Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je jedan od potencijalnih datuma za dolazak predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Crnu Goru bila subota, 17. maj, ali da su iz Kabineta premijera Milojka Spajića dobili odgovor da ima unaprijed predviđene obaveze, te je posjeta ukrajinskog predsjednika odgođena za neki drugi datum.
Milatović je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kazao da je bilo određenih razgovora na temu dolaska Zelenskog, te da je postojalo njegovo interesovanje da posjeti Crnu Goru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrna-gora-i-ukrajina-potpisuju-sporazum-o-desetogodisnjoj-bezbjednosnoj-saradnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Jedan potencijalni datum o kom je razgovorano zapravo je bio 15. maj, međutim, vidjeli ste da je došlo do potencijalnih razgovora na najvišem nivou između Ukrajine i Rusije u Turskoj koji treba da se dese sjutra, tako da je definitivno taj datum otpao. Mogu da vam kažem da smo u daljoj komunikaciji sa Kabinetom predsjednika Zelenskog dobili jedan zahtjev da potencijalno njegova posjeta bude u subotu. Bio sam spreman na to, ali smo iz Kabineta premijera dobili odgovor da je on imao unaprijed predviđene obaveze i da nije u mogućnosti da se potpišu sporazumi u dijelu bezbjednosti i slobodne trgovine između Crne Gore i Ukrajine i zato je posjeta odgođena za neki drugi datum - rekao je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.9656%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-sa-kostom-cilj-je-jasan-da-postanemo-28-clanica-eu-2028-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Najavio je da će se sresti sa Zelenskim na marginama Savjeta evropske zajednice u petak u Tirani.
Milatović je, odgovarajući na pitanje kada će biti naredna sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, najavio da će to biti u junu, te da će sigurno jedna od tema biti i novi načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.
- Na čelu Vojske volio bih da vidim kapetana bojnog broda Darka Vukovića. Mislim da uživa veliki ugled među samim vojnicima, da je jedan od najškolovanijih u vojsci, da je bio na čelu Mornarice i da je upravo zato što je htio da radi stvari kako treba ubrzo i bio smijenjen od prethodnog režima - naveo je Milatović.
Govoreći o izručenju Svetozara Marovića predsjednik Crne Gore je kazao da je njegov stav poznat, te da nakon sedam inicijativa iz Crne Gore do toga još nije došlo, dodajući da je to u nadležnosti ministra pravde Bojana Božovića.
Košta je, odgovarajući na pitanje kako komentariše sporazum Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kazao da je poštovanje pravne tekovine Evropske unije osnov za pristupanje.
- Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je poslala pismo koje je jasno definisalo poziciju Evropske komisije. Ova pozicija, mogu je rezimirati, zahtijeva da ovi sporazumi u potpunosti poštuju evropsko zakonodavstvo, posebno kad su u pitanju javne nabavke i zaštita životne sredine - istakao je Košta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpismo-marte-kos-o-sporazumu-crne-gore-i-emirata-svi-citaju-na-svoj-nacin&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Komentarišući koalicioni sporazuma novog njemačkog kancelara Fridriha Merca u kom se preispituje proširenje EU, Košta je kategoričan da je proširenje na Zapadni Balkan, kao i na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, obaveza EU, te da ima punu podršku Njemačke.
- Imao sam priliku da se sretnem sa Mercom i Njemačka nastavlja da bude ključni podržavalac proširenje na Zapadni Balkan i Crnu Goru. Ono što su naglasili u koalicionom sporazumu je da proces proširenje nije samo o reformama, već što kandidati moraju da urade, a šta mi u EU moramo interno da uradimo da bi se reformisali. Ali ovo ne utiče na vaše pristupanje EU - naglasio je Košta.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Posjeta Zelenskog odgođena, potencijalni datum bio i 17. maj, ali Spajić zbog drugih obaveza neće moći da potpiše sporazume između Crne Gore i Ukrajine

