Ukrajina je danas dronovima napala veliku toplanu i elektranu u Moskovskoj oblasti, izazvavši požar i prisiljavajući uključivanje rezervnog napajanja i raspoređivanje mobilnih grijaćih jedinica, rekao je guverner Moskovske oblasti.
Ukrajinski dronovi su danas napali elektranu Šatura, oko 120 kilometara istočno od Kremlja, rekao je guverner Andrej Vorobjov.
Neprovjereni video snimak na Telegramu pokazao je nekoliko praskova, a zatim i nekoliko plamenih kugli koje se uzdižu u noćno nebo.
- Neke od dronova uništile su snage protivvazdušne odbrane. Nekoliko ih je palo na teritoriju stanice. U objektu je izbio požar. Sada je lokalizovan - rekao je Vorobjov.
Tri transformatora u elektrani, svaki površine oko 65 kvadratnih metara, zapalila su se, prenio je list Kommersant, pozivajući se na saopštenje Ministarstva za hitne slučajeve.
Vorobjov je rekao da je uključeno rezervno napajanje i da su mobilni sistemi grijanja raspoređeni u područje gdje je temperatura bila oko tačke smrzavanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina dronovima napala veliku toplanu i elektranu u Moskovskoj oblasti

Ukrajina će uskoro u Švajcarskoj voditi pregovore sa SAD-om o planu Donalda Trampa za okončanje rata sa Rusijom, rekao je danas visoki ukrajinski zvaničnik.
Narednih dana u Švajcarskoj ćemo pokrenuti konsultacije visokih ukrajinskih i američkih zvaničnika o mogućim parametrima budućeg mirovnog sporazuma – napisao je na Fejsbuku Rustem Umerov, koji je na čelu ukrajinskog Savjeta za bezbjednost.
Ukrajina pristupa ovom procesu sa jasnim shvatanjem svojih interesa. Radi se o novoj fazi dijaloga koji se nastavlja posljednjih dana i čiji cilj je prije svega usklađivanje naših vizija budućih faza – dodao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je potpisao ukaz kojim se formira delegacija koja će biti zadužena da učestvuje u “procesu pregovora sa SAD i drugim međunarodnim partnerima Ukrajine, kao i sa predstavnicima Rusije”.
Prema tom ukazu delegaciju će predvoditi desna ruka Zelenskog, šef kancelarije predsjednika Andrij Jermak, a u njoj će biti između ostalih Umerov, šefovi bezbjednosnih i obavještajnih službi i načelnik generalštaba. Znači suštinski se radi o vojnoj delegaciji.
Zelenski je juče kao odgovor na američki plan za okončanje sukoba sa Rusijom rekao da će pokušati da predloži alternativna rješenja onim koje je dao Vašington.
Američki predlog se gleda sa zabrinutošću u Kijevu zato što on preuzima više glavnih zahtjeva koje je formulisala Rusija. Plan uključuje između ostalog da Ukrajina preda teritorije na istoku, smanji svoju vojsku, ali on takođe pruža zapadne bezbjednosne garancije Kijevu, piše agencija Frans pres.
Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin sa svoje strane vrše pritisak na Zelenskog da prihvati taj predlog.

Ukrajina će u Švajcarskoj početi konsultacije sa Amerikancima o budućem mirovnom sporazumu s Moskvom

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da Rusija „nema zakonsko pravo“ da zahtijeva ustupke od Ukrajine u okviru predstojećih mirovnih pregovora, prenio je Skaj njuz.
Kalas je naglasila da „svi žele da se rat završi", ali da je presudno važno kako će se završiti.
- Rusija nema zakonsko pravo da traži bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala. Ovo je veoma opasan trenutak za sve nas - poručila je ona.
Ona je navela da Evropa ima „jasan plan" za Ukrajinu, u trenutku kada su u opticaju novi predlozi predsjednika SAD Donalda Trampa za rješavanje sukoba.

