Poljski premijer Donald Tusk izjavio je večeras poslije video razgovora evropskih lidera sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da su se svi složili da su za kraj rata u Ukrajini i mir ključ čvrste garancije bezbjednosti za Ukrajinu.
- Svi sagovornici su se složili da su ključne garancije bezbjednosti za Ukrajinu. Konkretne i čvrste. Takve garancije znače takođe bezbjedniju Poljsku - napisao je Tusk na Iksu (X) poslije razgovora evropskih lidera i predstavnika Kanade i NATO sa ukrajinskim predsjednikom, uoči sastanka Zelenskog sa američkom predsjednikom Donaldom Trampom.
On je dodao da će se razgovori evropskih lidera sa Zelenskim nastaviti sjutra ujutru, poslije sastanka sa Trampom.
Tusk je najavljujući večerašnji razgovor upozorio danas da je Rusija ponovo izvršila veliki napad na Kijev i Ukrajinu.
- Uprkos očekivanjima predsjednika Trampa i bez obzira na spremnost Ukrajine na ustupke, Rusija je ponovo brutalno napala stambene četvrti Kijeva - napisao je Tusk.
Glavne teme večerašnjih razgovora lidera Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, EU kojima su se pridružili i predstavnici Kanade, Skandinavija i NATO, prema najavama poljskih medija trebalo je da budu planovi za okončanje rata u Ukrajini, a prvenstveno pitanje teritorijalnih ustupaka i čvrstih garancija za Ukrajinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tusk: Svi se slažu da su najvažnije čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva vidi da Kijev „ne žuri da okonča rat u Ukrajini mirnim putem“, objavila je danas agencija Interfaks.
Putin je rekao da bi Rusija, ako Ukrajina ne želi da riješi sukob mirnim putem, sve ratne ciljeve ostvarila silom, javila je ruska novinska agencija TASS.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da Moskva želi da nastavi rat, koji traje od februara 2022. godine, dok Kijev želi mir, prenosi agencija Rojters.
Kremlj je saopštio da je Putin primio izvještaje od komandanata vojske, koji su mu prenijeli da je Rusija zauzela gradove Mirnograd, Rodinske i Artemovku u Donjeckoj oblasti, kao i Guljajpolje i Stepnogorsk u Zaporoškoj oblasti, prenose ruske agencije.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da se uspješno suprotstavila napredovanju ruske vojske u blizini Mirnograda i Guljajpolja.

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su teritorijalni integritet i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje neupitni, nazvavši ih "crvenim linijama" Ukrajine uoči sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, prenosi Anadolu.
Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, Zelenski je rekao da su pripreme za sastanak trajale nekoliko mjeseci te da njegovo održavanje predstavlja signal napretka ka postizanju rješenja.
Zelenski bi se s Trampom trebalo sastati u nedjelju na Floridi, gdje će razgovarati o teritorijalnim sporovima i načinima okončanja rusko-ukrajinskog rata.
- Postoje crvene linije za Ukrajinu i ukrajinski narod. To su i teritorije i nuklearne elektrane. Znate moj stav da mi ni pod kakvim okolnostima nećemo pravno priznati bilo šta - istakao je Zelenski.
Dodao je da će budući koraci zavisiti od sigurnosnih garancija koje je Tramp spreman ponuditi Ukrajini.
Zelenski je takođe potvrdio da će predvoditi delegaciju u kojoj će biti sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umerov, načelnik Generalštaba Andrij Hnatov, kao i još nekoliko zvaničnika.

