U ruskom napadu dronovima poginula je jedna osoba, a šest povrijeđeno u luci u Odeskoj regiji.
Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksij Kuleba napisao je na Telegramu da je Rusija pokrenula masovne napade na lučku i željezničku infrastrukturu.
- Oštećena je infrastruktura jednog poduzeća, skladišta gnojiva i vozila, uključujući teretne vagone - rekao je Kuleba, dodajući da je napad izazvao požar.
Kuleba nije imenovao luku koja je napadnuta, prenosi Hina.
&nbsp;Objekti u tri crnomorske luke oko grada Odese česte su mete napada, a u regiji se nalaze i luke na rijeci Dunavu.
Regionalni guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je meta bila i energetska, industrijska i stambena infrastruktura u regiji.
On je ranije objavio da je napad uzrokovao "značajne" poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, grijanjem i vodom.
Guverner Volgogradske regije u Rusiji, Andrej Bočarov, rekao je putem Telegrama da je u Volgogradu i susjednim okruzima oštećeno nekoliko privatnih kuća i automobile, te da su tri osobe hitno prevezene u bolnicu.
On je kazao da su dronovi pogodili neka industrijska poduzeća u gradu i regiji, ne navodeći detalje.
Izvori iz industrije rekli su Rojtersu da je rafinerija nafte Volgograd u vlasništvu Lukoila, koja čini oko pet odsto ukupnih ruskih kapaciteta za preradu nafte, obustavila preradu nafte u srijedu nakon što je izbio požar nakon napada koji je izvela Ukrajina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Norveška vlada je danas saopštila da će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara, dok Francuska istovremeno garantuje zajam od oko 320 miliona dolara.
Sporazum između Pariza i Osla uključuje nabavku velike količine protivvazdušnih oružja i francuske opreme za osmatranje, navela je norveška vlada javlja Rojters.&nbsp;
- Ovaj projekat ispunjava najvažnije ukrajinske prioritete, na osnovu bliskog dijaloga sa Ministarstvom odbrane u Kijevu - poručio je norveški ministar odbrane Tore Sandvik, prenosi N1.

500x500

Norveška će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara

Većina građana Njemačke podržava direktne razgovore kancelara Fridriha Merca i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, pokazala je danas anketa britanske međunarodne agencije za istraživanje javnog mnjenja YouGov.
Prema rezultatima, 58 odsto ispitanika podržava ili snažno podržava takve razgovore, dok se 26 odsto protivi i zalaže za tvrđi stav prema Moskvi.
Podrška je najveća među biračima Hrišćansko-demokratske unije Fridriha Merca – 64 odsto.
Merc je ranije izrazio rezerve prema direktnom kontaktu s Putinom, podsetivši na posjetu Viktora Orbana Moskvi, posle koje je uslijedilo teško bombardovanje Kijeva.
- Ako možemo doprinijeti da ovi razgovori budu uspješniji, učinićemo to, ali nećemo otvarati nikakve paralelne kanale komunikacije - rekao je Merc, prenosi DPA.

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel i Kijev da sprovode plan za ubrzanje pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji, nazivajući to „otvorenom objavom rata“ Mađarskoj.
Orban je rekao da je „službena publikacija briselske elite, Politico, objavila najnoviji ratni plan Brisela i Kijeva, plan Zelenskog u pet tačaka“, dodajući: „Odlučili su da će Ukrajina biti primljena u Uniju već 2027. godine.“
„Objava rata Mađarskoj“
Premijer tvrdi da plan ignoriše mađarske birače i da je usmjeren protiv njegove vlade.&nbsp;
- Ovaj novi plan je otvorena objava rata Mađarskoj. Ignorišu odluku mađarskog naroda i odlučni su da uklone mađarsku vladu svim potrebnim sredstvima- napisao je Orban.
Orban je takođe tvrdio da Brisel želi da mađarska opoziciona stranka Tisa preuzme vlast, rekavši da bi to značilo „nema više veta, nema više otpora i nema više izostanaka iz njihovog sukoba“.
Mađarski premijer predstavio je ovo pitanje kao domaću političku borbu uoči aprilskih izbora. &nbsp;
- Ovog aprila, na biračkim kutijama, Mađari to moraju zaustaviti. Fides je jedina sila koja stoji između Mađarske i briselskih vlasti i jedino jamstvo mađarskog suvereniteta- poručio je.

