Uzdrmana vlast Zelenskog: Ukrajina prolazi kroz najveću političku krizu od početka ruske invazije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavnim imenovanjem Rustema Umerova novim šefom vanjske obavještajne službe nastavio je niz kadrovskih promjena u vrhu vlasti. No, Ministarstvo odbrane i dalje nema stalnog ministra, a protesti koji traže povratak smijenjenog ministra Mihajla Fedorova ne jenjavaju.

Kriza je počela 14. jula

Kriza je počela 14. jula kada je Zelenski zatražio ostavku premijerke Julije Sviridenko. Dan poslije objavljena je smjena ministra odbrane Fedorova, samo šest mjeseci nakon stupanja na dužnost.

 Novi premijer

Parlament je potom vrlo brzo za novog premijera potvrdio Serhija Koreckog, dotadašnjeg čelnika državne energetske kompanije Naftogaz. Slijed poteza izazvao je najveću domaću političku krizu otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju.

Fedorov je objasnio da je odlazak povezan s reformama javnih nabavki koje su izazvale otpor kod ljudi bliskih vrhu vlasti, optuživši vrhovnog komandanta Oleksandra Sirskog da je kočio reforme i „cijepao zemlju“.

Smjena Fedorova izazvala je svakodnevne proteste u više gradova; organizatori su protest od 31. jula opisali kao „najveći od 2014.“ Zelenski je pod pritiskom ulice 21. jula smijenio Sirskog i imenovao generala Mihajla Drapatija za novog vrhovnog komandanta, no Fedorova nije vratio, uprkos zahtjevu protestanata.

Ministarstvo bez ministra

Iako je smjena Sirskog privremeno smirila ulicu, analitičari se ne slažu je li kriza doista završena. Sadašnji obrazac – odugovlačenje, djelimični ustupci, odbijanje ključnog zahtjeva – sugeriše da je predsjednik krizu prije obuzdao nego riješio.

Chatham House ocjenjuje da su se Zelenskom ovi potezi obili o glavu i pretvorili se u trajniju krizu. Politički analitičar Volodimir Fesenko opisao je predsjednikov zadatak kao traženje kompromisa koji je istovremeno politički pouzdan i stručno vjerodostojan – zadatak koji dosad nije ispunjen jer ključni zahtjev, povratak Fedorova, ostaje neispunjen.

Činjenica da je Ministarstvo odbrane bez ministra već četiri sedmice, uz nastavak imenovanja poput Umerovljevog, upućuje na to da je proces konsolidacije još u toku. Stručnjaci upozoravaju da politička nestabilnost direktno pogađa vojni lanac komandovanja dok Rusija nastavlja intenzivne napade, uprkos uspješnosti ukrajinskih napada dronovima u Rusiji.

Integracija novog komandovanja usred aktivnih borbi nosi rizik: oficiri lojalni prethodnom rukovodstvu mogu usporavati sprovođenje odluka, dok se sistem mora prilagoditi promjeni doktrine – Fedorov je zagovarao dronove i robotiku, Sirski konvencionalniji pristup utemeljen na artiljeriji i ljudstvu.

Uzdrmani Zelenski

Analiza objavljena tokom vrhunca protesta upozorava da nerazriješen sukob donosi usporavanje prilagođavanja na bojištu i dalje ostavke unutar vojske. Dio zapadnih komentatora sugeriše da veliki kadrovski rasplet možda odražava to da se sukob ne odvija onako povoljno kako vlasti javno tvrde.

Analitičari Carnegie Endowment for International Peace smatraju da temeljni problemi vojske – manjak ljudstva, iscrpljenost jedinica, zavisnost od zapadne pomoći – ostaju strukturni te da promjena jedne osobe na vrhu neće sama po sebi promijeniti dinamiku fronta.

Kriza je uzdrmala domaći položaj predsjednika, iako ga formalno još nije ugrozila. Prema anketi grupe Rating s kraja jula, povjerenje u Zelenskog iznosilo je 59 odsto – manje nego u bivšeg vrhovnog komandanta Valerija Zalužnog (70 odsto), Fedorova (skočio s 35 na 65 odsto) i šefa predsjedničke kancelarije Kirila Budanova (62 odsto).

Predsjednik je tako pao na četvrto mjesto po povjerenju, dok se povjerenje u Sirskog srušilo s 39 na 23 odsto. Dugoročniji trend nepovoljniji je – anketa instituta KIIS iz juna pokazala je da 67 odsto Ukrajinaca očekuje da će Zelenski biti zamijenjen nakon rata, naspram 23 odsto 2023.

 Kupovanje vremena

Kako izbori u ratnom stanju nijesu mogući, reorganizacija ostaje predsjedniku gotovo jedini instrument političke obnove – no svaka nova smjena može pojačati nestabilnosti. The New York Times je ovu epizodu opisao kao dio „najgorih turbulencija u ukrajinskoj domaćoj politici“ od početka rata.

Zelenski svoje poteze predstavlja kao osvježenje tima pred još jednu ratnu zimu, u kojoj Rusija najavljuje novu kampanju gađanja energetske infrastrukture, a upravo je energetsko iskustvo bilo ključni razlog odabira Koreckog za premijera.

Koncentracija portfelja odbrane, obavještajnih poslova i pregovora u rukama malog kruga povjerljivih saradnika poput Umerova uklapa se u obrazac koji analitičari prate otkad je u novembru 2025. izbila najveća korupcijska afera mandata, nakon koje je otišao dotadašnji šef kancelarije Andrij Jermak, danas u sudskom postupku zbog pranja novca.

Pitanje koncentracije moći

Ta afera dijelom objašnjava zašto Zelenski oklijeva da vrati popularnog, ali samostalnog Fedorova – povratak bi mogao ponovo otvoriti pitanje koncentracije moći, baš kada javnost sve glasnije traži promjenu.

Kratkoročno, predsjednik je smjenom Sirskog kupio vrijeme, ali ne i zatvorio krizu – protestanti i dalje izlaze na ulice, Ministarstvo odbrane ostaje bez čelnika, a povjerenje se sve više preusmjerava prema vojnim i tehnokratskim figurama izvan njegovog uskog kruga.

Hoće li reorganizacija ojačati ili oslabiti ratni napor zavisiće manje od pojedinačnih imenovanja, a više od toga može li Zelenski obnoviti povjerenje prije nego što nestabilnost u Kijevu počne direktno nagrizati koheziju komandnog lanca na bojištu.