Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi kazao da su saveznici dopremili 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.
Rute je svoje izlaganje započeo rekavši da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na toploj dobrodošlici usred zimske hladnoće koja je okovala Kijev.
- NATO i Ukrajina zajedno osiguravaju da vaši prijatelji i partneri znaju kakva vam je sigurnosna pomoć potrebna. Naša komanda u Visbadenu u Njemačkoj (NSATU) koordinira snabdijevanje osnovnom vojnom opremom i obukom. Ovo ne samo da zadovoljava neposredne potrebe na bojnom polju, već i fokusira vaše buduće snage - rekao je Rute.
On je dodao da će pomoć Ukrajini i dalje stizati od SAD-a i partnera kroz inicijativu PURL, čime se osigurava snabdijevanje ukrajinskih snaga.
- Ova oprema stalno pristiže i nastavlja da vam pomaže da zaštitite svoje gradove i branite linije fronta. Od kada smo pokrenuli PURL prošlog ljeta, isporučili smo oko 75 odsto svih raketa za ukrajinske baterije Patriot i 90 odsto raketa koje se koriste u drugim sistemima protivvazdušne odbrane - dodao je Rute.
Rute je ovom prilikom pozvao saveznike da detaljno pregledaju svoje zalihe jer su ukrajinske potrebe hitne.
- Sljedeće sedmice ćemo imati još jedan sastanak u Ramstein formatu kako bismo se pozabavili tim pitanjem, a to će se pojaviti i kasnije danas na mojim sastancima sa ministrom odbrane. NATO stoji uz Ukrajinu i podržava je danas i u godinama koje dolaze, ne samo zato što dijelimo zajedničke vrijednosti, već i zato što je naša sigurnost međusobno povezana. Svi podržavamo vaš suverenitet, vašu sigurnost i vašu težnju za mirom - rekao je Rute.
On je poručio da su Ukrajini potrebne snažne oružane snage, navodeći da su Kijevu prijeko potrebne čvrste sigurnosne garancije kako bi se mogla odbraniti ukoliko bi ponovo bila napadnuta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rute iz Kijeva: Dopremili smo 90 odsto raketa za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane

Nakon nove runde mirovnih razgovora o prekidu rata u Ukrajini uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Dražava održane u Abu Dabiju oglasio se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodeći da je američka strana predložila obustavu ruskih udara na ukrajinsku energetsku infrastrukturu kao korak deeskalacije.
U objavi na svom X nalogu, Zelenski je poručio da je pokrenuto pitanje obustave ruskih napada na drugu kritičnu infrastrukturu, ukazavši da su ruske snage obustavile napade na energetsku infrastrukturu, ali da su nastavile sa udarima na ukrajinsku željeznicu i druge objekte, prenosi Tanjug.
- Amerikanci su očekivali da će to trajati nedjelju dana, ali danas su nas Rusi udarili sa 71 raketom i 450 dronova. Kada je završena prethodna runda pregovora u Abu Dabiju Rusija je odložila udare, ali onda nas je napala tokom najhladnijih dana - navodi se u objavi Zelenskog.
On je naglasio da je američka strana predložila da se prekid ruskih napada produži do sljedeće runde pregovora.
- Tako bi trebalo da bude kako bi se mogao održati sljedeći sastanak, a zatim bi strane nastavile da razgovaraju i o drugim načinima deeskalacije i o tome kako mi vidimo kraj rata. Sastanak je odložen za sredu-četvrtak iz razloga koji nisu povezani sa Ukrajinom. Iz naše perspektive, deeskalacija je trebalo da se nastavi. Pa ipak, nije - navodi se u objavi Zelenskog.

