Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na otvorene izvore najmanje 19 generala ruske vojske poginulo je tokom četverogodišnjeg rata u Ukrajini.
Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile smrti svih generala, ali su brojni Telegram nalozi potvrdili pogibije najviših oficira ruske vojske.
Još tokom 2022. godine poginuli su generali Andrej Suhovecki, Oleg Mitjajev, Vladimir Frolov, Andrej Simonov, Kanamat Botašev i Roman Kutuzov. Tokom 2023. i 2024. godine poginuli su generali Sergej Gorjačev, Oleg Tsokov i Vladimir Zavadski.
Među nedavnim gubicima su Igor Kirillov, načelnik ruskih trupa za radijacijsku, hemijsku i biološku odbranu; Jaroslav Moskalik, zamjenik načelnika glavne operativne uprave Generalštaba; Mihail Gudkov, zamjenik vrhovnog komandanta Ratne mornarice; Fanil Sarvarov, načelnik odjeljenja za operativnu obuku Generalštaba.
Visoki oficiri su ubijeni i blizu linija fronta, ali i dalje od borbenih zona, uključujući napade na komandna mjesta, incidente u avijaciji, eksplozije i sumnje na sabotažu.
Nekoliko generala je navodno ubijeno snajperskom vatrom ili u artiljerijskim napadima ukrajinske vojske.
S druge strane, ukrajinske obavještajne službe provode operacije likvidacije ruskih oficira u ruskoj pozadini kao dio širih operacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

&nbsp;Ruska energetska kompanija Gazprom postavila je istorijski rekord u dnevnoj isporuci gasa u Kinu putem gasovoda Snaga Sibira, ističući da su isporuke u prošloj godini premašile ugovorne obaveze za gotovo 800 miliona metara kubnih.
Taj gasovod, sa izvoznim kapacitetom od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje, predstavlja najveći sistem za transport gasa na istoku zemlje, prenose Nezavisne novine.
Prve isporuke ruskog gasa u Kinu ovim gasovodom počele su u decembru 2019. godine u okviru tridesetogodišnjeg ugovora potpisanog 2014. godine između Gazproma i kineske kompanije China Nacional Petroleum Corporation (CNPC).
Gazprom je od 1. decembra 2024. godine doveo Snagu Sibira do maksimalnog projektovanog kapaciteta od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, krajem avgusta prošle godine, dvije zemlje su potpisale dokumenta o ukupnoj isporuci od 106 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Tokom posjete potpisan je i memorandum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira 2, čiji je planirani kapacitet 50 milijardi metara kubnih gasa godišnje. Odlučeno je i da se isporuke preko Snage Sibira povećaju sa projektovanih 38 na 44 milijarde metara kubnih godišnje.

Gazprom oborio rekord dnevnih isporuka gasa u Kinu

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

Kina, Rusija i Iran započeli su danas nedjelju zajedničkih pomorskih vježbi u južnoafričkim vodama, što je zemlja domaćin opisala kao operaciju BRICS Plus, čija je svrha “zajamčiti sigurnost brodarstva i pomorskih ekonomskih aktivnosti”.
BRICS Plus je proširenje geopolitičkog bloka koji su izvorno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, a članice ga vide kao protivtežu američkoj i zapadnoj ekonomskoj dominaciji i kane uključiti još šest zemalja.
Premda Južnoafrička Republika rutinski provodi pomorske vježbe s Kinom i Rusijom, ove se realizuju u doba pojačanih napetosti između administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i nekoliko zemalja BRICS Plus, koje uključuju Kinu, Iran, Južnu Afriku i Brazil.
Vježba se zove “Želja za mirom”
Proširena skupina BRICS uključuje i Egipat, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Kineski vojni predstavnici, koji su vodili ceremoniju otvaranja rekli su da Brazil, Egipat i Etiopija učestvuju kao posmatrači.
“Vježba pod nazivom ‘Želja za mirom 2026.’ okuplja mornarice zemalja članica BRICS Plus u realizaciji zajedničkih operacija pomorske sigurnosti i vježbi interoperabilnosti“, saopštila je južnoafrička vojska.
Potpukovnica Mpho Mathebula, vršiteljka dužnosti potparola za zajedničke operacije, Rojtersu je rekla da su pozvane sve članice.
Kritike iz Južne Afrike
Trump je ranije optužio zemlje BRICS-a da sprovode “antiameričke” politike, a prošlog januara je zaprijetio svim članicama trgovinskom tarifom od 10 posto uz carine koje je već prije nametao zemljama širom svijeta.
Prozapadni Demokratski savez, druga najveća stranka u koaliciji južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose, rekao je da su vježbe “kontradiktorne našoj neutralnosti” i da je BRICS od “Južnoafričke Republike napravio pijuna u igrama moći koje se vode među odmetničkih državama na međunarodnoj sceni”.
No Mathebula je takvu kritiku odbacila.
“Ovo nije politički dogovor… i nema neprijateljstva prema SAD-u”, rekla je Rojtersu Mathebula, istakavši da je i Južna Afrika povremeno sprovodila vježbe s američkom mornaricom.
“To je jednostavno pomorska vježba. Namjera nam je poboljšati sposobnosti i podijeliti informacije”, rekla je.

