Naš sastanak je bio odličan. Mislim da smo pokrili više od 95 odsto (pitanja) i da napravili progres ka tome da okončamo ovaj rat, najkrvaviji od Drugog svjetskog rata - kazao je američki predsjednik Donald Tramp nakon održanog sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Floridi gdje su razgovarali o najnovijiem mirnovnom prijedlogu za Ukrajinu.
Oni su sinoć imali i telefonski razgovor sa liderima država Evropske unije iz Trampovog odmarališta na Floridi. Tramp je uoči sastanka izjavio da vjeruje da i Kijev i Moskva žele da postignu dogovor i da su pregovori blizu završnih faza.
Američki predsednik rekao je sa kim su se sve čuli nakon svog sastanka - od čelnika NATO-a Marka Rutea do lidera EU.
Zelenski je bio konkretniji, navodeći da su postigli velike rezultate u mirnovnom planu od 20 tački, te da je 90 odsto dogovoreno. 
- Američko-ukrajinske bezbjednosne garancije su 100 odsto dogovorene. Bezbjednosne garancije između SAD-a, Evrope i Ukrajine su gotovo dogovorene. Vojna dimenzija je 100 odsto dogovorena. Plan za prosperitet se finalizuje. Razgovarali smo i o redosljedu narednih akcija. Saglasni smo da su bezbjednosne garancije ključna tačka u postizanju trajnog mira i naši timovi će nastaviti da rade na svim aspektima - rekao je Zelenski.
Dodao je da je Ukrajina spremna za mir i da će možda ukrajinska delegacija i evropski lideri posetiti Vašington u januaru.
Tramp je priznao da sudbina istočne Donbas regije, koju Rusija zahtijeva da Ukrajina preda, ostaje neriješeno pitanje.
- Sigurno je da je to jedno od velikih pitanja i mislim da smo bliže (rješenju) - naveo je Tramp.
SAD su predložile stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u djelovima Donbas regije, iz kojih bi Ukrajina povukla svoje trupe u okviru pregovaranog mira sa Rusijom.
Tramp nije precizirao kada bi pregovori mogli da budu zavšreni, ali je rekao da ćemo "za nekoliko nedjelja znati - na jedan ili drugi način".
Dodao je da se mogu pojaviti neočekivana pitanja koja bi mogla da poremete cijeli proces.
- Može se desiti da jedan element, na koji trenutno ne mislite, bude veliki problem i poremeti sve. Vidite, ovo su veoma teški pregovori, razgovaramo o ovome već nedjeljama - istakao je Tramp.
<h2>Tramp: Kada ne bombarduje Zaporožje, Putin radi sa Ukrajincima na tome da otvoren nuklearku</h2>
Na pitanje da li je nuklearna elektrana Zaporožje bila predmet razgovora, Tramp je odgovorio potvrdno, te da je nuklearka u dobrom stanju i može početi s radom odmah.
- Može početi gotovo odmah. I to je jedna od stvari o kojima sam razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovarali su o nuklearnoj elektrani koja je vjerovatno najveća na svijetu. I predsjednik Putin zapravo sarađuje sa Ukrajinom na tome da je otvore. Bio je veoma dobar u tom smislu. Želi da je vidi otvorenu. I nije je gađao raketama, nije je gađao ničim. To bi bila velika opasnost. Ali oni rade zajedno kako bi je otvorili. Znate, imaju 5.000 ljudi u toj elektrani. To je veliki korak kada je ne bombarduju. To je veliki korak - ocijenio je Tramp.
Rekao je da je sa Putinom telefonom razgovarao oko dva i po sata.
<h2>Tramp: Rusija bi pomogla u obnovi Ukrajine</h2>
Na pitanje da li može da vidi trilateralni sastanak između Rusije, SAD i Ukrajine, Tramp kaže da to može biti „u pravo vrijeme“.
- Putin želi da se to dogodi. Vrlo mi je jasno rekao, vjerujem mu - dodao je Tramp.
Ostavio je otvorenom mogućnost da dođe u Ukrajinu, na šta mu je Zelenski odgovorio da je uvijek dobrodošao.
Tramp je rekao da mu je Putin rekao da će "Rusija pomoći u obnovi Ukrajine".
- Zvuči pomalo čudno, ali objašnjavao sam predsjedniku (Putinu). Rusija želi da Ukrajina uspije, uključujući snabdijevanje energijom, električnom energijom i drugim stvarima po vrlo niskim cijenama. Mnogo dobrih stvari proizašlo je iz tog poziva danas - naveo je Tramp sinoć.
Upitan da li bi Rusija pristala na prekid vatre da bi se u Ukrajini održao referendum, Tramp kaže da na prekid vatre Rusija ne bi pristala.
- To je jedna od stvari na kojima radimo. Oni ne žele da stanu da se bore, za slučaj da će ponovo morati da počnu, što je mogućnost. Razumijem Putinovu poziciju. Ja sam na strani zaustavljanja rata, na strani mira. Mislim da je to problem koji će biti riješen - rekao je Tramp.
<h2>Šta se desilo uoči sastanka?</h2>
Bilo koji potencijalni mirovni sporazum zahtijevaće saglasnost Putina, koji je danas telefonom razgovarao sa Trampom. Dva lidera su se dogovorila da ponovo razgovaraju nakon sastanka Tramp-Zelenski, prenosi SiEnEN (CNN).
Tramp je Zelenskog dočekao u nedjelju popodne po lokalnom vremenu, rekavši novinarima da vjeruje da i Zelenski i Putin žele da postignu mirovni sporazum.
Na pitanje da li vjeruje da je Putin ozbiljan po pitanju mira, Tramp je za SiEnEn odgovorio potvrdno.
- Vjerujem - mislim da jeste, mislim da su obojica - dodao je Tramp.
Međutim, na pitanje da li sastanak može dovesti do dogovora, bio je oprezniji.
- Zavisi - vjerujem da imamo osnove za dogovor - rekao je Tramp, dodajući da je konflikt Rusije i Ukrajine „teško riješiti“, ali da će to završiti.
Tramp je odbio da spekuliše da li očekuje dogovor prije kraja godine.
Na pitanje o nastavku ruskog vazdušnog bombardovanja Ukrajine, Tramp je sugerisao da je Putin i dalje ozbiljan u namjeri da okonča rat, ističući da je i Ukrajina izvela sopstvene napade na Rusiju.
- Putin je veoma ozbiljan, mislim da to mogu reći. Vjerujem da je i Ukrajina izvela neke vrlo jake napade, i to ne kažem negativno, mislim da je vjerovatno moralo tako - kazao je Tramp.
Reporteri su mogli da slikaju dvije delegacije uoči ručka, gdje ih je Tramp pitao da li žele i oni da jedu i rekao im kako će "zatvoriti glavnu zgradu Mar-a-Laga radi sastanka".
To može signalizirati opušteniju atmosferu za današnje razgovore, koji se održavaju u raskošnoj trpezariji Trampovog kluba, umjesto u Ovalnoj kancelariji, ocjenjuje SiEnEn (CNN).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp i Zelenski: Sastanak je bio odličan, "pokrili smo" oko 95 odsto pitanja

