Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo je posegnuo za istorijskim paralelama kako bi opravdao agresiju na Ukrajinu.
On je ovaj put je rat uporedio s legendarnom Bitkom za Staljingrad. Ovu izjavu dao je tokom ceremonije polaganja kobilice za novi ruski nuklearni ledolomac koji će nositi ime "Staljingrad".
Obraćajući se jednom od preživjelih veterana Staljingradske bitke, Putin je naglasio da se, po njegovom mišljenju, borci koji učestvuju u invaziji na Ukrajinu nalaze u istoj istorijskoj liniji kao i vojnici iz 1940-ih.
- Hvala vam što ste se prisjetili učesnika specijalne vojne operacije. Oni i mi svi zajedno, kao i vi, uvijek ćemo pamtiti da je iza nas Rusija – izjavio je Putin, jasno povezujući savremenu rusku vojnu kampanju s najkrvavijim bitkama Drugog svjetskog rata.
Dodao je i da izražava "iskrene riječi zahvalnosti ne samo vama, nego i svim vašim saborcima koji su ne samo odbranili našu domovinu, nego su je nakon rata podigli iz ruševina".
Bitka za Staljingrad, jedna od najkrvavijih i najvažnijih operacija Drugog svjetskog rata, trajala je od jula 1942. do februara 1943. godine i završila se kapitulacijom njemačkih snaga te preokretom u ratu u korist Crvene armije. Procjenjuje se da su samo sovjetski "bespovratni gubici" u toj bici iznosili gotovo 480.000 ljudi.
Putin već godinama koristi simboliku Staljingrada i Velikog otadžbinskog rata kako bi opravdao ratne ciljeve u Ukrajini. Ranije je "specijalnu vojnu operaciju" nazvao "pravednom" i "poštenom borbom", tvrdeći da ruski vojnici djeluju "kao heroji iz 1812. godine, Prvog svjetskog rata ili Velikog otadžbinskog rata".
Tokom govora 4. novembra, povodom Dana narodnog jedinstva, Putin je tvrdio da Rusija u Ukrajini "osigurava nezavisnost države i štiti nacionalnu čast", poredivši današnje događaje s borbom Ruskog carstva protiv Poljske u razdoblju Smutnog vremena u 17. vijeku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Putin uporedio napade na Ukrajinu sa pobjedom kod Staljingrada: "Iza nas je Rusija"

Dvoje ukrajinskih državljana, koji su dugo radili za rusku obavještajnu službu, identifikovani su kao osumnjičeni za sabotaže na poljskoj željezničkoj mreži, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
Jedan osumnjičeni je već osuđen u odsustvu za sabotaže u Ukrajini, rekao je Tusk parlamentu.
U ponedjeljak je posjetio mjesto eksplozije u blizini Mike, jugoistočno od Varšave, gdje je tokom vikenda oštećena željeznička pruga koja vodi do ukrajinske granice i nazvao je to „neviđenim činom sabotaže“.
Još jedan incident niz prugu u blizini Pulavija u ponedjeljak primorao je prepun voz da se iznenada zaustavi, a utvrđena je i šteta na nadzemnim kablovima.
Kremlj je odbacio priču o ruskom učešću.
- Bilo bi zaista čudno da Rusija nije bila prvo okrivljena. Rusija je optužena za sva djela hibridnog i direktnog rata… u Poljskoj. Rusofobija je tamo svakako raširena - rekao je Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika.
Poljske vlasti su prvobitno rekle da postoji velika vjerovatnoća da je sabotažu na željezničkoj pruzi Varšava-Lublin naručila „strana služba“.
Zatim je portparol poljskog ministra za specijalne službe u utorak rekao da „sve ukazuje na to da su to bile ruske specijalne službe“.
- Cilj je bio da se izazove željeznička katastrofa - kazao je Tusk poslanicima.
Poljski premijer je kazao da neće otkriti imena dvojice osumnjičenih jer bi to moglo da iskomplikuje operaciju, iako je parlamentu rekao da jedan živi u Bjelorusiji, a drugi je stanovnik istočne Ukrajine.
Obojica osumnjičenih su prešli u Poljsku iz Bjelorusije tokom jeseni i vratili su se preko graničnog prelaza u Terespolu na krajnjem jugozapadu Bjelorusije, blizu ukrajinske granice, dodao je.
Tusk je rekao da je vojna eksplozivna naprava C4 detonirana 15. novembra oko 21 sat u blizini sela Mika.
Eksplozija, koja se dogodila dok je prolazio teretni voz, izazvala je manju štetu na podu vagona.
Snimljena je i video-nadzorom.
Tusk je rekao da mašinovođa nije ni primjetio incident.
Prethodni pokušaj da se voz izbaci iz šina postavljanjem čelične stege na prugu nije uspio, dodao je.
Kada su drugi put pokušali da sabotiraju željeznički saobraćaj, 17. novembra, to je bio voz sa 475 putnika koji je morao naglo da zakoči zbog oštećene putne infrastrukture, rekao je Tusk.
Premijer je dodao i da će izdati naredbu o podizanju uzbune na određenim željezničkim prugama.
Kako je rekao, od početka prošle godine 55 ljudi privedeno je zbog sumnje da su pomagali, pripremali ili učestvovali u sabotaži i da je 23 od njih zadržano u pritvoru.
Motivacija Rusije, nastavio je Tusk, bila je da posije paniku i podstakne antiukrajinsko raspoloženje u poljskom društvu, koje je dom za više od milion ukrajinskih ratnih izbjeglica.
- Želim da naglasim da ono što zanima ruske vlasti nije samo direktan efekat ove vrste akcije, već društvene i političke posljedice. Ovo, naravno, znači neorganizovanost, haos, paniku, spekulacije i neizvjesnost - dodao je Tusk.
Poljska je članica NATO i EU, a njena željeznička mreža postala je vitalna za transport pomoći u Ukrajinu otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine.
U septembru je Tusk rekao da su tri ruska drona oborili poljski i drugi NATO avioni u vazdušnom prostoru Poljske tokom noćnih napada na Ukrajinu.
Vlasti su zabilježile 19 upada dronova, a neki su letjeli dovoljno duboko da privremeno zatvore četiri aerodroma, uključujući glavni u Varšavi, naglasio je.
Rusko Ministarstvo odbrane odgovorilo je da „nije bilo planova“ za ciljanje objekata na poljskom tlu.

