Ukrajinka Olena Jančuk provodi još jedan dan u ledenoj izolaciji u svom stanu u visokoj zgradi, usljed ruskih udara na elektroenergetski sistem zemlje. Takva je svakodnevica brojnih Ukrajinaca koji se bore s nedostatkom električne energije.
Bivša vaspitačica u vrtiću boluje od teškog reumatoidnog artritisa i već sedmicama je zarobljena na 19. spratu svoje zgrade u Kijevu – 650 stepenica iznad zemlje.
Dugi svakodnevni nestanci struje, uzrokovani ruskim bombardovanjem elektrana i dalekovoda, pretvorili su liftove u luksuz.
Dok se januarske temperature spuštaju i do minus 10 stepeni Celzijusa, na unutrašnjoj strani prozora u stanu Olene Jančuk stalno se hvata led – bijeli šareni oblici koji se do jutra šire preko stakla.
Ova 53-godišnjakinja grije se pored improvizovanog „kamina“ napravljenog od svijeća poređanih ispod naslaganih cigli, koje upijaju i polako otpuštaju toplotu. USB kablovi za punjenje vijugaju preko poda od prenatrpanih razdjelnika, dok je njena električna deka povezana na power bank koji čuva za najhladnije sate.
„Kad nema svjetla i grijanja sedamnaest i po sati, moraš nešto smisliti“, kaže ona. „Cigle najbolje zadržavaju toplotu u maloj sobi, zato smo svi u njoj.“
Tokom dana porodica se seli u prostorije koje hvataju zimsko sunce, pa se namjena svake sobe mijenja u skladu s rasporedom nestanaka struje. Noću se teška zimska odjeća ne skida ni u stanu, jer se bez centralnog grijanja prostor brzo hladi.
Kijev, grad s oko tri miliona stanovnika, pretežno čine neboderi – mnogi iz sovjetskog doba – koji sada veći dio dana ostaju bez električne energije.
U četvrtoj ratnoj zimi, struja je postala racionalizovana roba.
Stanovnici planiraju život prema terminima uključenja struje: kada kuhati, tuširati se, puniti telefone i uključiti veš-mašinu. Hrana se bira prema tome koliko može da traje, voda se filtrira u boce i skladišti u kantama. Mali kamperski plinski rešo koristi se za zagrijavanje supe ili čaja kada nema struje.
San je isprekidan sirenama za vazdušnu opasnost i potrebom da se struja maksimalno iskoristi u satima kada je dostupna.
Napolju, širom snijegom prekrivenog Kijeva, dizel-agregati bruje duž komercijalnih ulica. Kupci se kroz prodavnice probijaju uz svjetlost mobilnih telefona, a barovi rade u polumraku svijeća.
Aplikacije obavještavaju korisnike o sve kraćim periodima s uključenom strujom – često tek nekoliko sati, taman dovoljno za „resetovanje“ domaćinstva.
Jančuk živi u zgradi od 22 sprata, smještenoj blizu jedne elektrane, pa stanari iz prve ruke svjedoče raketnim i dron-napadima, dok bljeskovi osvjetljavaju horizont tokom noći.
Za vrijeme nestanaka struje penju se stepenicama u potpunom mraku; svjetlost mobilnih telefona odbija se od betonskih zidova, uz odjek dječjih glasova i lavež pasa. Ljudi ponekad ostavljaju plastične kese s keksima ili vodom u liftovima za one koji ostanu zaglavljeni kada se struja isključi usred vožnje.
Suprug Olene Jančuk, koji veći dio dana provodi na poslu, naveče donosi namirnice, dok je njena majka, 72-godišnja Ljudmila Bačurina, zadužena za kućne poslove.
- Hladno je, ali snalazimo se. Kad dođe struja, odmah uključujem veš-mašinu, punim boce vodom, kuvam, punim power bankove, trčim po kuhinji i po cijelom stanu - kaže majka, držeći kvadratnu baterijsku lampu koja se puni preko USB kabla i koju je nedavno pričvrstila za zid.
U luksuznijim kvartovima, stanari udružuju novac za agregate kako bi liftovi radili. Ali većina zgrada, u kojima žive penzioneri, porodice i osobe s invaliditetom, to ne može da priušti.
Udruženja osoba s invaliditetom, uključujući i organizacije koje zastupaju ranjene ratne veterane, upozoravaju da su stepeništa postala nevidljiva društvena barijera koja ljude zatvara unutar sopstvenih domova.
Pozivaju gradske vlasti da finansiraju agregate za stambene zgrade.
Do tada, život se prilagođava terminima kada ima struje. USB lampe, power bankovi i inverter baterije postali su standardni dio domaćinstava. Telegram grupe koriste se da komšije provjere kako su stariji i da razmjenjuju informacije o nestancima struje.
S viših spratova Kijevljani gledaju preko horizonta ispresijecanog neboderima i istorijskim crkvama sa zlatnim kupolama. Noću su vidljivi bljeskovi eksplozija dok Rusija nastavlja kampanju napada na ukrajinski energetski sistem.
Previše elektrana i dalekovoda je pogođeno da bi se zadovoljila potražnja, čak i uz uvoz struje iz Evrope. Kako bi spriječili kolaps mreže, operateri uvode rotacione restrikcije, održavajući u funkciji bolnice i ključne službe, dok domaćinstva tonu u mrak.
U jednoj termoelektrani na ugalj, koja je više puta bila meta napada, smjenski nadzornik Jurij prolazi kroz zgarište spržene opreme, urušenih krovova i komandnih ploča istopljenih u beskorisne nakupine. Popravke se obavljaju uz svjetlost baterijskih lampi, dok ogromne vreće pijeska štite ono što je preostalo. Fotografije kolega poginulih na poslu vise kraj ulaza.
- Nakon raketnih i dron-napada posljedice su strašne, razmjere su ogromne - kaže on.
Zvaničnici su zamolili da se, iz bezbjednosnih razloga, ne navode lokacija elektrane ni Jurijevo puno ime.
- Naša energetska oprema je uništena. Skupa je - kaže Jurij. „Sada popravljamo ono što možemo.“
Ukrajinski energetski sektor pretrpio je više od 20 milijardi dolara direktne ratne štete, prema zajedničkoj procjeni Svjetske banke, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija.
Kijev je više puta ažurirao svoj rigorozni zimski režim štednje struje, prigušujući ili gaseći uličnu rasvjetu u manje prometnim zonama i ulažući u decentralizovanije izvore proizvodnje električne energije.
U neboderima, povratak na staro djeluje daleko.
- Umorna sam, stvarno umorna. Kad ne možeš da izađeš, kad ne vidiš sunce, kad nema svjetla i ne možeš ni do prodavnice sama… to te slomi. Ali najvažnije je, kako sada svi Ukrajinci kažu, da ćemo sve izdržati dok se rat ne završi - kaže Bačurina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Smrznuti i u mraku: Kako žive stanovnici Kijeva, zarobljeni u neboderima dok Rusija napada

Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov, koji je jedan od glavnih pregovarača Kijeva na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas da je sastanak sa američkom i ruskom delegacijom u Abu Dabiju "bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata".
- Dodatni sastanci su zakazani za sjutra. Sjutra će se ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov, i zamjenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki - rekao je Umerov u objavi na platformi X.
Umerov je kazao da su na trilateralnom sastanku u američkoj delegaciji učestvovali specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, general Danijel Driskol i drugi, a da je "ruska delegacija uključivala predstavnike vojne obaveštajne službe i oružanih snaga".
- Cijenimo posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Sastanak je bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata i dalju logiku pregovaračkog procesa usmjerenog ka napredovanju ka dostojanstvenom i trajnom miru - kazao je Umerov.
Dodao je da će se sjutra ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov i zamenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki.
- Nakon svake faze, izvještavamo predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. Ukrajinski tim djeluje koordinisano u okviru zadataka koje je postavio predsednik. Spremni smo da radimo u različitim formatima u zavisnosti od toka dijaloga - kazao je Umerov.
Sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije održan je danas iza zatvorenih vrata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a medijima su proslijeđene samo fotografije sa sastanka.
Zvaničnik Bijele kuće je za NBC News rekao da je "trilateralni sastanak u Abu Dabiju između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije bio produktivan", i da će se "razgovori nastaviti sjutra".

1250x600

1084x550

Umerov: Sastanak u Abu Dabiju bio fokusiran na parametre za okončanje rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.
- Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata - trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.
On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.
- Delegacija je stalno u kontaktu - Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sjutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki - rekao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sjutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji - rekao je Zelenski.