1250x600

1084x550

Orban: Ulazak Ukrajine u EU je objava rata Mađarskoj

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da 24. februara objavi plan za predsjedničke izbore i referendum, objavio je Financial times, pozivajući se na ukrajinske i evropske zvaničnike uključene u planiranje.
Prema izvještajima, u okviru plana koji razmatraju američki i ukrajinski pregovarači, svaki eventualni mirovni sporazum sa Rusijom bio bi podnet na referendum ukrajinskih birača, koji bi istovremeno glasali i na nacionalnim izborima, prenosi Rojters.
Raniji izvještaji sugerisali su mogućnost održavanja izbora i referenduma u maju, ali sada Ukrajina zvanično počinje planiranje procesa koji bi obuhvatio predsjedničke izbore i glasanje o potencijalnom mirovnom sporazumu.

Financial times: Zelenski će 24. februara predstaviti plan za izbore i referendum

Rusija je saopštila da je identifikovala tri osumnjičena za pokušaj ubistva visokog vojnog generala Vladimira Aleksejeva. Među njima je i muškarac za kojeg se tvrdi da je izvršio napad, a koji je imenovan kao ruski državljanin rođen u Ukrajini, Ljubomir Korba.
Ruski Istražni komitet (SK) saopštio je da je Korba stigao u Moskvu krajem decembra "po zadatku ukrajinskih obavještajnih službi da izvrši teroristički napad".
Aleksejev (64) je prevezen u bolnicu nakon napada koji se dogodio u stambenoj zgradi na sjeverozapadnoj periferiji Moskve u petak. Prema izvještajima ruskih medija, nakon operacije se osvijestio.
Aleksejev je drugi čovjek u glavnom direktoratu ruske vojne obavještajne službe GRU i posljednja visokopozicionirana vojna ličnost koja je meta napada u Moskvi ili blizu Moskve od potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Portparolka Svetlana Petrenko izjavila je u nedjelju da je napadač ispalio tri hica prije bijega i da je Korba otputovao u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) nekoliko sati nakon pucnjave. U međuvremenu je uhapšen i izručen.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, kako prenosi Rojters, izjavio je u petak da Kijev nema nikakve veze s pucnjavom, sugerišući da se radi o unutrašnjoj ruskoj aferi.
Navodno je Korba imao najmanje jednog saučesnika. Muškarac kojeg je SK imenovao kao Viktora Vasina uhapsile su vlasti u Moskvi.
Smatra se da je umiješana i žena po imenu Zinaida Serebritskaja, koja je u međuvremenu otišla u Ukrajinu.

Rusija optužuje Ukrajinca za pokušaj ubistva generala Aleksejeva, uhapšen je u Dubaiju

Ukrajina uvodi sankcije stranim proizvođačima komponenti za ruske dronove i rakete koje se koriste protiv Ukrajine.
- Proizvodnja ovog naoružanja bila bi nemoguća bez ključnih stranih komponenti, koje Rusi i dalje pribavljaju zaobilazeći sankcije. Upravo protiv takvih kompanija uvodimo nove sankcije - protiv dobavljača komponenti, kao i proizvođača raketa i dronova - napisao je na Iksu predsjednik Volodimir Zelenski.
On je naveo da je potpisao i dekret za uvođenje sankcija ruskom finansijskom sektoru.
- Na listi se nalaze kompanije preko kojih se vrše plaćanja za isporuku komponenti koje se koriste u proizvodnji ruskih raketa i dronova. Sankcije su uvedene i protiv agencija koje podržavaju rusko kripto-tržište i rudarenje kriptovaluta. Neke od ovih odluka biće uključene u 20. paket sankcija Evropske unije, koji je već u završnoj fazi - dodao je Zelenski.
Još je napisao da Ukrajina nastavlja usklađivanje sa partnerima kako bi pojačali pritisak na agresora.

Ukrajina uvela sankcije stranim dobavljačima komponenti za ruske dronove i rakete

Ruske snage su napale Kijev balističkim raketama. Upozorenje na vazdušni napad izdato je u glavnom gradu i još nekoliko oblasti.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da eksplozije odjekuju glavnim gradom.
- Kijev je napadnut balističkim raketama. Protivvazdušne snage reagiraju. Molimo vas da ostanete u skloništima - navodi se u upozorenju upućenom stanovnicima.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo prijavilo je brzo kretanje vazdušnih snaga iznad Černihivske oblasti koje se kreću prema Kijevskoj oblasti, a kasnije prema glavnom gradu.
Tokom jučerašnjih ruskih napada, Kijev je nekoliko sati bio bez struje.

