Više od 150 hrvatskih vojnika pridružiće se NATO mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu, zemlji čija je bezbjednost važna za stabilnost cijelog regiona, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane Hrvatske.
Hrvatske snage učestvuju u operaciji KFOR od 2009. godine sa oko 2.400 ljudi, od kojih je 140 žena. Sada se u tu zemlju šalje 151 pripadnik Oružanih snaga, koji su sprovedeni u kasarnu „3. gardijske brigade Kuna" u Đakovu.
Najveća komponenta 44. kontingenta, koji će biti raspoređen na tri lokacije, je motorizovana pješadijska četa, a uključuje i avijacijsku i štabnu komponentu, kao i one za savjetovanje i razvoj Kosovskih bezbjednosnih snaga i medicinski tim.
Hrvatski vojnici učestvuju u deset međunarodnih operacija, misija i aktivnosti sa ukupno 297 pripadnika.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da „svi imaju riječi hvale za pripadnike Oružanih snaga u misijama i operacijama širom svijeta - saopštilo je ministarstvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U misiju NATO-a na Kosovu odlazi 151 hrvatski vojnik

U ruskom napadu na zapadni ukrajinski grad Ternopolj ubijeno je deset osoba, a 40 je ranjeno, javlja Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su devetospratne stambene zgrade pogođene u napadima, dok je Rusija tokom noći ispalila više od 470 dronova i 47 raketa na Ukrajinu.
Tri okruga drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkova, takođe su pogođena masivnim napadom dronova u kojem je povrijeđeno više od 30 ljudi, uključujući i djecu, prenosi N1.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je da nestanci struje utiču na više regiona širom države.
Napad koji se desio rano jutros jedan je od najsmrtonosnijih na zapadnu Ukrajinu od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je rekao da je došlo do „značajnih razaranja“ u Ternopolju, dodajući da bi ljudi mogli biti zarobljeni ispod ruševina.
Energetski objekti, transport i civilna infrastruktura oštećeni su i u drugim djelovima zapadne Ukrajine.
Energetski sektor u regionu Ivano-Frankivsk takođe je napadnut, a od troje povrijeđenih dvoje su djeca.
I u regionu Lavova pogođeni su kritična infrastruktura i energetski objekti.
Ruski napadi uslijedili su dan nakon što je ukrajinska vojska saopštila da je ispalila američke rakete dugog dometa Atacms na vojne ciljeve unutar Rusije, što je prvi put da su priznali korišćenje Atacms raketa na ruskoj teritoriji.
Rusko ministarstvo odbrane optužilo je Ukrajinu da je ispalila četiri takve rakete na južni grad Voronjež, ali je navelo da su sve oborene protivvazdušnom odbranom.
Zelenski je u međuvremenu krenuo u tursku prijestonicu Ankaru, u pokušaju da oživi američku inicijativu za okončanje rata, dok je Kremlj saopštio da nijedan ruski predstavnik neće učestvovati u razgovorima u Turskoj.

U ruskom napadu na Ternopolj ubijeno deset osoba

Ruski dronovi pogodili su stambene zgrade u Harkovu, drugom najvećem gradu Ukrajine, povrijedivši 32 osobe, uključujući dvoje djece, izazvavši požare i primoravši desetine ljudi da napuste svoje domove, saopštili su regionalni zvaničnici.
Prema preliminarnim informacijama, ruske snage su lansirale 19 dronova u Slobidskom, Osnovjanskom i Nemišalskom okrugu poslije ponoći, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov, dodajući da je šest povrijeđenih hospitalizovano.
<h2>Gotovo svakodnevni napadi na Harkov</h2>
Harkov, oko 30 kilometara od ruske granice, odbio je ruske snage u prvim nedeljama ruske invazije u februaru 2022. godine i od tada je izložen gotovo svakodnevnim raketnim i dronovskim napadima na stambene zone i infrastrukturu.
Sinjegubov je rekao da je 48 ljudi, uključujući troje djece, evakuisano iz zadimljenog stepeništa višespratnice, a oštećeno je najmanje deset civilnih automobila, obližnja stambena zgrada, garaže, krov kancelarije i supermarket, prenio je Index.hr.
Fotografije koje je objavila Državna služba za vanredne situacije Ukrajine vide izloge prodavnica i stambene zgrade raznesene u napadu, a spasioci nose povrijeđene stanovnike pored uništenih, još tinjajućih automobila i metala razbacanog po pocrnjelom dvorištu.
Gradonačelnik Harkova Igor Terehov rekao je da je dron udario u blizini medicinske ustanove, povrijedio ljekara i oštetio zgradu i obližnje automobile.
Obje strane negiraju da su ciljale civile u ratu, ali hiljade ljudi je od tada poginulo u skoro četiri godine sukoba, velika većina njih Ukrajinci.
Eksplozije su u srijedu potresla i zapadne ukrajinske gradove Lavov i Ternopolj, izvijestio je ukrajinski mediji i svedok agencije Rojters, nakon što je ukrajinska vojska prijavila napade ruskih raketa i dronova.
- Rusija ponovo napada našu energetsku infrastrukturu - saopštilo je ukrajinsko ministarstvo energetike putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.
Ukrajinski državni mediji su izvijestili da je u Ternopolju pogođena višespratna zgrada, dok je svjedok agencije Rojters izvijestio o nestanku struje u Lavovu tokom napada.