Crna Gora i Ukrajina usaglasile su tekst sporazuma o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji, koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ovaj dokument odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine, piše Radio Slobodna Evropa.
Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo tridesetak zemalja, uglavnom članica NATO.
Potpisani sporazum na kraju treba da potvrdi Skupština Crne Gore na čijem je čelu Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.
Skupština, na primjer, duže od osam mjeseci ne stavlja u proceduru predlog o učešću Vojske Crne Gore u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.
U proceduru nije stavljena ni odluka o učešću u sličnoj misiji podrške Ukrajini koju organizuje NATO.
Crna Gora je članica NATO i kandidat za članstvo u EU.
<blockquote>Zelenskog očekuju u Crnoj Gori</blockquote>
<blockquote>Da bi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uskoro mogao posjetiti Crnu Goru i potpisati sporazum kazao je 9. maja predsjednik države Jakov Milatović.</blockquote>
<blockquote>Iako datum nije zvanično potvrđen, pominje se 15. maj. No, za tad se pominje i mogućnost njegovog susreta u Istanbulu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.</blockquote>
<blockquote>Zelenski bi dan kasnije, 16.maja kako se očekuje, trebalo da bude u susjednoj Albaniji, na samitu lidera Evropske političke zajednice.</blockquote>
<h2>"Jasna politička i institucionalna podrška Ukrajini"</h2>
Sporazum je odobrila Vlada Crne Gore 8. maja, nakon višemjesečnih pregovora u kojima je učestvovalo 14 ministarstava, Direkcija za zaštitu tajnih podataka i Agencija za nacionalnu bezbjednost.
Savjetnik premijera za bezbjednost Todor Goranović - koji je predvodio crnogorsku delegaciju - za Radio Slobodna Evropa kaže da sporazum predstavlja "važan iskorak" u jačanju odnosa dvije države "u vremenu izazova za evropsku i globalnu bezbjednost".
- Na ovaj način Crna Gora potvrđuje jasnu političku i institucionalnu podršku Ukrajini, u skladu sa svojim spoljnopolitičkim prioritetima - članstvu u Evropskoj uniji... demonstrirajući namjeru da bude odgovoran dio šire evropske koalicije solidarnosti sa Ukrajinom - rekao je Goranović.
Naime, Crna Gora je od početka ruske invazije 2022. pružila Ukrajini vojnu pomoć od 11,3 miliona eura i procentualno prihvatila najviše ukrajinskih državljana.
<h2>Šta piše u sporazumu?</h2>
Dvije države se sporazumom obavezuju na konsultacije u slučaju značajne eskalacije trenutne agresije ili budućeg ruskog oružanog napada na Ukrajinu.
- Crna Gora će pružiti pomoć Ukrajini.. koja može uključiti brzu i kontinuiranu političku, bezbjednosnu, vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć; postizanje dogovora o uvođenju ekonomskih i drugih sankcija Ruskoj Federaciji... - navodi se u dokumentu.
Crna Gora je u potpunosti usaglašena sa evropskom sankcijama prema Rusiji.
Sporazum predviđa i saradnju u odbrambenoj industriji, koja bi bila usmjerena ka "obostranoj komercijalnoj i političkoj koristi".
- Crna Gora će razmotriti mogućnosti za izdvajanje finansijske podrške razvoju odbrambene industrije Ukrajine, putem ulaganja u proširenje kapaciteta, nabavku materijala za municiju i ukrajinskih odbrambenih proizvoda za potrebe Oružanih snaga Ukrajine - piše u dokumentu.
Rusija treba da snosi pravnu odgovornost za rat jer bi to, ističe se u dokumentu, moglo uticati na njeno uzdržavanje od budućih napada.
Dvije zemlje dijele i uvjerenje o potrebi uspostavljanja tribunala kako bi se osigurala odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.
Osim pravne, Rusija treba da snosi i finansijsku odgovornost za dugoročnu obnovu Ukrajine zbog nanijete štete.
- Ruska suverena imovina na teritoriji Crne Gore, u skladu sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, biće blokirana dok Rusija ne nadoknadi štetu, gubitke i povrede koje je prouzrokovala - navodi se u tekstu sporazuma.
<h2>Pomoć za obnovu Borodjanke</h2>
Jedan od konkretnih koraka predviđenih sporazumom biće saradnja na obnovi Ukrajine.
Naime, na crnogorskim vlastima je bilo da odaberu grad ili region sa kojim žele da uspostave saradnju sa ciljem njegove obnove ili reforme.
Dogovoreno je da to bude Borodjanka.
Grad se nalazi oko 60 kilometara od Kijeva i teško je oštećen na početku ruske invazije na Ukrajinu.
Na srušenoj zgradi u ovom gradu novembra 2022. osvanuo je mural britanskog uličnog umjetnika Banksyja.
Mural prikazuje gimnastičarku koja izvodi stoj na gomili betonskih ruševina.
Dvije države obavezale se se i na produbljivanje obavještajne i kontraobavještajne saradnje u cilju sprečavanja subverzivnih aktivnosti Rusije i drugih neprijateljskih aktera.
Obavezuju se i na suprotstavljanje zlonamjernoj propagandi i kampanji širenja dezinformacija koje utiču na nacionalnu bezbjednost.
<h2>Kampanja proruskog portala protiv dolaska Zelenskog</h2>
Najava dolaska ukrajinskog predsjednika izazvala je seriju tekstova na portalu IN4S, koji koristi retoriku blisku ruskoj propagandnoj mašineriji, upozorio je Digitalni forenzički centar (DFC).
Među spornim naslovima su "Psi rata dolaze u Crnu Goru: Zašto je neonacista Zelenski dobrodošao u Podgoricu" i "Hoće li Podgorica poći stopama agresivne manjine sa Cetinja".
U tekstovima se ističe da je Zelenski od zemlje napravio "grobnicu slobode" i pravoslavlja, dok se Podgorica poziva da ne bude grad "mrtvog glasa", već "simbol građanskog otpora", piše DFC.
- Narativi koji se plasiraju kroz pomenute tekstove portala IN4S se oslanjaju na obrasce karakteristične za ruski ekosistem propagande, koji dehumanizuje ukrajinski narod i prikazuje ga kao nacistički - kažu iz DFC-a.
Ocjenjuju da retorika proruskog portala predstavlja primjer zapaljivog govora koji može dodatno podstaći društvene tenzije i ugroziti javni red i mir, posebno u kontekstu najavljene posjete.
Od početka rata u Podgorici je održano više skupova podrške Ukrajini a kontinuirana podrška stizala je sa Cetinja.
To je jedini grad na svijetu u kome su prvih stotinu dana od početka ruske agresije svakodnevno održavane šetnje podrške Ukrajini, a potom svakog 24. u mjesecu.