Zelenski: SAD predložile obustavu napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je danas, 3. februara, tokom posjete Tajlandu da je jasno ko će pobiijediti u ratu u Ukrajini i poručio da je potpuno nepotrebno da Evropska unija ''produžava ubijanje'' trošenjem milijardi eura za Ukrajinu.
Nakon razgovora sa svojim tajlandskim kolegom, ministrom spoljnih poslova Sihasakuom Fuangetkeovom, Sijarto je rekao da je Tajland jedan od glavnih partnera Mađarske u jugoistočnoj Aziji i konstatovao da su obje zemlje na strani mira, prenosi agencija MTI.
- Čak i iz perspektive Tajlanda je jasno da se rat u Ukrajini ne može riješiti na bojnom polju, već samo za pregovaračkim stolom. Što duže traje ovaj rat, ukrajinski narod više pati, više ljudi umire i Ukrajina se uništava, tako da nema smisla da EU šalje još novca ili oružja u Ukrajinu - rekao je SIjarto, prenosi Tanjug.
On je potvrdio da je svom tajlandskom kolegi rekao da u Briselu postoji ratni fanatizam ljudi koji žele da novac evropskih naroda šalju u Ukrajinu.
- Mi Mađari to nećemo dozvoliti - poručio je Sijarto.
On je istakao da je ekonomska saradnja Mađarske i Tajlanda veoma uspješna.
- Tajland takođe cijeni to što Mađarska danas pruža najprivlačnije investiciono okruženje u Evropi - poručio je Sijarto.

Sijarto: Jasno je ko će pobijediti u ratu u Ukrajini

Više od 1.100 stambenih zgrada u Kijevu i okolini je bez grijanja zbog ruskog napada na infrastrukturu u glavnom gradu Ukrajine, izjavio je danas gradonačelnik Vitalij Kličko na Telegramu.
Temperatura u Kijevu je danas popodne bila minus devet stepeni Celzijusa, a očekuje se da noćas opadne na minus 17.
Po riječima gradonačelnika, gradski sistem grijanja je teško oštećena prošle noći i stručnjaci procjenjuju obim štete i izglede za popravku.
- Grad postavlja dodatne grijne punktove u školama u naseljima gdje su zgrade bez grijanja - dodao je Kličko.

Kličko: U Kijevu preko 1.100 zgrada bez grijanja

Švedska i Danska nabaviće i snabdjeti Ukrajinu sistemima protivvazdušne odbrane vrijednim 245 miliona EUR, saopštili su danas ministri odbrane dvije zemlje.
&nbsp;Švedski ministar odbrane Pal Jonson rekao je da će Švedska finansirati kupovinu sistema protivvazdušne odbrane “tridon” sa 198 miliona EUR, dok će Danska doprinijeti sa oko 47 miliona EUR, prenosi Tanjug.
&nbsp;- Kupovina ne samo da podržava Ukrajinu na bojnom polju sa više vojne opreme, već i jača proizvodne kapacitete u Švedskoj- rekao je Jonson na zajedničkoj konferenciji za novinare u Geteborgu u Švedskoj sa danskim kolegom Troelsom Lundom Pulsenom.
&nbsp;Švedska i Danska pružaju kontinuiranu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Švedska i Danska zajedno kupuju sisteme PVO za Ukrajinu vrijedne 245 miliona EUR

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha žestoko je kritikovao predsjednika krovne svjetske fudbalske federacije FIFA-e Đanija Infantina.
Sibihi se nije svidjela posljednja najava koju je dao Infantino, pošto je kazao da će se uskoro donijeti odluka o povratku reprezentacije Rusije i ruskih klubova u takmičenja pod okriljem FIFA-e i UEFA-e.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrii_sybiha%2Fstatus%2F2018385051398832517%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018385051398832517%7Ctwgr%5Efdd30d5d70924df5c8ad918bc918289b7159ed82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Rusija je izbačena iz svih takmičenja od početka invazije na Ukrajinu, a Infantino je kazao da to nije donijelo ništa dobro. Sada se očekuje ukidanje zabrane, a Ukrajinci su razočarani takvim raspletom.
- Šest stotina sedamdeset i devet (679) ukrajinskih djevojčica i dječaka nikada neće moći igrati fudbal - Rusija ih je ubila - napisao je Sibiha na Tviteru.
- I nastavlja ih ubijati sve više dok moralni degenerici predlažu ukidanje zabrana, uprkos ruskom neuspjehu da okonča rat. Buduće generacije će ovo smatrati sramotom koja podsjeća na Olimpijske igre 1936 - dodao je Sibiha.
Ranije je FIFA takođe znala razljutiti Ukrajince, pošto je u decembru 2024. godine tokom žrijeba prikazala kartu na kojoj je Krim pripojen Rusiji i nije dio Ukrajine.