S napredovanjem svojih trupa u ratu u Ukrajini, Rusija gubi interesovanje za mirovne pregovore i kompromise. Ovo proizlazi iz izjave šefa Kremlja Vladimira Putina date u jednom od štabova ruskih snaga koje učestvuju u takozvanoj specijalnoj vojnoj operaciji, što je zvanični ruski naziv za rat u Ukrajini.
- Danas, sudeći prema tempu koji bilježimo na liniji dodira, naš interes za povlačenje ukrajinskih vojnih formacija sa teritorija koje okupiraju, praktično se sveo na nulu - naveo je Putin, prenosi agencija TASS.
Pod teritorijama koje Ukrajinci "okupiraju", Putin je podrazumijevao one djelove Donjecke i Luganske oblasti koje ruske jedinice još nisu stavile pod svoju kontrolu. Rusija obje ukrajinske regije smatra svojom teritorijom i zahtijeva da Kijev Moskvi preda one djelove koje ukrajinske snage i dalje kontrolišu.
Kijev to uporno odbija. Zbog toga je Putin optužio ukrajinsko rukovodstvo za "nespremnost da se sukob riješi mirnim putem".
- Ukoliko kijevske vlasti ne žele okončati ovo pitanje mirnim putem, mi ćemo sve zadatke koji su pred nama tokom specijalne vojne operacije riješiti oružanim sredstvima - zaprijetio je ruski predsjednik u izjavi koju je prenio i njemački list Bild.
Ovaj list je ocijenio da je "to ta Putinova podmukla logika".
- Što više teritorije Rusija kontroliše, to manje želi da pregovara - prokomentarisao je Bild izjave ruskog predsjednika.
Odjeven u terensku uniformu, Putin je dalje naveo da ruske jedinice napreduju duž cijele linije fronta u Donbasu i Zaporoškoj oblasti, te da "pojačavaju pritisak na Oružane snage Ukrajine".
Šef Kremlja je svoju oštru izjavu tempirao za subotu, neposredno pred nedjeljni susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa njegovim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na Floridi.
Dvojica predsjednika treba da razgovaraju o novoj verziji prijedloga mirovnog plana, za koji je Zelenski u petak izjavio da je "90 odsto završen". Tramp je uoči sastanka poslao kontradiktorne signale u pogledu izgleda za uspjeh susreta.