Crna Gora i Ukrajina potpisuju sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji

Novi papa Lav XIV (Robert Francis Prevost), izabran prije svega pet dana, već je predmet globalnih očekivanja i poziva na apostolske posjete iz raznih krajeva svijeta. Prvi formalni poziv stigao je upravo iz ratom pogođene Ukrajine – predsjednik Volodimir Zelenski je tokom telefonskog razgovora pozvao papu da posjeti Kijev.
- Takva posjeta donijela bi pravu nadu svim vjernicima i cijelom našem narodu - napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.&nbsp;
Razgovor s papom opisao je kao "vrlo srdačan i značajan", zahvalivši mu na podršci Ukrajini, te istakavši važnu humanitarnu ulogu Vatikana u nastojanjima da se djeca deportovana u Rusiju vrate svojim porodicama, referišući se na napore kardinala Matea Cupija.
Zelenski je papi prenio informacije o mogućim pomacima prema primirju, te naglasio da su se njih dvojica dogovorili da ostanu u kontaktu i sastanu se u bliskoj budućnosti.
Papa Franjo je ranije izražavao želju da posjeti Kijev, ali uz uslov da posjeti i Moskvu. Sada je na Lavu XIV da odluči hoće li, i kada, prihvatiti poziv iz Kijeva.&nbsp;
Njegova geopolitika još nije potpuno oblikovana, ali prve konture mogle bi se nazrijeti već ovog petka, kada će primiti ambasadore akreditovane pri Svetoj Stolici. Već sjutra, papa će se susresti i s predstavnicima Istočnih crkava.
U međuvremenu se spominju i druge moguće destinacije. Prvi međunarodni put bi mogao voditi u Tursku – tačnije u Niceju – povodom obilježavanja godišnjice Prvog vaseljenskog sabora iz 325. godine. Taj događaj nosi snažan ekumenski značaj jer prethodi velikim raskolima u hrišćanstvu. Ujedno, ove godine su katolički i pravoslavni Vaskrs pali na isti datum, što dodatno pojačava simboliku eventualnog susreta sa vaseljenskim patrijarhom Bartolomejem, koji u nedjelju dolazi u Vatikan na misu inauguracije novog pontifikata.
Posjeta Turskoj nosi i diplomatske izazove – dok je papa Franjo već boravio u toj zemlji, Lav XIV bi mogao biti pozvan i na zvanične susrete u Ankari.
Na pitanje portugalske novinarke o eventualnom putovanju u Fatimu, papa je izjavio da su se planovi koje je imao kao kardinal promijenili. Takođe je odbacio mogućnost skorog odlaska u svoju rodnu zemlju – Sjedinjene Američke Države – rekavši jasno: "Ne uskoro."&nbsp;
Međutim, više otvorenosti pokazao je prema Peruu, gdje je proveo 20 godina kao misionar i biskup.
- Očekujte uskoro vijesti o meni u Peruu - poručio je novinarki Paoli Ugaz.
Dok svijet čeka prve korake Pape Lava XIV, oči vjernika, ali i diplomata, uperene su u Vatikan, gdje će se uskoro odlučivati o njegovim prvim putovanjima – i možda o jednoj od najvažnijih poruka mira u doba rata.

Hoće li papina prva posjeta biti Ukrajini: Stigla pozivnica iz Kijeva

Američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je danas telefonom sa finskim predsjednikom Aleksandrom Stubom o ukrajinskom sukobu i povećanju potrošnje na odbranu.
- Američki državni sekretar je izrazio zahvalnost na značajnom doprinosu Finske evropskoj bezbjednosti, uključujući i odluku Finske da poveća potrošnju na odbranu, i našu tekuću saradnju na ledolomcima - istakao je Rubio, saopštio je Stejt department.
Finski predsjednik je u nedjelju razgovarao telefonom sa predsjednicima SAD i Ukrajine Donaldom Trampom i Volodimirom Zelenskim, saopšteno je iz njegovog kabineta, prenosi Tanjug.
Teme razgovora bile su predloženo primirje u Ukrajini i početak mogućih mirovnih pregovora.
Prema saopštenju predsjedničkog kabineta, Stub je izrazio podršku prijedlogu za trenutni 30-dnevni prekid vatre bez uslova i istakao važnost sankcija u vršenju pritiska na Rusiju, prenose finski mediji.

