Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusija sprema nove masovne udare na tu zemlju.
- Imamo informacije od obavještajnih službi da se Rusi spremaju za nove masovne udare. Iskreno razgovaramo sa partnerima i o raketama i o sistemima protivvazdušne odbrane koji su nam toliko potrebni. Snabdijevanje nije dovoljno. Trudimo se da ubrzamo, i važno je da nas partneri čuju - rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi Ukrinform.
On je kazao da vlada sarađuje sa energetskim kompanijama i partnerima kako bi imala više opreme i više rezervi.
Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da su tokom decembra 2025. godine, i od početka januara, ruske snage izvršile šest masovnih raketnih i bespilotnih napada na teritoriju Ukrajine, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zelenski upozorava: Rusija sprema nove masovne udare na Ukrajinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će proglasiti vanredno stanje u energetskom sektoru kako bi nadoknadio izgubljeno vrijeme i riješio probleme s poremećenim snabdijevanjem električnom energijom, nakon kontinuiranih ruskih napada na infrastrukturu.
Zelenski je to najavio dok su hitne službe nastavile cjelodnevne napore kako bi obnovile snabdijevanje električnom energijom i grijanjem, koje je, naročito u Kijevu, ozbiljno poremećeno nakon ruskog napada prošle sedmice. Popravke u hiljadama stambenih zgrada dodatno otežava hladno vrijeme, s noćnim temperaturama koje su se spuštale blizu minus 20 stepeni Celzijusa.
- Posljedice ruskih napada, uz pogoršanje vremenskih uslova, izuzetno su teške. Za ukrajinski energetski sektor biće proglašeno vanredno stanje… Mnoga pitanja zahtijevaju hitno rješavanje - napisao je Zelenski na engleskom jeziku na društvenoj mreži X.
<h2>Kritike za Klička</h2>
Govoreći kasnije u večernjem video-obraćanju, Zelenski je rekao da nije urađeno dovoljno kako bi se sanirale posljedice napada, te da će vanredno stanje omogućiti vlastima „više mogućnosti i fleksibilnosti“.
Pozvao je na uspostavljanje većeg broja centara u kojima će se građani moći ugrijati i puniti elektronske uređaje, kao i na mogućnost ukidanja noćnog policijskog časa u područjima gdje to bezbjednosna situacija dozvoljava.
Predsjednik Ukrajine je kazao da je Kijev učinio znatno manje od drugih velikih urbanih centara, posebno u odnosu na drugi najveći grad u Ukrajini, Harkov, kada je riječ o pripremama za teškoće izazvane napadima.&nbsp;
- Čak ni posljednjih dana ne vidim dovoljan intenzitet. To se mora hitno ispraviti. Odluke se moraju donositi - istakao je Zelenski.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, koji je ranije imao sukobe sa Zelenskim oko pitanja odbrane glavnog grada, napisao je na Telegramu da gradski zvaničnici moraju „raditi efikasno, donositi odluke i pronalaziti načine za njihovu realizaciju. U suprotnom, posao će obavljati oni koji su sposobni“.

