Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da vjeruje da je postizanje dogovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu.
Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu u Vašingtonu, Tramp je, kako navodi Rojters, rekao da smatra da se dvije strane približavaju postizanju sporazuma, ali nije iznio dodatne detalje o mogućem dogovoru.
Američki predsjednik je takođe kazao da se pregovori između Rusije i Ukrajine mogu voditi i bez učešća specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država Stiva Vitkofa, kao ni njegovog zeta Džareda Kušnera, nagovještavajući mogućnost drugačijeg formata razgovora o okončanju sukoba.

1250x600

Tramp: Blizu smo dogovora o okončanju rata Rusije i Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je evropske partnere da su njegovu zemlju ostavili bez adekvatne protivvazdušne odbrane, što je Rusiji omogućilo da balističkim projektilima teško ošteti energetsku infrastrukturu i dovede Ukrajinu "na rub potpunog zamračenja".
Zelenski tvrdi da su, zbog zakašnjelih uplata sa Zapada, ključni odbrambeni sistemi u kritičnim trenucima bili „neupotrebljivi“, čime su ruski napadi ostavili milione ljudi bez osnovnih uslova za život.
Govoreći sinoć novinarima u Kijevu, ukrajinski predsjednik je kazao da su presretačke rakete PAC-3 za sisteme Patriot, koje su obećali evropski partneri, stigle s danom zakašnjenja zbog neizvršene uplate. Prema njegovim riječima, posljedice su bile dramatične – brojni građani ostali su bez struje, grijanja i vode usred najhladnije zime od početka rata.
– Uplata u okviru inicijative PURL nije realizovana. Rakete nijesu stigle – rekao je Zelenski, ne navodeći koja je država odgovorna za propust.
<h2>Frustracija zbog praznih sistema</h2>
Zelenski se, kako se čini, osvrnuo na ruski napad od 20. januara, tokom kojeg su, prema podacima ukrajinskih vazdušnih snaga, na Ukrajinu ispaljena 34 balistička i krstareća projektila. Municija PAC-3 jedina je u ukrajinskom arsenalu koja može obarati balističke projektile.
Još 16. januara upozorio je da su zalihe municije za protivvazdušnu odbranu opasno niske, navodeći da je do tog jutra nekoliko sistema ostalo potpuno bez raketa.
Objašnjavajući svoj oštar nastup na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je otvoreno kritikovao evropske saveznike, Zelenski je rekao da je takav ton posljedica neizvršene uplate. 
- Rusija je uspjela da poremeti snabdijevanje Kijeva strujom i vodom jer su naše jedinice za odbranu od balističkih napada prazne – jednostavno prazne. Pokušajte da zamislite: znam da balistički projektili lete ka našoj energetskoj infrastrukturi, znam da su sistemi Patriot raspoređeni i znam da struje neće biti jer nemamo raketa da ih presretnemo. U takvoj situaciji sam se našao. A onda pregovaram o raketama PAC-3 koje stižu dan nakon što smo dovedeni na rub potpunog kolapsa sistema - rekao je Zelenski.
Priznao je da govori „emotivno“, ali je naglasio da Ukrajina i Evropa „moraju biti na istoj talasnoj dužini kako bi sve ostalo moglo da funkcioniše efikasno i na vrijeme“.
<h2>Inicijativa PURL i reakcije Zapada</h2>
Inicijativu PURL (Prioritised Ukraine Requirements List) prošle godine pokrenule su Sjedinjene Američke Države i NATO, s ciljem da se sredstvima evropskih država nabavljaju američki sistemi protivvazdušne odbrane i drugo ključno naoružanje za Ukrajinu. Među državama učesnicama su Njemačka, Norveška, Poljska, Holandija, Belgija, Kanada, Luksemburg, Portugal, Slovenija i Španija.
Dvojica zapadnih zvaničnika upoznatih sa radom inicijative izjavila su da optužbe Zelenskog nijesu tačne, ali su odbili da iznesu dodatne detalje. NATO nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
U međuvremenu, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas poručila je da evropske prijestonice „moraju dublje posegnuti u sopstvene zalihe protivvazdušne odbrane“, upozoravajući da se Ukrajina ove zime suočava sa „humanitarnom katastrofom“.
<h2>Trampov poziv Putinu i primirje</h2>
Izjave Zelenskog dolaze u trenutku kada je Kremlj saopštio da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina sedmodnevno primirje u napadima na Kijev zbog ekstremno niskih temperatura.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Trampov cilj bio da se „stvore povoljni uslovi za održavanje pregovora“ između ruskih i ukrajinskih zvaničnika u Abu Dabiju. Kremlj je danas potvrdio da je Putin pristao na prekid vatre do 1. februara.
Dvije strane su prošle sedmice održale trilateralne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok bi novi krug pregovora trebalo da uslijedi kasnije u februaru. Ukrajinski zvaničnici u međuvremenu optužuju Rusiju za „energetski teror“, u trenutku kada administracija Donalda Trampa intenzivira napore da podstakne mirovne pregovore i okonča rat koji narednog mjeseca ulazi u petu godinu.
Sam Tramp je tokom sastanka kabineta u četvrtak potvrdio razgovor sa Putinom.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove i naselja tokom ovog izuzetnog zahlađenja. I pristao je na to. Moram vam reći, to je bilo veoma lijepo od njega - rekao je Tramp.
Tokom noći na petak, sirene za vazdušnu uzbunu u Kijevu nijesu se oglašavale i čini se da se Rusija pridržavala dogovora. Ukrajinske vazdušne snage nijesu zabilježile raketne napade niti napade bespilotnim letjelicama na veći dio zemlje, uključujući glavni grad. Ipak, prema istoku zemlje, u blizini linija fronta, lansirano je 111 dronova i jedan projektil, a zasad nije poznato da li je meta bila kritična infrastruktura.