Najmanje 32 ljudi ranjeno u ruskim napadima na Harkov, lansirano 19 dronova

Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo je posegnuo za istorijskim paralelama kako bi opravdao agresiju na Ukrajinu.
On je ovaj put je rat uporedio s legendarnom Bitkom za Staljingrad. Ovu izjavu dao je tokom ceremonije polaganja kobilice za novi ruski nuklearni ledolomac koji će nositi ime "Staljingrad".
Obraćajući se jednom od preživjelih veterana Staljingradske bitke, Putin je naglasio da se, po njegovom mišljenju, borci koji učestvuju u invaziji na Ukrajinu nalaze u istoj istorijskoj liniji kao i vojnici iz 1940-ih.
- Hvala vam što ste se prisjetili učesnika specijalne vojne operacije. Oni i mi svi zajedno, kao i vi, uvijek ćemo pamtiti da je iza nas Rusija – izjavio je Putin, jasno povezujući savremenu rusku vojnu kampanju s najkrvavijim bitkama Drugog svjetskog rata.
Dodao je i da izražava "iskrene riječi zahvalnosti ne samo vama, nego i svim vašim saborcima koji su ne samo odbranili našu domovinu, nego su je nakon rata podigli iz ruševina".
Bitka za Staljingrad, jedna od najkrvavijih i najvažnijih operacija Drugog svjetskog rata, trajala je od jula 1942. do februara 1943. godine i završila se kapitulacijom njemačkih snaga te preokretom u ratu u korist Crvene armije. Procjenjuje se da su samo sovjetski "bespovratni gubici" u toj bici iznosili gotovo 480.000 ljudi.
Putin već godinama koristi simboliku Staljingrada i Velikog otadžbinskog rata kako bi opravdao ratne ciljeve u Ukrajini. Ranije je "specijalnu vojnu operaciju" nazvao "pravednom" i "poštenom borbom", tvrdeći da ruski vojnici djeluju "kao heroji iz 1812. godine, Prvog svjetskog rata ili Velikog otadžbinskog rata".
Tokom govora 4. novembra, povodom Dana narodnog jedinstva, Putin je tvrdio da Rusija u Ukrajini "osigurava nezavisnost države i štiti nacionalnu čast", poredivši današnje događaje s borbom Ruskog carstva protiv Poljske u razdoblju Smutnog vremena u 17. vijeku.

Putin uporedio napade na Ukrajinu sa pobjedom kod Staljingrada: "Iza nas je Rusija"

Dvoje ukrajinskih državljana, koji su dugo radili za rusku obavještajnu službu, identifikovani su kao osumnjičeni za sabotaže na poljskoj željezničkoj mreži, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
Jedan osumnjičeni je već osuđen u odsustvu za sabotaže u Ukrajini, rekao je Tusk parlamentu.
U ponedjeljak je posjetio mjesto eksplozije u blizini Mike, jugoistočno od Varšave, gdje je tokom vikenda oštećena željeznička pruga koja vodi do ukrajinske granice i nazvao je to „neviđenim činom sabotaže“.
Još jedan incident niz prugu u blizini Pulavija u ponedjeljak primorao je prepun voz da se iznenada zaustavi, a utvrđena je i šteta na nadzemnim kablovima.
Kremlj je odbacio priču o ruskom učešću.
- Bilo bi zaista čudno da Rusija nije bila prvo okrivljena. Rusija je optužena za sva djela hibridnog i direktnog rata… u Poljskoj. Rusofobija je tamo svakako raširena - rekao je Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika.
Poljske vlasti su prvobitno rekle da postoji velika vjerovatnoća da je sabotažu na željezničkoj pruzi Varšava-Lublin naručila „strana služba“.
Zatim je portparol poljskog ministra za specijalne službe u utorak rekao da „sve ukazuje na to da su to bile ruske specijalne službe“.
- Cilj je bio da se izazove željeznička katastrofa - kazao je Tusk poslanicima.
Poljski premijer je kazao da neće otkriti imena dvojice osumnjičenih jer bi to moglo da iskomplikuje operaciju, iako je parlamentu rekao da jedan živi u Bjelorusiji, a drugi je stanovnik istočne Ukrajine.
Obojica osumnjičenih su prešli u Poljsku iz Bjelorusije tokom jeseni i vratili su se preko graničnog prelaza u Terespolu na krajnjem jugozapadu Bjelorusije, blizu ukrajinske granice, dodao je.
Tusk je rekao da je vojna eksplozivna naprava C4 detonirana 15. novembra oko 21 sat u blizini sela Mika.
Eksplozija, koja se dogodila dok je prolazio teretni voz, izazvala je manju štetu na podu vagona.
Snimljena je i video-nadzorom.
Tusk je rekao da mašinovođa nije ni primjetio incident.
Prethodni pokušaj da se voz izbaci iz šina postavljanjem čelične stege na prugu nije uspio, dodao je.
Kada su drugi put pokušali da sabotiraju željeznički saobraćaj, 17. novembra, to je bio voz sa 475 putnika koji je morao naglo da zakoči zbog oštećene putne infrastrukture, rekao je Tusk.
Premijer je dodao i da će izdati naredbu o podizanju uzbune na određenim željezničkim prugama.
Kako je rekao, od početka prošle godine 55 ljudi privedeno je zbog sumnje da su pomagali, pripremali ili učestvovali u sabotaži i da je 23 od njih zadržano u pritvoru.
Motivacija Rusije, nastavio je Tusk, bila je da posije paniku i podstakne antiukrajinsko raspoloženje u poljskom društvu, koje je dom za više od milion ukrajinskih ratnih izbjeglica.
- Želim da naglasim da ono što zanima ruske vlasti nije samo direktan efekat ove vrste akcije, već društvene i političke posljedice. Ovo, naravno, znači neorganizovanost, haos, paniku, spekulacije i neizvjesnost - dodao je Tusk.
Poljska je članica NATO i EU, a njena željeznička mreža postala je vitalna za transport pomoći u Ukrajinu otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine.
U septembru je Tusk rekao da su tri ruska drona oborili poljski i drugi NATO avioni u vazdušnom prostoru Poljske tokom noćnih napada na Ukrajinu.
Vlasti su zabilježile 19 upada dronova, a neki su letjeli dovoljno duboko da privremeno zatvore četiri aerodroma, uključujući glavni u Varšavi, naglasio je.
Rusko Ministarstvo odbrane odgovorilo je da „nije bilo planova“ za ciljanje objekata na poljskom tlu.