"Moralni degenerici": Ukrajinski ministar žestoko kritikovao Infantina jer želi ukinuti zabranu Rusima

Specijalni izaslanik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, Stiv Vitkof, prisustvovaće pregovorima sa delegacijama Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, saopšteno je danas iz Bijele kuće, javlja Rojters.
Prethodno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će se naredni krug trilateralnih pregovora između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o završetku rata u Ukrajini održati 4. i 5. februara u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Upravo je stigao izvještaj naše pregovaračke ekipe. Određeni su datumi narednih trilateralnih susreta: 4. i 5. februara u Abu Dabiju. Ukrajina je spremna za suštinske razgovore i zainteresovani smo da nas ishod približi stvarnom i dostojanstvenom kraju rata- napisao je Zelenski na Telegramu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je odlaganje druge runde mirovnih pregovora o Ukrajini u Abu Dabiju rezultat neslaganja u rasporedima delegacija, i da će novi razgovori biti održani 4. i 5. februara.
- Oni (razgovori) su zaista bili planirani od samog početka, drugi krug rada bezbjednosne grupe bio je zakazan za prošlu nedjelju, ali su bila potrebna dodatna prilagođavanja rasporeda tri strane- rekao je Peskov novinarima, prenijela je agencija RIA Novosti.
SAD su saopštile da su obije strane "blizu dogovora", ali, prema ukrajinskim izvorima, ključna prepreka ostaju teritorije u poslijeratnom rješenju.
Na prethodnom susretu u Abu Dabiju, 23-24. januara, fokus pregovora je bio na završetku rata i daljem procesu mirovnih dogovora.

Vitkof će predstavljati SAD na pregovorima sa Rusijom i Ukrajinom

Rezultati istraživanja Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju pokazuju da čak 40 odsto Ukrajinaca smatra prihvatljivim ustupanje teritorije Donbasa Rusiji. Riječ je o administrativnoj jedinici koju čine Lugansk i Donjeck.
Prema rezultatima ankete, 52 odsto ispitanika smatra potpuno neprihvatljivim da se cio Donbas preda pod rusku kontrolu u zamjenu za bezbjednosne garancije. Ipak, 40 odsto je spremno da prihvati takav ustupak, iako većina njih priznaje da bi to bio težak uslov.
Ostatak anketiranih nije se mogao odlučiti između ove dvije opcije.
Sociolozi su takođe primijetili da se tokom posljednje dvije sedmice januara, uprkos napadima velikih razmjera i problemima sa električnom energijom i grijanjem u Ukrajini, podrška takvom mirovnom rješenju nije povećala.
Među stanovnicima Kijeva, 59 odsto smatra odustajanje od Donbasa potpuno neprihvatljivim, dok je 31 odsto spremno da to prihvati.
Istraživanje je sprovedeno od 23. do 29. januara putem telefonskih intervjua, zasnovanih na slučajnom uzorku brojeva mobilnih telefona u svim regijama Ukrajine, osim na okupiranim teritorijama.
Ukupno su anketirana 1.003 građanina Ukrajine starosti 18 i više godina.