Tusk: Ukrajinci koji rade za Rusiju krivi za sabotažu željeznice

Izjava o namjerama između DEPA Commerce i Naftogaza o isporuci američkog tečnog gasa Ukrajini od decembra ove do marta naredne godine, potpisana je u Grčkoj, javljaju mediji iz te zemlje.
&nbsp;Sporazum predstavlja ključan doprinos regionalnoj i evropskoj energetskoj bezbjednosti, a ujedno pruža podršku Ukrajini tokom zimske sezone, prenosi Tanjug.
&nbsp;Izvori iz grčke Vlade navode da ključna energetska infrastruktura Grčke obezbjeđuje stabilne tokove prirodnog gasa duž Vertikalnog koridora.
&nbsp;Sporazum je potpisan u prisustvu grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i bliske saradnice porodice Tramp Kimberli Gilfojl.
&nbsp;Micotakis je prilikom dočeka Zelenskog saopštio da Ukrajina može da računa na čvrstu podršku Grčke.
&nbsp;- Spremni smo da podržimo vašu zemlju i vaš narod na svaki način. Potpisaćemo važne sporazume o snabdijevanju Ukrajine prirodnim gasom iz Grčke. Suštinski aktiviramo Vertikalni koridor i nastojimo da obezbijedimo da gas stigne u vašu zemlju tokom ove teške zime - istakao je Micotakis.
&nbsp;Zelenski je zahvalio Grčkoj, podsjetivši na teške okolnosti sa kojima se Ukrajina suočava pred dolazak još jedne teške zime.
&nbsp;Ovo je druga posjeta Zelenskog Atini, nakon 2023. godine. On se ranije sastao i sa predsjednikom Grčke, Konstantinosom Tasulasom, u Predsjedničkoj palati. Zelenski će u okviru evropske turneje posjetiti i Francusku i Španiju.

Potpisan energetski sporazum Grčke i Ukrajine o isporuci američkog tečnog gasa Kijevu

Tokom svake od posljednje tri zime Marija Morozova, njen suprug i njihova ćerka su se pripremili za teške uslove na istoku Ukrajine koje je izazvao rata koji je Rusija pokrenula protiv svog susjeda. Međutim, ove godine se spremaju za najgore.
Kampanja Moskve usmjerena na energetsku infrastrukturu – posebno na proizvodnju električne energije i električnu mrežu koja se bori da isporuči struju milionima Ukrajinaca – izbacila je iz pogona veliki dio snabdjevača električnom energijom u zemlji.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je u oktobru da je proizvodni kapacitet oko 17,6 gigavata (GW), što je manje od polovine od 38 GW prije izbijanja rata u februaru 2022. godine. A hladna zima, koja se očekuje ove godine, mogla bi da poveća potrebe na oko 18 GW.
- Srećom, još imamo centralno grijanje - rekla je Morozova (28) za RSE iz svog rodnog grada Kamjanskog u istočnom Dnjepropetrovskom regionu, dok je navodila kako se priprema za zimu, kada temperature mogu pasti i na minus 20 stepeni Celzijusa.
- Za struju smo kupili smo inverter bateriju s akumulatorom. Takođe, imamo agregat na balkonu, ali se nadamo da nećemo morati da ga koristimo, jer je previše bučan - navodi Morozova.
<h2>Nastavak ruskih napada i nestanci struje</h2>
Ruski napadi ove nedjelje već su doveli do smanjenja isporuka struje potrošačima u nekoliko oblasti širom zemlje, pojačavajući strahove od onoga što bi moglo da se desi.
Struja je smanjena u većini regiona na osam do 16 sati 9. novembra, saopštio je državni energetski dobavljač Ukrenergo, a uslijedilo je još nekoliko dana.
Prema navodima državnog energetskog operatera Ukrenergo, 9. novembra je u većini regiona došlo do restrikcije struje u trajanju od osam do 16 sati, a slične mjere su nastavljene i narednih dana.
- Razlog za uvođenje restrikcija su posljedice masovnih ruskih napada raketama i dronovima na energetska postrojenja - saopštila je kompanija.
Ministarka energetike, koja je nedavno podnijela ostavku, Svitlana Hrinčuk kazala je da je teško sjetiti se tolikog broja direktnih udara na energetska postrojenja od početka invazije.
U sjevernom gradu Nižinu, samo nekoliko sati od ruske granice, pojedine porodice užurbano prave planove za preživljavanje, kao šta učiniti ako grijanje otkaže, gdje nabaviti drva i ugalj, i kako obezbijediti makar osnovne uslove za život na temperaturama ispod nule.
Natalija, stanovnica Nižina, rekla je za Ukrajinski servis RSE da je, iako je njena ćerka pobjegla iz zemlje, ona odlučila da ostane. Jedino što bi je natjeralo da napusti svoj stan je, kako kaže, potpuni nestanak grijanja.
Ona kaže da ljudi u njenom komšiluku već prikupljaju zalihe: slažu ogrijevno drvo, pune flaše vodom, provjeravaju baterijske lampe. Neke porodice su napravile planove da se skupe u nekoliko privatnih kuća koje se mogu grijati pećima na drva.
- Kad bih imala privatnu kuću, definitivno bih nekome pomogla. Život ne staje iako su napadi i granatiranje pojačani - kaže ona.
<h2>Priprema domova i djece za mrak</h2>
Morozova kaže da su skoro svi koje poznaje spremili zalihe sveća i lampi na baterije.
Međutim, dodaje ona, biće veoma teško ako ne bude grijanja.&nbsp;
- Moja porodica će morati da se preseli u kuću mog oca, gdje možemo da se grijemo na drva - navodi Morozova.
Kada nestane struje, ona i njen muž kažu svojoj četvorogodišnjoj ćerki: "Rusija želi da ostanemo u mraku, a naši inženjeri pokušavaju da sve poprave. Moramo da čekamo".
Morozova kaže da ljudi u Ukrajini, čak i ako se ova zima pokaže kao najteža dosad, sada imaju iskustvo kako da se nose s hladnoćom u ratnim uslovima.
Moskva je pojačala napade na energetsku infrastrukturu, rekao je direktor energetskih programa u kijevskom tink-tenku Centar Razumkov Volodimir Omeljčenko, zahvaljujući povećanju proizvodnje i kapaciteta dronova Šahed u Rusiji, dok Ukrajina ima manje sistema protivvazdušne odbrane nego ranije.
Andrij Herus, predsjednik parlamentarnog Odbora za energetiku, kaže da je nacionalni proizvođač električne energije Ukrenergo ojačao 70 trafostanica, ali da "nije moguće u potpunosti zaštititi energetska postrojenja od svih napada – naročito od balističkih raketa".
<h2>Agregati i dronovi</h2>
U Kijevu je glasno brujanje agregata uobičajena pojava. Čuje se ispred kafića, prodavnica i stambenih zgrada, često uključeni u roku od nekoliko minuta poslije napada koji dovode do prekida isporuka struje.
- Ponekad se čini kao kompjuterska igra – toliko buke u isto vrijeme - kaže Margarita Sitnik, bivša novinarka i građanska aktivistkinja koja živi u prijestonici.
- Buka agregata ponekad nalikuje na Šahede. Miješam ih. To nije dobro; možda nećemo čuti prave dronove i preduzeti mjere predostrožnosti - kaže ona.
U njenoj zgradi, stanovnici su prikupljali novac za kupovinu agregata, ali ona poznaje mnoge porodice koje ne mogu sebi da ih priušte. S rastom cijena i smanjenjem prihoda, kaže ona, "ljudi s nižim platama jednostavno nemaju načina da se pripreme".
Kao i Natalija u Nižinu i Morozova u Kamjanskom, Sitnik u Kijevu kaže da je jedini pravi plan da se ljudi međusobno pomažu.
- Ako ne bude grijanja, ići ćemo da radimo u kancelarije koje su još tople - kaže ona.