Zelenski optužio Evropu: Doveli ste nas na rub kolapsa

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da se princip samoodređenja ne primjenjuje na Krim i Donbas, te da teritorijalni integritet Ukrajine ima prednost, nakon izvještaja da je Rusija zatražila od UN-a da razmotri "samoodređenje" za ove teritorije.
Odgovarajući na pitanje ruskog novinara da li UN može razmatrati Krim i Donbas u kontekstu prava na samoodređenje, Gutereš je rekao da međunarodno pravo počiva na dva ključna principa: teritorijalnom integritetu država i pravu naroda na samoodređenje.
Međutim, naglasio je da se samoodređenje primjenjuje samo kada postoje potrebni uslovi.
- Naš stav je da se princip samoodređenja ne primjenjuje u slučajevima Krima i Donbasa. U toj situaciji princip koji prevladava je princip teritorijalnog integriteta Ukrajine - rekao je Gutereš.
Ranije je, u intervjuu za turske medije, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je Rusija podnijela zahtjev UN-u tražeći priznanje "prava" stanovnika Donbasa i Krima na samoodređenje.

Gutereš: Na Krim i Donbas se ne odnosi pravo naroda na samoopredjeljenje

Ministar spoljnih poslova Litvanije Kestutis Budris obratio se Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) zbog masovnih napada Rusije na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine, tražeći izdavanje novih naloga za hapšenje odgovornih ruskih zvaničnika.
Budris je tražio i proširenje već izdatih naloga na nove međunarodne zločine, uključujući i genocid, prenosi Tanjug.
- Ovi sistematski napadi, kojima se očigledno nastoji da se ostavi ukrajinsko stanovništvo bez struje, grijanja i vode usred zime, ne mogu da se kvalifikuju drugačije nego kao namjerni pokušaj fizičkog uništenja Ukrajinaca kao grupe - naveo je Budris u pismu Tužilaštvu ICC.
ICC je u martu 2023. godine izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednice Ruske komisije za djecu Marije Ljvove-Belove, dok su 2024. godine naloge dobili bivši ruski ministar odbrane i komandanti vojske.

Litvanija traži nove naloge za hapšenje ruskih zvaničnika

Rusija je, na zahtjev šefa Bijele kuće Donalda Trampa, pristala da se uzdrži od udara po Ukrajini do 1. februara, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
- Da, bilo je lično obraćanje predsjednika Trampa... sa molbom predsjedniku Putinu da se uzdrži na nedelju dana, do 1. februara, od izvođenja udara po Kijevu u dok se pripremaju uslovi za vođenje pregovora - odgovorio je on na pitanje da li je Moskva podržala inicijativu Vašingtona, piše N1.
Peskov je takođe naglasio da Putin nije nikoga pozvao i da nije predlagao sastanak sa režimom u Kijevu.
- Sastanak je tražio Zelenski i upravo Zelenski inicira sastanak. Kao odgovor na to, predsjednik Putin mu je rekao da smo spremni, ali da bude isključivo u Moskvi - precizirao je predstavnik Kremlja.