Rubio razgovarao sa predsjednikom Finske o postizanju mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi želio da američki lider Donald Tramp lično bude prisutan tokom pregovora između Ukrajine i Rusije u Istanbulu, u Turskoj 15. maja.
- Svi mi u Ukrajini bismo željeli da predsjednik Tramp bude tamo sa nama, na ovom sastanku u Turskoj. Ovo je prava ideja. Možemo mnogo toga da promijenimo. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan zaista može da bude domaćin sastanka na najvišem nivou - naglasio je Zelenski na svom Telegram kanalu.
On je napomenuo da podržava Trampove ideje o potpunom i bezuslovnom prekidu vatre, kao i direktne pregovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, prenosi Tanjug.
- Biću u Turskoj. Nadam se da Rusi neće izbjeći ovaj sastanak - dodao je ukrajinski lider, prenosi Suspilne.
Tramp je ranije rekao da razmatra mogućnost da lično bude prisutan u Istanbulu. Pored toga, nagovijestio je da bi Putin ipak pristao na prekid vatre koji su predložili Kijev i njegovi partneri.
Prethodno je istakao da bi Ukrajina trebalo da pristane na direktne pregovore sa Rusijom u Turskoj, koje je predložio ruski predsjednik.
U slučaju sastanka, po njegovom mišljenju, ukrajinske vlasti će bar moći da saznaju da li je moguć dogovor sa Kremljem ili ne. Ako se to ne desi, onda će, kako je naveo, evropski lideri i Sjedinjene Američke Države shvatiti "kakva je situacija" i moći da djeluju u skladu sa tim.
Nakon toga, Zelenski je rekao da će čekati Putina u Istanbulu, u Turskoj, u četvrtak, 15. maja, na direktnim pregovorima i da se nada prekidu vatre. Kremlj je saopštio da Ukrajina treba da uđe u pregovore "bez ikakvih uslova".

Zelenski: Ukrajina bi da vidi Trampa na pregovorima u Istanbulu

Zapadna strategija koja je imala za cilj da slomi Rusiju nije uspjela, sankcije nisu postigle svoj cilj, a Rusija je spriječila članstvo Ukrajine u NATO-u, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
- Niko se ne usuđuje to priznati, ali mi smo izgubili ovaj rat - poručio je on i dodao da ruska ekonomija nije propala, prenosi MTI.&nbsp;
Orban je na sastanku predsjednika nacionalnih parlamenata država članica Evropske unije i predsjednika Evropskog parlamenta upozorio da uprkos tome Evropa i dalje nastavlja rat i ponaša se kao da je pobjeda moguća.
Orban smatra da se svijet nalazi u stanju transformacije uporedive s rađanjem nacionalnih država i Vestfalskim mirom.&nbsp;
- Mentalitet zapadnog svijeta se mijenja i Evropljani moraju odgovoriti na ovaj proces", naglasio je Orban i ocijenio da je Evropa nespremna.
- Kao da smo željeli da riješimo probleme sljedeće decenije odgovorima iz prethodne decenije, ali stare istine više ne funkcionišu. Svijet se promijenio, a mi, Evropljani, nismo uspjeli da slijedimo taj primjer - zaključio je on.
<h3>Pozvao na dijalog o dva strateška pitanja</h3>
U Budimpešti je danas počela Konferencija predsjednika parlamenata država članica Evropske unije pod nazivom "Evropska budućnost". Konferenciju su otvorili mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik mađarskog parlamenta Laslo Kover, koji su govorili o izazovima s kojima se Evropa suočava.
Podsjećajući da je ova konferencija najviši forum za saradnju nacionalnih parlamenata i da je njen zadatak da postavi strateške ciljeve saradnje, Orban je kazao da je mađarski parlament oduvijek bio mjesto saradnje i poprište političkih bitaka, kao i strateških diskusija.
Pozvao je učesnike na dijalog o dva strateška pitanja koja će, kako je rekao, odlučiti o sudbini Evrope i država članica u narednim decenijama, te odrediti ulogu nacionalnih parlamenata, navodeći da je prvo pitanje zaštita nacionalnog suvereniteta, a drugo pitanje prijem Ukrajine u EU.
Prema Orbanu, danas se u svijetu događa transformacija.&nbsp;
- U Sjedinjenim Američkim Državama duvaju novi vjetrovi. Program progresivnog liberalizma je propao i zamijenjen je patriotskom politikom. Ova promjena nije samo domaći američki politički razvoj, ona ima i ozbiljne međunarodne posljedice - napomenuo je Orban i dodao da to predstavlja početak nove ere.
<h3>Upozorio da Kina napreduje brzim tempom</h3>
Ukazao je da Kina napreduje brzim tempom te da se sada takmiči, ne samo u industrijskim kapacitetima, nego i na nivou svoje tehnologije.
Konferencija predsjednika parlamenata Evropske unije najviši je forum za saradnju između evropskih nacionalnih parlamenata, s osnovnom funkcijom definisanja okvira i strateških ciljeva međuparlamentarne saradnje.
Prva Konferencija predsjednika parlamenata održana je u Rimu 1963. godine, dok su sastanci postali redovni poslije 1975. godine, s ciljem da se podstakne značaj uloge parlamenata. Konferencija se organizuje svake godine, u prvoj polovini godine, a učesnici su predsjednici 27 evropskih parlamenata i predsjednik Evropskog parlamenta.

Orban: Niko se ne usuđuje da prizna - mi smo izgubili rat u Ukrajini

Rusija očigledno nije zadovoljna pritiskom iz Evropske unije na prekid vatre u Ukrajini, a to pokazuje još jedna reakcija iz ove zemlje nakon poziva evropskih lidera na 30-dnevni prekid vatre.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su "ultimatumi" koje su postavili lideri EU da pristanu na prekid vatre do ponedjeljka uveče "neprihvatljivi".
- Jezik ultimatuma je neprihvatljiv za Rusiju, nije prikladan. Ne možete razgovarati sa Rusijom na takvom jeziku - rekao je Peskov novinarima tokom brifinga, prenio je AFP.
Insistirao je na tome da je ruska administracija "fokusirana na ozbiljnu potragu za načinima za postizanje dugoročnog mirnog rješenja", ne dajući naznake hoće li doći do sastanka Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog u Istanbulu.
Ranije je Putin pozvao ukrajinskog lidera na direktne pregovore u Istanbul 15. maja nakon što su Zelenski, predsjednik Francuske Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, poljski premijer Donald Tusk i njemački kancelar Fredrih Merc predložili Rusiji 30-dnevni prekid vatre poslije razgovora s Donaldom Trampom i zaprijetili joj novim sankcijama ako ne prihvate.