Bild: Putinova podmukla logika - što više teritorije Rusija kontroliše, to je manja volja za kompromisom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je danas na Floridu, gdje treba da se sastane sa američkim kolegom Donaldom Trampom, prenijeli su ukrajinski mediji na društvenim mrežama.
Zelenski je stigao u Majami, nekoliko sati prije sastanka sa Trampom, koji je predviđen u 19 sati po evropskom vremenu (13 sati po lokalnom vremenu), navode mediji i dodaju da će sastanak biti u Trampovoj rezidenciji Mar-a-Lago u Palm Biču.
Poslije sastanka, predviđen je telefonski razgovor Zelenskog i Trampa sa evropskim zvaničnicima, rekao je portparol ukrajinskog predsjedništva Serhij Nikiforov, prenijeli su francuski mediji.
Nikiforov je dodao da se još sastavlja spisak evropskih zvaničnika koji će učestvovati u tom razgovoru.
Zelenski je ranije danas izrazio nadu da bi „mnoge stvari mogle da budu riješene prije Nove godine“, navodeći da su proteklih nekoliko dana bili „među najaktivnijim u ovoj godini, diplomatski gledano“.
- Da li će odluke biti donijete zavisiće od naših partnera - dodao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.

Zelenski stigao u Majami na sastanak sa Trampom

Ruske snage su pogodile važnu toplanu u Hersonu na jugu Ukrajine, gdje je nanijeta šteta na objektu, saopštila je ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogaz.
Ta kompanija je navela da je jedan zaposleni ranjen u tom ruskom napadu na objekat, za koji je navedeno da je grijanjem obezbjeđivalo desetine hiljada domova u Hersonu.
Rusija je pojačala napade na kritičnu infrastrukturu i energetski sistem Ukrajine kako bi pokušala da oslabi moral stanovništva, bezmalo četiri godine nakon početka invazije, prenijela je britanska agencija Rojters.