Za 40 odsto Ukrajinaca prihvatljivo prepuštanje Donbasa pod rusku kontrolu

Stranka Viktora Orbana užurbano pokušava da osvoji naklonost birača uoči izbora u aprilu i to opet optužbama na račun Evropske unije i Ukrajine. To se pretvara u ozbiljan diplomatski sukob.
Na slici se vidi veseli i nasmijani Volodimir Zelenski koji pruža otvorenu ruku. Do njega su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef poslaničke grupe Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu Manfred Veber. S ozbiljnim izrazima lica, kao da komanduju, oni pokazuju na otvoreni dlan ukrajinskog predsjednika. Na montaži je i crveni znak „stop“, i natpis: „Briselu poručujemo: Nećemo da plaćamo!“
Pismo s tim letkom ovih dana dobila su sva domaćinstva u Mađarskoj, piše Dojče vele.
Riječ je o takozvanoj „nacionalnoj peticiji“ vlade Viktora Orbana. Tekst sadrži potpuno izmišljene tvrdnje: Brisel navodno planira da Ukrajinu „u sljedeće četiri godine“ primi u Evropsku uniju i da toj zemlji isplati „800 milijardi dolara“. Da bi to finansirao, Brisel navodno želi da u Mađarskoj ukine 13. i 14. penziju, da poveća poreze i ukine subvencije za komunalije. 
- Za Brisel više nije važno ništa drugo, samo Ukrajina - tvrdi se u peticiji.
Tu su i tri rubrike u kojima se može zaokružiti „ne“ – „ne“ finansiranju rusko‑ukrajinskog rata, „ne“ finansiranju Ukrajine i „ne“ poskupljenju komunalija zbog rata.
<h2>Kijevu je dosta svega</h2>
Ta „peticija“ koja pravno ne znači ništa, samo je dio najnovije kampanje protiv Ukrajine Orbanove vlade i stiže usred mađarske izborne kampanje. Uzgred budi rečeno, naravno da je plaćena novcem mađarskih poreskih obveznika.
Ujedno, ta kampanja izazvala je novu diplomatski sukob između Mađarske i Ukrajine kakav još nije viđen. Jer, za razliku od dosadašnjih kampanja, Orbanova vlada je sada zaista izgubila sve obzire. Ali sada je i Kijevu dosta.
Tako je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu reagovao jasnim riječima: „Svaki Viktor koji živi od evropskog novca, a prodaje evropske interese, zaslužuje šamar.“ 
A ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je Orbana da je od Mađarske napravio „pomagača režima u Kremlju“ i da se ponaša kao nekadašnji „Hitlerov poslušnik Ferenc Salaši“.
<h2>Prepucavanje na društvnim mrežama</h2>
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova zbog peticije je i zvanično pozvalo mađarskog ambasadora „na konsultacije“, a potom je i Budimpešta na to uzvratila istom mjerom i uručila ukrajinskom ambasadoru protestnu notu zbog navodnog miješanja Kijeva u mađarsku izbornu kampanju. Isto tako, traje prepucavanje na društvenim mrežama između mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta i ukrajinskog Sibihe.
Na mreži je aktivan i Orban: na Fejsbuku je, obraćajući se Zelenskom i ukrajinskom rukovodstvu, objavio citat iz vulgarnog pesničkog teksta mađarskog nacionalnog pjesnika Šandora Petefija. U toj antihabsburškoj pjesmi iz 1848. Petefi izgovara izrazito uvredljivu i opscenu psovku protiv moguće okupacije Mađarske.
<h2>Teške optužbe na račun Ukrajine</h2>