Kremlj: Rusija pristala da se uzdrži od napada na Ukrajinu do 1. februara

Sekretarijat Ujedinjenih nacija je zaključio da pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje novinara agencije Tass.
- Nakon veoma pažljive provjere našeg pravnog odjeljenja, formirali smo stav da princip samoopredjeljenja nije primjenljiv u slučajevima Krima i Donbasa - rekao je Gutereš.
Prema njegovim riječima, Sekretarijat svjetske organizacije smatra da u pomenutim slučajevima „princip teritorijalnog integriteta preovlađuje“ nad pravom na samoopredjeljenje naroda.
Od 23. do 27. septembra 2022. godine u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, održani su referendumi o prisajedinjenju Rusiji i velika većina stanovnika glasala je za to.
Međunarodno pravo se u savremenom svijetu ignoriše, što dovodi do toga da prevladava vladavina sile, izjavio je Gutereš i dodao da bipolarni sistem koji predvode Vašington i Peking predstavlja rizik za stabilnost.
- Živimo u svijetu gdje akcije, a posebno one nepromišljene, izazivaju opasne reakcije koje su asimetrične i nepredvidive. Vladavina sile prevladava nad vladavinom prava, međunarodno pravo se krši, saradnja erodira, a multilateralne institucije su napadnute na mnogim frontovima - rekao je Gutereš.
Gutereš je naglasio da je trenutna kriza povjerenja pogoršana "epidemijom nekažnjivosti“, jer globalne institucije gube sposobnost da efikasno sprečavaju sukobe, a upozorio je da bez povratka poštovanju vladavine prava svijet rizikuje da upadne u haos, u kom će mehanizmi kolektivne bezbjednosti prestati da funkcionišu.

Gutereš: Pravo naroda na samoopredjeljenje nije primjenljivo u slučaju Krima i Donbasa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večerašnjem obraćanju naciji rekao je da obavještajni podaci ukazuju da će ruske snage izvesti novi, veliki napad na ukrajinske gradove.
Ruska kampanja noćnih napada na ukrajinske gradove tokom zimskog perioda zadaje sve veće glavobolje ukrajinskom političkom vrhu. Ovi napadi posebno se intenziviraju tokom perioda pregovora ruske i ukrajinske delegacije, čime se povećava pritisak na Kijev.
- Znamo da Rusi pripremaju novi napad, naši obavještajni podaci na to ukazuju. Sada Sjedinjene Države, Evropa i svi naši partneri moraju shvatiti kako ovo diskredituje diplomatske pregovore. Svi koji istinski žele mir moraju razmisliti o tome kako osigurati da se Rusi ne pripremaju za nove masovne napade, već za okončanje rata. Svijet ima moć da to ostvari - rekao je Zelenski.
Napadi kamikaza-dronovima Shahed na stambena naselja u Kijevskom okrugu svakodnevno umaraju ukrajinsku protivzračnu odbranu koja u potpunosti zavisi o pomoći saveznika.
Dotičući se domaće situacije, Zelenski je napomenuo da je "najteža situacija" u vezi s grijanjem i strujom trenutno u Kijevu.
Govoreći o paralelnim diplomatskim putevima koji uključuju SAD i evropske nacije, Zelenski je ustvrdio da bi diplomatija dala rezultate, ona bi morala imati "stvarnu težinu" za ljude.
- Kada se ruski udari nastave, kada se napadi nastave, ljudima je teško osjetiti da je diplomatija konstruktivna - zaključio je Zelenski.

Zelenski upozorava da će Rusi ubrzo izvesti još jedan veliki napad

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je da direktno pregovara o osjetljivim pitanjima sa liderom Kremlja Vladimirom Putinom, u okviru napora za okončanje rata s Rusijom, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
- Najosjetljivija pitanja u potrazi za mirovnim rješenjem tek treba da budu riješena - rekao je Sibiha u intervjuu za ukrajinski portal Jevropejska pravda. To uključuje teritorijalna pitanja i nuklearnu elektranu Zaporožje, koju je okupirala Rusija.
- Zelenski je spreman da se sastane s Putinom kako bi se ta pitanja riješila - rekao je Sibiha.
Rusija zahtijeva teritorijalne ustupke od Ukrajine kao uslov za prekid vatre, posebno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke i Luganske oblasti.
Elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi, okupiraju ruske trupe od marta 2022. godine, nedugo nakon početka rata.
Zelenski je u prošlosti više puta pozivao na sastanak s ruskim predsjednikom, ali Moskva nije pokazivala spremnost za susret dvojice lidera.
Tokom vikenda, pregovarači iz Ukrajine i Rusije prvi put nakon nekoliko mjeseci održali su direktne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uz posredovanje Sjedinjenih Država. Razgovori bi trebalo da se nastave u nedjelju u Abu Dabiju.