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

Kijev čini sve da okonča rat sa Rusijom, ali konačno obezbjeđivanje mira zavisiće od njegovih partnera, izjavio je danas, 28. decembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ovo su najaktivniji diplomatski dani u godini i mnogo toga se može riješiti prije Nove godine. Mi činimo sve da do toga dođe. Ali, odluka zavisi od partnera - napisao je Zelenski na svom nalogu na platformi Telegram.
On je dodao da bi ukrajinski partneri trebalo da povećaju pritisak na Moskvu, kako bi Rusija "osjetila posljedice agresije".
Zelenski je istakao da je Rusija tokom ove sedmice upotrijebila 94 rakete, više od 2.100 dronova i oko 800 navođenih bombi za napade protiv Ukrajine.
Prema njegovim riječima, na meti ruskih napada je prije svega energetska infrastruktura, kao i sve ono što omogućava normalan život ljudi.
- Naše spasilačke ekipe i stručnjaci rade 24 sata kako bi zaštitili živote i ponovo uspostavili snabdijevanje strujom, ali jednako važno je da sankcije protiv Rusije djeluju, kao i svaki vid političkog pritiska. Isto tako je značajna isporuka raketa za protivvazdušnu odbranu Ukrajine, i da svi finalizujemo korake koji će dovesti do kraja rata i garantovati bezbjednost - poručio je predsjednik Ukrajine.
Prema njegovim riječima, ovi koraci su tema o kojoj će danas razgovarati sa partnerima Kijeva.
Zelenski će kasnije danas na Floridi sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i sa njim razgovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanak je zakazan za 13 sati po lokalnom, odnosno u 19 sati po srednjeevropskom vremenu.
Zelenski je ranije najavio da će tokom sastanka u Trampovoj rezidenciji na Floridi razgovarati o sudbini spornog regiona Donbas, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje, prenosi Tanjug.
Zelenski, koji je u subotu uveče stigao na Floridu rekao je da se još uvijek nada da će ublažiti američki prijedlog o potpunom povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa.
U slučaju neuspjeha, cijeli plan od 20 tačaka trebalo bi da se stavi na glasanje u sklopu referenduma, kako bi se omogućilo da Rusija pristane na 60-dnevno primirje, navodi Aksios.

Zelenski uoči sastanka sa Trampom: Ovo su ključni dani za kraj rata

Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

Ukrajina je privremeno paralizovala vazdušni saobraćaj u ruskoj prijestonici napadima dronova na Moskvu, obustavljajući stotine letova uoči početka nacionalnih praznika, saopštile su ruske vlasti.
Na aerodromima Šeremetjevo i Vnukovo satima nije bilo moguće ni polijetanje ni slijetanje, prema navodima portparola vazduhoplovne uprave.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti izvijestila je da je više od 300 letova moralo biti otkazano ili odgođeno, dok je oko 70 aviona preusmjereno na alternativne aerodrome.
Preostala dva moskovska aerodroma, Domodedovo i Žukovski, nijesu se suočila s ovim problemom.
<h2>Oboreno gotovo 300 dronova</h2>
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin ranije je izvijestio o presrijetanju neuobičajeno velikog broja ukrajinskih dronova, njih oko 30. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je na teritoriji zemlje ukupno oboreno 273 drona, bez navođenja podataka o eventualnoj šteti.
Avio-kompanije su takođe obavijestile putnike o izmjenama reda letenja u Sankt Peterburgu i drugim gradovima.
Državna avio-kompanija Aeroflot saopštila je da se očekuje da avioni koji su bili preusmjereni na alternativne aerodrome tokom dana slete u Moskvu.
Očekuje se da će se red letenja vratiti u uobičajeno stanje kasnije tokom popodneva.
Hiljade putnika su u više navrata bile zaglavljene na aerodromima zbog prijetnje od dronova, naročito tokom ruskih praznika.

Ukrajina satima paralizovala vazdušni saobraćaj u Moskvi: Obustavljene stotine letova

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je večeras poslije video razgovora evropskih lidera sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da su se svi složili da su za kraj rata u Ukrajini i mir ključ čvrste garancije bezbjednosti za Ukrajinu.
- Svi sagovornici su se složili da su ključne garancije bezbjednosti za Ukrajinu. Konkretne i čvrste. Takve garancije znače takođe bezbjedniju Poljsku - napisao je Tusk na Iksu (X) poslije razgovora evropskih lidera i predstavnika Kanade i NATO sa ukrajinskim predsjednikom, uoči sastanka Zelenskog sa američkom predsjednikom Donaldom Trampom.
On je dodao da će se razgovori evropskih lidera sa Zelenskim nastaviti sjutra ujutru, poslije sastanka sa Trampom.
Tusk je najavljujući večerašnji razgovor upozorio danas da je Rusija ponovo izvršila veliki napad na Kijev i Ukrajinu.
- Uprkos očekivanjima predsjednika Trampa i bez obzira na spremnost Ukrajine na ustupke, Rusija je ponovo brutalno napala stambene četvrti Kijeva - napisao je Tusk.
Glavne teme večerašnjih razgovora lidera Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, EU kojima su se pridružili i predstavnici Kanade, Skandinavija i NATO, prema najavama poljskih medija trebalo je da budu planovi za okončanje rata u Ukrajini, a prvenstveno pitanje teritorijalnih ustupaka i čvrstih garancija za Ukrajinu.