Kremlj o prijedlogu EU o primirju u Ukrajini: Jezik ultimatuma neprihvatljiv za Rusiju

Čekaću Vladimira Putina u četvrtak u Turskoj. Više nema smisla produžavati ubistva - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski povodom mirovnih pregovora sa Rusijom.
Čekaju, kaže, potpuno i trajno primirje.
- Počev od sjutra, kako bismo obezbijedili neophodnu osnovu za diplomatiju. Nema smisla produžavati ubistva. I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da Rusi ovog puta neće tražiti izgovore - &nbsp;napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1921611690891940116&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno se oglasio o primirju i pozvao Zelenskog da prihvati Putinov predlog.
- Predsjednik Rusije Putin ne želi da sklopi sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom, ali želi da se sastane u Turskoj u četvrtak kako bi pregovarali o mogućem okončanju krvoprolića. Ukrajina bi trebalo da se SADA SLOŽI sa ovim. Barem će moći da utvrdi da li je dogovor moguć, a ako ne, evropski lideri i SAD će znati gdje stoje i moći će da postupe u skladu sa tim! Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići dogovor sa Putinom, koji je previše zauzet proslavom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu - ratu koji ne bi bio dobijen (ni blizu!) bez Sjedinjenih Američkih Država. Održite taj sastanak, odmah! - napisao je Tramp.
Putin je, inače, predložio održavanje direktnih razgovora sa Ukrajinom, u cilju postizanja trajnog mira i okončanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.
Savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon Putinovih primjedbi da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je odbačen 2022. godine i trenutnu situaciju na terenu.
Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ovi pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je tamo dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao "Istanbulski sporazum".

Zelenski: Čekaću Putina u četvrtak u Turskoj, nadam se da neće i ovoga puta tražiti izgovore

Mirovni pregovori sa Ukrajinom, koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, obuhvatiće i nacrt sporazuma između dvije zemlje iz 2022. od kog se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije - objavio je danas Kremlj. 
 
Putin je predložio održavanje direktnih pregovora sa Ukrajinom u Istanbulu, čiji je cilj postizanje trajnog mira i okončanje rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, rekavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalni prekid vatre.
Nekoliko dana nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina su započele razgovore u Bjelorusiji, koji su se kasnije preselili u Istanbul. Nacrt sporazuma (Istanbul Communique) dogovorenog u tom gradu, bio je postavljen kao okvir za moguće rešenje.
Razgovori su prekinuti te godine u maju, ali ruski zvaničnici tvrde da se rješenje može postići po uzoru na taj nacrt.
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, takođe je pomenuo nacrt iz 2022. godine kao mogući vodič do budućeg mira.
Savjetnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave, kazao da će pregovori u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022, kao i trenutnu situaciju na terenu.
Prema nacrtu, čiju su kopiju pročitali novinari Rojtersa, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne bezbjednosne garancije od pet stalnih članica Savjeta bezbednosti UN: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD, kao i drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Kanadu, Njemačku, Izrael, Poljsku i Tursku.
Ukrajina je u suštini privremeno pristala na nenuklearnu neutralnost i da ne bude članica vojnog saveza NATO, u zamjenu za bezbjednosnu garanciju koja bi, u slučaju ruske invazije, obavezala SAD i njihove saveznike da se direktno bore protiv Rusije.
Pitanje teritorije, u nacrtu iz 2022. godine, bilo je sekundarno u odnosu na bezbjednosnu garanciju - koju su diplomate sa obje strane vidjele kao daleko najveću prepreku miru.
Ukrajina je, nakon invazije, željela da joj se garantuje bezbjednost, ali su SAD i njihovi saveznici bili oprezni da se ne uključe u eventualni budući rat sa Rusijom.

Kremlj: Pregovori koje predlaže Putin uključuju činjenicu da Rusija kontroliše petinu Ukrajine

