Mađarska je najavila blokadu hitnog zajma Evropske unije Ukrajini od 90 milijardi eura, optužujući Kijev za „ucjenu“ zbog oštećenog naftovoda Družba kojim se transportuje ruska nafta. Potez dolazi uoči mađarskih izbora 12. aprila, a premijer Viktor Orban, prema anketama, zaostaje za dvoznamenkastim postotkom.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto tvrdi da Kijev, Brisel i opozicija koordinirano utiču na izbore. - Blokiramo zajam dok se ne obnovi tranzit nafte prema Mađarskoj- poručio je putem društvenih mreža.
Troje diplomata potvrdilo je da su mađarski predstavnik uložio prigovor na sastanku veleposlanika EU-a. Zakon koji je blokiran zahtijeva jednoglasnost, dok su druge uredbe odobrene kvalifikovanom većinom. Veleposlanici planiraju ponovno razmotriti pitanje čim Mađarska povuče svoju rezervu.
Napetosti su porasle nakon što je Orban u predizbornoj kampanji kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i spomenuo rizike od ulaska Ukrajine u EU. Spor je dodatno izazvao oštećeni naftovod Družba, koji povezuje Mađarsku s Rusijom preko Ukrajine, a Budimpešta odgovornost prebacuje na Kijev.
Ukrajina se suočava sa teškom zimom i uništenom energetskom infrastrukturom zbog ruskog bombardovanja. EU pokušava brzo osigurati finansijsku pomoć, dok Zelenski upozorava na ozbiljne posljedice kašnjenja i zagovara novi paket sankcija Moskvi. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta António Kosta posjetiće Kijev sljedeće sedmice u znak podrške.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mađarska blokira zajam EU-a Ukrajini zbog naftovoda i predizbornih tenzija

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da bi nova runda mirovnih pregovora između Ukrajina i Rusija, uz posredstvo Sjedinjene Američke Države, mogla biti održana prije kraja februara, izražavajući nadu da bi ta runda mogla „zaista biti produktivna“.
Nakon razgovora sa pregovaračkim timom koji je ranije ove sedmice učestvovao na sastancima u Švajcarska, poručio je da i dalje postoje „realne mogućnosti za dostojanstveno okončanje rata“.
- Sposobnost svijeta da izvrši pritisak na agresora mogla bi značajno pomoći da dostojanstveni mir zamijeni rat - napisao je na na mreži Iks.
Zelenski je dodao da su odgovori Ukrajina na najteža pitanja spremni.
- Nastavljamo da radimo na osiguravanju spremnosti lidera da se sastanu i riješe pitanja koja se još ne mogu riješiti na nivou tima. Upravo je format lidera taj koji bi mogao biti presudan u mnogim aspektima, a Ukrajina je spremna za takav format. Tim takođe mora obezbijediti uslove za napredak po humanitarnim pitanjima, razmjena ratnih zarobljenika mora da se nastavi. Očekujemo da će razmjena biti moguća veoma brzo - naveo je Zelenski.

1250x600

Zelenski: Nova runda mirovnih pregovora moguća prije kraja februara

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski griješi ako vjeruje da će ucjenom Slovačke isporukama nafte pomoći Kijevu da se približi članstvu u EU - istakao je slovački premijer Robert Fico.
- Ako Zelenski misli da će ucjena Slovačke naftom pomoći Ukrajini da se približi EU, onda se ozbiljno vara - napisao je Fico na društvenim mrežama.
Slovačka vlada proglasila je kriznu situaciju zbog nestašice nafte i odlučila da iz državnih rezervi izdvoji 250.000 tona nafte za Rafineriju "Slovnaft".
Fico je naveo da je Bratislava obustavila izvoz naftnih derivata, uključujući dizel-gorivo, u Ukrajinu i usmjerila cjelokupnu proizvodnju na domaće tržište.
Istaknuto je da energetska sigurnost Slovačke nije ugrožena i da zemlja raspolaže rezervama nafte i naftnih derivata dovoljnim za 90 dana.

Fico odgovorio Zelenskom: Ucjenjivanje naftom neće približiti Ukrajinu Evropskoj uniji

Ukrajinski dronovi pogodili su rusko naftno skladište u zapadnoj regiji Pskov, izazivajući eksplozije i požar, saopštio je danas zvaničnik ukrajinske bezbjednosne službe SBU.
- Uništavanje naftnih depova direktno utiče na sposobnost neprijatelja da vodi borbene operacije, napreduje i premješta rezervne kadrove. Takve operacije su dio sistematskog slabljenja vojnog potencijala Rusije - rekao je zvaničnik za Reuters.