Zelenski nakon sastanka u UAE: Rusija je spremna da okonča rat

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Cijeli iznos kaucije koju je Vrhovni antikorupcijski sud Ukrajine (VAKS) prethodno odredio opozicionoj poslanici i bivšoj premijerki Juliji Timošenko je plaćen, saopšteno je danas iz tog suda.
Pres-služba VAKS-a takođe je saopštila da će saslušanje žalbe Timošenko na odluku prvostepenog suda o njenoj preventivnoj mjeri početi u ponedjeljak, 26. januara, prenosi Unian.
Timošenko je potvrdila da je njena puna kaucija, u iznosu od približno 655.000 eura, plaćena, u objavi na Fejsbuku.
Visoki antikorupcioni sud Ukrajine (VAKS) odredio je preventivne mjere u vidu jemstva većeg od 33 miliona grivni (približno 655.000 eura) protiv predsjednice poslaničke grupe Batkivščina (Otadžbina) i bivše premijerke Ukrajine Julije Timošenko, u predmetu koji se vodi protiv nje zbog sumnje na podmićivanje u vezi sa glasanjem u ukrajinskom parlamentu, Vrhovnoj radi.
Pored jemstva, sud je Timošenko naložio da se odaziva na svaki poziv Nacionalnog antikorupcionog biroa (NABU) i suda, da ne napušta teritoriju Kijeva i Kijevske oblasti, da ne komunicira sa određenim brojem poslanika u vezi sa istragom, kao i da preda pasoš, prenijeli su ukrajinski mediji.
Liderka partije Batkivščina najavila je da će se žaliti na odluku VAKS-a apelacionom sudu.
NABU i Specijalizovano antikorupciono tužilaštvo (SAP) saopštili su 13. januara da su optužili narodnu poslanicu i predsjednicu partije Batkivščina zbog sumnje da je nudila mito poslanicima iz drugih frakcija za glasanje za ili protiv određenih zakonskih prijedloga.
Dan kasnije Timošenko je potvrdila pretres partijskog sjedišta i odbacila, kako je navela, "apsurdne optužbe", ocijenivši istragu kao politički motivisanu.

Kaucija za Juliju Timošenko plaćena u punom iznosu

Evropska unija izdvojila je prvih 10 miliona eura za finansiranje posebnog suda koji će istražiti zločin ruske agresije na Ukrajinu i privesti pravdi najviše rusko rukovodstvo, uključujući Vladimira Putina, objavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas.
Ona je najavila potpisivanje odgovarajućeg sporazuma sa Savjetom Evrope.
- Rusko rukovodstvo je odgovorno za ovaj rat – i mora biti privedeno pravdi. Ne može biti nekažnjivosti - napisala je ona na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Odluka o izdvajanju ovih sredstava donesena je još u oktobru 2025. godine. Specijalni sud osnovan je 25. juna prošle godine na osnovu sporazuma između Ukrajine i Savjeta Evrope. Stvoren je po uzoru na Nirnberški tribunal i istraživaće rusku upotrebu vojne sile protiv suvereniteta Ukrajine, prikupljati dokaze i pripremati optužnice protiv najviših političkih i vojnih lidera.
Prema izvorima Dojče Vele, tribunal planira da procesuira najmanje 20 ljudi, ali publikacija ne imenuje konkretna imena.
U oktobru 2025. godine, Kaja Kalas je rekla da se 26 od 27 država članica EU složilo da postanu učesnici u tribunalu, ne precizirajući koja je država odbila.

Kalas: EU izdvojila prvih 10 miliona eura za posebni sud za zločine agresije na Ukrajinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov govorio je za ukrajinske medije o ratnim planovima tokom 2026. godine prilikom čega je istakao da je ukrajinski ratni cilj "ubijati 50.000 Rusa mjesečno".
Govoreći o svim reformama koje planira provesti unutar ukrajinskih oružanih snaga, ali i samom ministarstvu, Fedorov je zaključio da je ključno izvršiti promjene u menadžmentu.
- Menadžment mora biti izgrađen oko onih koji su sposobni postići definisane ciljeve. Ako ljudi ne pokažu mjerljive rezultate, ne mogu ostati u sistemu - rekao je Fedorov.
Pored promjena u menadžmentu, Fedorov je govorio o potrebi nanošenja većih gubitaka ruskim snagama.
- Drugi strateški cilj je ubijanje 50.000 Rusa mjesečno. Prošlog mjeseca ubijeno je 35.000 ljudi, svi ovi gubici su potvrđeni video-snimcima. Ako dostignemo 50.000, vidjećemo šta će se desiti s neprijateljem. Oni ljude smatraju resursom, a nestašice su već evidentne - dodao je Fedorov.
Uprkos velikim gubicima, Rusija je uspjela ostvariti neznatan napredak na prvoj liniji fronta u Ukrajini, jer je u stanju nadoknaditi gubitke slanjem novih vojnika po ugovoru.
Ukrajinski projekat mapiranja otvorenog koda DeepState izvijestio je da su ruske snage 2025. godine okupirale 4.336 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što čini manje od jedan odsto državne teritorije.
S druge strane, Kijev se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ljudstva, posebno među pješadijskim jedinicama koje drže liniju fronta.
U rijetkom izvještaju, Fedorov je 14. januara rekao da se dva miliona Ukrajinaca traže zbog izbjegavanja mobilizacije, a dodatnih 200.000 vojnika je prijavljeno za dezertiranje.