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba s Rusijom i poručio da neće izdati nacionalne interese svoje zemlje.
On je u video izjavi pozvao Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u istoriji države, dodajući da očekuje veći politički pritisak tokom sljedeće sedmice.
Zelenski je rekao da će konstruktivno sarađivati ​​sa Sjedinjenim Američkim Državama na mirovnom planu za okončanje rata Ukrajine s Rusijom &nbsp;i da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba, prenosi Hina.
- Iznijeću argumente, uvjeravaću, predložiću alternative - rekao je Zelenski u video obraćanju naciji, obećavajući da neće "izdati" Ukrajinu.
On je upozorio da Ukrajina rizikuje gubitak američke podrške zbog Vašingtonskog plana za okončanje rata s Rusijom.
- Ukrajina bi se mogla suočiti s vrlo teškim izborom: gubitkom dostojanstva ili rizikom gubitka ključnog partnera - rekao je Zelenski.

Zelenski: Pred Ukrajinom najteži trenuci, neću izdati nacionalne interese

Rusija nije dobila bilo kakve planove od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za rješenje u Ukrajini - izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je konstatovala da trenutno u medijima curi mnogo informacija.
- Diskusije, tačke, planovi. Neki članci govore o jednom broju tačaka, drugi o drugom. Zvanično, ruska strana, Ministarstvo spoljnih poslova, koje je uspostavljeni kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, nije dobilo bilo kakve predloge ili planove – apsolutno ništa o ovom pitanju. Otvoreni smo za dijalog - rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.
Portal Aksios je objavio da SAD vode tajne konsultacije sa Rusijom da bi razvile mirovni sporazum koji se sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir, garancije za Ukrajinu na osnovu modela Člana 5 NATO-a, bezbjednost u Evropi i budući odnosi strana sa SAD, a objavio je i svih 28 tačaka mirovnog Plana.
Dan ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je pojasnila da Vašington vodi razgovore sa obijema zemljama. Prema NBC, u izradi dokumenta učestvovali su specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner.

Zaharova: Rusija od SAD nije dobila planove za rješenje ukrajinske krize

Ukrajina se suočava sa „jednim od najtežih trenutaka u svojoj istoriji“, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u desetominutnom obraćanju naciji, u trenutku kada se Kijev nalazi pod pojačanim pritiskom da prihvati mirovni plan administracije Donalda Trampa.
Zelenski je upozorio da se zemlja suočava sa dramatičnim izborom – da izgubi svog ključnog saveznika, Sjedinjene Američke Države, ili sopstveno dostojanstvo. Istovremeno je naglasio da „Ukrajina neće izdati nacionalne interese", podsjećajući kako je reagovala u prvim danima ruske agresije u februaru 2022. godine.