Ukrajinci pred još jednom zimom dok Rusija napada energetsku infrastrukturu

Ukrajina će uvoziti gas iz Grčke kako bi zadovoljila svoje potrebe tokom zime, objavio je danas predsjednik Volodimir Zelenski nakon što je gasnu infrastrukturu te zemlje više puta napala ruska vojska.
Moskva je tokom oktobra najčešće bombardovala ukrajinska gasna postrojenja od početka rata u februaru 2022. godine, čime je zaustavljeno oko 60 odsto proizvodnje glavnog izvora grejanja u zemlji.
- Već smo pripremili sporazum sa Grčkom o isporuci gasa Ukrajini - objavio je Zelenski na društvenim mrežama.
On je precizirao da je Kijev takođe zaključio finansijske sporazume za pokrivanje „skoro dvije milijarde eura" uvoza gasa, namjenjene kompenzaciji gubitaka u proizvodnji usled ruskih napada, prenose mediji.
Pored svojih evropskih i američkih saveznika, Zelenski je rekao da Kijev sarađuje i sa Azerbejdžanom, sa kojim se nada da će „zaključiti dugoročne ugovore" za uvoz gasa.
Zelenski je danas otpočeo svoju službenu posjetu Grčkoj, nakon čega ide u Francusku i Španiju.
Ruska vojska je prošle zime prepolovila ukrajinsku proizvodnju gasa, prema podacima Vlade u Kijevu.