1250x600

1084x550

Zelenski: Proglasićemo vanredno stanje za energetski sektor

Visoka stopa dezerterstva i dva miliona ljudi koji izbjegavaju regrutaciju su među nizom izazova sa kojima se suočava vojska Ukrajine dok Rusija nastavlja invaziju posle gotovo četiri godina borbi, izjavio je danas novi ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov.
On je u Parlamentu rekao da su među problemima sa kojima se suočavaju oružane snage Ukrajine i preterana birokratija, „pristup sovjetskog tipa“ upravljanju i poremećaji u snabdijevanju vojske na liniji fronta dugačkoj gotovo 1.000 kilometara.
- Ne možemo voditi rat sa novim tehnologijama, a sa starom organizacionom strukturom - rekao je Fedorov.
On je rekao da je iz vojske dezertiralo oko 200.000 ljudi i da oko dva miliona ljudi izbjegava regrutaciju.
Parlament je danas Fedorova postavio za novog ministra odbrane, a on se zakleo da će podsticati inovacije i reforme kako bi ojačao vojsku u ratu sa Rusijom.
Novi 34-godišnji ministar, ranije je bio prvi zamjenik premijera i ministar za digitalnu transformaciju.
Njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane, Denis Šmihal je sada ministar energetike i prvi zamenik premijera. Šmihal je svega nekoliko mjeseci bio ministar odbrane – od jula 2025. do pre neki dan, a prije toga je bio premijer s najdužim stažom u istoriji Ukrajine – od 2020. do jula 2025, kada je na molbu predsjednika Volodimira Zelenskog podnio ostavku da bi omogućio rekonstrukciju Vlade.
Tom rekonstrukcijom Zelenski želi da Vladu više usmjeri na bezbjednost, razvoj odbrane i diplomatiju, usred novog zalaganja SAD za postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom.
Fedorov je rekao da Ministarstvo odbrane ima manjak od 300 milijardi hrivni (6,9 milijardi eura) za svoje potrebe.
Evropska unija će najveći dio velikog novog programa zajma dati da pomogne da se finansira ukrajinska vojska i privreda tokom naredne dvije godine, rekla je danas predsjednica Evropske unije Ursula fon der Lajen.
Fedorov je rekao da se ukrajinski odbrambeni sektor znatno proširio od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Na početku rata, rekao je, njegova zemlja je imala sedam privatnih kompanija za dronove i dvije firme koje su razvijale elektronske sisteme za ratovanje, a danas gotovo 500 proizvođača dronova i oko 200 kompanija za elektronsko ratovanje.
On je dodao da su neki sektori nastali od nule, uključujući privatne proizvođače raketa kojih je sada oko 20, i više od 100 kompanija koje proizvode kopnene robotske sisteme.

Novi ministar odbrane Ukrajine: Milioni izbjegavaju regrutaciju ili dezertiraju

Rusija je u velikom veliki vazdušnom napadu na Ukrajinu pogodila kritične energetske objekte, uključujući termoelektranu, dok su temperature širom zemlje pale na minus 15 stepeni Celzijusa.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija u noći između ponedjeljka i utorka upotrijebila skoro 300 dronova, kao i 18 balističkih i sedam krstarećih raketa.&nbsp;
- Situacija u Kijevskoj oblasti je teška - nekoliko stotina hiljada domaćinstava je trenutno bez struje - rekao je Zelenski u objavi na mreži Iks (bivši Tviter), prenosi Radio Slobodna Evropa.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izvelo “masovan udar” na ukrajinske energetske objekte, navodeći da ih koristi ukrajinska vojska i vojno-industrijski kompleks.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha optužio je Rusiju da namjerno napada energetsku infrastrukturu kako bi civili ostali bez struje, vode i grijanja usred ekstremno niskih temperatura.
- Rusija namjerno pokušava da nametne životne uslove sračunate da dovedu do fizičkog uništenja ukrajinskog naroda - napisao je Sibiha na platformi Iks, dodajući da takav čin potpada pod definiciju Člana II (c) Konvencije o genocidu.
Vodeći privatni snabdjevač energije u Ukrajini DTEK saopštio je da su ruske rakete pogodile termoelektranu tokom noći usred niskih temperatura, što je osmi veliki napad na njegove objekte od oktobra prošle godine.
Državni snabdjevač energije Ukrenergo saopštio je danas da je ruski napad raketama i dronovima ciljao energetska postrojenja u nekoliko regiona, ostavljajući mnoge potrošače bez struje u Kijevu i Kijevskoj oblasti, kao i u Černigovskoj, Dnjepropetrovskoj, Zaporožkoj, Žitomirskoj, Harkivskoj i Donjeckoj oblasti.
Ukrenergo je saopštio i da su započeti hitni radovi na popravci i obnovi gdje god to bezbjednosni uslovi dozvoljavaju.
Regionalni guverner je izvijestio da su u ruskom napadu na Harkivsku oblast poginule četiri osobe, dok je nekoliko povrijeđeno.
- Broj ljudi poginulih u neprijateljskom napadu na periferiji Harkiva dostigao je četiri - objavio je Oleg Sinjegubov na Telegramu.