- Tada nismo izdali Ukrajinu, nećemo to učiniti ni sada - poručio je on.
Obraćanje dolazi u svjetlu sve intenzivnijih pritisaka da Kijev pristane na mirovni paket od 28 tačaka koji, prema medijskim izvještajima, sadrži više za Ukrajinu neprihvatljivih uslova. Među njima je i zahtjev da se Moskvi prepusti preostali dio Donbasa pod ruskom okupacijom, kao i da Ukrajina prepolovi svoje oružane snage i odustane od sistema dugog dometa sposobnih da gađaju ciljeve na teritoriji Rusije.
Takav ustupak značio bi da Ukrajina dobrovoljno predaje teritorije koje Rusija nije uspjela da zauzme silom.
Plan, kako se navodi, predviđa i značajno smanjenje američke vojne pomoći, kao i zabranu bilo kakvog budućeg raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajini u okviru „koalicije voljnih" koju predvode Francuska i Velika Britanija.
Još jedna sporna odredba odnosi se na priznavanje ruskog kao službenog jezika i dodjeljivanje formalnog statusa Ruskoj pravoslavnoj crkvi – što je u Kijevu ocijenjeno kao korak ka postepenoj rusifikaciji države.
Zelenski je najavio da će Ukrajina u narednim danima iznijeti sopstvene predloge i alternative Trampovoj administraciji.
-Predstaviću argumente, ubjeđivaću, predložiću alternative- rekao je predsjednik Ukrajine, dodajući da će se zemlja naredne nedelje naći pod „velikim pritiskom… da nas oslabe, da nas podijele".
Upozorio je da „neprijatelj ne spava" i pozvao građane da ostanu jedinstveni:
-Nacionalni interes Ukrajine mora biti uzet u obzir. Ne dajemo bombastične izjave; mirno ćemo raditi sa Amerikom i svim partnerima.
Prema dostupnim informacijama, plan su u značajnoj mjeri ko-kreirali ruski i američki zvaničnici, uključujući i šefa ruskog državnog investicionog fonda Kirila Dmitrijeva, koji je i ranije učestvovao u neformalnim kanalima komunikacije povodom Ukrajine.
U okviru predloga, SAD bi navodno ponudile određene bezbjednosne garancije Ukrajini i Evropi u slučaju buduće ruske agresije, ali za sada nije poznato kakve bi te garancije konkretno bile.
U ovom politički i bezbjednosno najosjetljivijem trenutku od početka rata, Zelenski šalje poruku da Kijev neće prihvatiti bilo kakve uslove koji bi značili kapitulaciju ili gubitak državnog dostojanstva. Istovremeno, Ukrajina, kako tvrdi predsjednik, ostaje spremna na diplomatsku inicijativu – ali ne po cijenu sopstvenog opstanka i suvereniteta.
Telefonski razgovor s Vensom o mirovnom planu
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarao je danas tečefonom sa potpredsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vensom o predloženom planu za okončanje rata sa Rusijom, javljaju svetki mediji čpozivajući se na izvore.
Detalji razgovora još nisu objavljeni.