Zelenski uoči sastanka s Trampom: Crvene linije su teritorije i nuklearne elektrane

Dan prije najavljenih mirovnih razgovora Ukrajine i SAD, najmanje jedna osoba je poginula i 32 je ranjeno u ruskom napadu raketama i dronovima na glavni grad Kijev - novi je bilans koji su saopštile vlasti.
Eksplozije su se čule satima u Kijevu. Napad je počeo u ranim jutarnjim satima i nastavio se i pošto je svanulo.
Poslije noćašnjih i jutrošnjih napada 50.000 domova ostalo je bez struje u oblasti Kijeva, saopštila je najveća ukrajinska energetska kompanija, prenosi BiBiSi (BBC).
Rusija je nanela ozbiljnu štetu energetskoj infrastrukturi, saopštila je DTEK Grupa u novom izvještaju na Telegramu, i dodala da njihove ekipe rade neprestano kako bi se struja vratila potrošačima.
Ukrajinska naftna kompanija Naftogaz saopštila je da je ruska vojska pogodila njene proizvodne kapacitete.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je novi broj povređenih - 32, od kojih je 11 prebačeno na liječenje u bolnice.
Među ranjenima u Kijevu je i jedno 16-godišnje dijete, rekao je danas šef gradske vojne uprave Timur Tkačenko.
U široj oblasti Kijeva pogođene su industrijske i stambene zgrade, prenijela je ukrajinska hitna služba.
Napadi su izvedeni u momentu dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sprema za sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Razgovori o okončanju gotovo četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine je zakazan za sjutra, u nedjelju.
Zelenski je rekao da planiraju da razgovaraju i o teritorijalnim pitanjima u oblastima Donjeck i Zaporožje na koje pretenduje Rusija, ali i o garancijama bezbjednosti Ukrajine poslije rata.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je tokom noći izvelo "masovni udar koristeći precizno vođeno oružje dugog dometa sa kopna, iz vazduha i sa mora", navodno samo na objekte energetske infrastrukture koje koriste ukrajinske oružane snage, kao i na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ministarstvo je saopštilo da je to bio odgovor na napade Ukrajine na civilne objekte u Rusiji. U saopštenju se navodi da su svi ciljevi pogođeni.
Poljska je danas, zbog ruskih napada, na nekoliko sati podigla borbene avione i zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu, saopštila je komanda Oružanih snaga Poljske na mreži Iks (X), dodavši da nije povrijeđen poljski vazdušni prostor.
Odvojeno su se sukobi ruskih i ukrajinskih snaga nastavili i danas tokom dana. Granatirana su granična mesta Rogzin, Ulanov i Hirki, javio je ukrajinski generalštab preko Telegrama. Generalštab ukrajinske vojske takođe je javio da je registrovan niz borbenih sukoba, uključujući nekoliko koji i dalje traju. Tvrdi se da su ukrajinske snage zaustavile ruske snage od napredovanja u nekim mjestima na liniji fronta.
Rusija je ranije saopštila da je oborila 111 ukrajinskih dronova danas popodne između 15.00 i 18.00 po moskovskom vremenu, od kojih 73 iznad oblasti Brijansk i osam iznad Moskve.