Ukrajina će ove zime uvoziti gas iz Grčke, sprema se dogovor sa Azerbejdžanom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će reformisati energetski sektor zemlje, koji je pogođen skandalima, kako bi ublažio nezadovoljstvo nakon optužbi za raširenu korupciju u koju su umiješani i njegov stari prijatelj i bivši poslovni partner.
Zelenski je 15. novembra izjavio da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti smijenjeno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene.
- Započinjemo reformu ključnih državnih preduzeća koja posluju u energetskom sektoru - napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Dodaje da paralelno s potpunom revizijom finansijskih aktivnosti, uprave ovih kompanija treba zamijeniti.
- &nbsp;Danas smo zajedno s premijerkom Julijom Sviridenko i ministrom ekonomije Oleksijem Soboljevom odredili proceduru - naveo je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2011%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fukrajinski-biznismen-umijesan-u-veliki-korupcijski-skandal-pobjegao-u-poljsku-luksuznim-taksijem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da smanje pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio endemsku korupciju dok zemlja nastavlja borbu protiv ruske invazije u punom obimu.
Politico je citirao neimenovanog zvaničnika EU koji je rekao da je korupcija na koju ukazuje istraga "odvratna" i da neće pomoći ugledu Ukrajine kod međunarodnih partnera.
Ukrajinsko antikorupcijsko tijelo je 10. novembra najavilo "operaciju velikih razmjera", tvrdeći da se radi o desetinama miliona dolara pronevjere u energetskom sektoru usred ruske invazije u punom obimu.
Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), u zajedničkoj akciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (SAPO), saopštio je da je otkrivena šema koja uključuje "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem "uticaja na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno JSC Energoatom", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
<h2>Promjene u roku od sedmicu</h2>
Zelenski je pozvao na formiranje novog nadzornog odbora u Energoatomu "u roku od sedmicu", što bi omogućilo "potpunu reformu uprave kompanije".
Takođe je najavio promjene na vrhu Naftogaza, državne gasne kompanije Ukrajine, i u Ukrhidroenergu, državnom proizvođaču hidroenergije.
- Za sedmicu treba osigurati sve uslove za formiranje novog i profesionalnog nadzornog odbora kompanije, a zahvaljujući tome i potpuni reset upravnog odbora Energoatoma - kazao je Zelenski.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Naftogaz, državna gasna kompanija Ukrajine, "treba da objavi i sprovede konkurs za rad u nadzornom odboru kompanije kako bi ovaj novi sastav mogao početi s radom u januaru 2026".
- U drugim velikim državnim energetskim kompanijama treba da dođe do obnove državnih predstavnika u nadzornim odborim - dodao je Zelenski.
<h2>Bjekstvo u Poljsku</h2>
Lista osumnjičenih u antikorupcijskoj istrazi uključuje ljude na najvišim nivoima vlasti i druge istaknute ličnosti, a fokus je uglavnom na Timuru Mindiču, dugogodišnjem bliskom saradniku Zelenskog.
Istraživačka jedinica "Shemes" Radija Slobodna Evropa (ukrajinska redakcija) izvijestila je da je Mindič pobjegao iz Ukrajine u Poljsku nekoliko sati prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s istragom, što je navelo kritičare da tvrde kako je unaprijed bio upozoren.
Mindičeva umiješanost izazvala je buru i zbog njegovih ranijih veza s vodećim političkim figurama, uključujući Zelenskog. Mindič je suvlasnik komičarske grupe"Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za političku funkciju.
Biznis je bio važan kanal za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije ulaska u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog u predsjedničkoj kampanji 2019. godine, a od 2023. se nalazi u pritvoru zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Zelenski se distancirao od Mindiča i još sedam osoba koje su zvanično osumnjičene u istrazi. Dana 13. novembra potpisao je dekret kojim se uvode sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv Mindiča i Oleksandra Cukermana, koji je takođe optužen i napustio zemlju.
Istragu su vodile antikorupcijske institucije koje je Zelenski ranije pokušao ograničiti, ali je odustao nakon masovnih protesta tokom ljeta.
<h2>Istaknute ličnosti</h2>
Još jedna istaknuta osoba umiješana u slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao dužnost ministra energetike.
Haluščenko je izjavio da će se braniti na sudu od tvrdnji da je primio "lične koristi" od Mindiča u navodnoj šemi mito-za-uslugu.
Dana 12. novembra, ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku, nakon što ju je Zelenski pozvao da se povuče. Ona je insistirala da nije prekršila zakon i da nije umiješana.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, te bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Protiv Černišova su u junu podignute odvojene optužbe za korupciju.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, koja je uključivala više od 70 racija, rekavši da su "svi i svaki korak protiv korupcije veoma potrebni".
Zapadni saveznici Ukrajine — koji su obezbijedili milijarde dolara vojne i finansijske pomoći — pozvali su Zelenskog da učini više u borbi protiv dugogodišnje korupcije u ratom pogođenoj zemlji.
U saopštenju na platformi Iks (X), ambasadori Grupe 7 (G7) su 15. novembra naveli da "pozdravljaju Zelenskog zbog saradnje i podrške nezavisnoj istrazi NABU/SAPO. Računamo na ukrajinsko rukovodstvo da nastavi antikorupcijske napore, što je ključno za integraciju Ukrajine u euroatlantske strukture".
- Kako ruski napadi traju, nastavljamo podržavati energetsku otpornost Ukrajine - dodaje se u saopštenju.
Skandal dolazi u trenutku kada se ukrajinski energetski sektor bori s oštećenjima i nestancima struje uzrokovanim gotovo svakodnevnim ruskim napadima dronovima i raketama na ključnu civilnu infrastrukturu.

Zelenski obećava sveobuhvatnu reformu energetskog sektora usred korupcijskog skandala

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da radi na nastavku razmjene 1.200 ukrajinskih zatvorenika s Rusijom.
- Računamo na nastavak razmjena. Mnogi sastanci, pregovori i pozivi sada su posvećeni ovome - kazao je Zelenski.
Šef Savjeta bezbjednosti Rustem Umerov rekao je u subotu da je održao konsultacije u Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz podršku kijevskih partnera, o nastavku procesa razmjene.
- Kao rezultat ovih pregovora, strane su se složile da se vrate Istanbulskim sporazumima. Ovo se odnosi na oslobađanje 1.200 Ukrajinaca - rekao je Umerov.
Dodao je da će se konsultacije održati u bliskoj budućnosti kako bi se odlučilo o proceduralnim i organizacijskim detaljima procesa.
- Radimo bez prestanka kako bi Ukrajinci koji se vraćaju iz zarobljeništva mogli proslaviti Novu godinu i Božić kod kuće - za porodičnim stolom i sa svojim voljenima - izjavio je Umerov.
Nije bilo neposrednih komentara iz Moskve na izjave Ukrajine.
Istanbulski sporazumi su dogovori o razmjeni zatvorenika postignuti uz posredovanje Turske 2022. godine, a kojima se utvrđuju pravila za velike, koordinirane razmjene između Rusije i Ukrajine.