Zelenski: Ukrajina na ivici najtežeg izbora u svojoj istoriji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je američkom sekretaru za vojsku Danu Driskolu da je spreman da sarađuje sa administracijom američkom predsjednika Donalda Trampa na njenom novom planu za mir u Ukrajini.
Zelenski je u objavi na Telegramu naveo da će ukrajinski i američki timovi da rade na mirovnom planu od 28 tačaka za okočanje rata.
- Spremni smo na konstruktivan, iskren i brz rad - naglasio je Zelenski, prenosi ukrajinski javni servis Suspilne.
Plan predviđa, prema pisanju američkog Aksiosa, velike ustupke Ukrajine, uključujući predaju teritorija koje trenutno kontroliše Rusiji. Međutim, umjesto da ga odmah odbije, Zelenski je, kako piše američki portal, pristao na pregovore, a njegov kabinet je naveo da očekuje razgovor sa predsjednikom Trampom u narednim danima.
Driskol je Zelenskom predao pisanu verziju plana, prema riječima jednog ukrajinskog zvaničnika za Aksios.
Američki izvor je dodao da su se Zelenski i Driskol "dogovorili o agresivnom vremenskom okviru za potpisivanje".
Kabinet ukrajinskog predsjednika saopštio je da je Zelenski "izložio osnovna načela koja su važna za narod" i da su se strane dogovorile da rade na odredbama plana na način koji bi doveo do pravednog završetka rata.
Delegacija Driskola prvobitno je planirala posetu Ukrajini radi razgovora o vojnim tehnologijama i strategiji, prije nego što je Bijela kuća tražila da pomogne "pokretanju pregovora" sa Zelenskim u ime američkog izaslanika Stiva Vitkofa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.
Plan, koji su sastavili Vitkof i drugi američki zvaničnici u konsultaciji sa Rusima, izazvao je "šok u Kijevu i evropskim prestonicama" kada je njegov sadržaj otkrio Aksios u utorak. Raniji pokušaj sastanka između Zelenskog i Vitkofa ove nedjelje nije uspio jer američka strana smatra da Zelenski tada nije pokazao ozbiljnu spremnost za angažman.
Međutim, ukrajinski zvaničnik je rekao Aksiosu da je Zelenski bio popustljiviji tokom susreta sa Driskolom.
- Odluka je da se pokuša zajednički rad kako bi mir bio moguć - naveo je zvaničnik.
Vitkof je u četvrtak ujutru u telefonskom razgovoru uvjeravao njemačkog ministra spoljnih poslova Johana Vadefula da je plan "okvir ideja" koji uključuje pozicije Ukrajine i Rusije.
- Vitkof je istakao da Trampova administracija djeluje odgovorno i traži načine za okončanje sukoba u Ukrajini - naveo je američki zvaničnik.
Tokom razgovora s Driskolom, Zelenski je takođe prenio informacije o raketnom napadu Rusije na Ternopolj i dostavio podatke o kompanijama koje proizvode kritične komponente koje i dalje dolaze u Rusiju mimo sankcija, kao i o zemljama porijekla djelova koje Rusija koristi u svojim raketama.
Predsjednik Ukrajine je takođe istakao napore predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovog tima u "obezbjeđivanju sigurnosti u Evropi".