Rusija raketama i dronovima napala Kijev, uoči mirovnih razgovora SAD-Ukrajina

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je u Sjedinjene Američke Države na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom, a uoči ključnih razgovora postavio je jasne „crvene linije“ o kojima se, kako je poručio, neće pregovarati.&nbsp;
Zelenski je naglasio da Ukrajina neće odstupiti od svog teritorijalnog integriteta niti prepustiti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje, uz istovremeni zahtjev za snažnim bezbjednosnim garancijama, piše Kyiv Post.
- Trenutno smo u avionu za Floridu, Sjedinjene Američke Države. Usput ćemo se zaustaviti u Kanadi - izjavio je tokom onlajn obraćanja novinarima.&nbsp;
Zelenski je potvrdio i sastanak sa kanadskim premijerom Markom Karnijem.&nbsp;
- On i ja planiramo da onlajn komuniciramo sa evropskim liderima, razgovaramo o svim pitanjima, podijelimo detalje dokumenata koje ću razmotriti sa američkim predsjednikom i pokrenemo sva osjetljiva pitanja - dodao je Zelenski.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Odgovarajući na pitanja o mogućim kompromisima, Zelenski je bio izričit da o pojedinim pitanjima nema pregovora.
- Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod. One uključuju naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno, nećemo priznati ništa ni pod kakvim uslovima - poručio je.
Naglasio je i da će se Vlada savjetovati sa građanima prije donošenja bilo kakvih krupnih odluka, ističući da je „narod Ukrajine glavni“.
Kao ključni prioritet izdvojio je bezbjednosne garancije.
- Rusija je pokrenula masivan napad na Ukrajinu. Na putu ka mirovnim pregovorima njihov odgovor je jasan. Najvažnije je da svaki korak koji preduzmemo mora biti potkrijepljen snažnim bezbjednosnim garancijama kako bismo obezbijedili našu zaštitu - kazao je ukrajinski predsjednik.
<h2>Kritike iz Moskve</h2>
Dok se Zelenski priprema za posjetu Trampovoj rezidenciji na Floridi, gdje će se razgovarati o detaljima mirovnog plana, iz Moskve su upućene preventivne kritike.
- Ako se to pitanje pokrene i američka strana pomene referendum ili izbore, to se sigurno ne može desiti u uslovima sa kojima se danas suočavamo - dodao je Zelenski, osvrćući se na moguće prijedloge.
On je ponovo naglasio značaj kontinuirane evropske podrške Ukrajini u odbrani od ruskih napada.
- Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane i to je svima jasno. Sve detalje su dobili od nas. Potrebne su nam sistemske isporuke sistema i projektila – više projektila – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa - zaključio je Zelenski.

Zelenski pred sastanak s Trampom: Ovo su naše crvene linije

Skoro trećina ukrajinske prijestonice ostala je bez grijanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim djelovima Kijeva, kao odgovor na napade.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mirovnom planu koji podržava Vašington.
- Mnogo toga se može odlučiti prije Nove godine - rekao je Zelenski u objavi na Telegramu u petak.
Bijela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedjelju.
- Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi - rekao je Tramp za Njujork post u petak.
U posljednjoj izjavi novinarima, Zelenski je rekao da će razgovori obuhvatiti dva kritična pitanja u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog mjeseca pošto je Bijela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu.
Jedno pitanje je sudbina istočnog regiona Donbasa, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom i gdje Moskva zahtijeva da Kijev preda djelove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahtijeva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbjedno da glasaju.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji vjeruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahtjeva, od kojih većina prethodi invaziji.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prijestonicu u subotu. Veliki djelovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Tek prije godinu i po su se odjeljenja Čehoslovačke grupe (CSG) uselila u novu centralu u Pragu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
No pravougaona osmospratnica od crvene cigle i stakla, sa strogim redovima od po dvanaest prozora, već puca po šavovima. Toliko brzo raste imperija 33-godišnjeg fabrikanta naoružanja i tehnologije Mihala Strnada, jednog od najbogatijih ljudi Češke, navodi ovaj medij.
U tekstu se navodi da CSG neprestano širi proizvodnju i pazari firme. Ima ih u SAD, Njemačkoj, Ukrajini i Srbiji.
Tamo je, podsjećamo, u novembru CVSG kupio 51 odsto u beogradskoj firmi MUST Solutions koja proizvodi avionske motore. Najavljeno je da će raditi za vojnu industriju, da će u Srbiji biti i centar za razvoj bespilotnih sistema. CSG je i vlasnik kruševačke fabrike municije „14. oktobar“.
<h2>Otkrivanje neba</h2>
Kako piše FAZ, u prva tri kvartala ove godine češka kompanija je skoro udvostručila obrt na 4,5 milijardi eura.
- Strnad, oženjen i otac dvoje djece, najveći je proizvođač malokalibarske municije u (zapadnom) svijetu, jedan od vodećih za artiljeriju. Bez njegovog posla bi inicijativa EU o municiji za Ukrajinu teško prošla ovako uspješno - piše list.
Pravi i oklopna vozila, haubice, radare, a sada sve više otkriva – nebo. FAZ piše upravo o kćerki-firmi Avianera u čijem sklopu radi i beogradski ogranak.
Prema objavi Strnada, on želi da bude „značajan akter na polju vojnih bespilotnih letećih sistema i naprednih oružanih sistema“.
Pavel Čehal, kojem je povjeren ogranak Avianera, za FAZ kaže da ratna svakodnevica u Ukrajini pokazuje „brzo rastući, ogromni potencijal bespilotnih letećih sistema“.
List piše da CSG već ima u svom posjedu elektroniku za upravljanje letilicama kao i projektile, ali da je polje motora počeo da osvaja kupovinom u Beogradu.
Čehal se ne boji pada potražnje ukoliko bude primirja u Ukrajini, piše FAZ, i kaže da dronovi postaju sve važniji u vojnom i civilnom sektoru.&nbsp;
- Bićemo u stanju da po primjerenoj cijeni isporučimo uspješne i jedinstvene proizvode i imaćemo proizvodne kapacitete za to - naveo je on.
<h2>Procvjetao nakon ruske agresije</h2>
Frankfurter algemajne opisuje karijeru Mihala Strnada koji je posao preuzeo od oca kao mladić. Otac je mahom kupovao vojnu opremu iz sovjetskih vremena da je modernizuje i preprodaje, ali mlađi Strnad je to digao na mnogo viši nivo.
- Najveći kovač oružja u centralnoj Evropi procvjetao je posebno nakon ruskog napada na Ukrajinu – održavao je stare ruske tenkove, isporučivao haubice, oklopna vozila i municiju - piše list.
Eksplozivi i municija se, piše, prave u njihovim pogonima u Slovačkoj, Španiji, Grčkoj i Srbiji. U SAD su pogoni u pripremi.
O Strnadu se još navodi da ima udjele u praškom luksuznom hotelu Four Seasons kod Karlovog mosta, da je vlasnik fudbalskog kluba Viktorije iz Plzena, da finansira češki olimpijski tim i ima dobrotvorne organizacije. Procjenjuje se da je težak više od deset milijardi eura.