Ukrajinski šef diplomatije: Zelenski spreman da se sastane s Putinom

Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruske bespilotne letjelice na putnički voz u Harkovskoj regiji na istoku Ukrajine, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
Četiri osobe i dalje se vode kao nestale, a dvije su povrijeđene, objavio je Zelenski na platformi X.
- U bilo kojoj zemlji, napad dronom na putnički voz smatrao bi se terorističkim činom. Nema vojnog opravdanja za ubijanje civila u vagonu - napisao je.
Zelenski je pozvao na veći međunarodni pritisak na Rusiju i zatražio da ona bude kažnjena za svoje postupke.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 500px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ft.me%2Fprokuratura_kharkiv%2F26693&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema Zelenskom, u vozu je bilo više od 200 putnika. Prethodno je ministar razvoja Oleksij Kuleba rekao da je bio 291 putnik, dok je regionalno tužilaštvo navelo da ih je bilo više od 155.
Kuleba je rekao da su ruske snage napale voz s tri drona Šahid koji su prouzrokovali požar. Evakuisan je 291 putnik u vozu koji je vozio na relaciji Barvinkove-Lavov prema zapadu.
Ruski napadi na ukrajinski željeznički sistem u prošlosti su uzrokovali smrt i razaranje.

(VIDEO) Ruski dron pogodio putnički voz u Ukrajini, namjmanje četvoro mrtvih

Glavni odbor Pokreta Preokret jednoglasno je izabrao Srđana Perića za predsjednika.&nbsp;
Izabrani su i članovi Predsjedništva: Mirza Krnić, Aleksa Bigović, Goran Ćetković, Neda Rašović, Boro Kankaraš, Tamara Tomić, Nebojša Marković, Miodrag Ilić, Aida Adlal, Fikret Kuč i Srđan Perić. Ranije je Aleksa Bigović izabran za direktora Preokreta.&nbsp;
Predsjedništvo je za šefa medijskog tima izabralo Mirka Perovića, a za šefa Kancelarije za socijalna pitanja Dragana Sošića.
- Preokret je predstavio građanima i podržavaocima novi logo i vizuelni identitet, pokrenuo aplikaciju za komunikaciju sa građanima i informisao javnost o izborima koje su sproveli Predsjedništvo i Glavni odbor - navode u saopštenju.&nbsp;
Objašenjeno je da novi logo simbolizuje prekid sa starim političkim praksama i otvaranje prostora za odgovorniju i transparentniju politiku.
- Predstavljena aplikacija omogućava građanima da predlažu inicijative, učestvuju u raspravama i prate realizaciju odluka, čime Preokret dodatno jača model direktnog učešća javnosti u donošenju odluka, počev od njegove interne organizacije, ali ostavlja i mogućnost prijavljivanja problema u funkcionisanju cijelog sistema - navode iz Prekreta.
Govoreći o daljem fokusu djelovanja Perić je saopštio da je promjena političkog sistema preduslov za suštinske reforme u Crnoj Gori.
- Preokret se zalaže za model u kojem se moć vraća građanima kroz direktnu demokratiju, transparentnost i stalnu kontrolu vlasti, ali i samih političkih subjekata. Politika mora biti servis javnog interesa, a ne gotovo isključivo prostor privilegija. Zato, uz institucionalne promjene, Preokret će se boriti za konkretne mjere poput funkcionalnog socijalnog kartona, pravednije raspodjele davanja, podsticanje koncepta socijalnog stanovanja, ali i podrške preduzetništvu, te promovisanje principa laičke države i načela da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, što predstavlja osnov zajednice koja je utemeljena u balansu pravednosti i efikasnosti - zaključio je Perić.
Inače, planom razvoja Preokreta je predviđeno formiranje inicijativnih odbora u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Baru i Bijelom Polju, dok će u ostalim gradovima aktivnosti do juna funkcionisati na nivou ovjerenika. Iz Preokreta poručuju da ulaze u fazu funkcionalnijeg djelovanja, sa jasnom podjelom odgovornosti i usmjerenjem na konkretne rezultate.