Zelenski spreman da sarađuje na Trampovom novom planu za mir u Ukrajini

Crna Gora, uz zemlje Evropske unije, države kandidatkinje, Lihtenštajn, Ujedinjeno kraljevstvo i mnoge druge, glasala je protiv nacrta „Rezolucije o borbi protiv glorifikacije nacizma i neonacizma“ na Trećem komitetu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pošto ruski dokument koristi narativ o navodnom širenju neonacizma u Evropi kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu.
No, iako je nacrt rezolucije usvojen, zapadne zemlje ističu da borba protiv nacizma ostaje univerzalna, ali ne smije da služi kao opravdanje za teritorijalnu agresiju.
Ruska Federacija je to potvrdila govoreći u ime kosponzora nacrta rezolucije na sjednici Komiteta za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a 14. novembra.
- Sjenka nacizma obuzima gradove i čitave zemlje u Evropi. Oni koji su sarađivali sa nacistima i počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti danas se predstavljaju kao nacionalni heroji ili kao dio nacionalnih oslobodilačkih pokreta - ocijenio je predstavnik Rusije u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Da nije riječ o univerzalnoj borbi protiv nacizma, već o političkoj instrumentalizaciji tog pitanja, tvrde gotovo sve zapadne zemlje.
Zato je Evropska unija, zajedno sa državama kandidatkinjama, uključujući i Crnu Goru, uložila amandman kojim se jasno osuđuje rusko korišćenje narativa o neonacizmu kako bi opravdala napad na Ukrajinu. To je u ime EU i država kandidatkinja objasnila predstavnica Danske.
- Specijalni izvjestilac sa zabrinutošću primjećuje da je Ruska Federacija nastojala da opravda svoju vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju u Ukrajini navodnim ciljem eliminisanja neonacizma. Upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske napore da se neonacizam suzbije - navela je predstavnica Danske u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Slične poruke stigle su i od Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, Novog Zelanda i drugih članica Generalne skupštine UN-a.
Naglašavaju da kritika Rusije ne znači odbacivanje borbe protiv nacizma, već odbacivanje zloupotrebe tog pitanja, te poručuju da je neophodno da se međunarodna zajednica odupre pokušajima politizacije ovih pitanja, kako bi se zaista suzbili rasizam i netolerancija.
- Japan je zabrinut što ova rezolucija pominje neonacizam na način koji razvodnjava i skreće pažnju sa stvarnog problema. Konkretno, Ruska Federacija nastavlja da pogrešno koristi ovu naraciju u vezi sa svojim očiglednim kršenjem međunarodnog prava protiv Ukrajine. Iako svaka nacija ima pravo da se bavi ekstremizmom, upotreba takve retorike za opravdavanje teritorijalne invazije otvara važna pitanja u pogledu istorijske tačnosti i integriteta globalnih napora u borbi protiv nacizma -naveo je predstavnik Japana u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a.
Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a decidan je da su i dalje zgroženi ruskim pokušajima da ovu rezoluciju iskoristi kao opravdanje za svoje postupke u nezakonitoj invaziji na Ukrajinu.
- Iako naslov navodi da joj je cilj borba protiv glorifikacije nacizma i neonacizma, u stvarnosti rezolucija besramno manipuliše istorijskom istinom. Rusija nastavlja da širi dezinformacije, ugrađene u ovaj nacrt rezolucije, kako bi promovisala lažne narative. Ruski narativ tvrdi da je neonacizam osnovni uzrok Putinovog rata protiv Ukrajine. To je gnusna laž - naveo je on.
Predstavnica Novog Zelanda u Komitetu za društvena, humanitarna i kulturna pitanja UN-a ocijenila je da Rusija nastoji da prisvoji lažne narative, uključujući glorifikaciju nacizma, kao izgovor za svoj agresorski rat protiv Ukrajine.
- Što je u suprotnosti sa Poveljom Ujedinjenih nacija, koja zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države - naglasila je ona.
Uprkos protivljenju evropskih zemalja i njihovom amandmanu, nacrt Rezolucije je usvojen. 114 država glasalo je za, 52 su bile protiv, a njih 12 uzdržane. Dokument su, među ostalima, podržale zemlje poput Uzbekistana, Nikaragve, Pakistana, Srbije.
Turska je bila uzdržana. Japan, Ujedinjeno kraljevstvo, države EU i zemlje kandidatkinje, među kojima i Crna Gora, poručile su da je borba protiv nacizma univerzalna i neupitna, ali ne smije postati političko oružje.
Nacrt rezolucije proslijeđen je Generalnoj skuštini UN-a na konačno usvajanje.