Ukrajina u važnim pregovorima: Uskoro bi mogli razmijeniti 1.200 zatvorenika s Rusijom

Kancelar Fridrih Merc kaže da je od predsjednika Volodimira Zelenskog zatražio da Ukrajina zaoštri kontrolu izlazaka iz zemlje i spriječi odlazak više mladih Ukrajinaca koji nastoje da izbjegnu mobilizaciju.
- Zatražio sam da se pobrine da ti mladići ostanu u zemlji, jer potrebni su tamo, a ne u Njemačkoj - rekao je Merc u petak poslije sastanka sa kiparskim predsjednikom Nikosom Hristodulidesom, prenosi dpa.
Potrebna im je, kako dodaje, pomoć svakog ko može, uključujući i vojnom službom u Ukrajini.
On je naveo da je "znatan udio" mladih Ukrajinaca starosti između 18 i 24 godine doputovao u Njemačku, jer obaveza odziva na mobilizaciju u Ukrajini počinje sa 25 godina starosti.
Vlasti Zelenskog su u avgustu relaksirale uslove za izlazak iz Ukrajine, a to je odmah ispratio veći broj dolazaka u Njemačku.
Merc je naveo da je sa Zelenskim razgovarao "vrlo otvoreno," a tema je bio i korupcioni skandal u Kijevu.
Zbog istrage navoda o podmićivanju u okviru međunarodne finansijske pomoći ukrajinskoj agenciji za nuklearnu energiju, dvojica ministara su već morali da napuste vladu.
Njemački kancelar je od Zelenskog zatražio da "to hitno zaustavi i razmotri strukture u kontekstu borbe protiv korupcije u Ukrajini."
Njegov kabinet je prethodnog dana saopštio da je Merc u razgovoru sa Zelenskim "naglasio da njemačka vlada od Ukrajine očekuje snažnu borbu protiv korupcije i dalje reforme, posebno u oblasti vladavine prava."

Merc od Zelenskog traži da mlade muškarce zadrži u Ukrajini

Ukrajinska vojska je na društvenim mrežama objavila da je napala rusku rafineriju u blizini Moskve, u Rjazanjskoj oblasti, "kao dio napora da se smanji sposobnost neprijatelja da lansira rakete i bombe".
Ruski gubernator Rjazanja Pavel Malkov izjavio je da je ruska protivvazdušna odbrana oborila 25 ukrajinskih dronova iznad regiona tokom prethodne noći.
- Otpad je izazvao požar u prostorijama jedne kompanije, ali nije bilo povrijeđenih - rekao je ruski gubernator na Telegramu, ne navodeći druge detalje.
Taj napad dolazi dan poslije velikih ruskih vazdušnih napada na stambene kvartove u Kijevu, u kojima je, prema posljednjim podacima, poginulo sedam ljudi.
Ukrajinske vlasti su navele da su danas u odvojenim ruskim napadima na jugu poginule četiri osobe.

Ukrajinska vojska napala rafineriju blizu Moskve "kako neprijatelj ne bi mogao da lansira rakete"