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Život u Njemačkoj ponovno je postao skuplji, s obzirom na to da su potrošačke cijene u januaru bile 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, nakon inflacije od 1,8 posto u decembru, pokazali su preliminarni podaci Destatisa.
Posebno su porasle cijene hrane, dok su vozači za gorivo morali izdvojiti više novca. Od decembra do januara potrošačke cijene ukupno su porasle 0,1 odsto, prenosi SEEbiz.
Glavni pokretači inflacije bile su ostale usluge, koje su takođe u prosjeku poskupjele 3,2 odsto u januaru. To uključuje i povećanje cijene "njemačke karte" za regionalni i lokalni prevoz širom zemlje.
Gosti restorana i kafića nijesu primijetili učinak smanjenja PDV-a za obroke s 19 na sedam odsto početkom godine. Mnogi ugostitelji uštedu od smanjenja poreza zadržali su za sebe.
U januaru su potrošači plaćali 2,1 odsto više za hranu nego u istom mjesecu prošle godine. U decembru su cijene hrane porasle 0,8 odsto.
Kafa, čokolada i meso, kao i voće i povrće, bili su znatno skuplji nego godinu ranije. S druge strane, energenti su u januaru bili 1,7 odsto jeftiniji nego prije godinu, dok su u decembru cijene energije bile 1,3 odsto niže u odnosu na isti mjesec 2024.
Statistički zavodi nekoliko njemačkih pokrajina objavili su da su u januaru struja i gas bili jeftiniji nego godinu ranije, dok su cijene goriva porasle. Cijene sirove nafte porasle su posljednjih mjeseci zbog sukoba u Iranu, dostigavši najviši nivo u četiri mjeseca.
Osim toga, povećanje naknade za emisiju ugljen dioksida (CO2) ima značajan uticaj na troškove goriva, objasnila je ekonomistkinja Stephanie Schoenwald iz istraživačkog centra KfW-a.
- Vladine mjere vjerovatno su neznatno opteretile potrošače u ukupnom bilansu. Niže naknade i tarife za električnu energiju i gas pratili su viši porezi na CO2 za lož ulje, gas i gorivo, kao i povećanje cijene tzv. njemačke kartice - rekao je Michael Heise, glavni ekonomista kompanije za upravljanje HQ Trust.
Inflacija u nadolazećim mjesecima mogla bi pasti ispod granice od dva odsto, prema procjeni predsjednika Bundesbanke, Joachima Nagela. Ipak, ekonomisti kažu da postoje mnogi pokazatelji da će inflacija ostati nešto iznad dva odsto tokom cijele ove godine.
Na to će uticati i najnovije povećanje minimalne plaće, jer mnoga poduzeća prebacuju povećane troškove na kupce. S druge strane, inflaciju ublažava snažan euro, koji uvoz u Njemačku čini jeftinijim.
U decembru su niže cijene energije i blaga stabilizacija cijena hrane snizile inflaciju ispod dva odsto prvi put od septembra 2024. U prosjeku su potrošačke cijene prošle godine porasle 2,2 odsto, isto kao i 2024. Ipak, plate zaposlenih rastu već više od dvije godine, čak i ako se izuzme inflacija.
S trenutnom vrijednošću inflacije od oko dva odsto, rast cijena je i dalje umjeren. Evropska centralna banka cilja na stabilni nivo cijena u eurozoni s inflacijom od dva odsto u srednjoročnom periodu.