Ukrajinski ministar odbrane: Cilj nam je ubijati 50.000 Rusa mjesečno

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Dvije osobe su poginule, a desetine su ranjene u masovnom napadu ruskih dronova na Ukrajinu tokom noći, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Sumska, Harkovska, Dnjeprovska, Zaporoška, Hmeljnička i Odeska oblast bile su meta napada u kojem je učestvovalo više od 200 dronova, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) je od subote naveče neutralisala 167 ruskih dronova. Ruski dronovi su tokom noći pogodili 15 lokacija.
Ruske snage su ponovo napale energetsku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, saopštila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.
U objavi na Fejsbuku navodi se da je zbog napada izbio požar koji je ubrzo ugašen, kao i da nema povrijeđenih, prenio je Ukrinform.
Ukrajinska delegacija stigla je u Vašington na novu rundu mirovnih pregovora. Uoči početka razgovora, ukrajinski predsjednik izjavio je da je glavni zadatak njegove delegacije da pruži istinite informacije o ruskim napadima.
- Glavni zadatak ukrajinske delegacije je da pruži sve stvarne informacije o tome šta se dešava, o posljedicama ruskih udara. Posljedica ovog terora je diskreditacija diplomatskog procesa, ljudi gube vjeru u diplomatiju, a ruski udari stalno pogoršavaju čak i male mogućnosti za dijalog koje su postojale. Američka strana mora to da shvati - poručio je Zelenski.
S druge strane, premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocijenio da sjednice Savjeta EU sve više liče na ratne savjete, prenosi RTS.

Rat u Ukrajini: Novi ruski napadi dronovima

Sjednica Skupštine prijestonice Cetinje, na čijem dnevnom redu je samo jedna tačka - predlog odluke o izboru gradonačelnika prijestonice – zakazana je za srijedu 28. januar.
Uzimajući u obzir da mandat gradonačelnika prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića ističe 28. februara, grupa od 11 odbornika dostavila je Skupštini prijedlog da Đurašković bude novi - stari gradonačelnik, potvrđeno je nezvanično <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/duraskovic-ponovo-kandidat-za-gradonacelnika-cetinja">Portalu Analitika.</a>
Prijedlog su potpisali odbornici Boris Kaluđerović, Mirko Stanić, Milena Jovanović, Ana Lipovina, Nina Milošević, Vido Đakonović, Goran Vušurović, Dejan Vasiljević, Milena Vujović, Petar Marković i Aleksa Bastać.
Đuraškoviću će mandat biti produžen do juna 2027. godine, kada bi trebalo da budu održani lokalni izbori u svim crnogorskim opštinama.