Timur Mindič, istaknuti biznismen i navodno glavni čovjek velikog korupcijskog skandala u energetskom sektoru Ukrajine, koristio je luksuznu taksi službu da ode iz zemlje u Poljsku u satima prije nego što su vlasti pokrenule pretrese u vezi s istragom, saznaje RSE.
Izvještaj Shema, istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE, pokazuje da je Mindič koristio TimeLux, kompaniju za luksuzni prevoz sa sjedištem u zapadnom gradu Lavovu i napustio Ukrajinu u 2.09 ujutru 10. novembra u Mercedesu "S 350" registrovanom na jednog od vlasnika firme.
Sheme su saznale registarski broj automobila iz izvora u organima reda koji imaju pristup podacima o Mindičevom prelasku granice, poslije čega su pratile automobil preko objava na društvenim mrežama kako bi utvrdile njegovog vlasnika.
Mindičev odlazak iz Ukrajine u satima prije pretresa koje su pokrenuli istražitelji izazvao je kontroverze. Ukrajinska antikorupcijska agencija saopštila je da je otkrila "operaciju velikih razmjera" koja je pokazala desetine miliona dolara mita u energetskom sektoru u jeku ruske invazije. Mindičeva upletenost je takođe dovela do negodovanja zbog njegovih ranijih veza s vodećim političarima, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Korišćenje luksuzne taksi službe nudi nove detalje o tome kako je Mindič, 46-godišnji biznismen s dobrim vezama u Ukrajini, otišao iz zemlje neposredno prije nego što je policija izvršila pretres njegovog doma 10. novembra u okviru jednog od najvećih korupcijskih skandala u zemlji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
<h2>Šta kompanija za luksuzne taksije govori o tome kako je Mindič otišao iz Ukrajine?</h2>
Mercedes "S 350" pripada 38-godišnjem preduzetniku iz Lavova, Maksimu Vovku, za koga zapisi pokazuju da je direktor i glavni vlasnik kompanije TimeLux.
Kada ga je kontaktirao RSE, Vovk je rekao da "kompanija ne provjerava dokumenta putnika" i da je ta odgovornost na ukrajinskim graničnim vlastima.
- Nemam informacije da komentarišem vaše pitanje - rekao je on.&nbsp;
Na pitanje da li poznaje Mindiča odgovorio je: "Hvala Bogu, ne."
Drugi suvlasnik kompanije TimeLux je Eldar Asadulajev, koji je ranije radio u zapadnom regionalnom odeljenju Državne granične službe Ukrajine. Takođe je naveden u jednoj od aplikacija za verifikaciju registarskih tablica kao "šef odjeljenja za borbu protiv krijumčarenja Granične službe".
Kontaktiran telefonom, Asadulajev je samo kratko odgovorio na pitanje RSE da li poznaje Mindiča i da li je svjestan da je on koristio TimeLux da ode iz zemlje.
- Prvi put čujem za to - rekao je Asadulajev i zatim prekinuo vezu.
TimeLux je registrovan tek u maju ove godine. Kompanija ne posjeduje nekretnine za kancelariju niti ima registrovana vozila na svoje ime. Firma posjeduje važeću licencu za domaći i međunarodni prevoz putnika i njene objave na društvenim mrežama pokazuju da je počela da pruža usluge i prije nego što je formalno registrovana.
Na sajtu kompanije piše da nudi klijentima premijum prevoz do Poljske, Moldavije i Rumunije, dok u reklamama obećava "brz prelazak granice", "punu podršku" i "prilagođene rute na osnovu želja klijenta".
Ukrajinska Državna granična služba je ranije saopštila da je sprovela zvaničnu istragu kako bi utvrdila okolnosti Mindičevog prelaska granice.
- Prema rezultatima inspekcije, konstatujemo da je prelazak granice ovog građanina bio legalan. Izdata mu je dozvola za prelazak granice za odlazak iz Ukrajine na jednom od kontrolnih punktova u skladu s normama važećeg zakonodavstva. Sva dokumenta koja daju pravo na prelazak granice tokom vanrednog stanja bila su dostupna. Željeli bismo posebno da napomenemo da mu nisu nametnuta nikakva ograničenja koja bi mu zabranjivala izlazak iz Ukrajine - navodi se u saopštenju agencije.
Mindič se nije javno izjasnio o optužbama za korupciju niti o svom odlasku iz Ukrajine u ranim jutarnjim satima 10. novembra.
<h2>U kakav je korupcijski skandal navodno umiješan Mindič?</h2>
Nekoliko ljudi je umiješano u operaciju Midas, istragu koju je pokrenuo Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) u zajedničkoj operaciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije.
Oni su objavili su da su otkrili zavjeru u koju je umiješana "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem da "utiče na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na AD 'Energoatom'", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
Slučaj je potresao Ukrajinu ne samo zbog obima korupcije dok je zemlja u ratu s Rusijom, već i zbog uključenih pojedinaca s dobrim vezama.
Mindič je suvlasnik komičarske trupe Kvartal 95, čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za predsjednika.
Ta trupa je bilo značajna za Zelenskog dok je sticao popularnost kao komičar i glumac prije nego što je ušao u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog na predsjedničkim izborima 2019. i koji je u pritvoru od 2023. zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Još jedna istaknuta ličnost umiješana u ovaj slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao funkciju ministra energetike.
Haluščenko je rekao da će se braniti na sudu od tvrdnji da je dobio "ličnu korist" od Mindiča u okviru navodne sheme s provizijama.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, i bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Zasebne optužbe za korupciju podignute su protiv Černišova u junu.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, u okviru koje je bilo više od 70 pretresa, rekavši da su "svi koraci protiv korupcije veoma neophodni".
Ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku 12. novembra, poslije Zelenskog poziva da ode. Ona insistira da nije prekršila zakon.
Međutim, kako je Mindič znao da ode iz zemlje prije pretresa ostaje ključno pitanje za istražitelje dok se nastavlja istraga.
Viktor Čumak, glavni vojni tužilac u periodu od 2019. do 2020. i vršilac dužnosti generalnog tužioca 2020. godine, ranije je za Ukrajinski servis RSE rekao da je "apsolutno nemoguće, osim ako vam ne pomognu službenici organa reda", brzo izaći iz zemlje usred ratnih ograničenja putovanja u Ukrajini.

Ukrajinski biznismen umiješan u veliki korupcijski skandal pobjegao u Poljsku luksuznim taksijem

Izraelska vojska potvrdila je da je izvela napad na palestinski izbjeglički kamp Ain al-Hilweh u blizini libanskog obalnog grada Sidona.
U svom saopštenju izraelska vojska je tvrdila da je gađala centar za obuku Hamasa.
Libansko Ministarstvo zdravlja navodi da je broj žrtava u napadu jedanaest poginulih i četvoro ranjenih.
Ovaj napad predstavlja relativno rijedak slučaj izraelskog udara na Hamas u Libanu. U julu je u napadu u Tripoliju ubijen istaknuti komandant Hamasa, a prije toga, u maju, još jedan komandant te grupe ubijen je u Sidonu.
Izrael sprovodi sistematske napade na jugu Libana, ali i u drugim djelovima zemlje, tvrdeći da se bori protiv Hezbolaha i kršeći primirje postignuto prošle godine.
Libanski opštinski radnik poginuo je u drugom napadu u utorak, na jugu Libana. Dopisnik Al-Manara izvijestio je o izraelskom napadu dronom na vozilo „Rapid“ u južnom gradu Bint Džbeilu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u napadu u Bint Džbeilu poginula jedna osoba.

Vazdušni napad Izraela na Liban, gađali palestinski izbjeglički kamp u blizini Sidona

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas da evropski program borbenih aviona (FCAS) predstavlja „test kredibiliteta“ za Evropu i da on ima „obavezu da uspije“.
- Vjerujemo u to, napredujemo i poslaćemo potrebne poruke kompanijama - rekao je Makron na samitu o tehnološkom suverenitetu u Berlinu, na kojem je učestvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.
Pregovori francuskih i njemačkih proizvođača oko programa i dalje se u zastoju.
Projekat budućeg borbenog sistema u vazduhu, koji košta više od 100 milijardi eura, pokrenut je 2017. godine kao simbol odbrambene saradnje Berlina i Pariza, kojem se kasnije priključila Španija.
Zbog neslaganja kompanija koje su uključene, FCAS ima poteškoća sa početnim fazama.
- Razgovaraćemo o tome u narednim danima i donijećemo odluku o tome kako preći u sljedeću fazu do kraja godine - izjavila je tada bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, dodajući da projekat mobiliše „značajne svote“ i „veliki napor“ triju zemalja.
FCAS treba da zamijeni francuski avion Rafal i njemačke i španske Eurofajtere do 2040. godine, dok se Evropa ponovo naoružava zbog povećanih tenzija sa Rusijom.
Projekat je u zastoju, posebno zato što francuski proizvođač aviona Daso, koga su tri države odredile za glavnog izvođača radova, sada zahtijeva veću autonomiju, što smeta zvaničnom Madridu i Berlinu.
Makron je rekao da je Evropi potrebna „mnogo više integrisana“ politika odbrane i „evropskija ponuda“ ako EU želi da bude „jača i više suverena“.
Naveo je da ga ne „iznenađuje“ trvenje proizvođača, i dodao da je „odgovornost“ zemalja uključenih u projekat da „razmotre veće zajedničko dobro“.
Jedan francuski zvaničnik je krajem septembra izjavio da je Francuska spremna da „samostalno“ napravi budući avion, prije nego što je Makron ublažio očekivanja pozivajući Pariz i Berlin da „rade na zajedničkim rješenjima“.