Turska je spremna da bude domaćin pregovora o prekidu vatre i trajnom miru između Rusije i Ukrajine, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan svom francuskom kolegi Emanuelu Makronu u telefonskom razgovoru, saopštio je Erdoganov kabinet.
On je izjavio da je postignuta istorijska prekrentica na putu ka okončanju rata između Rusije i Ukrajine, da tu priliku treba iskoristiti, i da je Turska spremna da pruži svaki doprinos uključujući i organizovanje pregovora, kako bi se osigurao prekid vatre i trajni mir, navodi se u saopštenju kancelarije turskog predsjednika.
Erdogan i Makron su razgovorali i o bilateralnim odnosima dvije zemlje kao i nizu regionalnih i globalnih pitanja, prema saopštenju, prenosi CNN Turk.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je danas povodom prijedloga ruskog predsjednika Vladimira Putina o razgovorima Rusije i Ukrajine o okončanju rata u Istanbulu 15. maja, da je pozitivan znak što je Rusija počela da razmatra to pitanje, ali da je prvi korak ka tome prekid vatre počev od sjutra.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prethodno predložio da se 15. maja u Istanbulu održe neposredni razgovori predstavnika Rusije i Ukrajine o prekidu vatre.
- Predlažemo da kijevske vlasti nastave pregovore koje su prekinule krajem 2022. godine, nastave direktne pregovore, i to bez ikakvih preduslova. Predlažemo da bez odlaganja počnu sljedećeg četvrtka, 15. maja, u Istanbulu, gdje su ranije održani i gdje su prekinuti - rekao je Putin u obraćanju medijima.
Lideri zemalja takozvane "koalicije voljnih" i Ukrajine su u zajedničkom saopštenju koje je usvojeno juče u Kijevu naveli da su podržali da 12. maja počne totalno i bezuslovno primirje u sukobu u Ukrajini, koje će trajati najmanje 30 dana.
Lideri Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske i Ukrajine su naveli da ovo primirje ne može da bude ograničeno bilo kakvim uslovima, a ako bi Rusija iznijela bilo kakve uslove, to bi se tumačilo kao pokušaj prolongiranja rata i ugrožavanja diplomatije, prenosi Tanjug.

Erdogan: Turska spremna da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine

Ukupni troškovi štete koju je bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Milan Lekić napravio pijan izazivajući udes službenim kolima u oktobru prošle godine iznosi više od 11 i po hiljada eura, saznaje ETV.
U odluci o likvidaciji štete SAVA osiguranja od 10. januara, u koju je ETV imala uvid, se navodi da je ukupni trošak 11.620,73 eura, te da će taj iznos Rudniku uglja isplatiti u roku od 14 dana od prijema urednog odštetnog zahtjeva.
Lekić je 11. oktobra slupao službeno vozilo „infiniti“ - luksuzni brend kompanije Nissan, u Ulici Volođina u Pljevljima. Tada je alkotestiranjem utvrđeno da je upravljao vozilom pod dejstvom više od jednog promila alkohola u krvi. On je isprva prekršajno gonjen iako je Krivičnim zakonikom definisano da kazna do tri godine prijeti učesnicima u saobraćaju koji se ne pridržavaju propisa i dovode u opasnost život ili tijelo ljudi, ili imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura, „pa usljed toga kod drugog nastupi laka tjelesna povreda ili drugom prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi 3.000 eura“.
Uprkos tome, Lekiću je, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, samo izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca.
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima tek je danas podnijelo optužni prijedlog protiv njega zbog krivičnog djela ugožavanje javnog saobraćaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-pljevlja-podnijelo-optuzni-prijedlog-protiv-lekica-zbog-udesa-koji-je-izazvao-pijan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Okrivljenom M.L. stavlja se na teret da je, u Pljevljima, u raskrsnici ul. Volođina i ul. Durmitorska, upravljajući vozilom marke ,,Infinity", vlasništvo RU PV, pod dejstvom alkohola, izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj je laku tjelesnu povredu zadobio oštećeni V.G. iz Pljevalja - saopšteno je iz pljevaljskog ODT-a.
Lekić je pod pritiskom javnosti i poziva na odgovornost tadašnjeg ministra energetike Saše Mujovića bio prinuđen da podnese ostavku na poziciji predsjednika Odbora direktora, ali je ostao u Odboru, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra.
Lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) je u saopštenju za javnost 14. oktobra naveo da odluku donosi kao odgovoran čovjek, smatrajući da je, uzevši u obzir sve okolnosti, to jedino adekvatno rješenje. On je, inače, i obećao da će platiti štetu pričinjenu na službenom vozilu.
Lekiću ovo nije prvi put da pravi prekršaj u saobraćaju. On je privođen u maju prošle godine takođe zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

Lekić pijan službenim kolima napravio štetu za više od 11 i po hiljada eura

Eksterni ispit iz matematike u OŠ "Vuko Jovović" u Danilovgradu nijesu položila 34 polumaturanta, a roditelji tvrde da se "istorija ponavlja", jer su prošle godine pala 33 učenika.
U dopisu koji su uputili mejlom, oni tvrde da je zbog toga odgovorna uprava škole, jer nijesu ništa preduzeli da polumaturanti imaju bolje rezultate.&nbsp;
U školi su juče objavljeni rezultati polaganja eksternog ispita iz matematike.
– Mi smo kao grupa roditelja izgleda uzalud apelovali prošle godine zbog katastrofalnih rezultata iz matematike, kada smo se pitali kakav je naš obrazovni sistem, kada su tolika neslaganja između ocjena koju djeca imaju u toj školi i ocjena na eksternoj polumaturi. Je li moguće da su tolika odstupanja kada je njih 33 dobilo ocjenu 1, pitali smo tada. Mi smo nezadovoljni i u nevjerici da se "istorija ponavlja" - navode roditelji u dopisu.
Oni pitaju da li je moguće da rukovodstvo škole nije obezbijedilo, a dobro znajući da problem postoji, efektivnu strategiju za bolje rezultate na eksternom ispitu. Roditelji smatraju da je trebalo organizovati dopunsku nastavu iz matematike, jer, kako ističu, i laik zna da se vrijednim radom i trudom može postići makar ocjena "dovoljan".
– Ponovo 34 jedinice!!! Mi smo razočarani, djeca su razočarana, jer mi kod njih vidimo i želju i volju za radom, ali rezultati rada sa njima su katastrofalni - dodaju nezadovoljni roditelji.