Tusk: Ukrajinci koji rade za Rusiju krivi za sabotažu željeznice

Izjava o namjerama između DEPA Commerce i Naftogaza o isporuci američkog tečnog gasa Ukrajini od decembra ove do marta naredne godine, potpisana je u Grčkoj, javljaju mediji iz te zemlje.
&nbsp;Sporazum predstavlja ključan doprinos regionalnoj i evropskoj energetskoj bezbjednosti, a ujedno pruža podršku Ukrajini tokom zimske sezone, prenosi Tanjug.
&nbsp;Izvori iz grčke Vlade navode da ključna energetska infrastruktura Grčke obezbjeđuje stabilne tokove prirodnog gasa duž Vertikalnog koridora.
&nbsp;Sporazum je potpisan u prisustvu grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa, predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i bliske saradnice porodice Tramp Kimberli Gilfojl.
&nbsp;Micotakis je prilikom dočeka Zelenskog saopštio da Ukrajina može da računa na čvrstu podršku Grčke.
&nbsp;- Spremni smo da podržimo vašu zemlju i vaš narod na svaki način. Potpisaćemo važne sporazume o snabdijevanju Ukrajine prirodnim gasom iz Grčke. Suštinski aktiviramo Vertikalni koridor i nastojimo da obezbijedimo da gas stigne u vašu zemlju tokom ove teške zime - istakao je Micotakis.
&nbsp;Zelenski je zahvalio Grčkoj, podsjetivši na teške okolnosti sa kojima se Ukrajina suočava pred dolazak još jedne teške zime.
&nbsp;Ovo je druga posjeta Zelenskog Atini, nakon 2023. godine. On se ranije sastao i sa predsjednikom Grčke, Konstantinosom Tasulasom, u Predsjedničkoj palati. Zelenski će u okviru evropske turneje posjetiti i Francusku i Španiju.

Potpisan energetski sporazum Grčke i Ukrajine o isporuci američkog tečnog gasa Kijevu