Ukrajina: Stotine hiljada ljudi bez struje poslije napada Rusije na električnu mrežu

Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na otvorene izvore najmanje 19 generala ruske vojske poginulo je tokom četverogodišnjeg rata u Ukrajini.
Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile smrti svih generala, ali su brojni Telegram nalozi potvrdili pogibije najviših oficira ruske vojske.
Još tokom 2022. godine poginuli su generali Andrej Suhovecki, Oleg Mitjajev, Vladimir Frolov, Andrej Simonov, Kanamat Botašev i Roman Kutuzov. Tokom 2023. i 2024. godine poginuli su generali Sergej Gorjačev, Oleg Tsokov i Vladimir Zavadski.
Među nedavnim gubicima su Igor Kirillov, načelnik ruskih trupa za radijacijsku, hemijsku i biološku odbranu; Jaroslav Moskalik, zamjenik načelnika glavne operativne uprave Generalštaba; Mihail Gudkov, zamjenik vrhovnog komandanta Ratne mornarice; Fanil Sarvarov, načelnik odjeljenja za operativnu obuku Generalštaba.
Visoki oficiri su ubijeni i blizu linija fronta, ali i dalje od borbenih zona, uključujući napade na komandna mjesta, incidente u avijaciji, eksplozije i sumnje na sabotažu.
Nekoliko generala je navodno ubijeno snajperskom vatrom ili u artiljerijskim napadima ukrajinske vojske.
S druge strane, ukrajinske obavještajne službe provode operacije likvidacije ruskih oficira u ruskoj pozadini kao dio širih operacija.

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera Ramzana Kadirova pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.
- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.
Iosif Kobzon bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.
Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji Magomed Daudov, Apti Alauddinov i Ramzanov najstariji sin Akhmat Kadirov.

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

U posljednje dvije godine sve nabavke oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine obavljaju se preko domaćih proizvođača, a ukrajinske kompanije navode da su njihova vozila od 20 do 30 odsto jeftinija od uvoznih modela.
Direktor kompanije Ukrainian Armor, Vladislav Belbas, izjavio je da su vozila proizvedena u Ukrajini znatno povoljnija od stranih rješenja i da domaća industrija sada ima kapacitet da zadovolji nacionalnu potražnju, pa čak i da premaši trenutne obime nabavki.
Ipak, naglasio je da puni proizvodni kapaciteti nijesu iskorišćeni zbog ograničenja državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, strana oklopna vozila u Ukrajinu uglavnom dolaze kroz pakete međunarodne vojne pomoći. Tokom 2022. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine nabavljalo je i strane modele, ali u periodu kada domaće kompanije nijesu bile u mogućnosti da isporuče dovoljne količine.
Trenutno proizvodnja ukrajinskih firmi premašuje količine koje vojska nabavlja, a domaća odbrambena industrija dostigla je nivo na kojem može u potpunosti pokriti potrebe za oklopnim vozilima bez uvoza gotovih sistema.
Kompanije su svoje proizvode prilagodile povratnim informacijama i operativnim zahtjevima ukrajinskih jedinica. Kao primjer, Ukrainian Armor je samo ove godine udvostručio proizvodne kapacitete.
Uprkos tehničkoj mogućnosti za dalje povećanje isporuka, finansijska ograničenja u državnim nabavkama ostaju usko grlo. U slučajevima kada je dostupno međunarodno finansiranje, poput programa za samohodni artiljerijski sistem Bohdana, proizvođači mogu znatno povećati obim proizvodnje.

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da Evropa mora da ‘‘podigne cijenu rata‘‘ u Ukrajini kako bi Rusiju primorala na prekid vatre.
- Prekid vatre još nije na dnevnom redu, sasvim očigledno, jer ga Rusija ne želi. Zato moramo da nastavimo sa podizanjem cijene rata, kako bi Rusija shvatila da nema smisla da ga nastavlja - rekao je Merc tokom govora na partijskoj konferenciji CSU, prenose agencije.
Ranije danas njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer rekao je da ruska aneksija Krima i napad na Ukrajinu predstavljaju istorijsku prekretnicu.
Prema njegovim riječima, mora se spriječiti scenario u kojem se regioni ili čitave države tretiraju kao vlasništvo nekoliko velikih sila i pozvao na aktivniju ulogu međunarodne zajednice.