Ukrajinski dronovi pogodili naftno skladište u Rusiji

Glavni pregovarač Rusije sastao se u Ženevi iza zatvorenih vrata sa ukrajinskim zvaničnicima nakon završetka formalnih razgovora dvije strane koji su održani uz posredništvo SAD, pišu ruski državni mediji a prenosi Si-En-En (CNN), kojem je ova informacija potvrđena sa ukrajinske strane.
Prema navodima ruske agencije RIA Novosti, Medinski je dva sata iza zatvorenih vrata razgovarao sa Ukrajincima u hotelu Interkontinental prije no što je napustio Ženevu. Izvor informacije bio je anoniman.
Potom je Medinski potvrdio ruskoj agenciji da je bilo dodatnog sastanka sa ukrajinskom stranom.
Pregovarački tim Ukrajine potvrdio je SiEnEn-u da se ovaj sastanak dogodio.
Američki zvaničnici kažu da su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, otišli iz hotela u Ženevi prije no što se Medinski vratio tamo radi dodatnih razgovora.
Prethodno su formalni razgovori uz američko posredovanje završeni poslije samo dva sata.
I ukrajinski i ruski pregovarači opisali su te razgovore kao teške, javlja SiEnEn (CNN).

Ruski i ukrajinski pregovarači imali samostalne pregovore iza zatvorenih vrata u Ženevi

Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je sinoć s predsjednikom Donaldom Trampom o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Država vode u Ženevi, kao i o razgovorima između SAD i Irana u vezi sa njihovim nuklearnim sporom, saopštio je portparol Dauning strita.
Starmer je sa Trampom razgovarao i o situaciji u Gazi i naglasio važnost obezbjeđivanja dodatnog pristupa za dostavljanje humanitarne pomoći, dodao je portparol.
Pregovarači iz Ukrajine i Rusije završili su juče prvi od dva dana mirovnih pregovora u Ženevi, koji se vode uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dok je Tramp vršio pritisak na Kijev da brzo reaguje kako bi se postigao dogovor.
Odvojeno od toga, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da su Teheran i Vašington juče postigli saglasnost o „vodećim principima“ s ciljem rješavanja njihovog dugogodišnjeg spora oko nuklearnog programa, ali je naglasio da to ne znači da je konačni sporazum na pomolu.

Starmer i Tramp razgovarali o Rusiji, Ukrajini i Iranu

Bivši ministar energetike u Ukrajini German Galuščenko priveden je prilikom pokušaja napuštanja zemlje.
On je prošle godine bio prisiljen da napusti funkciju nakon što se našao u korupcijskom skandalu.
Prema pisanju BiBiSija (BBC), uhapšen je u vozu prilikom napuštanja Ukrajine.
Bio je jedan od nekoliko vladinih ličnosti umiješanih u šemu pronevjere 100 miliona dolara u novembru.
Skandal je povećao pritisak SAD-a da se održe izbori, koji su obustavljeni od početka rata 2022. godine zbog odredbi ukrajinskog ustava.
Galuščenko je kratko bio ministar pravde, ovu funkciju je obavljao u novembru nakon što je tri godine prije toga bio ministar energetike.
Njegova nasljednica Svitlana Hrinču takođe je podnijela ostavku nakon što je umiješana u skandal.
Radio Slobodna Evropa izvještava da je prevezen u Kijev na daljnje ispitivanje, nakon što je graničnim policajcima rečeno da obavijeste vlasti ako pokuša pobjeći.
Galuščenko je bio među onima koji su navodno sistematski primali mito od izvođača radova Enerhoatoma, tačnije između 10 i 15 odsto vrijednosti ugovora.