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Francuske vlasti mjesecima pokušavaju da mentalno pripreme ljude za podnošenje žrtvi u slučaju rata, ali poruka ne dopire do stanovništva koje se osjeća daleko od borbi u Ukrajini i zaštićeno nuklearnim odvraćanjem, piše danas agencija Frans pres.
Načelnik generalštaba francuske vojske general Fabijen Mandon dao je veliko ubrzanje tom naporu u utorak kada je izjavio na kongresu gradonačelnika Francuske da je potrebno da zemlja povrati "svoju snagu duha da prihvati da podnese bol da bi se zaštitilo ono što jesmo" i da bude spremna da "prihvati da gubi svoju djecu".
Izjava je izazvala pravi zemljotres u javnoj raspravi i na informativnim kanalima televizija.
Političke stranke koje su u opoziciji optužile su predsjednika Emanuela Makrona da priprema rat protiv Rusije.
- Jedan načelnik generalštaba ne treba da kaže to - saopštila je parlamentarna grupa Nepokorena Francuska (LFI), koja pripada radikalnoj ljevici.
Fabijen Rusel iz komunističke partije pitao se zar nije dovoljna 51.000 spomenika mrtvima u francuskim opštinama.
- Da, nacionalnoj odbrani, ali ne govoru o odlasku u rat - rekao je Rusel.
Lui Alio iz ekstremnodesničarskog Nacionalnog okupljanja rekao je da treba biti spreman da umreš za svoju zemlju, ali s druge strane da je potrebno da rat koji se vodi bude praveden, ili da "pokazuje da je sam opstanak nacije u pitanju".
- Ne vjerujem da ima mnogo Francuza koji su spremni da idu da umru za Ukrajinu - dodao je on.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu francuske vlasti, po ugledu na druge evropske vlade, ponavljaju diskurs kojim nastoje da stanovništvo shvati da je riječ o rastućoj nestavbilnosti izazvanoj ambicijama Moskve i promjenljivim stavovima američkog saveznika.
Francuska treba da se "pripremi za pretpostavku velikog angažovanja visokog intenziteta u susjedstvu Evrope oko 2027-2030, paralelno sa ogromnim povećanjem hibridnih napada na njenu teritoriju - piše Nacionalna strateška revija za 2025. godinu, koja služi kao mapa puta vlastima.
Vlasti pokušavaju i da povećaju kapacitet društva za prevazilaženje moguće krize.
Vlada je danas objavila uputstvo "naspram rizika" skupljajući savjete o tome kako reagovati na veliki spektar prijetnji, od poplava do sajber napada ili ratova.
Ali iako 64 odsto Francuza strahuje da će se vojni sukob proširiti do Francuske, prema anketi koju je u martu ove godine sprovela grupa Elabe, veliki broj njih se i dalje osjeća udaljeno od rata.
- Zbog toga što je Francuska bila poprište borbi tokom dva svjetska rata, čiji tragovi su i sad vidljivi, treba shvatiti da Francuzi i dalje smatraju da rat znači jasnu invaziju na teritoriju - rekla je istražiteljka Benedikt Šeron koja je u januaru objavila delo pod naslovom "Da li treba ponovo uvesti vojnu obavezu u Francuskoj".
Ona je rekla da su izjave generala Mandona date u kontekstu "jakog otpora prema političkim vlastima" i dodala da Francuzi teško prihvataju ideju da se masovno angažuju snage i plati cena sa mrtvima i ranjenima, kao i ekonomska cijena za nešto što nije zaštita teritorije od invazije.
- Kada je riječ o percepciji da postiji nuklearno odvraćanje, to je kratkovid stav. Nukelarno odvraćanje ne može da nas zaštiti od svih prijetnji, ono nije zamišljeno sa tim ciljem, bez obzira šta o tome misli stanovništvo. Otpornost i konvencionalne oružane snage su dakle takođe neophodne - rekla je Eloiz Faje, istražiteljka u francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
Ona je navela kao primjer da nuklearno odvraćanje neće spriječiti upad dronova na teritoriju, djela sabotaže ili dezinformacija, što su sve akcije u spektru hibridnog djelovanja.
- Ali te hibridne akcije nisu ono što Francuzi percipiraju, pogrenšno ili ispravno, kao "pravi rat" - rekla je Šeron.
Hibridno djelovanje izaziva poremećaje koji se ne smatraju suviše velikim i nisu takvi da bi se zbog njih prihvatila ograničenja kao što bi donijela mobilizacija Francuza - dodala je ona.