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Denis Kapustin, vođa paravojnog Ruskog dobrovoljačkog korpusa (RBK), koji se bori na strani Ukrajine, ubijen je na Zaporoškom frontu, saopštio je RBK na Telegramu.
- Večeras, na zaporoškom pravcu fronta, prilikom izvršavanja borbenog zadatka, herojski je poginuo naš komandant, Denis 'WhiteRex' Kapustin. Prema preliminarnim informacijama, u pitanju je bio FPV dron - navodi se u poruci, prenosi Ukrinform.
Prema podacima ruske Federalne službe bezbjednosti, Kapustin, ruski državljanin, poznat i kao Sergej Nikitin, borio se na strani ukrajinskih oružanih snaga. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Tokom 2022. godine organizovao je pokušaj dizanja u vazduh energetskog postrojenja u ruskoj Volgogradskoj oblasti, a 2023. godine organizovao je napad u Brjanskoj oblasti i osujećeni pokušaj atentata na ruskog biznismena Konstantina Malofejeva, osnivača grupe kompanija "Cargrad", prenosi agencija RIA Novosti.
U Rusiji je vođa RDC u odsustvu osuđen na doživotni zatvor.
Kapustin je rođen u Moskvi, sa 17 godina preselio se sa roditeljima u Keln, gdje je stekao reputaciju skinhedsa, a bio je poznat u krugovima evropskih fudbalskih huligana, prenosi Tanjug.
Njemačke vlasti su mu ukinule boravišnu vizu 2019. godine i nametnule mu zabranu ulaska u Šengen zbog "djelovanja protiv liberalnog demokratskog ustava".
Prema njemačkoj obavještajnoj službi BND, Kapustin, poznat i kao Denis Nikitin, "jedan je od najuticajnijih neonacističkih aktivista" u Evropi, prenio je Politiko.
On je za briselski portal ranije izjavio da je "iznad svega ruski nacionalista" i zato se bori za Ukrajinu jer "ruski nacionalisti treba da budu protiv Putina".