Merc: Moramo podići cijenu rata kako bi Rusiju primorali na primirje

Vozači iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine najavljuju protest za 26. januar. Kažu da će blokirati teretne granične terminale, zbog novog sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, piše N1 Beograd.
Sloge u regionu često nema. Ali, kamiondžije su se ujedinile. Najavljuju da će za tačno 10 dana blokirati teretne granične terminale prema zemljama Šengena, zbog novog sistema ulaska i izlaska iz Evrospke unije. To ih je, kažu, dovelo u problem, budući da i za profesionalne vozače važi pravilo boravka 90 dana u šengenskom prostoru u okviru 180 dana.
“Ako 90 dana podijelimo sa šest mjeseci maksimalno im preostaje da mogu da borave u šengenskom prostoru 15 dana, obzirom da je pravilo jasno da dan ulaska se smatra prvim danom boravka, dan povratka posljednjim danom boravka, a da su to prevozi koji treba da budu učestali”, kaže Neđo Mandić iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Smatramo da je ovo jedna vrlo lukava namjera Evrospke unije da dođe do najkvalitetnije radne snage i preuzme nam sve vozače, a nakon toga mi ćemo biti primorani da svoje firme selimo na prostor Evropske unije i tako unište kompletnu privredu ovog regiona”, navodi Đorđije Lješnjak iz Udruženja prevoznika Crne Gore.
Zato prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine traže da se profesionalni vozači tretiraju kao prekogranični radnici.
“To su stotine hiljada vozača, ne radi se samo o vozačima, radi se o njihovim porodicama, mi smo četiri zemlje koje su najugroženije”, navodi Borislav Popović iz Udruženja prevoznika Srbije.
“Ovi protesti su upućeni idu samo ka Evropskoj komisiji i rješavanju našeg problema”, ističe Amir Hadžidedić iz Udruženja prevoznika BiH.
A koliko kamiondžijama u rješavanju problema pomažu lokalne vlasti?
“Bilo je s njihove strane podrške i inicijative, ali ništa to nije urodilo plodom da bi se nešto riješilo konretno”, odgovara Dino Durmić iz Udruženja prevoznika BiH.
“Naša komunikacija sa našim vlastima i našom državnom administracijom je gotovo nepostojeća”, kaže Đorđije Lješnjak.
“Tražimo od države još više, ne samo naša država, nego da na nivou ministara, predsjednika država, jer ovo mora ići na visokom nivou da se udruže čitav zapadni Balkan, svi ministri, predsjednci, i da zajedno djelujemo u ovome”, navodi Borislav Popović.
Najava o takvom udruživanju nema. Kamiondžije poručuju da će njihova blokada teretnog terminala na samim granicama trajati sve dok njihov problem ne bude riješen.

Kamiondžije najavile blokadu graničnih terminala: Lukava namjera EU da nam preuzme vozače

Predsjednik Socijaldemokratske partije i funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović poručio je da se u Crnoj Gori ponavljaju obrasci političkog djelovanja koji su, kako navodi, prepoznatljivi još od prije tri i po decenije, upozoravajući na opasnost manipulacije nacionalnim osjećanjima i izazivanja društvenog haosa.
Vujović je na mreži X naveo da su barikade, narativi o ugroženosti i instrumentalizacija građana dio, kako je ocijenio, iste beogradske politike koja se ponavlja u detalje.
– Crnogorsko društvo mora izvući pouke iz bliske prošlosti kako ne bi bilo osuđeno na stalno ponavljanje istih grešaka i zabluda – poručio je Vujović.
On je istakao da Srbima u Crnoj Gori treba da budu najbliži svi građani države, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje, jer, kako je naglasio, svi dijele sudbinu jedne domovine.
Posebno je kritikovao, kako je naveo, profesionalne Srbe koji djeluju po principu bezuslovne lojalnosti politici iz Beograda, ocjenjujući da takvi akteri ne mogu biti autentični politički predstavnici, jer iza sebe ostavljaju štetu i podjele.
– Dobre sluge ne mogu biti ništa drugo do loši gospodari – naveo je Vujović.
Zaključio je da će Crna Gora lakše doći do unutrašnjih dogovora onda kada se oslobodi, kako je rekao, uticaja „otrovne politike iz susjedstva“ koja decenijama destabilizuje i sopstveno društvo, ali i region.