Tokom svake od posljednje tri zime Marija Morozova, njen suprug i njihova ćerka su se pripremili za teške uslove na istoku Ukrajine koje je izazvao rata koji je Rusija pokrenula protiv svog susjeda. Međutim, ove godine se spremaju za najgore.
Kampanja Moskve usmjerena na energetsku infrastrukturu – posebno na proizvodnju električne energije i električnu mrežu koja se bori da isporuči struju milionima Ukrajinaca – izbacila je iz pogona veliki dio snabdjevača električnom energijom u zemlji.
Ukrajinsko Ministarstvo energetike saopštilo je u oktobru da je proizvodni kapacitet oko 17,6 gigavata (GW), što je manje od polovine od 38 GW prije izbijanja rata u februaru 2022. godine. A hladna zima, koja se očekuje ove godine, mogla bi da poveća potrebe na oko 18 GW.
- Srećom, još imamo centralno grijanje - rekla je Morozova (28) za RSE iz svog rodnog grada Kamjanskog u istočnom Dnjepropetrovskom regionu, dok je navodila kako se priprema za zimu, kada temperature mogu pasti i na minus 20 stepeni Celzijusa.
- Za struju smo kupili smo inverter bateriju s akumulatorom. Takođe, imamo agregat na balkonu, ali se nadamo da nećemo morati da ga koristimo, jer je previše bučan - navodi Morozova.
<h2>Nastavak ruskih napada i nestanci struje</h2>
Ruski napadi ove nedjelje već su doveli do smanjenja isporuka struje potrošačima u nekoliko oblasti širom zemlje, pojačavajući strahove od onoga što bi moglo da se desi.
Struja je smanjena u većini regiona na osam do 16 sati 9. novembra, saopštio je državni energetski dobavljač Ukrenergo, a uslijedilo je još nekoliko dana.
Prema navodima državnog energetskog operatera Ukrenergo, 9. novembra je u većini regiona došlo do restrikcije struje u trajanju od osam do 16 sati, a slične mjere su nastavljene i narednih dana.
- Razlog za uvođenje restrikcija su posljedice masovnih ruskih napada raketama i dronovima na energetska postrojenja - saopštila je kompanija.
Ministarka energetike, koja je nedavno podnijela ostavku, Svitlana Hrinčuk kazala je da je teško sjetiti se tolikog broja direktnih udara na energetska postrojenja od početka invazije.
U sjevernom gradu Nižinu, samo nekoliko sati od ruske granice, pojedine porodice užurbano prave planove za preživljavanje, kao šta učiniti ako grijanje otkaže, gdje nabaviti drva i ugalj, i kako obezbijediti makar osnovne uslove za život na temperaturama ispod nule.
Natalija, stanovnica Nižina, rekla je za Ukrajinski servis RSE da je, iako je njena ćerka pobjegla iz zemlje, ona odlučila da ostane. Jedino što bi je natjeralo da napusti svoj stan je, kako kaže, potpuni nestanak grijanja.
Ona kaže da ljudi u njenom komšiluku već prikupljaju zalihe: slažu ogrijevno drvo, pune flaše vodom, provjeravaju baterijske lampe. Neke porodice su napravile planove da se skupe u nekoliko privatnih kuća koje se mogu grijati pećima na drva.
- Kad bih imala privatnu kuću, definitivno bih nekome pomogla. Život ne staje iako su napadi i granatiranje pojačani - kaže ona.
<h2>Priprema domova i djece za mrak</h2>
Morozova kaže da su skoro svi koje poznaje spremili zalihe sveća i lampi na baterije.
Međutim, dodaje ona, biće veoma teško ako ne bude grijanja.&nbsp;
- Moja porodica će morati da se preseli u kuću mog oca, gdje možemo da se grijemo na drva - navodi Morozova.
Kada nestane struje, ona i njen muž kažu svojoj četvorogodišnjoj ćerki: "Rusija želi da ostanemo u mraku, a naši inženjeri pokušavaju da sve poprave. Moramo da čekamo".
Morozova kaže da ljudi u Ukrajini, čak i ako se ova zima pokaže kao najteža dosad, sada imaju iskustvo kako da se nose s hladnoćom u ratnim uslovima.
Moskva je pojačala napade na energetsku infrastrukturu, rekao je direktor energetskih programa u kijevskom tink-tenku Centar Razumkov Volodimir Omeljčenko, zahvaljujući povećanju proizvodnje i kapaciteta dronova Šahed u Rusiji, dok Ukrajina ima manje sistema protivvazdušne odbrane nego ranije.
Andrij Herus, predsjednik parlamentarnog Odbora za energetiku, kaže da je nacionalni proizvođač električne energije Ukrenergo ojačao 70 trafostanica, ali da "nije moguće u potpunosti zaštititi energetska postrojenja od svih napada – naročito od balističkih raketa".
<h2>Agregati i dronovi</h2>
U Kijevu je glasno brujanje agregata uobičajena pojava. Čuje se ispred kafića, prodavnica i stambenih zgrada, često uključeni u roku od nekoliko minuta poslije napada koji dovode do prekida isporuka struje.
- Ponekad se čini kao kompjuterska igra – toliko buke u isto vrijeme - kaže Margarita Sitnik, bivša novinarka i građanska aktivistkinja koja živi u prijestonici.
- Buka agregata ponekad nalikuje na Šahede. Miješam ih. To nije dobro; možda nećemo čuti prave dronove i preduzeti mjere predostrožnosti - kaže ona.
U njenoj zgradi, stanovnici su prikupljali novac za kupovinu agregata, ali ona poznaje mnoge porodice koje ne mogu sebi da ih priušte. S rastom cijena i smanjenjem prihoda, kaže ona, "ljudi s nižim platama jednostavno nemaju načina da se pripreme".
Kao i Natalija u Nižinu i Morozova u Kamjanskom, Sitnik u Kijevu kaže da je jedini pravi plan da se ljudi međusobno pomažu.
- Ako ne bude grijanja, ići ćemo da radimo u kancelarije koje su još tople - kaže ona.

Ukrajinci pred još jednom zimom dok Rusija napada energetsku infrastrukturu

Ukrajina će uvoziti gas iz Grčke kako bi zadovoljila svoje potrebe tokom zime, objavio je danas predsjednik Volodimir Zelenski nakon što je gasnu infrastrukturu te zemlje više puta napala ruska vojska.
Moskva je tokom oktobra najčešće bombardovala ukrajinska gasna postrojenja od početka rata u februaru 2022. godine, čime je zaustavljeno oko 60 odsto proizvodnje glavnog izvora grejanja u zemlji.
- Već smo pripremili sporazum sa Grčkom o isporuci gasa Ukrajini - objavio je Zelenski na društvenim mrežama.
On je precizirao da je Kijev takođe zaključio finansijske sporazume za pokrivanje „skoro dvije milijarde eura" uvoza gasa, namjenjene kompenzaciji gubitaka u proizvodnji usled ruskih napada, prenose mediji.
Pored svojih evropskih i američkih saveznika, Zelenski je rekao da Kijev sarađuje i sa Azerbejdžanom, sa kojim se nada da će „zaključiti dugoročne ugovore" za uvoz gasa.
Zelenski je danas otpočeo svoju službenu posjetu Grčkoj, nakon čega ide u Francusku i Španiju.
Ruska vojska je prošle zime prepolovila ukrajinsku proizvodnju gasa, prema podacima Vlade u Kijevu.