Ali Orbanu nije važna Ukrajina, nego parlamentarni izbori, koji će se održati 12. aprila. Orban i njegova stranka Fides već mjesecima pokušavaju da pronađu temu uz pomoć koje bi u anketama potisnuli opozicionog lidera Petera Mađara i njegovu stranku Tisa – za sada bez uspjeha. Proljećna antiukrajinska kampanja iz 2025. u kojoj je Ukrajina prikazivana kao mafijaška, narkodilerska i prevarantska država, propala je jer su je, čini se, mnogi Mađari smatrali previše primitivnom.
Sada Orban pokušava ponovo, ali s drukčijim naglaskom: snažno cilja na strah od rata, želju za mirom i finansijsku nesigurnost Mađara. Poručuje kako Brisel i Kijev navodno žele da dovedu opozicionu Tisu na vlast kako bi regrutovali mađarske vojnike za rat s Rusijom, a Mađarima uzeli novac za finansiranje rata u Ukrajini.
Samo „nacionalna vlada“ pod Orbanom, tvrdi se, Mađarskoj garantuje mir.
<h2>„Teritorija koja se danas zove Ukrajina“</h2>
Premijer takođe tvrdi da je EU odlučila da Ukrajinu primi u članstvo već 2027. Pored navodnih 800 milijardi dolara, Ukrajina bi u sljedećih deset godina trebalo da dobije još 700 milijardi dolara vojne pomoći. Novinarima u Briselu Orban je nedavno rekao: „Mislim da u sljedećih sto godina nijedan mađarski parlament neće glasati za ulazak Ukrajine u EU.“
A onda je u subotu 24. januara Orban svoje viđenje budućnosti Ukrajine iznio s do sada neviđenim cinizmom, ignorišući geografske činjenice i protivno sopstvenoj politici „suvereniteta“. 
- Moramo prihvatiti da NATO i EU ne mogu direktno da dosegnu rusku granicu. Rusi će na to uvijek odgovoriti ratom - rekao je na jednom predizbornom skupu. Rusija je, tvrdi, jasno dala do znanja da želi tampon-zonu prema NATO.
- Do rata 2022. to je bila Ukrajina. Rat je izbio jer je Ukrajina željela u NATO. Sada treba učiniti sve da teritorija koja se danas zove Ukrajina opet postane mirna tampon-država - rekao je Orban i dodao da se to može uporediti sa brakom: „Ponekad je mir važniji od pravde.“
<h2>Zašto ruski ambasador nije pozvan?</h2>
Opoziciona stranka Tisa do sada je reagovala uzdržano na tu kampanju Orbanove vlade protiv Ukrajine. Ponavlja samo da se zalaže se za humanitarnu, ali nenasilnu pomoć Ukrajini. Pritom, iako je i Tisa nepovjerljiva prema ulasku susjedne zemlje u EU, ona traži radikalni zaokret u odnosu na Orbanovu prorusku politiku i želi da Mađarska ponovo postane pouzdan i predvidljiv EU-partner.
Povodom pozivanja ukrajinskog ambasadora u mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova, spoljnopolitička portparolka Tise, Anita Orban, napisala je na Fejsbuku: „Zašto je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto "zaboravio" da pozove ruskog ambasadora kad je ruska raketa pogodila Mukačevo?“
Mukačevo (mađarski: Munkács) na zapadu Ukrajine u avgustu 2025. bilo je izloženo raketnom napadu, a u tom regionu živi pretežno mađarska manjina. Iako se Orbanova vlada predstavlja kao zaštitnica Mađara i u susjednim državama, ona nikada nije osudila taj napad. Štaviše: mađarski predsjednik Tamaš Šuljok tada je u pisanoj poruci saučešća žrtvama napada lično precrtao pridev „ruski“ ispred „raketni napad“.