Rusija, Iran i Kina započeli pomorske vježbe u Južnoj Africi

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Ministar energetike Ukrajine Artem Nekrasov saopštio je javnosti da je više od 800.000 korisnika u regijama Zaporožje i Dnjepropetrovsk ostalo bez električne energije.
Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u srijedu naveče ostavili su velike djelove Dnjepropetrovska, Zaporožja i okolnih regija bez struje, vode, grijanja ili komunikacija, što je izazvalo strah od humanitarne katastrofe jer se očekuje da će temperature pasti ispod nule.
Vlasti su upozorile da bi situacija mogla postati mnogo opasnija u narednim danima ako se ne obnove struja i grijanje, jer prognoze pokazuju da će noćne temperature pasti na minus 8 stepeni Celzijusa ovog vikenda.
- Tokom noći neprijatelj je izveo još jedan udar na ukrajinsku energetiku. Usljed napada su gotovo potpuno isključene Dnjepropetrovska i Zaporoška oblast. Još od noći počeli su radovi na obnovi. Ujutro je u Dnjepropetrovskoj oblasti bez električne energije ostalo oko 800.000 potrošača - rekao je Nekrasov.
U ovim regijama se nastavljaju radovi na popravci kako bi se vratila struja potrošačima. Objekti socijalne i kritične infrastrukture djelimično su snabdjeveni.
Takođe, usljed neprijateljskog udara na Dnjepropetrovskom području isključeno je osam rudnika. Svi radnici su ujutro izvučeni na površinu.
Sve bolnice u Dnjepropetrovsku su prebačene na generatore i nastavljaju s radom, rekli su zvaničnici. Vodovodni i kanalizacijski sistemi se održavaju korištenjem rezervnog napajanja.

Gotovo milion Ukrajinaca bez struje: Bolnice i domaćinstva bez grijanja

Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".
Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti.&nbsp;
- Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.
Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.
Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.
- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.
Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.
- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini smatraće se intervencijom