Ukrajina će ove zime uvoziti gas iz Grčke, sprema se dogovor sa Azerbejdžanom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će reformisati energetski sektor zemlje, koji je pogođen skandalima, kako bi ublažio nezadovoljstvo nakon optužbi za raširenu korupciju u koju su umiješani i njegov stari prijatelj i bivši poslovni partner.
Zelenski je 15. novembra izjavio da će rukovodstvo najmanje tri državne energetske kompanije biti smijenjeno i brzo zamijenjeno, te da su u pripremi i druge promjene.
- Započinjemo reformu ključnih državnih preduzeća koja posluju u energetskom sektoru - napisao je Zelenski na društvenim mrežama.
Dodaje da paralelno s potpunom revizijom finansijskih aktivnosti, uprave ovih kompanija treba zamijeniti.
- &nbsp;Danas smo zajedno s premijerkom Julijom Sviridenko i ministrom ekonomije Oleksijem Soboljevom odredili proceduru - naveo je Zelenski.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2011%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fukrajinski-biznismen-umijesan-u-veliki-korupcijski-skandal-pobjegao-u-poljsku-luksuznim-taksijem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ostaje da se vidi hoće li promjene biti dovoljne da smanje pritisak na Zelenskog i zadovolje zapadne saveznike Kijeva, koji su pozvali ukrajinskog lidera da učini više kako bi suzbio endemsku korupciju dok zemlja nastavlja borbu protiv ruske invazije u punom obimu.
Politico je citirao neimenovanog zvaničnika EU koji je rekao da je korupcija na koju ukazuje istraga "odvratna" i da neće pomoći ugledu Ukrajine kod međunarodnih partnera.
Ukrajinsko antikorupcijsko tijelo je 10. novembra najavilo "operaciju velikih razmjera", tvrdeći da se radi o desetinama miliona dolara pronevjere u energetskom sektoru usred ruske invazije u punom obimu.
Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU), u zajedničkoj akciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije (SAPO), saopštio je da je otkrivena šema koja uključuje "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem "uticaja na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno JSC Energoatom", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
<h2>Promjene u roku od sedmicu</h2>
Zelenski je pozvao na formiranje novog nadzornog odbora u Energoatomu "u roku od sedmicu", što bi omogućilo "potpunu reformu uprave kompanije".
Takođe je najavio promjene na vrhu Naftogaza, državne gasne kompanije Ukrajine, i u Ukrhidroenergu, državnom proizvođaču hidroenergije.
- Za sedmicu treba osigurati sve uslove za formiranje novog i profesionalnog nadzornog odbora kompanije, a zahvaljujući tome i potpuni reset upravnog odbora Energoatoma - kazao je Zelenski.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Naftogaz, državna gasna kompanija Ukrajine, "treba da objavi i sprovede konkurs za rad u nadzornom odboru kompanije kako bi ovaj novi sastav mogao početi s radom u januaru 2026".
- U drugim velikim državnim energetskim kompanijama treba da dođe do obnove državnih predstavnika u nadzornim odborim - dodao je Zelenski.
<h2>Bjekstvo u Poljsku</h2>
Lista osumnjičenih u antikorupcijskoj istrazi uključuje ljude na najvišim nivoima vlasti i druge istaknute ličnosti, a fokus je uglavnom na Timuru Mindiču, dugogodišnjem bliskom saradniku Zelenskog.
Istraživačka jedinica "Shemes" Radija Slobodna Evropa (ukrajinska redakcija) izvijestila je da je Mindič pobjegao iz Ukrajine u Poljsku nekoliko sati prije nego što su vlasti pokrenule racije u vezi s istragom, što je navelo kritičare da tvrde kako je unaprijed bio upozoren.
Mindičeva umiješanost izazvala je buru i zbog njegovih ranijih veza s vodećim političkim figurama, uključujući Zelenskog. Mindič je suvlasnik komičarske grupe"Kvartal 95", čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za političku funkciju.
Biznis je bio važan kanal za Zelenskog da stekne popularnost kao komičar i glumac prije ulaska u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog u predsjedničkoj kampanji 2019. godine, a od 2023. se nalazi u pritvoru zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Zelenski se distancirao od Mindiča i još sedam osoba koje su zvanično osumnjičene u istrazi. Dana 13. novembra potpisao je dekret kojim se uvode sankcije, uključujući zamrzavanje imovine, protiv Mindiča i Oleksandra Cukermana, koji je takođe optužen i napustio zemlju.
Istragu su vodile antikorupcijske institucije koje je Zelenski ranije pokušao ograničiti, ali je odustao nakon masovnih protesta tokom ljeta.
<h2>Istaknute ličnosti</h2>
Još jedna istaknuta osoba umiješana u slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao dužnost ministra energetike.
Haluščenko je izjavio da će se braniti na sudu od tvrdnji da je primio "lične koristi" od Mindiča u navodnoj šemi mito-za-uslugu.
Dana 12. novembra, ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku, nakon što ju je Zelenski pozvao da se povuče. Ona je insistirala da nije prekršila zakon i da nije umiješana.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je aktuelni sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, te bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov, takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Protiv Černišova su u junu podignute odvojene optužbe za korupciju.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, koja je uključivala više od 70 racija, rekavši da su "svi i svaki korak protiv korupcije veoma potrebni".
Zapadni saveznici Ukrajine — koji su obezbijedili milijarde dolara vojne i finansijske pomoći — pozvali su Zelenskog da učini više u borbi protiv dugogodišnje korupcije u ratom pogođenoj zemlji.
U saopštenju na platformi Iks (X), ambasadori Grupe 7 (G7) su 15. novembra naveli da "pozdravljaju Zelenskog zbog saradnje i podrške nezavisnoj istrazi NABU/SAPO. Računamo na ukrajinsko rukovodstvo da nastavi antikorupcijske napore, što je ključno za integraciju Ukrajine u euroatlantske strukture".
- Kako ruski napadi traju, nastavljamo podržavati energetsku otpornost Ukrajine - dodaje se u saopštenju.
Skandal dolazi u trenutku kada se ukrajinski energetski sektor bori s oštećenjima i nestancima struje uzrokovanim gotovo svakodnevnim ruskim napadima dronovima i raketama na ključnu civilnu infrastrukturu.