Makron: Program za borbene avione je test kredibiliteta Evrope

Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev naveo je u pismu zaposlenima da je 13. februar rok za rješavanje situacije u toj kompaniji, prenijela je 18. novembra Radio-televizija Srbije (RTS).
Navodi se da je potvrdio da je NIS 14. novembra dobio zvanično odobrenje Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC (Office of Foreign Assets Control) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za otvaranje pregovora akcionara i drugih zainteresovanih strana.
- Očekuje se da će na osnovu tih razgovora u narednim danima biti upućen argumentovan zahtjev SAD za dobijanje nove licence - dodaje se u internom pismu u koje je RTS imao uvid.
Licenca bi omogućila da NIS nastavi normalno da posluje dok traju razgovori o trajnom i održivom rješenju za ovu kompaniju sa većinskim ruskim vlasništvom.
U praksi bi to značilo da NIS do 13. februara treba da nađe validnog kupca.
U obraćanju zaposlenima naglašeno je da je NIS uprkos embargu uspio da očuva sigurnost snabdijevanja domaćeg tržišta naftnim derivatima i pritom ostvari solidne poslovne rezultate.
SAD su 9. oktobra uvele sankcije NIS-u sa ciljem, kako je saopštio Vašington, "sprečavanja Rusije da prihode od energetike koristi za rat u Ukrajini".
Kao opcija za dalje poslovanje od tada se pominjala da NIS kupi neka naftna kompanija čije poslovanje bi Vašington odobrio.
Imena zvanično nisu saopštena, osim što je ministar trgovine i spoljnih poslova Mađarske 17. novembra rekao da bi "teoretski, mađarski MOL mogao da odigra ulogu u tome". Kao prihvatljivo rješenje za američku stranu nezvanično je pominjana mogućnost da kupac bude neka od kompanija sa Bliskog istoka, ali to nije potvrđeno.
Rješenje bi moglo da bude i da ga Srbija kupi, kao i nacionalizacija, ali je zvanični Beograd saopštio da nije za tu opciju.
Gasprom njeft (Gazprom Neft) u NIS-u ima 44,85 odsto akcija, JSC Intelligence iz Sankt Peterburga 11,3 odsto, Republika Srbija 29,87, OTP banka Srbija 1,68, dok ostalo pripada malim akcionarima.
Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija uvozi 80 odsto potrebnih količina sirove nafte, a NIS je prije američkih sankcija snabdijevao 80 odsto domaćeg tržišta. Ova ruska firma ima benzinske stanice i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Bugarskoj.
U prethodnoj godini SAD su osam puta odlagale embargo NIS-u, dajući mu kratkoročne licence do eventualnog izlaska iz vlasništva u toj kompaniji.
Rukovodstvo Srbije saopštilo je 17. novembra da se u narednih sedam dana mora pronaći rješenje za NIS kako bi ta firma od strateške važnosti nastavila da radi.

Rok za rješavanje problema sankcija za Naftnu industriju Srbije 13. februar

Austrijski javni emiter ORF saopštio je da se i dalje nada kompromisu oko učešća Izraela na Eurosongu sljedeće godine u Beču, dok raste pritisak zemalja koje prijete bojkotom događaja.
Govoreći u Beču, generalni direktor ORF-a Roland Vajsman rekao je da je intenzivno radio na uvjeravanju kolega emitera da dođu u Austriju na 70. takmičenje sljedećeg maja, dodajući da je ovo vrijeme za diplomatiju.
Evropska radiodifuzna unija (EBU) odgodila je odluku o tome da li Izrael može da se takmiči 2026. godine. Glasanje koje se očekivalo na vanrednom sastanku u novembru sada će se održati na redovnoj generalnoj skupštini EBU-a u decembru.
Španija je saopštila da će bojkotovati takmičenje ako Izrael bude učestvovao, a Irska, Slovenija, Island i Holandija su izdale slična upozorenja. Drugi emiteri, uključujući one u Belgiji, Švedskoj i Finskoj, još uvijek razmatraju svoje stavove prije sastanka u decembru.
Austrijski državni sekretar za vanjske poslove Sep Šelhorn kritikovao je pozive na bojkot, opisujući kulturne bojkote kao "glupe i besmislene" i tvrdeći da bi Eurosong trebao ostati susret muzičara, a ne mjesto za političke sporove.
Njemačka je takođe upozorila protiv isključivanja Izraela, rekavši da bi to politizovalo kulturni događaj i bilo u suprotnosti s njenom "istorijskom odgovornošću".
Irska radiotelevizija je ranije saopštila da neće učestvovati na Eurosongu 2026. ako Izrael ostane među kandidatima, navodeći kao razlog "strašan gubitak života" u Gazi i zabrinutost zbog napada na novinare. Televizija je saopštila da će konačna odluka o učešću zavisiti od ishoda decembarskih diskusija EBU-a.
Debata se održava u trenutku kada se takmičenje priprema za svoje 70. izdanje. Austrija će biti domaćin u bečkoj Viner Štathale 12, 14. i 16. maja 2026. godine, nakon što je austrijski pjevač JJ (Johannes Pietsch) pobijedio na Eurosongu 2025. u Baselu s pjesmom "Wasted Love", koja je miješala tehno produkciju s opernim vokalima.