Evropske vlade optužene su da finansiraju rat Rusije u Ukrajini, nakon otkrića da je Kremlj zaradio više od sedam milijardi eura prošle godine od izvoza tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji, prenosi danas britanski list Gardijan.
Brisel se obavezao da će zabraniti uvoz ruskog gasa do 2027. godine, ali analize pokazuju da se još ne primjećuje smanjenje količina koje stižu u evropske luke iz ruskog gasnog kompleksa na Jamalskom poluostrvu u Sibiru, dodaje list na svom portalu.
Više od 15 miliona tona tečnog gasa sa Jamala prevezeno je kroz arktički led do EU terminala u 2025. godini, prema nevladinoj organizaciji Urgevald, od čega je Kremlj, prema procjenama, zaradio 7,2 milijarde eura.
Evropa je prekinula dotok gasa preko gasovoda iz Rusije na početku ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ali se udio EU u globalnim isporukama iz Jamala povećao prošle godine na 76,1 odsto sa 75,4 u 2024. godini, navodi se u izvještaju.
Taj uvoz je i dalje legalan i EU oklijeva da zabrani ruske isporuke gasa posebno zbog zavisnosti centralne i istočne Evrope od tog izvora energije.
Jedna od dvije transportne kompanije za koje se kaže da formiraju okosnicu za tečni gas iz Jamala je Sipik (Seapeak) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Prema najnovijoj analizi, Sipik je prevezao 37,3 odsto gasa iz Jamala svojim brodovima, dok je grčka firma Dinagas (Dynagas) prevezla 34,3 odsto.
Jedanaest od 14 specijalnih tankera ledolomaca koji prevoze LNG iz Jamala su u vlasništvu te dvije komanije, Dinagasa i Sipika, čiji vlasnik je američka investiciona firma Stounpik.
Britanija je saopštila da će ove godine uvesti zabranu za pružanje pomorskih usluga plovilima koja prevoze ruski gas.
Aktivista nevladine organizacije "Urgevald" Sebastijan Reters rekao je da dok Brisel slavi najnovoji dogovor o postepenom prekidu kupovine ruskog gasa evropske luke i dalje služe kao "logistička pluća za najveći ruski terminal prirodnog tečnog gasa Jamal".
On je rekao da mora odmah da se prekine sa "davanjem kiseonika" ruskim energetskim profitima i da se odmah zatvori ta rupa u zakonu koju predstavlja Jamal.

Gardijan: Evropske vlade optužene da finansiraju Putinov rat uvozom ruskog tečnog gasa