Bivši ukrajinski ministar energetike uhapšen prilikom pokušaja napuštanja zemlje

Sjeverna Koreja saopštila je u ponedjeljak da je u Pjongjangu završila izgradnju novog stambenog naselja za porodice sjevernokorejskih vojnika poginulih dok su se borili rame uz rame s ruskim snagama u Ukrajini, što je najnoviji potez lidera Kim Džon Una da oda počast poginulim u ratu.
Državni mediji objavili su fotografije na kojima se vidi kako Kim Džong Un šeta novom ulicom, nazvanom Sepiol strit, te obilazi domove nekih porodica, u pratnji svoje sve istaknutije kćerke, za koju se vjeruje da se zove Kim Džu Ae. Tom prilikom obećao je da će se odužiti "mladim mučenicima" koji su "sve žrtvovali za svoju domovinu".
Posljednjih mjeseci Sjeverna Koreja je pojačala propagandu kojom veliča trupe raspoređene na ratište u ruskom ratu protiv Ukrajine, između ostalog podizanjem memorijalnog zida i izgradnjom muzeja. Analitičari to vide kao pokušaj učvršćivanja unutrašnjeg jedinstva i suzbijanja mogućeg nezadovoljstva javnosti.
Kim je u proteklim mjesecima poslao hiljade vojnika i velike količine vojne opreme, uključujući artiljeriju i rakete, kako bi podgrijao rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine, dok se dvojica lidera približavaju u svjetlu svojih odvojenih konfrontacija sa Vašingtonom.
Južnokorejska Nacionalna obavještajna služba prošle sedmice je zastupnicima u parlamentu saopštila da procjenjuje kako je oko 6.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno tokom raspoređivanja u ratu, ali nije iznijela precizne podatke o broju poginulih. Agencija je prošle godine ocjenjivala da je život izgubilo oko 600 vojnika.
Obavještajna služba smatra da sjevernokorejske snage imaju korist od učešća u ratu jer stiču savremeno borbeno iskustvo i rusku tehničku podršku koja bi mogla poboljšati performanse njihovih sistema naoružanja, naveli su zastupnici koji su prisustvovali prošlosedmičnom zatvorenom brifingu.
Izgradnja nove ulice dolazi u trenutku kada se Sjeverna Koreja priprema otvoriti veliki kongres vladajuće partije kasnije ovog mjeseca. Očekuje se da će Kim tada objaviti ključne ciljeve u unutrašnjoj i vanjskoj politici za narednih pet godina i poduzeti dodatne korake kako bi dodatno učvrstio svoju kontrolu.

Sjeverna Koreja otvorila novi stambeni blok za porodice poginulih u ratu u Ukrajini

Bivši ukrajinski ministar energetike German Galuščenko, koji je ranije smijenjen zbog sumnje na korupciju, uhapšen je danas pri pokušaju da napusti zemlju.&nbsp;
Prilikom prelaska granice danas je bivšeg ministra energetike priveo Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU), koji je hapšenje potvrdio na društvenoj mreži Telegram, prenosi agencija Ukrinform.
&nbsp;- Danas, prilikom prelaska državne granice, detektivi NABU priveli su bivšeg ministra energetike u vezi sa slučajem Midas- navodi se u izvještaju.
&nbsp;Bior je najavio da će kasnije objaviti više detalja, itičući da su “u toku preliminarne istražne radnje i da se sprovode u skladu sa zakonom i sudskim sankcijama”, prenosi N1.
&nbsp;Prema ranijim medijskim izvještajima, ukrajinski organi za borbu protiv korupcije objavili su sumnje o grupi navodno korumpiranih državnih zvaničnika bliskih predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom.
&nbsp;Oni su, navodno, pronevjerili novac državne kompanije Ernergoatom, namijenjen za izgradnju građevina oko energetskih objekata radi zaštite od vazdušnih napda ruskih snaga.
&nbsp;Galuščenko je u jeku tih optužbi podnio ostavku na mjesto ministra energetike. Zelenski je potom obavio rekonstrukciju vlade i smijenio uticajnog šefa svoga kabineta Andriju Jermaka.

Ukrajina: Uhapšen bivši ministar energetike zbog korupcije

Bivši ukrajinski ministar energetike Herman Galuščenko, koji je ranije smijenjen zbog sumnje na korupciju, uhapšen je danas pri pokušaju da napusti zemlju, javila je agencija Ukrinform.
Prilikom prelaska granice danas, bivšeg ministra energetike priveo je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU), koji je hapšenje potvrdio na društvenoj mreži Telegram.
- Danas, prilikom prelaska državne granice, detektivi NABU priveli su bivšeg ministra energetike u vezi sa slučajem Midas - navodi se u izvještaju.
Biro je najavio da će kasnije objaviti više detalja, ističući da su „u toku preliminarne istražne radnje i da se sprovode u skladu sa zakonom i sudskim sankcijama“.
U komentaru za Ukrinform, portparol Državne granične službe Andrij Demčenko napomenuo je da mjere granične kontrole na kontrolnim punktovima sprovodi Državna granična služba u skladu sa zakonom.
- Graničari takođe sprovode naređenja ovlašćenih državnih organa, koja se, posebno, mogu odnositi na dodatnu istragu o postojanju zakonskih osnova za prelazak državne granice. Granična agencija nema pravo da otkriva takve informacije, već samo inicijatori takvih naređenja - rekao je Demčenko.
Prema ranijim medijskim izvještajima, ukrajinski organi za borbu protiv korupcije objavili su sumnje o grupi navodno korumpiranih državnih zvaničnika bliskih predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom.
Oni su, navodno, pronevjerili novac državne kompanije Energoatom, namijenjen za izgradnju građevina oko energetskih objekata radi zaštite od vazdušnih napada ruskih snaga.
Galuščenko je u jeku tih optužbi podnio ostavku na mjesto ministra energetike. Zelenski je potom obavio rekonstrukciju vlade i smijenio uticajnog šefa svoga kabineta, Andrii Jermaka.