Tusk: Svi se slažu da su najvažnije čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva vidi da Kijev „ne žuri da okonča rat u Ukrajini mirnim putem“, objavila je danas agencija Interfaks.
Putin je rekao da bi Rusija, ako Ukrajina ne želi da riješi sukob mirnim putem, sve ratne ciljeve ostvarila silom, javila je ruska novinska agencija TASS.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da Moskva želi da nastavi rat, koji traje od februara 2022. godine, dok Kijev želi mir, prenosi agencija Rojters.
Kremlj je saopštio da je Putin primio izvještaje od komandanata vojske, koji su mu prenijeli da je Rusija zauzela gradove Mirnograd, Rodinske i Artemovku u Donjeckoj oblasti, kao i Guljajpolje i Stepnogorsk u Zaporoškoj oblasti, prenose ruske agencije.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da se uspješno suprotstavila napredovanju ruske vojske u blizini Mirnograda i Guljajpolja.

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su teritorijalni integritet i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje neupitni, nazvavši ih "crvenim linijama" Ukrajine uoči sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, prenosi Anadolu.
Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, Zelenski je rekao da su pripreme za sastanak trajale nekoliko mjeseci te da njegovo održavanje predstavlja signal napretka ka postizanju rješenja.
Zelenski bi se s Trampom trebalo sastati u nedjelju na Floridi, gdje će razgovarati o teritorijalnim sporovima i načinima okončanja rusko-ukrajinskog rata.
- Postoje crvene linije za Ukrajinu i ukrajinski narod. To su i teritorije i nuklearne elektrane. Znate moj stav da mi ni pod kakvim okolnostima nećemo pravno priznati bilo šta - istakao je Zelenski.
Dodao je da će budući koraci zavisiti od sigurnosnih garancija koje je Tramp spreman ponuditi Ukrajini.
Zelenski je takođe potvrdio da će predvoditi delegaciju u kojoj će biti sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umerov, načelnik Generalštaba Andrij Hnatov, kao i još nekoliko zvaničnika.

Zelenski uoči sastanka s Trampom: Crvene linije su teritorije i nuklearne elektrane