Dok ruska agresija na Ukrajinu uskoro ulazi u petu godinu, a mirovni pregovori ne donose konkretne rezultate, dok rastu euroskepticizam i desnica i u srcu Evropske unije, čini se da evropski lideri nemaju jedinstveno rješenje za bezbjednosnu krizu koja potresa evropsko tlo. Državni vrh Poljske, koja je kroz istoriju dobro zapamtila razornu snagu ruske dominacije, opravdano strahuje da bi se, nakon Ukrajine, i ova država mogla naći na meti ruskih osvajanja. O tome kako se Poljska nosi sa provokacijama koje dolaze iz Rusije i Bjelorusije, sabotažama na državnim granicama, pojačanim antiukrajinskim raspoloženjem i mogućnošću rata u budućnosti, za Portal ETV govori profesor savremene istorije na Šleskom univerzitetu u Katovicama i specijalista za srednjoevropska pitanja i Balkan, dr Mateuš Sokulski. Poljska je ove godine izabrala novog predsjednika, Karola Navrockog, koji dolazi iz desne stranke Pravo i Pravda, dok je premijer Donald Tusk iz redova centrista. Kakvi su stavovi poljskih lidera prema spoljnopolitičkim izazovima? Građanska koalicija, koja je od 2023. godine na vlasti predvođena je premijerom Donaldom Tuskom i okuplja dominantno politički centar. Sa druge strane je trenutno opoziciona desničarska Pravo i Pravda, koja je u godinama 2015-2023. držala vlast, ali iz koje dolazi novoizabrani predsjednik. Obje stranke, kao i većina građana Poljske, iskazale su dosljednu podršku Ukrajini. Malo je drugačija situacija konkretno sa novim predsjednikom Karolom Navrockim, koji po uzoru na Donalda Trampa govori o „recipročnosti“ u spoljnjoj politici, a time i u pomoći Ukrajini. Njegov se stav međutim može objasniti time, što je na predsjedničkim izborima pobjedio i zahvaljujući glasovima najradikalnijih birača antiukrajinskog stava. Na spoljnopolitičkom planu, Poljska nastavlja da pruža snažnu podršku istočnom susjedu, a ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski intenzivnom diplomatskom aktivnošću promoviše prozapadnu i proukrajinsku politiku. Postali su čuveni postali njegovi govori u Ujedinjenim Nacijama u kojima je otvoreno i argumentovano kritikovao ruske predstavnike i njihovu propagandu u UN-u. Svijet proteklu godinu prati pojačana djejstva Rusije na teritorije zemalja Evropske unije, upade dronovima u vazdušni prostor evropskih država, a i evropski političari sve glasnije upozoravaju na opasnost koja prijeti iz Rusije. I Poljska se tokom prethodne godine suočila se više provokacija na njenoj teritoriji, od upada letjelica u njen vazdušni prostor do kopnenih prelazaka. Kako komentarišete bezbjednosnu situaciju u Poljskoj i raspoloženje koje vlada i kod političara i u narodu? U Poljskoj je tokom prethodne godine bilo nekoliko slučajeva sabotaže. Prvi slučajevi sabotaže počinju u proljeće 2024. godine, u tržnim centrima u Varšavi. Najveći od njih je bio veliki požar u jednom od tržnih centara, kada je izgorjela cijela jedna hala. Tom prilikom uhapšeni su počinioci kojima su izrečene kazne iako glavni organizator još uvijek nije uhapšen. Jedan od prvih slučajeva ove godine bio je ljetos, za koji se ozbiljno sumnja da je bio akt ruske sabotaže, u gradiću Zombki, blizu Varšave. Naime, u jednoj stambenoj zgradi izbio je požar za koji poljski bezbjednosni organi sumnjaju da je podmetnut po naređenju ruskih službi. Tokom napada na Ukrajinu u septembru 2025. godine u poljski vazdušni prostor doletjelo je osam dronova. Srećom, nije bilo žrtava, a ozbiljno je oštećena jedna kuća. Poljske vlasti su na ovu provokaciju reagovale ozbiljno-oboreno je svih osam dronova, a konsultovani su i NATO saveznici. Ministar spoljnih poslova Sikorski uručio je notu upozorenja otpravniku poslova ruske ambasade da Poljska neće tolerisati ovakve provokacije. Najozbiljiji slučaj sabotaže desio se u novembru 2025, kada je na željeznici između Varšave i Lublina oštećena pruga što je ozbiljno ugrozilo bezbjednost putnika. Na svu sreću i tu nije bilo žrtava. Ipak, sve ovo nam pokazuje da Rusija konstantno nastavlja svoje provokacije prema zemljama Zapadne Evrope, sa ciljem narušavanja evropskog poretka zasnovanog na demokratiji