Zelenski obećava sveobuhvatnu reformu energetskog sektora usred korupcijskog skandala

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da radi na nastavku razmjene 1.200 ukrajinskih zatvorenika s Rusijom.
- Računamo na nastavak razmjena. Mnogi sastanci, pregovori i pozivi sada su posvećeni ovome - kazao je Zelenski.
Šef Savjeta bezbjednosti Rustem Umerov rekao je u subotu da je održao konsultacije u Turskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uz podršku kijevskih partnera, o nastavku procesa razmjene.
- Kao rezultat ovih pregovora, strane su se složile da se vrate Istanbulskim sporazumima. Ovo se odnosi na oslobađanje 1.200 Ukrajinaca - rekao je Umerov.
Dodao je da će se konsultacije održati u bliskoj budućnosti kako bi se odlučilo o proceduralnim i organizacijskim detaljima procesa.
- Radimo bez prestanka kako bi Ukrajinci koji se vraćaju iz zarobljeništva mogli proslaviti Novu godinu i Božić kod kuće - za porodičnim stolom i sa svojim voljenima - izjavio je Umerov.
Nije bilo neposrednih komentara iz Moskve na izjave Ukrajine.
Istanbulski sporazumi su dogovori o razmjeni zatvorenika postignuti uz posredovanje Turske 2022. godine, a kojima se utvrđuju pravila za velike, koordinirane razmjene između Rusije i Ukrajine.

Ukrajina u važnim pregovorima: Uskoro bi mogli razmijeniti 1.200 zatvorenika s Rusijom

Kao i početkom novembra, zbog obilne kiše, voda sa izvorišta Mareza nije za piće. I dok nadležni ponovo preporučuju da se voda prokuva – čini se da građani to ne rade, prenosi RTV Podgorica.
Voda sa Mareze od sinoć nije za piće – iz gradskog Vodovoda objašnjavaju da mutnoća ostaje iznad propisanih vrijednosti uprkos stalnom ispiranju mreže.
Nadležni objašnjavaju da je zamućenje posljedica intenzivnih padavina koje su zahvatile područje izvorišta.
- Od jutros kako pratimo situaciju, mutnoća je konstantno u blagom padu, ali je sad već vrijednosti oko 1.30 znači da se spušta, u zavisnosti od vremenske situacije mi ne možemo zaključiti kako će dalje teći”, kazao je laborant u preduzeću „Vodovod i kanalizacija - Dušan Pejović za RTV Podgorica.
Iako voda nije za piće, građani sa kojima su razgovarali ipak je koriste, uprkos upozorenjima.
Pejović upozorava da voda sa Mareze može ostati zamućena i narednih dana, odnosno da sve zavisi od dotoka i stabilizacije izvorišta – do tada preporuka da se prokuvava ostaje na snazi.
„Ovo liči na standardne mutnoće koje se dešavaju pri obilnim padavinama. Nagli dotok ulične vode zamuti vodoizvorišta i daljom tendencijom pada, dolazi bistrija voda i počinje lagano da se bistri i treba da prođe vremenski period dok se mutna voda ne izbistri”, istakao je.
Iz Vodovoda poručuju da kontinuirano ulažu u vodovodnu infrastrukturu kako bi se poboljšao kvalitet vode – a zamućenja bilo što manje.

Mutnoća vode sa Mareze iznad propisanih vrijednosti

Uprava policije saopštila je da, povodom skandiranja dijela hrvatskih navijača tokom utakmice odigrane 17. novembra u Podgorici, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu preduzimaju niz koordiniranih aktivnosti, budući da je ovaj događaj izazvao značajnu uznemirenost javnosti.
Kako navode, policija postupa po nalogu nadležnog tužioca i sprovodi detaljnu analizu video-materijala sa nadzornih kamera, prikupljenih u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. Takođe, preuzimaju se snimci od medijskih kuća koje su pokrivale utakmicu, kao i materijali dostupni na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, u cilju identifikacije osoba i prikupljanja svih relevantnih informacija važnih za eventualnu krivičnu ili prekršajnu odgovornost.
Uprava policije ističe da će u okviru ovog postupka biti korišćeni mehanizmi direktne međunarodne operativne saradnje sa nadležnim organima Republike Hrvatske radi razmjene podataka.
– Uprava policije će postupati transparentno, objektivno, nezavisno i neselektivno, kao i u svim dosadašnjim predmetima, događajima i bezbjednosnim izazovima – poručeno je u saopštenju.
Javnost će, kako navode, biti blagovremeno informisana o daljem toku i rezultatima policijsko-tužilačkih aktivnosti.