Orban u borbi za glasove u Mađarskoj: Đonom na Ukrajinu

Nova runda trilateralnih razgovora predstavnika Kijeva, Moskve i Vašingtona u Ujedinjenim Arapskim Emiratima očekuje se ove nedjelje, dok Rusija nastavlja smrtonosne vazdušne napade na civilne lokacije u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u nedjelju u večernjem video obraćanju rekao da postoji "dogovor o održavanju trilateralnog sastanka na odgovarajućem nivou... u srijedu i četvrtak u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i prošlog puta".
Oko razgovora je vladala neizvjesnost, pošto je prvobitno trebalo da se održe u glavnom gradu UAE u subotu. Zelenski je dan ranije rekao da je njegov tim spreman za te pregovore, ali da čeka vijest iz SAD.
Ovogodišnja oštra zima doprinjela je da borbe budu napornije nego inače – i za ukrajinske i za ruske trupe.
Zelenski je najavio da će se u ponedjeljak sastati s ukrajinskim glavnim pregovaračem Rustemom Umerovim i da će već uveče pregovarački tim biti na putu ka Abu Dabiju.
- Februar će biti period prilično intenzivnih spoljnopolitičkih aktivnosti s naše strane, s kontaktima i sastancima koji počinju sjutra - dodao je Zelenski.
Očekuju da će američka strana biti podjednako aktivna i to se posebno odnosi na mjere deeskalacije – smanjenje udara.
- I mnogo toga zavisi od toga u čemu će američka strana uspjeti, kako bi ljudi vjerovali i u proces i u rezultate, naravno - dodao je ukrajinski predsjednik.
Direktni pregovori u kojima učestvuju Moskva i Kijev, zajedno sa predstavnicima SAD, nastavljeni su u Abu Dabiju 23. i 24. januara. Ukrajinski i ruski pregovarači su se rijetko sastajali od početka invazije Rusije u februaru 2022.
Specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof prošle nedjelje u Majamiju je s pregovaračem Kremlja Kirilom Dmitrijevim održao, kako je naveo, "produktivne i konstruktivne sastanke".
Vitkof je rekao da su ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent), zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner i vladin savjetnik Džoš Grinbaum takođe učestvovali u razgovorima na Floridi.
Uprkos, prema američkim zvaničnicima, pozitivne dinamike u obnovljenim diplomatskim naporima, Rusija je u vazdušnim napadima nastavila da pogađa civilnu infrastrukturu i logistiku širom Ukrajine, dok su temperature u zemlji pale i na minus 30 stepeni Celzijusa.
Ukrajinski zvaničnici su u nedjelju izvijestili da je u dva odvojena napada dronovima poginulo najmanje 18 ljudi u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine na jugoistoku, a najmanje sedam je povrijeđeno.
Šesnaest ljudi je poginulo kada je ruski dron udario u blizini autobusa u oblasti Pavlograda, dok su još dvije osobe poginule pošto je dron udario u privatnu kuću u glavnom gradu regiona, Dnjepru, ranije tog dana.
DTEK, najveća ukrajinska privatna komunalna kompanija, koja je bila vlasnik autobusa, dodala je da su poginuli u oblasti Pavlograda bili rudari koji su se vraćali sa smjene.
Detalji napada ne mogu se odmah nezavisno potvrditi.
U susjednom gradu Zaporižju vazdušni napadi su počeli ubrzo poslije ponoći između subote i nedjelje. Regionalni guverner Ivan Fedorov rekao je da je najmanje šest osoba povrijeđeno u napadu na porodilište.
Fedorov je dodao da su dvije povrijeđene žene bile na ljekarskim pregledima u trenutku udara. U objavi na Telegramu koja prikazuje posljedice, opisao je napad kao "još jedan dokaz rata usmjerenog protiv života".
Kasnije je dodao da su u sekundarnom napadu na grad, koji se nalazi manje od 50 kilometara od južne linije fronta zemlje, povrijeđene još tri osobe u drugom naselju. Regionalni guverner je rekao da je među njima bio i dječak.
Rusija je nastavila napade nakon što je Tramp 29. januara rekao da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin lično obećao da će obustaviti vazdušne napade na prijestonicu i druge "razne gradove" na sedam dana.

Nova runda razgovora Kijeva, Moskve i Vašingtona, dok Rusija nastavlja napade

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je obiman zakon o finansiranju kojim se u potpunosti ponovo otvara savezna vlada.
Donald Tramp je u utorak popodne potpisao opsežan paket budžetskih mera kojim se ponovo otvara vlada, prenosi CNN.
- Oduševljen sam što potpisujem Zakon o konsolidovanim aproprijacijama kako bismo odmah ponovo otvorili saveznu vladu i finansirali +većinu operacija do kraja fiskalne godine - rekao je predsjednik u Ovalnoj kancelariji.
Potpis predsjednika okončava delimičnu obustavu rada vlade koja je trajala tri dana i obezbjeđuje sredstva za niz ključnih ministarstava, ali stvara novi rok za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbjednost za dvije nedjelje.

Tramp potpisao zakon o finansiranju i ponovnom otvaranju vlade

Vrijednost bitkoina pala je na najniži nivo otkad se američki predsjednik Donald Tramp prije nešto više od godinu vratio u Bijelu kuću. Time su izbrisani svi dobici koje je ova kriptovaluta ostvarila zahvaljujući optimizmu zbog dolaska predsjednika koji je naklonjen digitalnom novcu, piše Bloomberg. Najveća kriptovaluta nastavlja svoj četvoromjesečni pad i spustila se ispod 74.424 dolara, što je bila najniža tačka u 2025. godini. Taj raniji pad dogodio se u aprilu, kada su Trampove najave novih carina uzdrmale svjetska tržišta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203230216_2a4ead0a1efc77d1668bac3698393133cf21de12b2cb6f56fed777f7a76b3275" data-rendition-name="original" width="942" height="762" loading="lazy" alt="Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana"> <figcaption>Cijena bitkoina u posljednjih godinu dana(Photo: Coinmarketcap)</figcaption> </figure>  - Mnogi su ulagači kupovali dok je cijena padala, nadajući se brzom oporavku", rekao je Bohan Jiang iz kompanije FalconX. Kako je cijena nastavila da tone, aktivirala se prisilna prodaja (likvidacija) njihovih uloga, što je stvorilo dodatni pritisak i još brže srušilo cijenu. Danas je bitkoin pao za čak sedam odsto, na 72.877 dolara. Iako je kasnije vratio dio vrijednosti na 76.000 dolara, od početka ove godine bitkoin je u minusu gotovo 14 odsto. <h2>Udari na tržište i nestanak klađenja</h2> Uprkos podršci iz Bijele kuće, bitkoin je pao za oko 40 odsto od svog rekorda u oktobru. Taj je pad počeo nakon što su Trampovi komentari o carinama izazvali talas prodaja koji je u jednom danu "spržio" 19 milijardi dolara vrijedne opklade uz posuđeni novac (trgovanje s polugom). Tržište se od tog udarca još nije oporavilo. Ovaj pad bitkoina događa se usred opštih previranja: tehnološke dionice gube na vrijednosti; zlato i srebro se polako oporavljaju nakon velikih padova; nafta poskupljuje zbog nemira u svijetu. Podaci s tržišta finansijskih derivata (ugovora kojima se kladi na buduću cijenu) pokazuju da se investitori sada više klade na dalji pad nego na rast.&nbsp; - Raspoloženje je dotaknulo dno - kažu stručnjaci, dodajući da se ulagači sada grčevito pokušavaju zaštititi od daljih gubitaka. <h2>Strah od pucanja balona i povlačenje malih ulagača</h2> Iako su se veliki investitori (institucije) donekle držali, mali ulagači se povlače. To se dogodilo nakon što su neki od najvećih vlasnika bitkoina prodali imovinu vrijednu milijarde dolara. Posebno loše stoje manje poznate kriptovalute (altkoini), koje su u godinu dana izgubile 70 odsto vrijednosti. Čak su i investicijski fondovi koji prate bitkoin (ETF-ovi), u koje ulažu obični građani, zabilježili povlačenje milijardi dolara tokom novembra. - Bitkoinom se i dalje trguje kao rizičnom imovinom koja burno reaguje na svaku promjenu na tržištu, a ne kao "digitalnim zlatom" koje služi za sigurnost - zaključio je Morten Kristensen sa portala AirdropAlert.com.

Bitkoin izbrisao sve dobitke od Trampove pobjede na izborima

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Maroko je evakuisao više od 50.000 ljudi, gotovo polovinu stanovništva sjeverozapadnog grada Ksar el-Kebira, dok su poplave izazvane višenedjeljnim obilnim kišama prijetile da potopi grad, saopštili su državni mediji.
- Grad je postao grad duhova. Sve pijace i prodavnice su zatvorene i većina stanovnika je ili otišla svojom voljom, ili je evakuisana - rekao je lokalni stanovnik Hišam Ađtou za Rojters telefonom.
Maroko se suočava sa teškim poplavama na sjeveru zemlje, posebno u regionima Tanger, Tetuan i Al Hoseima, poslije višemjesečnih neprekidnih kiša.
U Larašu na sjeveru zemlje postavljena su skloništa za hitne slučajeve kako bi se smjestile porodice ugrožene poplavama.
Vodootporni šatori su postavljeni i na fudbalskim stadionima za prijem raseljenih, navele su tamošnje vlasti.
Skloništa, koja se povezuju na osnovne komunalne usluge, ostaće otvorena sve dok porast nivoa reke Lukos predstavlja prijetnju.
Meteorolozi predviđaju i dalje kišu, dok neki stanovnici koriste zatišje od padavina da se nakratko vrate kući.

Tag: ukrajina