i uspostavljenog nakon završetka Hladnog rata. Poljska bilježi učestale prodore na granici sa Bjelorusijom. Možete li nam detaljnije pojasniti o čemu se tu radi? Već više godina režim Aleksandra Lukašenka, bliskog saradnika Vladimira Putina, sprovodi politiku dovođenja migranata na granicu Poljske i Bjelorusije. Ovakvi potezi vršeni su i prema baltičkim državama. Kao što su potvrdili poljski zvaničnici, mnogi migranti imaju samo ruske vize. Radi se o dovođenju ljudi, sa Kube, Bliskog Istoka, Afrike, sa globalnog juga, kojima se obećava ulazak u Evropsku uniju. Bjeloruske službe ih dovode na granicu i ostavljaju ih da sami prođu. Međutim, poljske službe im ne dozvoljavaju prelazak granice i odbijaju im ulazak. Poljske službe onemogućavaju ulazak, duž cijele granice sagrađena je ograda koja čini vrlo efikasnu prepreku za prelazak. To je odgovor na poteze Minska i Moskve. Poljska već neko vrijeme organizuje vojnu obuku i pojačava vojsku- da li to znači da mogućnost rata nije isključena? U Poljskoj se govori o potrebi vraćanja obavezne vojne obuke od koje se odustalo prije već skoro 20 godina. Odluka o tome ipak nije donesena. Čujemo mnogo upozorenja od strane raznih analitičara i političara da treba da se spremamo za rat sa Rusijom i da on u skorijoj budućnosti nije isključen. Ja bih rekao da, kao i u slučaju dalekog putovanja kolima, treba da vodimo računa o tehničkom stanju vozila. Tako i u slučaju ruskih prijetnji, zdravoumno je da se pripremamo za eventualno odbranu, ali da ne paničimo. Poljska je prilično uspješna država sa relativno jakom ekonomijom, da navedem samo da smo ušli ove godine među 20 najjačih ekonomija svijeta. Što se tiče bezbjednosti, Poljska je ozbiljno pristupila programu naoružavanja, kupujemo modernu svjetsku opremu iz SAD-a, Švedske, Koreje. Vojni analitičari govore o promišljenoj politici nabavke oružja i vojne opreme.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330100316_2596f75909ce981db10c24ffbbf165cb466980119a3f4ef87ca8ca78fddda15b" data-rendition-name="original" width="3888" height="2592" loading="lazy" alt="poljska vojska"><figcaption>Ilustracija(Photo: Shutterstock)Copyright (c) 2015 De Visu/Shutterstock. No use without permission.</figcaption></figure>  Znamo šta je stav Poljske. Međutim, šta je sa ostalim srednjoevropskim državama? Vidimo da ima evropskih lidera koji su, blago rečeno, tolerantni prema Rusiji? Drugi primjeri podrške Ukrajini su baltičke države Litvanija, Letonija i Estonija, koje su žestoko iskusile decenije pripadnosti SSSR-u. Ove zemlje su prozapadno nastrojene, a zbog blizine Rusije i stalnih prijetnji pružile su od početka bezrezervnu podršku Ukrajincima. Naravno, slučajevi stava Mađarske ili u posljednje vrijeme Slovačke su drugačiji. Treba ipak imati na umu da Viktor Orban, pod čijom je vlašću Mađarska znatno ekonomski oslabila, o demokratiji da ne govorim, na predstojećim izborima vjerovatno gubi vlast. Kod Orbana međutim vidi se težnja ka reviziji granica čime bi Mađarska pripojila djelove susjednih država, međutim to se čini nemogućim. U Slovačkoj na izborima pobjedio je Robert Fico koji se protivi pomoći Ukrajini. Kao i Orban, Fico računa na korisne sporazume o isporuci gasa. U Češkoj na parlamentarnim izborima pobjedio je Andrej Babiš koji je takođe skeptičan prema pomoći Ukrajini, dok predsjednik Petr Pavel nastavlja da podržava Kijev. Navedeni slučajevi kao i uspjesi populista iz AfD-a u Njemačkoj i Narodnog fronta u Francuskoj, govore da ima naznaka da je Evropa postala malo umorena neprestanim pomaganjem Ukrajini i ugroženošću od strane Rusije. Međutim treba imati na umu da su upravo Njemačka i Francuska napravile veliki preokret u svojoj politici prema Moskvi. Obustavljeni su dugoročni programi rusko-njemačke saradnje, po kojima je Berlin dobijao jeftine sirovine. Obustavljen je veoma kontroverzan projekat Nord Stream, odnosno Sjeverni tok za gas, a francuski predsjednik aktivno pregovara o okončanju rata u Ukrajini. Vrijedi napomenuti da je Rusija, kojoj su veliki dio budžeta činili prihodi od prodaje gasa i nafte u Evropi, izgubila