Dan nakon ubjedljive pobjede Samoopredjeljenja na vanrednim parlamentarnim izborima, Aljbin Kurti poručio je da su građani Kosova još jednom dali „snažan mandat“, ocijenivši da je čast dobiti povjerenje birača nakon „prvog punog mandata u istoriji zemlje“. Zahvalio je biračima, institucijama i međunarodnoj zajednici, poručivši da je budućnost Kosova „prosperitetna i čvrsto usmjerena ka Evropskoj uniji“.
“Juče su građani Kosova još jednom dali snažan mandat. Uvijek je čast zadobiti povjerenje naroda, posebno kada dolazi nakon prvog punog mandata u istoriji zemlje”, naveo je Kurti u objavi na društvenoj mreži X.
Zahvalio je svima koji su učestvovali u izbornom procesu, naglašavajući da su izbori protekli slobodno i bez incidenata.
“Zahvaljujemo svima koji su iskoristili svoje biračko pravo, kao i svima koji su doprinijeli da izborni proces bude slobodan, fer i sproveden bez incidenata”, poručio je Kurti.
Posebnu zahvalnost uputio je i međunarodnim partnerima.
“Zahvalni smo na međunarodnoj podršci tokom ovog procesa – Evropskoj uniji, pojedinačnim državama i međunarodnim organizacijama koje nastavljaju da podržavaju demokratski napredak Kosova“, naveo je, dodajući da je zahvalan i „sestrinskim partijama i širem progresivnom pokretu“.
“Obavezujemo se da gradimo društva u kojima su dostojanstvo i dobrobit ljudi u centru. Budućnost Kosova je prosperitetna i čvrsto orijentisana ka Evropskoj uniji”, zaključio je Kurti.
Pobijedio je narod Kosova i Republika
Već juče, po proglašenju pobjede, Kurti se obratio javnosti i ocijenio da je riječ o „najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“.
2Dozvolite mi da izrazim svoju duboku zahvalnost širom naše zemlje. Zahvaljujem se hiljadama volontera, simpatizera i aktivista koji su organizovali kampanju i bili naša snažna podrška u ovoj veličanstvenoj pobjedi“, rekao je Kurti.
Podsjetio je na prethodne izborne cikluse, ističući kontinuitet uspjeha.
“Dana 9. februara ove godine pobijedio je LVV sa partnerima, a 28. decembra 2025. pobijedio je narod Kosova i Republika. Čestitam na najvećoj pobjedi u istoriji zemlje“, kazao je.
Kurti je naglasio da nema vremena za zastoje.
“Sada nas čeka mnogo posla i današnji rezultat nam je jasno pokazao da moramo da idemo naprijed bez odlaganja. Što prije budu sertifikovani rezultati, to prije treba da formiramo institucije i nastavimo sa dobrim radom i neophodnim projektima“, rekao je.
Dodao je da će se u novom sazivu Skupštine naći i Plan rasta Evropske unije.
“U Skupštini 10. saziva očekuje nas Plan rasta Evropske unije u vrijednosti od 880 miliona eura“, naveo je Kurti.
Poziv opoziciji na saradnju
Kurti je poručio da je spreman na saradnju sa opozicionim strankama, prije svega kada je riječ o međunarodnim sporazumima.
„Pozivam opozicione stranke na saradnju u Skupštini, kako oko međunarodnih sporazuma, tako i oko dobrih zakona u interesu građana“, rekao je.
U posebnoj izjavi precizirao je redosljed narednih koraka.
„Najprije treba da sačekamo sertifikaciju rezultata, zatim odmah da se konstituiše Skupština, a potom da se formira Vlada. Zainteresovan sam da odmah sarađujem sa opozicijom u vezi sa onim što je ostalo neusvojeno, odnosno tri sporazuma, za koje nam je potrebna većina“, rekao je Kurti.
Dodao je da ne očekuje blokade.
„Nakon sertifikacije možemo da idemo naprijed dobro, uspješno i brzo, bez zastoja, pošto su blokade nemoguće“, poručio je.
Kurti je naveo i da će se razgovarati o pitanju predsjednika, najprije sa predsjednicom Vjosom Osmani, a potom i sa opozicijom.
Preliminarni rezultati
Na Kosovu su 28. decembra održani vanredni opšti izbori, drugi ove godine. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, Samoopredjeljenje (LVV) Aljbina Kurtija osvojilo je oko 431.442 glasa, odnosno 44,30 odsto, što je gotovo 35.000 glasova više nego na izborima u februaru.
Preliminarno, LVV bi mogao imati 56 poslaničkih mandata, u poređenju sa 48 iz februara, čime Kurti dobija znatno povoljniju poziciju za formiranje nove vlade, čak i bez oslanjanja na Srpsku listu.
Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova (PDK) sa oko 21 odsto glasova (183.826), dok je najveći pad zabilježio Demokratski savez Kosova (LDK) sa 13,57 odsto glasova (118.772), što je oko pet odsto manje nego u februaru. Lider LDK-a Ljumir Abdidžiku preuzeo je odgovornost za loš rezultat i najavio unutrašnje preispitivanje, uz mogućnost ostavke.
Alijansa za budućnost Kosova (AAK) prešla je izborni prag sa 5,68 odsto glasova (49.675), dok je Srpska lista osvojila 4,78 odsto, odnosno 41.823 glasa, što je za više od 3.000 glasova više nego na februarskim izborima, kako je izjavio njen lider Zlatan Elek.
Izlaznost na izborima iznosila je 44,99 odsto, dok se glasovi iz dijaspore očekuju oko 5. januara.
Zapad pozdravlja izbore, očekuje brzo formiranje institucija i ratifikaciju Sporazuma o Planu rasta
Stižu i međunarodne čestitke, uprkos ranije opterećenim odnosima sa vladom Samoopredjeljenja.
Evropska unija pozdravila je izborne rezultate, ocijenivši da je izborni proces protekao u skladu sa demokratskim principima i uz učešće svih zajednica, uz očekivanje brzog formiranja nove Skupštine i Vlade nakon političkog zastoja iz februara 2025. godine, navedeno je u zajedničkom saopštenju visoke predstavnice EU Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos.
Pozvale su novu vlast da intenzivira reforme i bez odlaganja ratifikuje sporazume u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, uz poruku da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaje ključna za evropski put obje strane.