Policija i tužilaštvo rade na utvrđivanju identiteta navijača koji su skandirali na utakmici Crna Gora – Hrvatska

Fudbalska reprezentacija Crne Gore nazadovala je za dvije pozicije na FIFA rang listi i sada zauzima 83. mjesto.
,,Sokoli“ su u odnosu na oktobar izgubili 0,79 bodova, a od prethodnog rangiranja savladali su Gibraltar (2:1) i izgubili od Hrvatske (3:2).
Ispred naše selekcije je Kurasao, koji se prvi put u istoriji plasirao na Svjetsko prvenstvo i sada je 82, na 81. poziciji je Gvineja, a na 80. je Kosovo, koje je napredovalo za četiri mjesta.
Iza Crne Gore su Haiti, Uganda, Novi Zeland, Sirija, Bugarska...
U prvih 10 su Španija (1.877 poena), Argentina (1.873), Francuska (1.870), Engleska (1.834), Brazil (1.760,46), Portugal (1.760,38), Holandija (1.756), Belgija (1.730), Njemačka (1.724), te povratnik u Top10, Hrvatska (1.716).

,,Sokoli“ pali za dva mjesta

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
&nbsp;
Uvaženi Okrivljeni,
&nbsp;
Šta da Vam kažem?! Svakog dana u svakom pogledu bilježimo nekakav napredak I inovaciju. Evo, Dragan Koprivica izabran za direktora Doma omladine Budo Tomović, takozvanog KIC-a.
Šta je Koprivica, a mora bit direktor
E, falim te bože, pa smo I taj problem riješili i tu veliku ambiciju ispunili. To što je doktor Koprivica skoro pa vrsnik Buda Tomovića, nema veze. Mada… Kako je moglo da bude, ooodlično smo prošli! Šta bi da je profesoru doktoru ambicija bila da ode na Eurosong?! A da tekstopisac bude Bećir? Nema tog majčinog sina koji bi to spriječio.
A nije da nas I to zgibenije nije moglo zadesit. Koliko je samo oda doktor Koprivica Raoniću napisao, koliko je toplih riječi svakom Bobijevom građevinskom pothvatu posvetio. Koliko je cigli opjevao, koliko je laminata pohvalio… Nego, nas je bog pogledao, pa su ovi dragi ljudi što biraju direktora omladine, mudro promislili I doktora izabrali. Ne bi nam se drijemalo, da je bilo drugačije, sigurni budite.
Dakle, Koprivica zbrinut. Mašala!
Joanikijev “premijerski sat”
Nego, približava nam se još jedna godišnjica našeg Javnog servisa. Što bi rekao pjesnik – godine su prošle pune muka, a bogami da dodamo I fiskova. Petu godišnjicu već, u ime ove kuće, obilježava osoba koja se lažno predstavlja kao generalni direktor. I kako izgleda, kani tako I dalje. Ako se prisjetimo da je prije nekoliko dana, jedan od dvojice mitropolita, ničim izazvan, održao “premijerski sat” u udarnom terminu na RTCG, blagoslov za produžetak mandata već je dobiven! Da se ne lažemo, odlično zna Boris ko je na čelu prave Uprave za kadar. I sukladno tom poznaniju bira I zove sagovornike.
U emisiji koja se zove “Argumenti”, a više je bila “Naši talasi vašima u susret”, jedan od dvojice mitropolita, divno je zborio o smislu I besmislu, EU I položaju Crkve, bitku I nebitku, vjerskim školama I sličnim gorućim pitanjima našeg društva. Istovremeno, smireno I očinski, odgovarao je na nadasve provokativna pitanja buntovne mladosti, poput onog – da li je I zašto nije moguće ostati u svijest ako nijeste vjernik… I tako dalje I tome slično. Pritom, treba napomenuti, da je, kao što se moglo I zaključiti, pobunjena mladost u studiju, bila potpuno slučajno izabrana, što bi se reklo odokativno. Jedino, eto, možda se, prilikom odabira, insistiralo malo više da omladina prisutna u studiju, redovnost prisustva liturgijama nadredi pohađanju nastave. Eto, možda samo to. I nije se insistiralo da obuku mantije. Znači, maksimalno je poštovana ustavom garantovana sloboda garderobnog odabira!
Uglavnom, da sumiramo ovaj dio zapažanjem jednog mudrog građanina: “Ko misli da leleče - vakat mu je”!
&nbsp;
Programska šema svečarskog dana
&nbsp;
A, sad da predložimo, uvaženi Docentu, neke programske segmente koje bi valjalo realizovati na dan obilježavanja godišnjice RTCG.
*Predlažem da uređivački tim, zajedno sa menadžmentom, svečarski dan, umjesto kolegijumom, započne jednom liturgijom koja bi bila direktno prenošena na Prvom kanalu RTCG. Bio bi to lijep način izražavanja zahvalnosti onima koji su najzaslužniji za pozicije na kojima se nalazite. Mantije nijesu obavezne.
*Jutarnji program da otvori Andrija Mandić. Niko, kao on, nema takav osmjeh da nam poželi – Dobro jutro Crna Goro I odmah da pređe na pregled štampe. Gosti u studiju, za tu rubriku, dvojica mitropolita – Joanikije I Metodije. Da odmah znamo na čemu smo I šta nas čeka. Predložila bih da se u korpus glasila koja se prelistavaju uvrste I Svetigora, Slovo ljube, Sveviđe… Za tu, rekla bih, posebnu priliku, trebalo bi, radi bogatstva scenografije, ubačit I bronzu u obliku Pavla. Ako ne mogu da nađu onog što je pobjegao Metodiju, neka se izlije još jedna replika. Valjalo bi, da stoji između učesnika, kao važan detalj koji simbolizuje nagovještaj novih dana pomirenja.
*U okviru Jutarnjeg nezaobilazna je rubrika o stanju na putevima I cijenama nafte I benzina. Naravno, taj segment bi uredila I vodila Zdenka Popović.
*Pošto je bez igre I pjesme nemoguće zamisliti neki svečarski program, predložila bih da lakim plesnim korakom, u ritmu sambe, veliki studio optrči u nekoliko krugova Slađa Kaluđerović. Kad smo već kod muzičko-scenskog spektakla, kako da zaboravimo gore pomenutog doktora Koprivicu I tek sad prozvanog Milana Kneževića?!
*Priča o selu I poljoprivredi, uz neke male šale, bila bi rezervisana za ministra Jokovića. On će to odlično da iznese.
*Odmah, nakon njega, prelazimo na priču koja tretira novo doba. Tu već imamo spremnu rubriku. Jelena Nedović. Samo malo da uobliči već gotov rad – prije nekoliko dana je sa predstavnicima Kraljevine Saudijske Arabije imala koristan razgovor o razvoju I primjeni vještačke inteligencije u obrazovanju I zdravstvu. Ili… Ukoliko joj više odgovara, da ponovi izlaganje koje je već održala na nekom međunarodnom skupu – Rješavanje krize na Bliskom istoku. Bilo bi iznimno zadovoljstvo čuti ekspertsko izlaganje na jednu od ove dvije teme.
Lutajući i zalutali reporteri
*Nijesmo zaboravili ni javljanja uživo, sa terena. E, tu imamo dva lutajuća ili zalutala reportera, dvije komunikacijski iznimno vješte mlade nade – Vasilija Čarapića I Momčila Lekovića. Vasilije voli ekonomiju, pa neka trkne do pjace, neki pijačni barometar da uradi, a Momčilovom senzibilitetu više leži neka “crna hronika”. I, obavezno, da urade ankete sa građanima. Ako ih neko takne, neka zovu Šaranovića.
*Vremenska prognoza zaokružiće ovo prijepodnevno izdanje svečarskog TV programa. Branka Marković će, uz prigodan moleban, u ovom programskom segmentu zahvaliti bogu na kiši, suncu, snijegu I vjetru. Šta god da je, dobro je. Viša sila je u pitanju, pa da ne crnjačimo.
* Urednik I voditelj svih vijesti, tokom dana I noći, naravno bio bi Boris Bogdanović. Ako se zamori, kao zamjena uskaču Šaranović I Šćepanović. Vijesti svakako zahtijevaju malo adrenalinskog pretjerivanja, pa neka se išćejfe. Tu bi mogli malo I kostimografi da se iskažu, pa da recimo za Dnevnik u 19.30, urednik I voditelj, to jest BB, obuče kostim Supermena ili Spajdermena. Šta više voli.
Zvezde grand finala
*Popodnevni program, takozvani Raspašoj, vodio bi onaj jedan poslanik Demokrata što viče, ali ne mogu trenutno da se sjetim imena. E, tu bi svi, koliko ih ima u parlamentarnoj većini, mogli da kažu po nekoliko motivacionih rečenica – zašto je dobro da se oni i dalje žrtvuju na mjestima koja su ih zapala.
*Za kraj večeri malo humora i zabave. Voditelji: Milojko i Bečić. Ekonomski program, sektor bezbjednosti, male šale, dobar vic. Ionako to više niko ozbiljno ne doživljava, pa nemamo ni sinopsis. Neka to bude nekakvo praćenje toka (ne)svijesti učesnika. Baš nekako moderno, kako uostalom digitalni Milojko i analogni Bečić preferiraju - jedno jedinstvo suprotnosti.
I, grand finale - Veliki studio, svi učesnici, a Vi na podijumu, sa zdravicom i Bobijem, uz prigodan domaćinski govor i obavezan pozdrav - na mnogaja ljeta!
Završna scena - svi igraju i pjevaju.
Za moj pojam ovo je TOP!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
&nbsp;
Tanja Šuković, generalni direktor RTCG ( kad može Bobi tako da se potpisuje, mogu vala i ja)