svoje veliko tržište. U Srednjoj Evropi sve vrijeme uprkos uspjesima populista, podrška Ukrajini ne prestaje. Iako su proruski glasovi sve jači u Evropi, ne vjerujem da će oni postati dominantni. Prema novim istraživanjima, antiukrajinsko raspoloženje u Poljskoj, koja je jedan od najpostojanijih saveznika Ukrajine, skočilo je za 100 %. Koji su, po Vama, razlozi za to? Nažalost, antiukrajinsko raspoloženje je poraslo posljedjnih godina. Tu je umnogome uticala ruska propaganda, ruski botovi i trolovi, koji su sveprisutni na internetu, na društvenim mrežama. Kao primjer navešću situaciju nakon ulaska drona u poljski vazdušni prostor u septembru, kad se odjednom pojavio veliki broj komentara, lažno optužujući Ukrajince za ulazak dronova. Ima i lažnih informacija u javnom prostoru, na primjer o tome da Ukrajinci opterećuju poljski budžet i zdravstveni sistem i da zbog toga mora duže da se čeka na usluge ljekara. Zapravo, istraživanja pokazuju nešto suprotno- ukrajinske izbjeglice koje rade u Poljskoj (od kojih je većina zaposlena) uplaćuju mnogo više u zdravstveni sistem kroz poreze nego što koriste zdravstvene usluge. Tu je i još jedna bitna stavka- da nema radnika iz Ukrajine, na građevinske usluge ili kućne poslove moralo bi da se čeka jako dugo, jer Poljska ima problem sa manjkom radne snage. Ima i još jedan razlog antiukrajinskog raspoloženja. Naime, dio poljskog društva naivno smatra da bi neka vrsta sporazuma sa Rusijom na račun Ukrajine obezbjedila dugotrajnu bezbjednost. To vam je međutim, ako pogledamo ranije navedene ciljeve Putinove Rusije, jednako kao što je tadašnji britanski premijer Nevil Čemberlen smatrao da predaja Čehoslovačke u Minhenu 1938. godine može sačuvati mir. Antiukrajinsko raspoloženje nije samo slučaj Poljske, već se rast antiukrajinskog raspoloženja bilježi u cijeloj Evropi. Dezinformacije koju Ruska federacija protura putem društvenih mreža imaju efekta, iako donekle ograničenog. Za mnoge populiste na Zapadu, Putin je oličenje snažnog vođe, a Rusija zemlja tradicionalnih vrijednosti. Ne treba zanemariti ni porast populističke politike u Evropi vezano uz problem migracija ili rasta životnih troškova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121421124_f3ac9f11dce740f7ca7f9538f6a000358ad81f0aaa29f00d8284e8eeedf061ec" data-rendition-name="original" width="765" height="511" loading="lazy" alt="Poljska Ukrajina"></figure>  Šta je (ratni) cilj Rusije i šta je to od čega evropski lideri strahuju? Ruska je vlast pretpostavljala da će za par dana uspjeti da osvoji Ukrajinu, uđe u Kijev i uspostavi marionetsku, prorusku vlast. Ukrajinci su uspjeli da odbrane svoju nezavisnost i teško je da se zamisli bilo kakvo potčinjavanje te države Rusiji u budućnosti. Ruski ciljevi, iako neki naivno tvrde da se samo radi o prisvajanju istočnih dijelova Ukrajine su daleko širi. Naime radi se o opovrgavanju poretka uspostavljenog padom Berlinskog zida i pokušaju da se ponovo izgradi zona uticaja u Srednjoj Evropi, te oslabi Zapad. Mislim da vrijedi da se vratimo na čuveni Dug telegram iz 1946. u kojem je Džordž Kenan, američki sekretar za spoljnu politiku objasnio sovjetsku spoljnju poilitiku kao izraz prevazilaženja unutrašnje slabosti društva, odnosno- ekspanzionizam je trebalo da služi kao odgovor na slabost države. I dan danas imamo tu situaciju. Uprkos velikim prihodima od prodaje sirovina, ruski političari nikad nijesu bili zainteresovani za modernizaciju države. Rusija nema moderne tehnologije, njen koncept velesile prilično je anahroničan. Vratiću se na Putinovu izjavu da je pad Sovjetskog Saveza najveća tragedija 20. vijeka. Zapravo, Rusija ne pristaje na prihvatanje realne situacije da su baltičke države, bivše članice SSSR-a, danas moderne, tehnološki razvijene i prosperitetne, u potpunosti evropski orjentisane. Kao apsurdne treba tretirati izjave ruskih političara kako male baltičke države sa stanovništvom od 2 do 4 miliona ugrožavaju rusku bezbjednost. Isti je slučaj sa bivšim satelitima Moskve od Baltika do Crnog mora. Agresivni potezi se primjenjuju i prema skandinavskim