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Rusija je napala u subotu Kijev i druge ukrajinske regione raketama i dronovima uoči, kako je naveo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom s ciljem postizanja dogovora o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Prije napada, Zelenski je kazao da će se njegovi sjutrašnji razgovori na Floridi fokusirati na teritoriju koju bi svaka strana kontrolisala nakon obustave borbi koje su počele u februaru 2022. godine, invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina na manjeg susjeda, prenosi Rojters.
U Kijevu su se čule eksplozije, aktivirani su sistemi ukrajinske protivavzdušne odbrane, a vojska je na aplikaciji Telegram objavila da se raspoređuju rakete.
Vazdušne snage su saopštile da ruski dronovi ciljaju glavni grad i regione na sjeveroistoku i jugu zemlje.
Rusija nije odmah komentarisala napade. 
Ukrajinske vlasti su rekle da je Rusija u četvrtak uveče pogodila ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pojačala napade na južnu regiju Odesu, gdje se nalaze glavne ukrajinske morske luke.
Usred nastavka žestokih borbi, teritorija ostaje glavna diplomatska prepreka.
Nacrt od 20 tačaka u kampanji koju predvode Sjedinjene Američke Države (SAD) za postizanje mirovnog plana dovršen je 90 odsto, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
On je naveo da je sporazum o bezbjednosnim garancijama između Ukrajine i SAD-a skoro spreman.
- Mnogo se toga može odlučiti prije Nove godine - naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Tramp je rekao da vjeruje da će sjutrašnji sastanak dobro proći. On je naveo i da očekuje da će uskoro razgovarati s Putinom.
Osim teritorije, ključno pitanje je i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje, koju je Rusija zauzela u prvim sedmicama rata.
Moskva zahtijeva da se Ukrajina povuče iz djelova istočne Donjecke regije koje ruske snage nijesu uspjele da zauzmu u nastojanju da osiguraju cijeli Donbas, koji uključuje i regiju Lugansk.

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Evropski saveznici Ukrajine sastaće se u januaru da bi finalizovali planove za bezbjednosne garancije nakon završetka rata, uključujući moguće raspoređivanje trupa na terenu, izjavio je danas zvaničnik Jelisejske palate za Euraktiv.
Izvor je naveo da francuski predsjednik Emanuel Makron želi da grupa zemalja koje podržavaju Ukrajinu, poznata kao "koalicija voljnih", finalizuje detalje podrške Ukrajini sljedećeg mjeseca, dok zapadne prijestonice čekaju odgovor Rusije na mirovni plan. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Ukrajinci, Evropljani i Amerikanci su saglasni i vjerujemo da je sada na Rusiji da pruži jasan odgovor - istakao je izvor.
Izvor je rekao da se očekuje da će pitanje garancija biti riješeno sa operativnog stanovišta, dajući Ukrajini jasnu sliku o tome kako bi izgledala dugoročna podrška saveznika.
Novi razgovori između američkih i ukrajinskih zvaničnika rezultirali su planom od 20 tačaka za okončanje rata u Ukrajini o kojem sada treba da se izjasni Rusija.
Desetine zemalja, predvođene Francuskom i Velikom Britanijom, mjesecima rade i pripremaju bezbjednosne garancije za Ukrajinu koje uključuju raspoređivanje trupe na terenu, finansijsku pomoć, isporuke oružja kako bi se Rusija odvratila od mogućnog ponovnog napada na Ukrajinu.
Pojedine garancije, posebno one koje daju Sjedinjene Američke Države, još su u fazi rasprave.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovati na Floridu da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u "bliskoj budućnosti" kako bi bio završen plan o bezbjednosnim garancijama, navodi Euractiv.&nbsp;