Roditelji krive školu zbog rezultata na eksternoj maturi: Iz matematike "pala" 34 učenika

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 24 stepena. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru po kotlinama očekuje magla ili povećana niska oblačnost. 
 
Od sredine dana postepeno naoblačenje, u popodnevnim satima ponegdje na zapadu moguća kratkotrajno kiša, a tokom noći mjestimično kiša, pljuskovi i grmljavina. 
 
Vjetar će biti južnih smjerova, slab do umjeren, na sjeveru ponegdje pojačan, tokom noći u skretenju na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od 14 do 24 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 24 stepena

Predsjednica Udruženja Italia – Montenegro Regina Elena, Danijela Đurđević uputila je ministrima vanjskih poslova, dijaspore i kulture Ervinu Ibrahimoviću, Mirsadu Azemoviću i Tamari Vujović javni apel za ubrzanje započete procedure dodjele počasnog državljanstva Sereneli Poček, najstarijoj unuci jednog od najznačajnijih crnogorskih umjetnika 20. vijeka Pera Počeka, kao i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović poziv da bez odlaganja, uključe lik i djelo Pera Počeka u sve školske udžbenike istorije umjetnosti. - Umjetnik koji je svoj radni i životni vijek proveo u Italiji, Pero Poček je ostavio neizbrisiv trag u evropskoj i crnogorskoj kulturnoj baštini, posebno kroz svoje veličanstveno likovno djelo inspirisano Njegoševim „Gorskim vijencem“ – navodi Đurđević.&nbsp; Inicijativa je, dodaje, pokrenuta prije više od godinu dana i do danas nijesmo primili konkretan odgovor na ovu molbu. Đurđević kaže da u vremenu kada sve drugo dobija prednost nad kulturom, valja stati, udahnuti duboko i razmisliti.&nbsp; - Zar nije upravo kultura ta tiha snaga koja nas povezuje, što nas uzdiže iznad prolaznosti i oblikuje kao narod, kao dušu jedne nacije? Zar nije ona naše ogledalo u kojem se prepoznajemo među mnogima, ono što nas čini jedinstvenima u mnoštvu svijeta? I dok pojedinci uporno nastoje ukazati na njenu vrijednost, naši politički predstavnici kao da okreću glavu, da li iz nemjara ili s namjerom, ostaje da se pita i pamti. Zar naši politički predstavnici neće osjetiti ni trun srama kad napokon shvate da su, uprkos odgovornosti koju su nosili, zanemarili ono najdragocjenije, samu srž crnogorskog bića, priču što vjekovima govori jezikom identiteta? Hoće li ih savjest dostići kada uvide da je kasno, da su, možda nesvjesno, s vrha svojih položaja potcijenili ono što u sebi nosi dostojanstvo, nasljeđe i neugasivu vatru jednog naroda? – dodaje ona.&nbsp; Ona je ovim javno pozvala Ibrahimovića, Azemovića i Vujović da zajedno isprave ovu nepravdu prema porodici i crnogorskom geniju u ime svih koji vjeruju da kultura nije ukras, već temelj identiteta jedne države.&nbsp; - Ovaj čin bio bi jasan pokazatelj da Crna Gora pravedno postupa prema dijaspori i zaslužnim pojedincima, a ne samo prema interesnim krugovima, te da brine o svojoj kulturnoj baštini i naslijeđu. Time bi se još jednom istakla posvećenost očuvanju nacionalnog identiteta i digniteta na svjetskoj sceni – istakla je Đurđević.&nbsp; Počasno državljanstvo i crnogorski pasoš, kaže Đurđević, neće promijeniti život jednoj 83-godišnjakinji, ali za Crnogorce to je čin moralne obaveze, da se spriječi da još jedan crnogorski genije padne u zaborav.&nbsp; - To je simbolična titula kojom gradimo mostove s prošlošću i ostavljamo trag u istoriji – svjedočanstvo da postojimo kao nacija kroz Počekova djela – navodi Đurđević.&nbsp; Nažalost, kako kaže, crnogorske institucije, organizacije, pa ni pojedinci, često nijesu znali da odaju počast onima koji su Crnu Goru proslavili dostojanstveno, na način na koji to čine ozbiljne države.&nbsp; - Ova inicijativa nije politička ni lična – ona je izraz poštovanja prema umjetniku koji je duh Crne Gore pretočio u umjetnost vrhunske vrijednosti – navodi Đurđević.&nbsp; <h2>“Naša je zajednička odgovornost da ne dozvolimo da crnogorski velikani pođu u zaborav"</h2> - Podršku inicijativi Udruženja Italia-Montenegro "Regina Elena" već su dali brojni ugledni crnogorski intelektualci i kulturni radnici kojima se javno zahvaljujemo : predsjedniku Matice Crnogorske Ivanu Jovoviću, te generalnom sekretaru Ivanu Ivanoviću, gradonačelniku Opštine Cetinje, Nikoli Đuraškoviću, ambasadorki Crne Gore u Rimu, Mileni Sofranac Ljubojevic, , kao i mnogim pojedincima iz Crne Gore i dijaspore koji su iskreno podržali ovu inicijativu. Zahvaljujemo Art Montenegru, Vom-u “Voice of Montenegro”, novinaru i režiseru dokumentarnog filma “Zaboravljeni genije Pero Poček” Siniši Adamoviću, akademskom profesoru i istoričaru umjetnosti Aleksandru Čilikovu, kao i mnogim drugim Crnogorcima koji su profesionalno doprinijeli i javno učestvovali u tome da ova inicijativa pokaže svoj pravi smisao – navodi Đurđević.