kV i 330 kV, koje je opisao kao „kičmu“ ukrajinskog elektroenergetskog sistema. Takođe su pogođene termoelektrane Burštin i Dobrotvir.
- Podstanice i dalekovodi od 750 kV i 330 kV – kičma ukrajinskog elektroenergetskog sistema – bili su meta napada… Snaga nuklearnih reaktora smanjena je od strane osoblja. Trenutno su u Ukrajini uvedeni planirani prekidi u snabdijevanju električnom energijom u trajanju od četiri do četiri i po sata, dok se u istočnim i sjevernim oblastima primjenjuju posebni hitni režimi isključenja struje - kazao je Šmihal.
Šmihal je dodao da su dispečeri Ukrenerga zatražili hitnu pomoć od Poljske.
Tokom noći između 6. i 7. februara, skladišta kompanije „Rošen“ u Kijivskoj oblasti gorjela su nakon ruskog udara dronovima. „Rošen“ je međunarodna kompanija za proizvodnju slatkiša, koju je osnovao bivši predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.
Državna služba za vanredne situacije Ukrajine i poslanik Oleksij Hončarenko potvrdili su da je napad dronom izazvao požar u logističkom centru kompanije u gradu Jahotin, u oblasti Borispil.
Ovi napadi predstavljaju novi snažan udar na ukrajinsku infrastrukturu, naročito na elektroenergetski sistem, u okviru kontinuiranih ruskih napada dronovima i raketama.

Rusija izvela ogroman napad na Ukrajinu: Pogođena "kičma" elektroenergetskog sistema

Američki i ukrajinski pregovarači razgovarali su o ambicioznom cilju da Moskva i Kijev do marta postignu mirovni sporazum, iako je malo vjerovatno da će se taj rok ispoštovati zbog nesaglasnosti oko ključnog pitanja – teritorije, navode tri izvora upoznata sa tim razgovorima.
Prema okviru o kom razgovaraju američki i ukrajinski pregovarači, o svakom eventualnom sporazumu Ukrajinci bi glasali na referendumu, a istovremeno bi glasali i na parlamentsrnim izborima, reklo je Rojtersu pet anonimnih izvora.
Američki pregovarački tim, koji predvode specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet predsednika Donalda Trampa, Džared Kušner poručio je ukrajinskim sagovornicima na nedavnim sastancima u Abu Dabiju i Majamiju da bi bilo najbolje da se takvo glasanje održi što prije, rekla su tri od tih izvora.
Američki pregovarači su takođe naveli da će se Tramp, kako se budu približavali kongresni izbori (izbori na sredini predsedničkog mandata), u novembru, vjerovatno sve više fokusirati na unutrašnja pitanja, što znači da će najviši američki zvaničnici imati manje vremena i političkog kapitala za zaključivanje mirovnog sporazuma, prema navodima dva izvora.
Druga runda pregovora uz posredovanje SAD završena je u četvrtak u Abu Dabiju oslobađanjem 314 ratnih zarobljenika i obavezom da se razgovori uskoro nastave. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se sledeći trilateralni sastanak najvjerovatnije uskoro održati u SAD.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas novinarima da se vode „veoma dobri razgovori“ u vezi sa ratom Rusije i Ukrajine i dodao, bez dodatnih objašnjenja, da bi „nešto moglo da se dogodi“ kao rezultat tih pregovora.
Republikanski lider obećao je da će okončati rat koji je započeo ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ali više od godinu dana od početka njegovog drugog mandata, to obećanje još nije ispunjeno.

Rojters: SAD žele mirovni sporazum Moskve i Kijeva do marta i da se ubrzo održe izbori u Ukrajini

Jedanaest osoba povrijeđeno je u subotu, od kojih jedna teško, kada je eksplodirao vazdušni kompresor topa za konfete tokom karnevala u švajcarskom mjestu Šabl u kantonu Vale, prenijeli su lokalni mediji.
Teško povrijeđena osoba je helikopterom prebačena u bolnicu, saopštila je kantonalna policija.
Incident se dogodio tokom karnevalske parade, a istraga će utvrditi tačan uzrok i sve okolnosti, saopštila je policija.
Četiri vozila hitne pomoći, tri helikoptera i mobilna jedinica intenzivne njege intervenisali su na mjestu nesreće.
Organizatori karnevala nisu željeli da komentarišu incident.
U kantonu Vale, mjesec i po dana nakon razornog požara u Kran-Montani, u kojem je tokom novogodišnje noći poginula 41 osoba, opštinske vlasti su pooštrile propise kako bi osigurale da se standardi protivpožarne bezbjednosti ispunjavaju u javnim objektima.