Inflacija u Njemačkoj ponovo premašila dva odsto

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, komentarišući izlazak iz državne i gradske vlasti &nbsp;kazao je da "misli da se uskoro bez njih neće moći ni na državnom nivou".
- Vlada na papiru ima podršku preko 50 poslanika i znali smo da izlazak iz vlasti za sad neće dovesti do pada Vlade - kazao je Knežević gostujući na TV Prva.&nbsp;
On istiće da će u ponedjeljak Skupštini predati predloge o dvojnom državljanstvu, srpskom jeziku i trobojci.
- Za zakon o državljanstvu je potreban 41 poslanik. Dovoljno je da ovo glasa PES, Demokrate, i ZBCG. Mi bi već tako riješili pitanja državljanstva i trobojke - poručio je Knežević.
Kazao je i da je Milun Zogović razgovarao sa Spajićem a da je on tada rekao da su "zahtjevi opravdani".
- Sa Demokratama smo imali kratak telefonski razgovor gdje sam im saopštio da ove inicijative nisu u suprotnosti sa evropskim standardima i da su Ustavne - istakao je Knežević.&nbsp;
Lider DNP tvrdi da ne traže da se crnogorski jezik izbriše kao službeni, već da se "naprave ustavne dopune da srpski jezik bude službeni zajedno sa crnogorskim.
- Nismo tražili brisanje državne zastave već da se pored nje koristi i trobojka iz 1905. godine - tvrdi Knežević.&nbsp;
Tvrdi da su za izmjene Ustava potrebni glasovi 41 poslanika.&nbsp;
- Za zastavu i za recimo i himnu, i za dvojno državljanstvo dovoljan je 41 poslanik. Sad da pitam ove ostale u Vladi što kažu da nije vrijeme za to – a kada je vrijeme za to? - kaže Kneežvić.&nbsp;
Lider DNP-a tvrdi i da je bilo pregovora PES-a sa DPS-om.&nbsp;
- Spajić se sastajao sa Danijelom Živkovićem još u decembru. U januaru je Anđela Jakšić-Stojanović imala sastanak sa Jevtom Erakovićem i da su razgovarali o modalitetima saradnje u vidu koncentracione Vlade. I to su poznate stvari u okviru koalicije i svi se prave mutavi. Spajić ima bolju komunikaciju sa Živkovićem nego sa mnom koji sam mu podržavao Vladu - tvrdi Knežević.&nbsp;
Kaže da je neuobičajeno da partija Andrije Mandića bude dio vlasti, dok je DNP opozicija.&nbsp;
- Mislim da će stranački organi obije partije donijeti odluku. Ja ne mogu da proglašavam te stavove. Svakako, niko ne može poremetiti svoje odnose i svako ima pravo da bira svoj politički put. Možda je naša strategija potpuno pogrešna, možda ono što Mandić saopštava predstavlja ispravan politički put i nemam ništa protiv toga - ističe Knežević.&nbsp;
Ukazuje i da bi pala Vlada ukoliko bi partija Andrije Mandić uskratila podršku Spajiću.&nbsp;
<h2>"Mujović da podnese ostavku"</h2>
Komentarišući situaciju u Glavnom gradu, nakon izlaska DNP-a iz vlasi, Knežević kaže da se "Mujović ne može više ponašati kao gradonačelnik Podgorice jer je doveo do raspada koalicije".
- Niko iz opozicije nije rekao da nije spreman da podrži Mujovića. On treba da podnese ostavku koliko danas jer on od juče više nije gradonačelnik. Mi ćemo se ponašati kao opozicija - kazao je Knežević.&nbsp;
Knežević je komentarisao i bjekstvo Miloša Medenice nakon izricanja zatvorske kazne.&nbsp;
- Čestitam i Vesni Medenici, neka uzme pištolj i konja i zapuca. Miloš je moj heroj, nemoj da se vrćeš, ne bi te ni prepoznali. Nažalost, umro mi je jedan bližnji rođak u Brodarevu i išao sam da izjavim saučešće. Jedan policajac je tražio na graničnom prelazu da bi izvršili pretres - kaže Knežević.&nbsp;
Dodaje da je traženo da njegov vozač otvori gepek.&nbsp;
- Kad je moj vozač pitao zbog čega, policajac je htio da provjeri da li prevozimo Miloša Medenicu. Kad smo ga pitali zar zaista to misle da vozimo Medenicu on je rekao – a ko će nego vi? Je li to vama normalno - tvrdi Knežević. &nbsp;

Knežević: U ponedjeljak predajemo predloge o državljanstvu, jeziku i trobojci, dovoljno je da glasaju PES, Demokrate i ZBCG

Vaterpolisti Primorca pobijedili su večeras u Kotoru, nakon peteraca, ekipu Šapca 21:20, utakmici osmog kola premijer Regionalne vaterpolo lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 17:17.
Kotorski tim do pobjede vodio je Balša Vučković sa šest golova, Jusuke Inaba i Đuro Radović postigli su po tri, a gol manje Savo Ćetković.
Po jednom u listu strijelaca upisali su se Draško Brguljan, Marko Mršić i Tim Perov.
U ekipi iz Šapca najbolji je bio Nemanja Stanojević sa četiri gola.

Tag: ukrajina