Tag: ukrajina

U misiju NATO-a na Kosovu odlazi 151 hrvatski vojnik

U ruskom napadu na Ternopolj ubijeno deset osoba

Najmanje 32 ljudi ranjeno u ruskim napadima na Harkov, lansirano 19 dronova

Putin uporedio napade na Ukrajinu sa pobjedom kod Staljingrada: "Iza nas je Rusija"

Tusk: Ukrajinci koji rade za Rusiju krivi za sabotažu željeznice

Potpisan energetski sporazum Grčke i Ukrajine o isporuci američkog tečnog gasa Kijevu

Ukrajinci pred još jednom zimom dok Rusija napada energetsku infrastrukturu

Ukrajina će ove zime uvoziti gas iz Grčke, sprema se dogovor sa Azerbejdžanom

Zelenski obećava sveobuhvatnu reformu energetskog sektora usred korupcijskog skandala

Ukrajina u važnim pregovorima: Uskoro bi mogli razmijeniti 1.200 zatvorenika s Rusijom

U misiju NATO-a na Kosovu odlazi 151 hrvatski vojnik

Mutnoća vode sa Mareze iznad propisanih vrijednosti

Policija i tužilaštvo rade na utvrđivanju identiteta navijača koji su skandirali na utakmici Crna Gora – Hrvatska

,,Sokoli“ pali za dva mjesta

PRATITE TVe UŽIVO