U eksploziji na karnevalu u Švajcarskoj povrijeđeno 11 osoba

Sud za prekršaje u Budvi tokom 2025. godinu naplatio je više od 2,2 milona eura kazni, a stopa ažurnosti je bila oko 105 procenata. Za taj period izrečeno je 5.690 zaštitnih mjera.
Sud za prekršaje u Budvi je u periodu od 1. jaunara 2025. do 31. decembra prošle godine imao u radu ukupno 17.972 predmeta, od čega 13.733 ili 76,41 % prvostepenih prekršajnih predmeta "PP" i 423 ili 23,59 % izvršnih "IPS" predmeta.
Kako navode u saoopštenju Suda, izvještajni period je započet sa 4.876 predmeta prenijetih iz prethodne godine, dok je u izvještajnom periodu primljeno 13.096 novih.
- Ukupno je riješeno 13.765 predmeta ili više od 3/4 predmeta u radu. Stopa ažurnosti je iznosila je 104,30 %. Najveći broj predmeta u radu je poticao iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i to 9.696 ili 70,60%. Značajniji procenat u strukturi činili su i predmeti iz oblasti: Zakona o javnom redu i miru - 1.343 ili 9,78%; Zakona o zaštiti od nasilja u porodici 444 ili 3,23%; Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga 532 ili 3,87% - navodi se u saopštenju koje je potpisao predsjednik Suda Marko Đukanović.
U prvostepenom prekršajnom postupku izrečeno je ukupno 5.690 zaštitnih mjera, od čega 5.196 u predmetima formiranim po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, 106 u predmetima formiranim po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, dok ostatak od 308 ide na ostale oblasti - u najvećoj mjeri trajno oduzete opojne droge u predmetima formiranim po Zakonu o sprječavanju zloupotrebe opojnih droga.
Za isti period izvršeno je ukupno 2.245 dana zatvorskih kazni.
- Sud je ukupno naplatio 2.213.565,27 eura novčanih kazni, troškova postupka i sudskih taksi, što je izrazit porast u odnosu na uporednu 2024. godinu (oko 175.000) i veći je čak za 41% u odnosu na budžet koji je opredijeljen za rad suda u 2025. godini, pri čemu je za ukazati da je sud ostvario i značajne budžetske uštede, pa je u odnosu na ostvarenje budžeta procentualna razlika još i veća. Sud je u 2025. godini ostvario izvanredne rezultate rada, koji još više dobijaju na značaju jer je cijelu godinu postupao sa jednim sudijom manje, a u jednom manjem periodu i sa dvoje sudija manje - naglašava Đukanović.

Sud za prekršaje u Budvi u 2025. naplatio više od 2,2 miliona eura kazni

Supruga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Melanija Tramp, uputila je zvaničan poziv supruzi predsjednika Crne Gore, Mileni Milatović, za učešće na inauguralnom sastanku globalne inicijative – Zajedno njegujemo budućnost: Globalna koalicija za našu djecu – koji će narednog mjeseca biti održan u Bijeloj kući.
Riječ je o međunarodnom forumu koji okuplja supružnike šefova država iz više zemalja, s ciljem unapređenja dobrobiti djece kroz obrazovanje, inovacije i primjenu savremenih tehnologija.
Poziv Mileni Milatović predstavlja značajno međunarodno priznanje posvećenosti Crne Gore razvoju djece i mladih u digitalnom dobu, uključujući pitanja bezbjednosti na internetu, primjene vještačke inteligencije i savremenih obrazovnih rješenja.
Učešće na ovom skupu otvara mogućnost za jačanje međunarodne saradnje, razmjenu dobrih praksi i dodatnu promociju inicijativa koje podstiču digitalnu pismenost, razvoj talenata i stvaranje sigurnog i podsticajnog okruženja za nove generacije.

Melanija Tramp uputila poziv Mileni Milatović za forum u Bijeloj kući

Granična policija je na graničnom prelazu Dobrakovo, na ulazu u Crnu Goru, kontrolisala V.G.(29) iz Rusije.
Kako navode, pregledom je kod V.G. pronađeno 10 zlatnika navodne vrijednosti oko 12.000 eura, koji su predati službenicima Uprave carina.
- V.G. je sankcionisan zbog počinjenog carinskog prekršaja - zaključuje se u saopštenju.

Tag: rusija