zemljama. Podsjetiću na incidete sa dronovima iznad aerodroma u Kopenhagenu, ali i u Norveškoj. Možemo da vidimo prijetnje, prekoračanje vazdušnog prostora, dovođenje emigranata na granice kao elemente hibridnog rata. Vrijedi da se napomene da, iako su rusko-bjeloruske vježbe „Sjever“ u septembru prošle godine trebalo da čine predstavu moći ruske vojske, one su bile znatno manje nego one iz 2021. ili 2017. godine. Putin želi da se vrati imperijalnoj politici, građenoj na nasilju, ali kao što vidimo uprkos velikim gubicima Ukrajinci se uspješno brane, a rat koji su Rusi planirali da završe za 4 dana traje već bezmalo 4 godine. Vi ste istoričar, možete li nam ukratko pojasniti poljsko-ruske odnose u prethodnom vijeku? Naše iskustvo sa ruskim imperijalizmom seže duboko dalje od XX vijeka. Međutim tek su XX vijek i boljševički prevrat 1917. godine predstavljali početak iskustva sa totalitarizmom. Poljska je u odbrambenom ratu 1919-1921. godine uspjela da sačuva svoju nezavianost. Simbol te pobjede je udarac koji je zadat boljševicima u Varšavskoj bici 1920. godine pod vođstvom Jozefa Pilsudskog. Ova se bitka broji među najvažnije u istoriji poljsko-ruskih odnosa, budući da su Lenjin i Trocki računali na širenje komunističkog uticaja i naravno računali su na prevrat u Njemačkoj. Međutim 23. avgusta 1939. sklopljen je pakt Ribentrop- Molotov, koji je odlučio o tjesnoj njemačko -sovjetskoj saradnji i rasparčavanju Srednje Evrope. SSSR i nacistička Njemačka bili su bliski saradnici sve do 22. juna 1941. Sovjetska okupacija istočnih djelova Druge Poljske Republike obilježena je represijama, uništavanjem inteligencije čiji je simbol Katinjski zločin, kada je po Staljnovom naređenju 1940. strijeljano preko 20 hiljada pripadnika poljske inteligencije raznih nacionalnosti. Uz to, Sovjeti su poslali oko 350 hiljada poljskih državljana u sklopu deportacija na Sibir i i Kazahstan, na daleki istok SSSR. Da li vidite kontinuitet u ruskoj politici nakon Drugog svjetskog rata prema zemljama Varšavskog pakta i današnjoj politici koji u Kremlju kreira Vladimir Putin? Ponoviću Putinovu izjavu da je pad SSSR-a najveća tragedija XX vijeka. Ovdje treba napomenuti da uspostavljanje komunističkih vlasti nije nailazilo na odobrenje u zemljama Istočnog Lagera, te da su Rusi, uz prisustvo i pritisak sovjetske vojske preuzimali vlast širom Srednje Evrope. Htio bih da kao primjer ovdje predstavim prilike u Poljskoj. Ulazak sovjetskih trupa 1944/1945. godine na teritoriju Poljske obilježen je nametanjem komunističke vlasti, iako je legitimna vlast postojala u Londonu, imala svoje predstavništvo u Poljskoj (Poljska podzemna država) i rukovodila Zemaljskom vojskom (Armia Krajowa) koja je uspostavljena jos 1939. kao Savez oružane borbe. Ulazak Sovjeta obilježen je represijom prema nekomunističkim strankama, građanima Poljske koji su u ratu bili u podzemnim organizacijama, prvenstveno u Zemaljskoj vojsci. Nametanje komunizma nije naišlo na odobrenje društva. Iako se režim počeo mijenjati nakon Staljinove smrti 1953. godine, a naročito nakon preloma 1956. godine, on nikad nije nailazio na stvarno prihvatanje u poljskom društvu, tu je opšte poznat pokret Solidarnost, koji je započeo iz brodogradilišta u Gdanjsku. Slična je situacija bila i u Mađarskoj, Čehoslovačkoj, za baltičke države i Ukrajinu, koje su uvučene u sam SSSR da ne govorim. Pad komunizma, i oslobođenje Poljske od te vlasti dočekani su sa velikim zadovoljstvom. Ulazak u NATO 1999. godine i u Evropsku uniju 2004. predstavljali su ostvarenje ciljeva integracije sa Zapadom. Srednja Evropa čini danas sastavni i važan dio zapadnih struktura. Ruski imperijalisti ne prihvataju prozapadnu orijentaciju tog dijela svijeta. Upravo te Putinove manipulacije, imperijalno ponašanje, namjera da se Srednja Evropa liši NATO pakta svjedoče o ruskoj želji da se vrati na podređenje Srednje Evrope politici Moskve, iako suverene odluke naroda od Talina preko Kijeva, Varšave, sve do Sofije svjedoče ili o privrženosti zapadnim vrijednostima ili o želji priključenja zapadnom svijetu, kao što je slučaj Ukrajine.