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima i mora da poveća vojnu potrošnju zbog rastućih rizika koji dolaze iz Rusije, izjavio je načelnik njenih oružanih snaga Tomas Zisli u intervjuu za list NZZ, piše Rojters.
- Švajcarska je spremna za napade "nedržavnih aktera“ na ključnu infrastrukturu, kao i za sajber napade, ali se vojska i dalje suočava sa velikim nedostacima u opremi - naveo je Zisli.
Ono što ne mogu da urade je, prema njegovim riječima, da se brane od prijetnji sa distance.
- Niti od napada punog obima na našu zemlju - kazao je Zisli, koji se povlači sa funkcije krajem godine.
Opterećujuće je, kako ododaje, znati da bi u stvarnoj vanrednoj situaciji samo trećina svih vojnika bila u potpunosti opremljena.
Švajcarska povećava izdvajanja za odbranu, modernizuje artiljeriju i kopnene sisteme i zamjenjuje zastarjele borbene avione letilicama Lockheed Martin F-35A.
Međutim, plan se suočava sa prekoračenjem troškova, dok kritičari dovode u pitanje ulaganja u artiljeriju i municiju u uslovima zategnutih saveznih finansija.
Zisli je rekao da se stavovi prema vojsci nisu promijenili uprkos ratu u Ukrajini i ruskim nastojanjima da destabilizuju Evropu.

Načelnik vojske kaže da Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima

Austrijanac Marko Švarc pobjednik je četvrtog superveleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup vožen danas u italijanskom Livinju.
Specijalista za tehničke discipline do prve pobjede u superveleslalomu došao je u vremenu minut, deset sekundi i 33 stotinke.
To je njegova druga pobjeda ove sezone, ukupno osma u Svjetskom kupu.
Švarc je 20 sekundi bio brži od drugoplasiranog Švajcarca Aleksisa Monea, dok je pobjedničko postolje kompletirao njegov sunarodnik Franjo Fon Almen sa 25 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Iz Švajcarske dolazi i lider u generalnom plasmanu Marko Odermat, koji je imao četvrto vrijeme, dok je peti bio Njemac Simon Jošer.
Odermat je vodeći u poretku superveleslaloma sa 275 poena.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 209, dok treće mjesto zauzima njegov sunarodnik Rafael Hazer sa 146 bodova i ima jedan više Švarc.
U generalnom plasmanu Odermat dominira sa 855 poena i ima 404 više od drugoplasiranog Švarca.
Švajcarac Loik Mejar je treći sa 380 bodova.

Švajcarac pobijedio u Livinju, Odermatu četvrto mjesto

Snježna oluja Johanes danas je pogodila polovinu Švedske, što je za posljedicu imalo i to da je 40 hiljada domaćinstava bez električne energije. Mnoge saobraćajnice nisu prohodne zbog toga što su se stabla srušila na njih. Ima i žrtava.
Nadležni su pozvali stanovništvo gradova na sjeveru zemlje Dalarna, Gavleborga i Vasternorlanda te grada na jugu zemlje Jamtlanda da ne izlazi iz svojih domova.
U Sandvikenu je poginuo 50-godišnjak, preminuo je od posljedica povreda zadobijenih nakon što se na njega srušilo drvo.
Nekoliko osoba je povrijeđeno. Sanira se šteta sa ciljem ponovne distribucije električne energije.
U pojedinim dijelovima Švedske još je na snazi upozorenje na snažne vjetrove. Pojedine željezničke linije nisu u funkciji.

Snažna oluja u Švedskoj: Desetine hiljada domaćinstava nema struju, stanovništvo pozvano da ne izlazi napolje