Đurašković ponovo kandidat za gradonačelnika Cetinja

Obrazloženje presude Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđena odluka Osnovnog suda u Ulcinju o odbijanju tužbenog zahtjeva kompanije Bemax protiv Dritana Abazovića je zastiđe, smatra pravni zastupnik te kompanije, advokat Zoran Piperović.
Bemax je tužbom tražio da Abazović bude obavezan na isplatu 21.000 eura na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti. Viši sud je, međutim, potvrdio stav prvostepenog suda da u postupku nijesu učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, te ocijenio kao pravilan zaključak da tuženi, iako je tužioca u javnim izjavama dovodio u vezu sa kriminalnim klanovima, nije eksplicitno tvrdio da se Bemax bavi kriminalnim aktivnostima.
– Smatram da se Viši sud u Podgorici ovom odlukom debelo posprdao. Posprdao se zdravom razumu, pravu, Bemaxu i meni kao njihovom punomoćniku. Pozivanje na praksu Evropskog suda za ljudska prava i slobodu političke rasprave u ovom slučaju je groteskno. Zamislite slobodnu političku raspravu u kojoj političar za privatno pravno lice kaže da je leglo kriminala, da diluje kokain i švercuje cigare. I sud kaže da je to prihvatljivo – kazao je Piperović.
Posebno problematičnim smatra dio obrazloženja u kojem sud navodi da tuženi u javnoj izjavi nije iznio činjenice koje bi potvrdile povezanost tužioca sa kriminalom, već da je to učinio tek kasnije pred sudom, te da ta izjava nije predmet tužbe.
– Upravo zbog te izjave se i tužimo. A sud dalje konstatuje da je pozivanje na nju u žalbi neosnovano. To je nezapamćeno – i u pravnoj nauci i u praksi – naglasio je Piperović.
On ocjenjuje da bi, kako kaže, da je predsjednik Vrhovnog suda ili ministar pravde, osjećao dubok stid zbog ovakve presude.
– Ovom odlukom Bemaxu se daje dodatna važnost. Ona najbolje govori i o Dritanu Abazoviću i o njegovom razumijevanju presude, kada poručuje – idemo dalje, pobijedili smo mafiju. Posprdali su se i s njim. Ako ambasadori Kvinte pročitaju ovu presudu, biće im jasno sa kim imaju posla. Ovo nije nivo Višeg suda – istakao je Piperović.
Kao posebno sporan dio obrazloženja naveo je i stav suda da Bemax, iako nije politički akter, može biti pomenut u političkom kontekstu bez povrede prava ličnosti.
– Sud prihvata da tužilac nije politički akter, ali smatra da se njegovo pominjanje u političkom kontekstu ne može izjednačiti sa napadom na privatno lice. Dakle, Bemax se pominje u kontekstu dilovanja droge, ali to navodno nije napad na privatno lice. To je pravni apsurd – kazao je Piperović.
On je ponovio da će zatražiti mišljenje Udruženja sudija i najavio podnošenje zahtjeva za reviziju.
– Evo im presuda, neka vide što u njoj piše. Ovo je zastiđe i trijumf Bemaxa. Ova tužba je ogolila mnogo toga – neznanje, zlu namjeru i odnos prema pravu. Sud ne smije da mrzi, već mora da sudi isključivo na osnovu spisa. U obrazloženju se nijednom riječju ne pominju Bemax, kokain i cigare, niti se suštinski razmatra ono što je Abazović rekao. Ponavljam – ovo je zastiđe – zaključio je Piperović.