Božena Miljić

Sokulski: Cilj Rusije je da opovrgne poredak uspostavljen padom Berlinskog zida i slabeći Zapad, ponovo izgradi zonu uticaja u Srednjoj Evropi

Federalno tužilaštvo Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pokrenulo je krivičnu istragu protiv predsjednika Federalnih rezervi (FED) Džeroma Pauela, prenose danas mediji.
Pauel je potvrdio da je Ministarstvo pravde uručilo FED sudske pozive i prijetilo krivičnom optužnicom zbog svjedočenja koje je dao odboru Senata o renoviranju zgrada Federalnih rezervi.
On je ocijenio da je ova istraga "bez presedana" i iznio uvjerenje da je pokrenuta zbog toga što je izazvao bijes američkog predsjednika Donalda Trampa odbijajući da snizi kamatne stope uprkos ponovljenom javnom pritisku šefa države.
Predsjednik FED je posljednji u nizu koji se sukobio sa Trampom, a zatim se suočio sa krivičnom istragom američkog Ministarstva pravde.
Tramp je juče, u intervjuu za En-Bi-Si, rekao da nije imao bilo kakva saznanja o istrazi tužilaštva protiv FED.
- Ne znam ništa o tome, ali sam siguran da on nije dobar u FED, a sigurno nije dobar u izgradnji zgrada - rekao je Tramp o Pauelu.

Pokrenuta istraga protiv predsjednika Federalnih rezervi SAD

U Crnoj Gori je, u prethodna 24 sata, evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, saopšteno je iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.&nbsp;
Iz policije su kazali da su te saobraćajne nezgode evidentirane u Podgorici i da u njima nije bilo povrijeđenih osoba.
Izdato je 518 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 67 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za dan devet saobraćajki, bez povrijeđenih

Australija je danas pozvala svoje državljane koji se nalaze u Iranu da odmah napuste zemlju.
- Napustite Iran odmah. Komercijalne opcije za odlazak su i dalje dostupne, ali postaju sve više ograničene. Uskoro bi moglo doći do zatvaranja vazdušnog prostora i otkazivanja letova, što će onemogućiti kasniji odlazak - piše u upozorenju na onlajn servisu Ministarstva spoljnih poslova Australije za pomoć domaćim putnicima.
U upozorenju piše da se i dalje ne preporučuje putovanje u Iran, te da državljani Australije koji uprkos upozorenju ne napuste zemlju sami odgovaraju za svoju bezbjednost.
Njima se savjetuje da budu spremni za boravak u skloništu na duže vrijeme, te da se naprave zalihe vode, hrane i ljekova.
U upozorenju se navodi da je rad australijske ambasade u Iranu obustavljen i da je pružanje konzularne pomoći „izuzetno ograničeno“.

Australija pozvala svoje državljane da odmah napuste Iran, moguće zatvaranje vazdušnog prostora

Policijski službenici Savezne Republike Njemačke uhapsili su turskog državljanina G. M. C. (22), postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica, zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivično djelo otmica maloljetnika.
Kako su precizirali, u saopštenju Uprave policije, hapšenje je realizovano po potjernici Osnovnog suda od 8. jula.
U odvojenom postupku, službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su na teritoriji te opštine locirali i uhapsili kosovskog državljanina I. A. (45).
- On se traži od organa za sprovođenje zakona Kosova radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju odgodine, koju je izrekao Osnovni sud u Mitrovici, zbog izvršenog krivičnog djela laka tjelesna povreda - navodi se u saopštenju.

Tag: rusija