Kijev zasut ruskim raketama, stanovnici pozvani da ne izlaze iz skloništa

Mađarski premijer Viktor Orban nazvao je Ukrajinu "neprijateljem" Mađarske, na predizbornom skupu u nedjelju.
- Ukrajinci moraju da prestanu da stalno zahtijevaju u Briselu da se Mađarskoj prekine dotok jeftine ruske energije - rekao je Orban u predizbornom govoru u gradu na zapadu Mađarske.
- Dokle god Ukrajina to radi, naš je neprijatelj - dodao je mađarski premijer, objavila je državna novinska agencija MTI.
Orban važi za jednog od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Evropskoj uniji, a njegova zemlja u mnogome zavisi od ruskog gasa i nafte. Za razliku od ostalih članica EU, Mađarska nije preduzela nikakve ozbiljnije napore da se oslobodi zavisnosti od ruske energije.
Parlamentarni izbori u Mađarskoj trebalo bi da se održe 12. aprila, a Orban se prvi put za 16 godina na vlasti suočava s opasnim suparnikom.

Orban nazvao Ukrajinu "neprijateljem" na predizbornom skupu

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Ukrajina neprijatelj njegove zemlje. On tvrdi da Ukrajina stalno vrši pritisak na Brisel da Mađarskoj ukine jeftin ruski plin, što bi dovelo do povećanja cijena.
- Svako ko kaže tako nešto je neprijatelj Mađarske, tako da je Ukrajina naš neprijatelj - rekao je Orban.
Dodao je da će mađarske porodice plaćati dodatnih 2.600 eura godišnje za komunalne usluge ako se cijene komunalnih usluga ne održe niskim.
Orban je rekao da, iako blizina Ukrajine Mađarskoj znači da je saradnja neophodna, Ukrajini ne bi trebalo dozvoliti da se pridruži EU.
Mađarska je 2. februara podnijela tužbu Sudu pravde Evropske unije kojom osporava uredbu REPowerEU, koja zabranjuje uvoz ruskog plina u EU.

Orban: Ukrajina je neprijatelj Mađarske, stalno vrši pritisak na Brisel zbog ruskog plina