Vujović: Beogradska politika ponavlja obrasce haosa, profesionalni Srbi ne smiju biti predstavnici Srba u Crnoj Gori

Karavan 57. Praznika mimoze posjetio je danas Vrnjačku Banju i ulicama ovog grada darivao dio najveselije fešte u regionu. Svečanu povorku Gradske muzike i mažoretki Herceg Novi, trombonjera i maškara pratio je veliki broj mještana i gostiju, koji su uživali u mediteranskoj muzici, koreografijama i cvijetu mimoze. Pažnju posjetilaca privukao je štand Turističke organizacije Herceg Novi na kojem su, uz mimozu, dijeljeni propagandni materijali Praznika mimoze.
- Vrnjačka Banja je ove godine na ruti koju posjećuje Karavan Praznika mimoze, što predstavlja obostrano zadovoljstvo. Uz defile Gradske muzike, mažoretki, maškara, trombonjera i mimozu, pokušaćemo da dočaramo dio atmosfere koja će vladati od 13. do 28. februara. To je i najljepša pozivnica da u tom periodu posjetite Herceg Novi - istakla je direktorica JUK Herceg Fest, Tatjana Ateljević.
Direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević, istakla je da je Karavan Praznika mimoze prvi put posjetio Vrnjačku Banju i da su naišli na odličan prijem.
- Veliki broj mještana i gostiju ispratio je karavan. Drago nam je što imamo ovaj vid saradnje i nadam se da će ona biti nastavljena istim intenzitetom. Očekujemo mještane i goste Vrnjačke Banje na Prazniku mimoze u Herceg Novom - kazala je Banićević.
Ivan Trifunović, direktor Turističke organizacije Vrnjačka Banja, kazao je da je današnji Karavan Praznika mimoze uljepšao dan.
- Drago mi je što imamo prve korake naše saradnje, koja je definisana sporazumom potpisanim 2023. godine. Nadam se da će veliki broj mojih sugrađana posjetiti Praznik mimoze - kazao je Trifunović.
Promocija 57. Praznika mimoze planirana je sjutra na Zlatiboru, u nedjelju u Nikšiću, narednog vikenda u Istočnom Sarajevu i Banja Luci, a potom i u Trebinju.
Pod sloganom „Dok sve spava, mimoza se budi“ objedinjeno je oko 60 pučkih, kulturnih, zabavnih, gastro i sportskih programa tokom dvije nedjelje, od 13. do 28. februara.
Organizatori i pokrovitelji manifestacije su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Turistička organizacija Herceg Novi.

Vrnjačka Banja u mimozinom ruhu

Povodom organizovanja akcije „Najljepše ukrašen objekat“, koja je imala za cilj da podstakne građanke i građane Prijestonice Cetinje da aktivno učestvuju u prazničnom ukrašavanju grada i doprinesu stvaranju toplije i ljepše novogodišnje atmosfere, Turistička organizacija Prijestonice Cetinje nagradila je najkreativnije učesnike.
Kako podsjećaju iz Turističke organizacije, tročlana komisija za sprovođenje akcije na osnovu unaprijed definisanih kriterijuma, obišla je sve prijavljene učesnike, te vodeći se kreativnošću, originalnosti ideje, primijenjenim koloritima, ukupnim novogodišnji doživljajem, kao i upotrebom dekorativnih elemenata, odabrala &nbsp;učesnike u sljedećim kategorijama:
Cvjećara „Bonsai“ – kategorija „Najljepše ukrašen izlog (poslovni prostor)“
Ognjen Banović – kategorija „Najljepše ukrašena terasa/balkon“
Milorad Ćeranić – kategorija „Najljepše ukrašeno dvorište (kuća)“
Takođe, kako dodaju, dodijeljene su i zahvalnice za učešće u akciji: Filipu Markoviću, Jasni Tatar, Radmili Božović, 357 Bakery i Mariji Marković.
Direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Nikola Jablan, zahvalio se svim učesnicima na interesovanju i uloženom trudu, istakavši da je cilj ove akcije upravo aktivno uključivanje građanki i građana u stvaranje prazničnog duha i uljepšavanje grada tokom novogodišnjih i božićnih praznika.
- Zahvaljujem se svim učesnicima koji su svojim kreativnim idejama i dekoracijama doprinijeli da Cetinje i ove godine zablista u prazničnom ruhu. Ovakve inicijative dodatno doprinose ljepšem ambijentu za sve naše sugrađane i posjetioce – kazao je Jablan.
Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, kako se zaključuje u saopštenju, &nbsp;nastaviće i u narednom periodu sa organizovanjem sličnih aktivnosti koje imaju za cilj promociju grada i unapređenje turističke ponude.

Tag: ukrajina