&nbsp; Posebnu i iskrenu zahvalnost, dodaje, upućuju gospođi Sereneli Poček, koja s velikom emocijom priča o đedu ali i Crnoj Gori, đedovoj, svojoj… svojih roditelja, braće i sestara, svoje đece.&nbsp; - O Crnoj Gori đedovoj vječitoj muzi i koja nam je s velikom toplinom i nesebičnošću otvorila vrata svog doma, omogućivši nam da snimimo dokumentarni film posvećen njenom djedu, velikom crnogorskom umjetniku. S nama je podijelila dragocjene informacije i lična sjećanja koja bi, bez njene spremnosti i povjerenja, zauvijek ostala nepoznata. Takođe, duboko smo zahvalni svim unucima i praunucima Pera Počeka u Italiji, koji su nam ustupili vrijednu porodičnu arhivu, istinsko kulturno blago koje svjedoči o bogatoj prošlosti Crne Gore. Iz tog nasljeđa mogla bi se stvoriti ne samo muzejska postavka od izuzetnog značaja, već i još dva emotivna i istorijski značajna dokumentarna filma – dodala je Đurđević u apelu ministrima.&nbsp; Počekova djela su nedovoljno prisutna, kako u stručnoj, tako i u široj javnosti, a njegovo ime ne nalazi mjesto ni u školskim udžbenicima – što je još jedna tiha nepravda koju je vrijeme da ispravimo. Nije Crna Gora, ističe Đurđević, poznata dalekim nacijama po njenom doprinosu svjetskoj ekonomiji, energetici, politici, globalnim trendovima u bilo kojem sektoru, već po njenim pojedincima i njihovim brilijantnim umovima i vještinama. - Pero Poček zauzima počasno mjesto u okviru moderne italijanske umjetnosti, rame uz rame s velikim imenima koja su široko prepoznata, ali, nažalost, u Crnoj Gori to nije tako. Prečesto zanemarivan, on ostaje neprepoznat, što nȃs, ljubitelje umjetnosti, duboko zabrinjava. Identitet jedne zemlje se čuva i slavi kroz umjetnost na sofisticiran i duboko emotivan način, to pojedincima izgleda jos uvijek nije jasno – navela je ona.&nbsp; Đurđević je pozvala ministra Azemovića da bi bilo lijepo da dodjela počasnog državljanstva Sereneli Poček pokrene širu svijest o značaju priznavanja zasluga naših sunarodnika u dijaspori.&nbsp; - Na taj način, upravo uz podršku Ministarstva dijaspore, mogli bismo pružiti priznanje i drugim Crnogorcima koji su svojim radom doprinijeli širenju crnogorske kulture i identiteta širom svijeta, baš kao što to čine sve velike nacije. Ovaj čin bio bi takođe poklon našoj djeci i unucima, budućim generacijama, jer, iako smo mala nacija, naša prisutnost na svjetskoj sceni ima veliki značaj – zaključuje Đurđević.&nbsp; Tri Počekove slike: “Odlazak kralja Nikole”, “Čitanje vezirovog pisma” i “Oro” možete pogledati u nastavku:&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514180524_e94be4851efff42347d7822cf1538ac8029fe506a5cc8cbb5372afeaf1c12d03.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514180524_e94be4851efff42347d7822cf1538ac8029fe506a5cc8cbb5372afeaf1c12d03" data-rendition-name="original" width="372" height="260" loading="lazy" alt="Pero Poček "> <figcaption>"Odlazak kralja Nikole"</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514180528_f494d13d75508389d621c1bb6dec3ae9ae9fd19f48257118a9c9f383ed2ec3bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250514180528_f494d13d75508389d621c1bb6dec3ae9ae9fd19f48257118a9c9f383ed2ec3bc" data-rendition-name="original" width="426" height="276" loading="lazy" alt="Pero Poček "> <figcaption>"Čitanje vezirovog pisma"</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514180528_ce9db99a03b8fbbcbde1b6887743d3bbb301ab1cc6e46ef4ddebcc376050618d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250514180528_ce9db99a03b8fbbcbde1b6887743d3bbb301ab1cc6e46ef4ddebcc376050618d" data-rendition-name="original" width="371" height="270" loading="lazy" alt="Pero Poček"> <figcaption>"Oro"</figcaption> </figure>

Đurđević: Ibrahimović, Azemović i Vujović da ubrzaju proces počasnog državljanstva Sereneli Poček; MPNI i MKM da uključe lik i djelo Pera Počeka u sve školske udžbenike istorije umjetnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: ukrajina