Frans pres: Francuske vlasti pokušavaju mentalno da pripreme građane za rat

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginula jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je jedna osoba povrijeđena teže, a sedam lakše.
U Podgorici je evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, a na Cetinju dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda zabilježena je u Danilovgradu, Baru, Herceg Novom, Tivtu, Budvi, Beranama, Nikšiću i Šavniku.
Izdat je 391 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 55 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba poginula

Uprava policije saopštila je da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ sproveli niz koordinisanih racija i kontrola na više lokacija u Beranama, Rožajama i Bijelom Polju, sa ciljem provjere i procesuiranja pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i njima povezanih lica. Kako navode iz policije, cilj je stvaranje sigurnijeg bezbjednosnog ambijenta u društvu. – Policijski službenici RCB „Sjever“ nastavili su pojačane aktivnosti usmjerene na kontrolu pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i povezanih lica, saopšteno je. U Beranama je sprovedena operativno–taktička mjera racije u ugostiteljskom objektu u vlasništvu jednog visokorangiranog člana organizovane kriminalne grupe. – Tom prilikom kontrolisan je veći broj lica, pronađena su dva pakovanja marihuane i jedan nož, navodi policija. Izuzeti predmeti i tragovi biće upućeni na vještačenje u Forenzički centar, a o događaju je obaviješten tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Policija je u Rožajama sprovela raciju u hotelu koji je, kako navode, u vlasništvu visokorangiranog člana OCG. – Kod jednog maloljetnog lica pronađen je i oduzet gasni pištolj Glock 17 sa 16 komada municije, saopšteno je. – Maloljetnik je zatečen i u konzumaciji alkohola, pa će protiv pravnog i odgovornog lica biti preduzete zakonom propisane mjere.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112311110_735fd146ea060b991192071b92f3d176ceeae43b839881bfa98fed5a45ab4bc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112311110_735fd146ea060b991192071b92f3d176ceeae43b839881bfa98fed5a45ab4bc9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="porše"></figure>  U blizini hotela kontrolisan je i Porsche Cayenne bez registarskih oznaka, kojim je upravljao H. K. (19). Vozilo je oduzeto radi detaljnih provjera. U Bijelom Polju sprovedene su racije u jednom ugostiteljskom objektu i u automat klubu. Paralelno je izvedena lokalna akcija „Tragač“. – Tri lica su lišena slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji većoj od 1 g/kg, navodi policija. Nastavak akcija protiv organizovanog kriminala – Sprovođenjem racija, saobraćajnih kontrola i ciljnih operativnih mjera, RCB „Sjever“ nastavlja odlučne aktivnosti na očuvanju javnog reda i mira, sa posebnim fokusom na kontrolu članova organizovanih kriminalnih grupa i njima bliskih lica, zaključuje se u saopštenju.

Racije na sjeveru: Policija kontolisala pripadnike kriminalnih grupa, oduzeta droga i pištolj

Takmičarski segment desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO biće zvanično zatvoren u utorak, 25. novembra, izvedbom predstave „Pluća” Nikšićkog pozorišta. Predstava se igra u sali DODEST, sa početkom u 20 časova.
Na sceni KIC-a publika će gledati Maju Stojanović i Stevana Vukovića, koji kroz dinamičan i emotivno snažan dijalog donose priču o mladom paru suočenom sa jednom od najvažnijih životnih odluka – roditeljstvom.
Predstava otvara aktuelna pitanja savremenog doba:
- kako odlučiti da postaneš roditelj u svijetu prepunom političkih tenzija, klimatskih opasnosti i društvenih izazova?
- Da li je ispravno dovoditi dijete u svijet koji svakodnevno kritiziramo, a nemoćni smo da ga mijenjamo?
- Ili možda baš nova generacija može biti ona koja će učiniti svijet boljim – od spašavanja polarnih medvjeda do izgradnje globalnog mira?
Ulaznice po cijeni od 5 eura dostupne su na biletarnici KIC-a (od 9 do 20 časova).
Informacije i rezervacije: 020 664 237.

Predstava „Pluća” zatvara takmičarski program MAKADO festivala

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: ukrajina

Ukrajina dronovima napala veliku toplanu i elektranu u Moskovskoj oblasti

Ukrajina će u Švajcarskoj početi konsultacije sa Amerikancima o budućem mirovnom sporazumu s Moskvom

Kalas o mirovnom planu: Rusija nema pravo da traži ustupke od zemlje koju je napala

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Zelenski: Pred Ukrajinom najteži trenuci, neću izdati nacionalne interese

Zaharova: Rusija od SAD nije dobila planove za rješenje ukrajinske krize

Zelenski: Ukrajina na ivici najtežeg izbora u svojoj istoriji

Zelenski spreman da sarađuje na Trampovom novom planu za mir u Ukrajini

Crna Gora protiv nacrta rezolucije i ruske političke instrumentalizacije: Borba protiv nacizma ne smije služiti kao opravdanje za teritorijalnu agresiju

Frans pres: Francuske vlasti pokušavaju mentalno da pripreme građane za rat

Ukrajina dronovima napala veliku toplanu i elektranu u Moskovskoj oblasti

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, jedna osoba poginula

Racije na sjeveru: Policija kontolisala pripadnike kriminalnih grupa, oduzeta droga i pištolj

Predstava „Pluća” zatvara takmičarski program MAKADO festivala

PRATITE TVe UŽIVO