Apelacioni sud u Beogradu juče je donio odluku da trajno oduzme dio imovine od osuđenog Darka Šarića, za koju se sumnja da je proistekla iz krivičnog djela.
Drugostepeni sud je donio odluku da odbije kao neosnovane žalbe osuđenog Darka Šarića i trećih lica, osim u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže od N.Š, kao i žalbu tužilaštva na odbijajući dio rješenja i potvrdio prvostepeno rješenje.
S druge strane, sud je usvojio žalbe punomoćnika S.D, D.Š. i D.N.Š. u cjelosti i N.Š, u dijelu koji se odnosi na oduzimanje garaže površine 22,67 kvadratnih metara, i ukinuo prvostepeno rješenje i u tom dijelu predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odučivanje, objavljeno je na sajtu tog suda.
Prethodno je Viši sud u Beogradu usvojio zahtjev Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i od Šarića je trajno oduzeta imovina proistekla iz krivičnog djela.
Od Šarića je oduzeta porodična stambena zgrada u Kragujevcu, stambeni objekat sa garažom i bazenom u Sremskoj Kamenici, nekoliko placeva i objekata u istom mjestu, kao i novac na dinarskom računu od 1.764.533,73 dinara, i na deviznim računima od 5.435,48 eura i od 3.162,69 eura, kao i sve pokretne stvari pronađene u nepokretnostima.
Pored toga, prvostepenim rješenjem od trećih lica je oduzeto i to od T.A. stan u Beogradu, od N.Š. takođe stan u Beogradu i jedan na Zlatiboru, od D.Š. dva stana i garaža u Beogradu, dok je od I.Š. oduzeta stambena zgrada u Beogradu, od D.Š. stan u Beogradu, od L.P. jedan stan, objekat, automobil "BMW", 17.250 eura i pokretne stvari, od S.D. je oduzet stan u Šapcu, od M.Š. 110.000 eura i od D.Š. sa deviznog računa 30.922 eura.
Prvostepenim rješenjem odbijen je zahtjev tužilaštva da se od Šarića trajno oduzme nekoliko parcela i objekata u Sremskoj Kamenici, kao i od trećeg lica N.Š. stan u Beogradu, prenosi Tanjug.
Darko Šarić je inače pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od 15 godina zbog krijumčarenja 5,7 tona kokaina Južne Amerike u Evropu, dok se protiv njega pred Specijalnim sudom u Srbiji vode još dva krivična postupka.

Darku Šariću se trajno oduzima dio imovine

Zimska oluja je pogodila djelove sjeveroistoka Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Njujork, Nju Džersi i sjeverni dio države Njujork, zbog čega su putovanja poslije Božića postala izuzetno rizična, istakli su američki zvaničnici.
Prema prognozama, oluja bi mogla da donese najveće količine snijega Njujorku u posljednjih nekoliko godina, prenosi ABC.
Obilne snežne padavine očekuju se u djelovima Njujorka, istočne Pensilvanije, Nju Džersija, Konektikata, zapadnog Masačusetsa i Roud Ajlenda.
Zbog oluje je do sada otkazano više od 1.500 letova, a najviše su pogođeni aerodromi u Njujorku, kao i Međunarodni aerodrom u Filadelfiji. U Njujorku i Nju Džersiju proglašeno je vanredno stanje.
Guvernerka Njujorka Keti Hočul apelovala je na građane da prate lokalne vremenske prognoze, izbjegavaju nepotrebna putovanja i preduzmu sve mjere predostrožnosti ukoliko moraju da putuju.
Najjače sniježne padavine zahvatile su u petak oblast tri države i nastaviće se tokom noći, što će, prema prognozama, dodatno da oteža saobraćaj na relaciji od Filadelfije do Njujorka i Olbanija.

Tag: ukrajina

Tusk: Svi se slažu da su najvažnije čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Zelenski uoči sastanka s Trampom: Crvene linije su teritorije i nuklearne elektrane

Rusija raketama i dronovima napala Kijev, uoči mirovnih razgovora SAD-Ukrajina

Zelenski pred sastanak s Trampom: Ovo su naše crvene linije

Stotine hiljada ljudi bez grijanja u ledenom Kijevu poslije baraža ruskih dronova

Češki milijarder koji kuje dronove u Srbiji

Poginuo vođa Ruskog dobrovoljačkog korpusa koji se borio za Ukrajinu

Ruski napad dronovima i raketama uoči sastanka Zelenskog i Trampa

Jelisejska palata: Evropa će finalizovati bezbjednosne garancije za Ukrajinu u januaru

Načelnik vojske kaže da Švajcarska ne može da se odbrani od napada punog obima

Švajcarac pobijedio u Livinju, Odermatu četvrto mjesto

Snažna oluja u Švedskoj: Desetine hiljada domaćinstava nema struju, stanovništvo pozvano da ne izlazi napolje

Tusk: Svi se slažu da su najvažnije čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu

PRATITE TVe UŽIVO