Austrija traži kompromis oko učešća Izraela na narednom Eurosongu, glasanje će se održati u decembru

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši sudija Jovan Stanković kazao je danas u Višem sudu da je "popustio" pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kada je napisao presudu u korist Carina, iako tužba nije bila uručena tuženom, već njegovoj supruzi.
Današnje ročište trajalo je nešto više od četiri sata i prekinuto je oko 15 h nakon što je Vesni Medenici pozlilo.
U tom predmetu, kako je objasnio, očekivana je bila ta odluka, ali ona nije mogla biti donijeta iz procesnih razloga, jer tužba nije uredno uručena stranci.
Vesna Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Na optužnici osim Medenica je još petnaest osoba.
Bivši sudija je ispričao da je odluku u korist Carina donio u martu 2022. godine i da je toj odluci prethodio susret sa Medenicom u jednom lokalu u Herceg Novom.
-Medenica je bila na liječenju u Igalu i poslala mi je poruku da se vidimo što sam ja i prihvatio. Sa njom je bila kuma, čijeg imena se ne sjećam - kazao je Stanković.
Na toj kafi, prema njegovim riječima, Medenica mu je rekla da su je zamolili iz Instituta Igalo da pita za jedan postupak, u pitanju je bio radni spor.
- Taj predmet za Igalo je bio zreo za zakazivanje. Tada mi je saopštila da treba da "bacim" pogled i na još jedan predmet ali da ne zna broj. Rekao sam da ću vidjeti da li je zreo za zakazivanje - ispričao je Stanković.
Dodao je i da joj je dan ili dva nakon susreta poslao poruku da mu pošalje broj predmeta i kada je dobio odgovor znao je "o čemu se tu radi jer je predmet bio za Carine čiji je vlasnik njen kum".
- Rekao sam da je tužbu za izjašnjenje primila supruga tuženog i pitao sam je: Što hoćeš od mene? Nadao sam se da će reći da uradim što mislim jer sam joj dva puta naglasio da tužba nije uručena tuženom. Ona mi je poslala poruku:"piši" što sam ja i uradio. Ja sam osjetio pritisak i poslao sam poruku: " dobro napisaću" - ispričao je bivši sudija.
On se pravdao i da ga je bilo strah da ne bude pokrenut disciplinski postupk protiv njega jer je imao dosta predmeta u radu, misli oko 600, i u nekima je prekoračio vrijeme zakazivanje. Iako Medenica više od godinu nije bila na čelu Vrhovnog suda on smatra da je imala uticaj na ljude iz pravosuđa i zato je "podlegao" pritisku.
Svjedok je naveo da je napravio dvije ključne greške -što je dozvolio Medenici da mu se približi i druga što nije rekao "ne".
Stanković je objasnio da ga je to sve natjeralo da podnese ostavku jer nije mogao da se pojavi pred kolegama i građanima.
Ipak, svjedok je na pitanje sutkinje Vesne Kovačević rekao da je on još ranije planirao da napusti sudijsko mjesto, ali je objasnio da je &nbsp;htio da završi sve predmete i da izađe dostojanstveno.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović predočio je iskaz svjedoku koji je dao u SDT-u u kojem je naveo da je "često donosio odluku sa falinkama" i " preko koljena". Stanković je rekao da je u Tužilaštvu bio pod velikim stresom a kada je rekla da donosi odluke sa falinkama i "preko koljena" mislio je na osnovu sudijskog uvjerenja i kad nedostaje jedan element da bude siguran u svoju odluku.
Na pitanje drugog branioca, advokat Zdravka Begovića bivši sudija je rekao da je nelogično &nbsp;da je njegov iskaz danas precizniji nego u Tužilaštvu.
- U suštini radi se o istinitom iskazu i u Tužilaštvu. Vjerujte mi - kazao je Stanković.
Na što se advokat Begović nadovezao i rekao da mu ništa ne vjeruje.
Vesna Medenica je predočila sudskom vijeću da je 50 odsto odluka Stankoviću ukidano i da mu je zbog toga skrenuta pažnja dok je ona bila na čelu Vrhovnog suda.
Advokat Begović je rekao da od "ovog čovjeka zavisi sudbina Vesne Medenice" koji je kalupio predmete preko koljena.
-Iskaz je sračunat, &nbsp;iskonstruisan, da Vesnu Medenicu predstavi kao ženu koja i poslije godinu od prestanka funkcije može da drma crnogorskim pravosuđem, a svi su joj okrenuli leđa - kazao je Begović.
Medenica je kazala da kada se vidjela sa Stankovićem već 15 mjeseci nije bila u pravosuđu.
-Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što sam sedam mjeseci bila u pritvoru. Koliko sam uticaja imala vidi se po tome što mi je pritvorski osnov bio tačka 1, kolege su sigurno mislile da ću iskočiti kroz prozor. Koliki uticaj sam imala vidi se i po mom sinu, bio je tri godine u pritvoru, tri puta je odbijeno jemstvo. Toliko o mom uticaju. Više me zovu kolege iz inostanstva nego kolege od kojih sam pravila ljude i odlične sudije. Nije trebalo da se nađem na optuženičku klupu - istakla je Medenica.
Ponovila je da nikada ništa nezakonito od kolega nije tražila.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem vještaka.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Stanković: Donio sam presudu u korist Carina, jer sam "popustio" pod pritiskom Vesne Medenice

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: ukrajina