Uhapšen bivši ukrajinski ministar pri prelasku granice

Američki glumac Erik Dejn, najpoznatiji po ulozi doktora Marka Slouna u seriji “Uvod u anatomiju”, preminuo je u 53. godini, potvrdila je njegova porodica.
Dejn je prošle godine javno saopštio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), progresivne neurološke bolesti koja utiče na motorne neurone i dovodi do postepenog gubitka mišićne funkcije.
U mjesecima nakon dijagnoze govorio je o značaju podrške oboljelima i potrebi za većim ulaganjima u istraživanja.
Pored „Uvoda u anatomiju“, Dejn je ostvario zapažene uloge i u seriji “The Last Ship”, gdje je tumačio komandanta mornaričkog razarača u postapokaliptičnom okruženju, kao i u HBO ostvarenju “Euphoria”, u kojem je igrao kompleksnu i mračnu očinsku figuru.
Rođen 1972. godine u San Francisku, karijeru je započeo tokom devedesetih, a tokom više od dvije decenije rada ostavio je trag u televizijskoj produkciji i popularnoj kulturi.

Preminuo glumac Erik Dejn, zvijezda serije ''Uvod u anatomiju''

Trampova administracija je obavijestila Kongres o svojoj namjeri da nastavi sa planiranjem mogućeg ponovnog otvaranja ambasade SAD u Damasku, koja je zatvorena 2012. godine tokom sirijskog građanskog rata, izvještava Asošijejted pres.
U obavještenju kongresnim odborima početkom ovog mjeseca, koje je dobila Asošijejted pres, Stejt department je izrazio svoju „namjeru da postepeno pristupi mogućem ponovnom otvaranju ambasade u Siriji". Prema dokumentu od 10. februara, finansiranje ovih planova počeće za 15 dana, odnosno sljedeće nedjelje. Međutim, ne postoji vremenski okvir za njihov završetak, niti za mogući povratak američkog osoblja u Damask sa punim radnim vremenom.
Administracija razmatra ponovno otvaranje ambasade od prošle godine, ubrzo nakon svrgavanja dugogodišnjeg sirijskog lidera Bašara el Asada u decembru 2024. To je bio prioritet za Toma Baraka, ambasadora predsjednika Donalda Trampa u Turskoj i njegovog specijalnog izaslanika za Siriju.
Barak se zalagao za značajno poboljšanje odnosa sa Sirijom i njenim novim rukovodstvom koje predvodi bivši pobunjenički lider Ahmad el Šar. Uspješno se zalagao za ukidanje američkih sankcija i reintegraciju Sirije u regionalnu i međunarodnu zajednicu. Prošlog maja, Barak je posjetio Damask i podigao američku zastavu na kompleksu ambasade, iako još nije bio zvanično otvoren.
Istog dana kada je Kongres obaviješten, Barak je pohvalio odluku Sirije da se pridruži koaliciji koja se bori protiv militantne grupe Islamska država. Ovo dolazi u trenutku kada se američka vojska povukla iz male, ali važne baze na jugoistoku zemlje i još uvijek postoje značajni problemi između sirijske vlade i kurdske manjine.
- Regionalna rješenja, podijeljena odgovornost. Sudjelovanje Sirije na sastanku koalicije protiv ISIL-a u Rijadu označava novo poglavlje u kolektivnoj sigurnosti - izjavio je Barak. Planovi za ponovno otvaranje ambasade su tajni, a Stejt department je odbio komentarisati detalje, potvrdivši samo da je obavijest poslana Kongresu.
Sličan „postupni" pristup Stejt departmentu primijenio je i u planove za ponovno otvaranje američke ambasade u Karakasu u Venecueli, nakon američke vojne operacije kojom je u jahuaru svrgnut bivši predsjednik Nikolas Maduro. Taj pristup uključio je raspoređivanje privremenog osoblja koje je boravilo i radilo iz savremenih objekata.

SAD planira ponovno otvaranje ambasade u Damasku

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Tag: ukrajina