Novi izvještaj The Wall Street Journal po prvi put detaljno opisuje šta se dogodilo kada su se ukrajinski operateri dronova suočili s konvencionalnim snagama NATO-a tokom vježbe Hedgehog 2025 u Estoniji. Rezultati su bili katastrofalni za savez.
Hedgehog 2025 (na estonskom Siil 2025) okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 NATO zemalja u scenariju simulirane ruske invazije širom Estonije.
Mali tim od oko 10 ukrajinskih operatera dronova, koji su igrali ulogu protivničkih snaga, simulirano je uništio 17 oklopnih vozila i izveo 30 udara na druge ciljeve za otprilike pola dana. Dva NATO bataljona praktično su eliminisana.
Autorski tekst objavljen u WSJ oslanja se na svjedočenja učesnika vježbe i estonskih zvaničnika iz oblasti odbrane.
Vježba je simulirala ruski upad preko estonske granice duge 294 kilometra s Rusijom, što je pokrenulo puni odgovor NATO-a prema članu 5. Vježba je trajala od 5. do 23. maja 2025. i uključivala tešku opremu poput britanskih tenkova Challenger 2, jurišnih helikoptera Apache i raketne artiljerije HIMARS. Međutim, najteža oprema nije bila presudna.
U jednom scenariju, borbena grupa od nekoliko hiljada vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. Vježbe poput Hedgehoga osmišljene su da testiraju slabosti i ova ih je razotkrila. Tokom napredovanja, snage nisu uzele u obzir kako su dronovi učinili moderno bojište potpuno transparentnim.
Jedan učesnik rekao je za WSJ da se NATO borbena grupa "samo kretala unaokolo, bez ikakvog maskiranja, parkirajući šatore i oklopna vozila". Ishod? "Sve je bilo uništeno".
Tokom vježbe, Ukrajinci su prvi put na estonskom tlu koristili svoj sistem upravljanja bojištem Delta. Delta prikuplja obavještajne podatke u realnom vremenu s dronova, satelita, senzora i ljudskih izvora, zatim koristi vještačku inteligenciju za analizu podataka, identifikaciju ciljeva i koordinaciju udara između komandi i jedinica. Lanac djelovanja je brz: uoči, podijeli, pogodi — sve u roku od nekoliko minuta.
Jedan tim od oko 10 ukrajinskih operatera, u ulozi protivnika, izveo je kontraudar na NATO snage i simulirano uništio 17 oklopnih vozila te izveo dodatnih 30 udara na druge ciljeve za svega pola dana.
Protivničke snage, prema riječima Ajvara Haniotija (Aivar Hanniotti), koji je tokom vježbe koordinirao bespilotne sisteme za Estonsku odbrambenu ligu, "bile su sposobne eliminisati dva bataljona u jednom danu", tako da "u smislu vježbe, oni nakon toga praktično više nisu bili sposobni za borbu".
— NATO strana nije uspjela ni doći do naših timova dronova — rekao je Haniotti za WSJ. Ukupni rezultati za NATO snage opisani su kao "užasni".
Haniotti je predvodio protivničku jedinicu od oko 100 pripadnika, uključujući Estonce i Ukrajince, koja je rasporedila više od 30 dronova protiv NATO trupa na prostoru manjem od 10 kvadratnih kilometara. To je otprilike upola manje zasićenje dronovima nego što ukrajinske snage trenutno trpe na frontu.
Čak i uz manji obim izviđanja nego u stvarnim borbenim uslovima, Haniotti je rekao:
— Nije bilo mogućnosti da se sakriju. Vrlo lako smo pronalazili vozila i mehanizovane jedinice i brzo ih neutralisali udarnim dronovima.
Estonija je već znala da je stara manevarska doktrina mrtva.
Izvještaj WSJ-a potvrđuje ono što je estonski javni servis ERR News prenosio tokom same vježbe. Rezervni major Sten Reiman (Sten Reimann), koji je organizovao učešće sistema Delta, rekao je da je ključna lekcija jasna:
— Stare manevarske taktike, kretanje u velikim dnevnim konvojima, više jednostavno nisu održive na modernom bojištu — naveo je.
Haniotti je tada za ERR izjavio da je bojište "vrvjelo dronovima".
— Toliki broj dronova u zraku tokom vježbe nikada prije nisam vidio. Informacije s dronova prenosile su se u roku od nekoliko minuta — kazao je.
Sigurnosni ekspert i rezervni oficir Ilmar Raag, koji je tokom vježbe bio uz jednu od ukrajinskih grupa dronova, objavio je nakon toga zabrinjavajuću analizu. Ukrajinski piloti dronova procijenili su da bi samo Estoniji u ratnim uslovima bilo potrebno približno 200.000 dronova mjesečno, na osnovu trenutne ukrajinske potrošnje.
Ukrajina je povećala proizvodnju dronova s 2,2 miliona jedinica u 2024. na 4,5 miliona u 2025. NATO saveznici nisu ni blizu takvog industrijskog kapaciteta.
Vježba je također otkrila jaz u obuci. Tokom jednog angažmana, jedan estonski FPV dron uspio je pogoditi neprijateljski tenk. Ukrajinci koji su posmatrali rekli su da je do tog trenutka već 8 do 10 dronova trebalo biti u napadu, jer jedan gotovo nikada nije dovoljan. To nije kritika pojedinačnih operatera, već sistemski problem koji zahtijeva više sredstava, više pilota i temeljno drugačiji pristup strukturi snaga.
Važno je napomenuti: američke trupe nisu učestvovale u vježbi Hedgehog 2025. Evropski odbrambeni zvaničnici odbili su spekulisati o razlozima njihovog izostanka. Taj izostanak sam po sebi šalje snažnu poruku.
Ovaj izvještaj predstavlja do sada najozbiljnije javno upozorenje o jazu u spremnosti NATO-a za ratovanje dronovima.
Suština je brutalno jednostavna: deset ljudi s dronovima i laptopom koji pokreće sistem Delta eliminisalo je za pola dana više borbene moći nego što bi većina NATO bataljona generisala u sedmici konvencionalnih operacija.
To nije problem tehnologije. To je problem doktrine. NATO i dalje trenira, kreće se i ratuje kao da je nebo prazno. Ukrajina je još prije tri godine pokazala da nije.