Piperović: Presuda u korist Abazovića je sramota za pravosuđe

Članovi misije Evropskog parlamenta ocijenili su da je stanje u Srbiji lošije nego što su očekivali, dok je Demokratska stranka insistirala na uvođenju personalnih i finansijskih sankcija, kao i na sprovođenju finansijskih istraga protiv nosilaca vlasti koji su se, kako navode, enormno obogatili u proteklih 14 godina kroz koruptivne poslove sa tragičnim posljedicama po građane Srbije, poput slučaja nadstrešnice u Novom Sadu.
– Vlasti u Srbiji permanentno nastoje da krizu izvoze, prije svega ka Crnoj Gori, a potom i ka Bosni i Hercegovini – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Narodnoj skupštini Srbije Srđan Milivojević.
Kako je naveo, članovi misije Evropskog parlamenta u Novom Sadu sastali su se sa aktivistima koji su mjesecima bili u pritvoru, kao i sa predstavnicima Univerziteta u Novom Sadu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Skupštine Ana Brnabić odbili su da prime europarlamentarce, uz obrazloženje da nijesu bili obaviješteni o posjeti, što je Evropski parlament demantovao. Europarlamentarci su, prema riječima Milivojevića, jasno poručili da Vučić Srbiju vodi sve dalje od Evropske unije.
– Režim Aleksandra Vučića je odustao od evropskih integracija. On je učenik Vojislava Šešelja, koji je Zorana Đinđića i sve zagovornike evropskog puta Srbije proglašavao izdajnicima. Vučić nikada nije odstupio od svoje radikalske politike i retorike – kazao je Milivojević.
Prema njegovim riječima, ideja Evropske unije bila je Vučiću potrebna isključivo kako bi privremeno zadobio naklonost evropskih zvaničnika.
– Sada je jasno da Evropa vidi istog onog radikala i ratnog huškača iz devedesetih. Tvrdnje Ane Brnabić da su se europarlamentarci sastajali sa ljudima optuženim za terorizam ne stoje. Oni se nijesu sastali ni sa Vučićem ni sa Brnabić, koji sprovode institucionalni udar u Srbiji. Poruka misije bila je jasna – stanje u Srbiji je gore nego što su mislili – rekao je Milivojević.
On smatra da vlasti u Srbiji ne samo da koče evropski put zemlje, već su direktno odgovorne za nestabilnost u regionu.
– Prepreka normalnom životu i stabilnosti Zapadnog Balkana je očigledno režim Aleksandra Vučića. To se vidi kroz konstantne pokušaje izvoza krize ka Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, uz primjenu istih obrazaca iz devedesetih. Ovi ljudi ne štite srpske nacionalne interese, već ih ugrožavaju, zajedno sa demokratskim poretkom u Srbiji i regionu. Spoj vlasti i organizovanog kriminala je definicija mafije, a sa generatorima sukoba nema mira u regionu – istakao je Milivojević.
Osvrćući se na odnos vlasti u Beogradu prema evropskom izvjestiocu za Srbiju Tonino Picula, Milivojević je rekao da se ne mogu diktirati kadrovska rješenja Evropske unije.
– Evropa počiva na jasnim pravilima. Ana Brnabić i Aleksandar Vučić očigledno nijesu ništa naučili iz primjera Crne Gore, koja krupnim koracima napreduje ka Evropskoj uniji. Umjesto da ispunjavaju obaveze, oni pokušavaju da opstruiraju proces – rekao je on, dodajući da je Podgorica najbolji primjer kako izgleda funkcionalan politički i društveni život u evropskom kontekstu.
Komentarišući nedavne događaje u Novom Sadu i izbacivanje profesora, studenata i zaposlenih sa Filozofskog fakulteta tokom protesta, Milivojević je ocijenio da su prekršeni Ustav Srbije i zakon o autonomiji univerziteta.
– Brutalna intervencija policije prema studentima i građanima podsjeća na devedesete. U ponedjeljak ću podnijeti krivične prijave protiv komandanta Žandarmerije i načelnika novosadske policije. Kao narodni poslanik i predsjednik Demokratske stranke, dužan sam da branim Ustavom zagarantovana prava i slobode. Zahtijevaću i da Evropska unija uvede sankcije i zabrani im ulazak u zemlje EU – zaključio je Milivojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmGuv8a9l61w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Milivojević: Režim Aleksandra Vučića prepreka normalnom životu i stabilnosti Zapadnog Balkana

Grupa poslanica u Skupštini Crne Gore najoštrije je osudila, kako navode, brutalnu kompromitaciju žene i grubo kršenje prava na privatnost, upozoravajući da javnost ovih dana svjedoči sve češćim pokušajima diskreditacije žena kroz privatne afere i javno uznemiravanje.
– Privatni životi javnih ličnosti ostaju njihova lična stvar sve do trenutka kada ne ugrožavaju prava drugih ili ne proizvode dodatne negativne posljedice po građane – navodi se u saopštenju.
Potpisnice saopštenja oštro osuđuju napade, javno uznemiravanje i pokušaj diskreditacije kojima je izložena Mirjana Pajković, ocjenjujući da je riječ o ozbiljnom narušavanju njenog prava na privatnost i dostojanstvo.
– Ovakvi postupci predstavljaju nedopustiv oblik javnog linča i šalju opasnu poruku svim ženama koje se usuđuju da u javnom prostoru govore o nepravilnostima i nepravdi – ističe se u saopštenju.
Posebno zabrinjava, kako se navodi, izostanak pravovremene i jasne institucionalne reakcije, što dodatno produbljuje osjećaj nesigurnosti i nekažnjivosti.
– Pozivamo nadležne organe da hitno reaguju, utvrde odgovornost i obezbijede efikasnu zaštitu jedne žene. Nijedno društvo koje teži pravdi i vladavini prava ne smije tolerisati nasilje, ponižavanje i diskreditaciju, niti ostaviti žrtve bez zaštite – poručuju potpisnice.
U saopštenju se navodi i da, kada zakažu država i institucije, a moralne norme budu potisnute, ostaje obaveza javnosti da digne glas protiv neljudskosti i primitivizma.
– Naša reakcija je i poziv nosiocima važnih funkcija da ne zaborave da ih pozicija i moć ne oslobađaju obaveze poštovanja etičkih principa – zaključuje se u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Zoja Bojanić Lalović,
Aleksandra Vuković Kuč,
Jelena Kljajević,
Sonja Popović,
Radinka Ćinćur,
Jelenka Andrić,
Nađa Laković,
Milena Vuković,
Edina Dešić,
Kenana Strujić Harbić i
Aleksandra Despotović.

Tag: ukrajina