Kurti dan nakon pobjede: Građani Kosova dali snažan mandat, budućnost čvrsto usmjerena ka EU

Studenti u blokadi saopštili su da je tokom jučerašnje terenske akcije „Raspiši pobjedu“, koja je organizovana širom Srbije, prikupljeno ukupno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će taj broj uskoro premašiti 400.000.
Kako su naveli u objavi na društvenoj mreži X, riječ je o prvoj terenskoj akciji sprovedenoj na nacionalnom nivou, a odziv građana, prema njihovim navodima, prevazišao je očekivanja organizatora.
- 400.000 potpisa za jedan dan. Prva terenska akcija po cijeloj Srbiji“, naveli su studenti, uz napomenu da su potpise davali građani različitih profila, među kojima su, kako ističu, bili i vojnici, policajci, kao i stariji sugrađani. Posebno su istakli veliki odziv penzionera, za koji kažu da ih je iznenadio, uz poruku: „Nijesmo se nadali ovolikom odzivu najstarijih. Penzioneri, izvinite“.
Studenti su najavili da se akcija nastavlja i u narednom periodu, uz poruku da će tek uslijediti obilazak terena i postavljanje novih štandova širom zemlje.
- Tek ćemo da obilazimo. Tek će biti štandova - poručili su iz inicijative ETF u blokadi.
Na kraju objave naveli su da je trenutno prikupljeno 393.045 potpisa, uz očekivanje da će se, kako su naveli, „uz podršku dijaspore taj broj uskoro popeti na 400.000“.

Studenti ETF-a objavili: Prikupljeno skoro 400.000 potpisa za jedan dan u akciji „Raspiši pobjedu“

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Hamasovo vojno krilo, brigade Izz ad-Din el-Kasam, danas je imenovalo novog portparola, pri čemu je potvrđena pogibija bivšeg portparola Abu Ubejda u izraelskom napadu na grad Gazu u avgustu.
U snimljenom govoru emitovanom u arapskim medijima, novi portparol je oplakivao pogibiju svog prethodnika Abu Ubejda, opisujući ga kao vođu koji je rukovodio medijskim biroom brigada el-Kasam.
- Danas žalimo za Abu Ubejdom, čije je pravo ime bilo veliki vođa Huthejfa Samir el-Kahlut, koji je preminuo nakon dvije decenije frustriranja neprijatelja - rekao je novi portparol Hamasa.
Novi portparol je takođe potvrdio da su izraelske snage u maju ubile Muhameda el-Sinvara, bivšeg komandanta brigada Izz ad-Din el-Kasam. Potvrđena je i smrt drugih visokih vojnih lidera, uključujući Raeda Saada, koji je ubijen ranije ovog mjeseca.
Abu Ubejda je, osim po svom ratnom nadimku, bio poznat i po svojim televizijskim obraćanjima, u kojima je saopštavao novosti o stanju na bojnom polju, hvalio vojne uspjehe Hamasa i ismijavao Izrael.
Tokom svojih pojavljivanja uvijek je imao lice prekriveno crvenom kefijom, pa se o njegovom privatnom životu malo znalo, zbog čega je u arapskom svijetu dobio nadimak „Maskirani“.
U intervjuu iz 2005. godine otkrio je da je njegovu porodicu cionistička milicija prisilno raselila tokom Nakbe 1948. godine i preselila u neimenovano selo u Pojasu Gaze. U vrijeme intervjua sugerisao je da ima oko 20 godina, što implicira da je rođen sredinom 1980-ih.
Izvori unutar Hamasa naveli su da je samo nekolicina ljudi znala njegov pravi identitet prije njegove smrti. Njegovo prvo veće pojavljivanje desilo se 2006. godine, kada je objavio zarobljavanje izraelskog vojnika Gilada Šalita.

Hamas imenovao novog glasnogovornika pokreta, zvanično potvrđena pogibija Abu Obeide

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Tag: ukrajina