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate, jer su dio evropskog kontinenta i zato su potencijalno dio Evropske unije, kao i da o tome postoji konsenzus. Merc je to kazao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, odgovarajući na pitanje predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na jednom od panela, o perspektivi proširenja.
Njemački kancelar je kazao da EU mora ponovo otvoriti strategiju kako da približi zemlje EU, rekavši da osjeća nelagodu zbog ophođenja prema aspirantima. Rekao je i da u sobi sjedi slon i da svi znaju ko je protiv toga, ali se to mora prevazići, aludirajući na Mađarsku, koja koči većinu dogovora EU po pitanju Ukrajine, a gdje će u aprilu biti parlamentarni izbori, koji mogu dovesti do smjene Orbana, prenosi<a href="https://rtcg.me/"> Portal RTCG</a>.
Predsjednik Jakov Milatović je kancelara pitao šta misli o dinamici pristupanja EU i da li vjeruje da je proširenje Unije dobro za konkurentnost Evrope na svjetskoj sceni.
Podsjetimo, Milatović je danas prisustvovao svečanom otvaranju Minhenske bezbjednosne konferencije, jednog od najuticajnijih globalnih foruma na kojem se oblikuju ključne politike bezbjednosti i definišu pravci buduće međunarodne saradnje.

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s delegacijom Senata Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koju su činili senatori Rodžer Viker, Džin Šahin, Džejms Hajs, Kris Marfi, Mark Keli i Ruben Galjego.
Bećirović je poručio da je politika Milorada Dodika šovinistička i nastavak njegove antidejtonske i neodgovorne politike.
On i njegovi najbliži saradnici i dalje predstavljaju faktore destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Umjesto da prestane s antidejtonskim djelovanjem, Dodik ponovo zagovara opasnu politiku koja ugrožava mir, stabilnost i državu Bosnu i Hercegovinu. Evidentno je da njegovi potezi krše i američki Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, usvojen krajem 2025. godine, te je neophodno adekvatnim mjerama zaustaviti njegovo destabilizujuće djelovanje.
Tokom sastanka razgovarano je o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s naglaskom na projekat Južne gasne interkonekcije. Bećirović je istakao da Južna gasna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata za Bosnu i Hercegovinu, jer omogućava diverzifikaciju izvora snabdijevanja gasom, jačanje energetske nezavisnosti države i smanjenje sigurnosnih rizika.
— Radi se o projektu od državnog i geopolitičkog značaja, koji direktno doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine i jačanju njene otpornosti na vanjske pritiske — naglasio je Bećirović.
Član Predsjedništva BiH je posebno podvukao da je snažna i kontinuirana podrška SAD-a ključna za uspješnu realizaciju ovog projekta, te da Južna gasna interkonekcija predstavlja konkretan primjer strateške saradnje Bosne i Hercegovine i SAD-a u oblasti energetike, sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Američki senatori su potvrdili da SAD podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, te su istakli važnost jačanja energetske otpornosti i strateških infrastrukturnih projekata koji doprinose dugoročnoj stabilnosti države i regiona.

Tag: ukrajina

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Norveška će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara

Većina Njemaca podržava direktne razgovore Merca i Putina o okončanju rata u Ukrajini

Orban: Ulazak Ukrajine u EU je objava rata Mađarskoj

Financial times: Zelenski će 24. februara predstaviti plan za izbore i referendum

Rusija optužuje Ukrajinca za pokušaj ubistva generala Aleksejeva, uhapšen je u Dubaiju

Ukrajina uvela sankcije stranim dobavljačima komponenti za ruske dronove i rakete

Kijev zasut ruskim raketama, stanovnici pozvani da ne izlaze iz skloništa

Orban nazvao Ukrajinu "neprijateljem" na predizbornom skupu

Orban: Ukrajina je neprijatelj Mađarske, stalno vrši pritisak na Brisel zbog ruskog plina

Katastrofa NATO-a na vježbi u Estoniji: Deset Ukrajinaca "uništilo" dva bataljona i dokazali smrt starih doktrina

Merc na pitanje Milatovića: Evropska unija ne želi da izgubi zemlje kandidate

Bećirović razgovarao sa šestoro američkih senatora: Dodikova šovinistička politika ugrožava mir i stabilnost BiH

Rusija i Ukrajina nastavile napade tokom noći

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO