Naš sastanak je bio odličan. Mislim da smo pokrili više od 95 odsto (pitanja) i da napravili progres ka tome da okončamo ovaj rat, najkrvaviji od Drugog svjetskog rata - kazao je američki predsjednik Donald Tramp nakon održanog sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Floridi gdje su razgovarali o najnovijiem mirnovnom prijedlogu za Ukrajinu.
Oni su sinoć imali i telefonski razgovor sa liderima država Evropske unije iz Trampovog odmarališta na Floridi. Tramp je uoči sastanka izjavio da vjeruje da i Kijev i Moskva žele da postignu dogovor i da su pregovori blizu završnih faza.
Američki predsednik rekao je sa kim su se sve čuli nakon svog sastanka - od čelnika NATO-a Marka Rutea do lidera EU.
Zelenski je bio konkretniji, navodeći da su postigli velike rezultate u mirnovnom planu od 20 tački, te da je 90 odsto dogovoreno. 
- Američko-ukrajinske bezbjednosne garancije su 100 odsto dogovorene. Bezbjednosne garancije između SAD-a, Evrope i Ukrajine su gotovo dogovorene. Vojna dimenzija je 100 odsto dogovorena. Plan za prosperitet se finalizuje. Razgovarali smo i o redosljedu narednih akcija. Saglasni smo da su bezbjednosne garancije ključna tačka u postizanju trajnog mira i naši timovi će nastaviti da rade na svim aspektima - rekao je Zelenski.
Dodao je da je Ukrajina spremna za mir i da će možda ukrajinska delegacija i evropski lideri posetiti Vašington u januaru.
Tramp je priznao da sudbina istočne Donbas regije, koju Rusija zahtijeva da Ukrajina preda, ostaje neriješeno pitanje.
- Sigurno je da je to jedno od velikih pitanja i mislim da smo bliže (rješenju) - naveo je Tramp.
SAD su predložile stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u djelovima Donbas regije, iz kojih bi Ukrajina povukla svoje trupe u okviru pregovaranog mira sa Rusijom.
Tramp nije precizirao kada bi pregovori mogli da budu zavšreni, ali je rekao da ćemo "za nekoliko nedjelja znati - na jedan ili drugi način".
Dodao je da se mogu pojaviti neočekivana pitanja koja bi mogla da poremete cijeli proces.
- Može se desiti da jedan element, na koji trenutno ne mislite, bude veliki problem i poremeti sve. Vidite, ovo su veoma teški pregovori, razgovaramo o ovome već nedjeljama - istakao je Tramp.
<h2>Tramp: Kada ne bombarduje Zaporožje, Putin radi sa Ukrajincima na tome da otvoren nuklearku</h2>
Na pitanje da li je nuklearna elektrana Zaporožje bila predmet razgovora, Tramp je odgovorio potvrdno, te da je nuklearka u dobrom stanju i može početi s radom odmah.
- Može početi gotovo odmah. I to je jedna od stvari o kojima sam razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovarali su o nuklearnoj elektrani koja je vjerovatno najveća na svijetu. I predsjednik Putin zapravo sarađuje sa Ukrajinom na tome da je otvore. Bio je veoma dobar u tom smislu. Želi da je vidi otvorenu. I nije je gađao raketama, nije je gađao ničim. To bi bila velika opasnost. Ali oni rade zajedno kako bi je otvorili. Znate, imaju 5.000 ljudi u toj elektrani. To je veliki korak kada je ne bombarduju. To je veliki korak - ocijenio je Tramp.
Rekao je da je sa Putinom telefonom razgovarao oko dva i po sata.
<h2>Tramp: Rusija bi pomogla u obnovi Ukrajine</h2>
Na pitanje da li može da vidi trilateralni sastanak između Rusije, SAD i Ukrajine, Tramp kaže da to može biti „u pravo vrijeme“.
- Putin želi da se to dogodi. Vrlo mi je jasno rekao, vjerujem mu - dodao je Tramp.
Ostavio je otvorenom mogućnost da dođe u Ukrajinu, na šta mu je Zelenski odgovorio da je uvijek dobrodošao.
Tramp je rekao da mu je Putin rekao da će "Rusija pomoći u obnovi Ukrajine".
- Zvuči pomalo čudno, ali objašnjavao sam predsjedniku (Putinu). Rusija želi da Ukrajina uspije, uključujući snabdijevanje energijom, električnom energijom i drugim stvarima po vrlo niskim cijenama. Mnogo dobrih stvari proizašlo je iz tog poziva danas - naveo je Tramp sinoć.
Upitan da li bi Rusija pristala na prekid vatre da bi se u Ukrajini održao referendum, Tramp kaže da na prekid vatre Rusija ne bi pristala.
- To je jedna od stvari na kojima radimo. Oni ne žele da stanu da se bore, za slučaj da će ponovo morati da počnu, što je mogućnost. Razumijem Putinovu poziciju. Ja sam na strani zaustavljanja rata, na strani mira. Mislim da je to problem koji će biti riješen - rekao je Tramp.
<h2>Šta se desilo uoči sastanka?</h2>
Bilo koji potencijalni mirovni sporazum zahtijevaće saglasnost Putina, koji je danas telefonom razgovarao sa Trampom. Dva lidera su se dogovorila da ponovo razgovaraju nakon sastanka Tramp-Zelenski, prenosi SiEnEN (CNN).
Tramp je Zelenskog dočekao u nedjelju popodne po lokalnom vremenu, rekavši novinarima da vjeruje da i Zelenski i Putin žele da postignu mirovni sporazum.
Na pitanje da li vjeruje da je Putin ozbiljan po pitanju mira, Tramp je za SiEnEn odgovorio potvrdno.
- Vjerujem - mislim da jeste, mislim da su obojica - dodao je Tramp.
Međutim, na pitanje da li sastanak može dovesti do dogovora, bio je oprezniji.
- Zavisi - vjerujem da imamo osnove za dogovor - rekao je Tramp, dodajući da je konflikt Rusije i Ukrajine „teško riješiti“, ali da će to završiti.
Tramp je odbio da spekuliše da li očekuje dogovor prije kraja godine.
Na pitanje o nastavku ruskog vazdušnog bombardovanja Ukrajine, Tramp je sugerisao da je Putin i dalje ozbiljan u namjeri da okonča rat, ističući da je i Ukrajina izvela sopstvene napade na Rusiju.
- Putin je veoma ozbiljan, mislim da to mogu reći. Vjerujem da je i Ukrajina izvela neke vrlo jake napade, i to ne kažem negativno, mislim da je vjerovatno moralo tako - kazao je Tramp.
Reporteri su mogli da slikaju dvije delegacije uoči ručka, gdje ih je Tramp pitao da li žele i oni da jedu i rekao im kako će "zatvoriti glavnu zgradu Mar-a-Laga radi sastanka".
To može signalizirati opušteniju atmosferu za današnje razgovore, koji se održavaju u raskošnoj trpezariji Trampovog kluba, umjesto u Ovalnoj kancelariji, ocjenjuje SiEnEn (CNN).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp i Zelenski: Sastanak je bio odličan, "pokrili smo" oko 95 odsto pitanja

S napredovanjem svojih trupa u ratu u Ukrajini, Rusija gubi interesovanje za mirovne pregovore i kompromise. Ovo proizlazi iz izjave šefa Kremlja Vladimira Putina date u jednom od štabova ruskih snaga koje učestvuju u takozvanoj specijalnoj vojnoj operaciji, što je zvanični ruski naziv za rat u Ukrajini.
- Danas, sudeći prema tempu koji bilježimo na liniji dodira, naš interes za povlačenje ukrajinskih vojnih formacija sa teritorija koje okupiraju, praktično se sveo na nulu - naveo je Putin, prenosi agencija TASS.
Pod teritorijama koje Ukrajinci "okupiraju", Putin je podrazumijevao one djelove Donjecke i Luganske oblasti koje ruske jedinice još nisu stavile pod svoju kontrolu. Rusija obje ukrajinske regije smatra svojom teritorijom i zahtijeva da Kijev Moskvi preda one djelove koje ukrajinske snage i dalje kontrolišu.
Kijev to uporno odbija. Zbog toga je Putin optužio ukrajinsko rukovodstvo za "nespremnost da se sukob riješi mirnim putem".
- Ukoliko kijevske vlasti ne žele okončati ovo pitanje mirnim putem, mi ćemo sve zadatke koji su pred nama tokom specijalne vojne operacije riješiti oružanim sredstvima - zaprijetio je ruski predsjednik u izjavi koju je prenio i njemački list Bild.
Ovaj list je ocijenio da je "to ta Putinova podmukla logika".
- Što više teritorije Rusija kontroliše, to manje želi da pregovara - prokomentarisao je Bild izjave ruskog predsjednika.
Odjeven u terensku uniformu, Putin je dalje naveo da ruske jedinice napreduju duž cijele linije fronta u Donbasu i Zaporoškoj oblasti, te da "pojačavaju pritisak na Oružane snage Ukrajine".
Šef Kremlja je svoju oštru izjavu tempirao za subotu, neposredno pred nedjeljni susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa njegovim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na Floridi.
Dvojica predsjednika treba da razgovaraju o novoj verziji prijedloga mirovnog plana, za koji je Zelenski u petak izjavio da je "90 odsto završen". Tramp je uoči sastanka poslao kontradiktorne signale u pogledu izgleda za uspjeh susreta.

Bild: Putinova podmukla logika - što više teritorije Rusija kontroliše, to je manja volja za kompromisom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je danas na Floridu, gdje treba da se sastane sa američkim kolegom Donaldom Trampom, prenijeli su ukrajinski mediji na društvenim mrežama.
Zelenski je stigao u Majami, nekoliko sati prije sastanka sa Trampom, koji je predviđen u 19 sati po evropskom vremenu (13 sati po lokalnom vremenu), navode mediji i dodaju da će sastanak biti u Trampovoj rezidenciji Mar-a-Lago u Palm Biču.
Poslije sastanka, predviđen je telefonski razgovor Zelenskog i Trampa sa evropskim zvaničnicima, rekao je portparol ukrajinskog predsjedništva Serhij Nikiforov, prenijeli su francuski mediji.
Nikiforov je dodao da se još sastavlja spisak evropskih zvaničnika koji će učestvovati u tom razgovoru.
Zelenski je ranije danas izrazio nadu da bi „mnoge stvari mogle da budu riješene prije Nove godine“, navodeći da su proteklih nekoliko dana bili „među najaktivnijim u ovoj godini, diplomatski gledano“.
- Da li će odluke biti donijete zavisiće od naših partnera - dodao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.

Zelenski stigao u Majami na sastanak sa Trampom

Ruske snage su pogodile važnu toplanu u Hersonu na jugu Ukrajine, gdje je nanijeta šteta na objektu, saopštila je ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogaz.
Ta kompanija je navela da je jedan zaposleni ranjen u tom ruskom napadu na objekat, za koji je navedeno da je grijanjem obezbjeđivalo desetine hiljada domova u Hersonu.
Rusija je pojačala napade na kritičnu infrastrukturu i energetski sistem Ukrajine kako bi pokušala da oslabi moral stanovništva, bezmalo četiri godine nakon početka invazije, prenijela je britanska agencija Rojters.

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

Kijev čini sve da okonča rat sa Rusijom, ali konačno obezbjeđivanje mira zavisiće od njegovih partnera, izjavio je danas, 28. decembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ovo su najaktivniji diplomatski dani u godini i mnogo toga se može riješiti prije Nove godine. Mi činimo sve da do toga dođe. Ali, odluka zavisi od partnera - napisao je Zelenski na svom nalogu na platformi Telegram.
On je dodao da bi ukrajinski partneri trebalo da povećaju pritisak na Moskvu, kako bi Rusija "osjetila posljedice agresije".
Zelenski je istakao da je Rusija tokom ove sedmice upotrijebila 94 rakete, više od 2.100 dronova i oko 800 navođenih bombi za napade protiv Ukrajine.
Prema njegovim riječima, na meti ruskih napada je prije svega energetska infrastruktura, kao i sve ono što omogućava normalan život ljudi.
- Naše spasilačke ekipe i stručnjaci rade 24 sata kako bi zaštitili živote i ponovo uspostavili snabdijevanje strujom, ali jednako važno je da sankcije protiv Rusije djeluju, kao i svaki vid političkog pritiska. Isto tako je značajna isporuka raketa za protivvazdušnu odbranu Ukrajine, i da svi finalizujemo korake koji će dovesti do kraja rata i garantovati bezbjednost - poručio je predsjednik Ukrajine.
Prema njegovim riječima, ovi koraci su tema o kojoj će danas razgovarati sa partnerima Kijeva.
Zelenski će kasnije danas na Floridi sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i sa njim razgovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanak je zakazan za 13 sati po lokalnom, odnosno u 19 sati po srednjeevropskom vremenu.
Zelenski je ranije najavio da će tokom sastanka u Trampovoj rezidenciji na Floridi razgovarati o sudbini spornog regiona Donbas, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje, prenosi Tanjug.
Zelenski, koji je u subotu uveče stigao na Floridu rekao je da se još uvijek nada da će ublažiti američki prijedlog o potpunom povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa.
U slučaju neuspjeha, cijeli plan od 20 tačaka trebalo bi da se stavi na glasanje u sklopu referenduma, kako bi se omogućilo da Rusija pristane na 60-dnevno primirje, navodi Aksios.

Zelenski uoči sastanka sa Trampom: Ovo su ključni dani za kraj rata

Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

Ukrajina je privremeno paralizovala vazdušni saobraćaj u ruskoj prijestonici napadima dronova na Moskvu, obustavljajući stotine letova uoči početka nacionalnih praznika, saopštile su ruske vlasti.
Na aerodromima Šeremetjevo i Vnukovo satima nije bilo moguće ni polijetanje ni slijetanje, prema navodima portparola vazduhoplovne uprave.
Ruska državna novinska agencija RIA Novosti izvijestila je da je više od 300 letova moralo biti otkazano ili odgođeno, dok je oko 70 aviona preusmjereno na alternativne aerodrome.
Preostala dva moskovska aerodroma, Domodedovo i Žukovski, nijesu se suočila s ovim problemom.
<h2>Oboreno gotovo 300 dronova</h2>
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin ranije je izvijestio o presrijetanju neuobičajeno velikog broja ukrajinskih dronova, njih oko 30. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je na teritoriji zemlje ukupno oboreno 273 drona, bez navođenja podataka o eventualnoj šteti.
Avio-kompanije su takođe obavijestile putnike o izmjenama reda letenja u Sankt Peterburgu i drugim gradovima.
Državna avio-kompanija Aeroflot saopštila je da se očekuje da avioni koji su bili preusmjereni na alternativne aerodrome tokom dana slete u Moskvu.
Očekuje se da će se red letenja vratiti u uobičajeno stanje kasnije tokom popodneva.
Hiljade putnika su u više navrata bile zaglavljene na aerodromima zbog prijetnje od dronova, naročito tokom ruskih praznika.

Ukrajina satima paralizovala vazdušni saobraćaj u Moskvi: Obustavljene stotine letova

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je večeras poslije video razgovora evropskih lidera sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim da su se svi složili da su za kraj rata u Ukrajini i mir ključ čvrste garancije bezbjednosti za Ukrajinu.
- Svi sagovornici su se složili da su ključne garancije bezbjednosti za Ukrajinu. Konkretne i čvrste. Takve garancije znače takođe bezbjedniju Poljsku - napisao je Tusk na Iksu (X) poslije razgovora evropskih lidera i predstavnika Kanade i NATO sa ukrajinskim predsjednikom, uoči sastanka Zelenskog sa američkom predsjednikom Donaldom Trampom.
On je dodao da će se razgovori evropskih lidera sa Zelenskim nastaviti sjutra ujutru, poslije sastanka sa Trampom.
Tusk je najavljujući večerašnji razgovor upozorio danas da je Rusija ponovo izvršila veliki napad na Kijev i Ukrajinu.
- Uprkos očekivanjima predsjednika Trampa i bez obzira na spremnost Ukrajine na ustupke, Rusija je ponovo brutalno napala stambene četvrti Kijeva - napisao je Tusk.
Glavne teme večerašnjih razgovora lidera Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, EU kojima su se pridružili i predstavnici Kanade, Skandinavija i NATO, prema najavama poljskih medija trebalo je da budu planovi za okončanje rata u Ukrajini, a prvenstveno pitanje teritorijalnih ustupaka i čvrstih garancija za Ukrajinu.

Tusk: Svi se slažu da su najvažnije čvrste bezbjednosne garancije za Ukrajinu

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva vidi da Kijev „ne žuri da okonča rat u Ukrajini mirnim putem“, objavila je danas agencija Interfaks.
Putin je rekao da bi Rusija, ako Ukrajina ne želi da riješi sukob mirnim putem, sve ratne ciljeve ostvarila silom, javila je ruska novinska agencija TASS.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da Moskva želi da nastavi rat, koji traje od februara 2022. godine, dok Kijev želi mir, prenosi agencija Rojters.
Kremlj je saopštio da je Putin primio izvještaje od komandanata vojske, koji su mu prenijeli da je Rusija zauzela gradove Mirnograd, Rodinske i Artemovku u Donjeckoj oblasti, kao i Guljajpolje i Stepnogorsk u Zaporoškoj oblasti, prenose ruske agencije.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da se uspješno suprotstavila napredovanju ruske vojske u blizini Mirnograda i Guljajpolja.

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su teritorijalni integritet i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporožje neupitni, nazvavši ih "crvenim linijama" Ukrajine uoči sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, prenosi Anadolu.
Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, Zelenski je rekao da su pripreme za sastanak trajale nekoliko mjeseci te da njegovo održavanje predstavlja signal napretka ka postizanju rješenja.
Zelenski bi se s Trampom trebalo sastati u nedjelju na Floridi, gdje će razgovarati o teritorijalnim sporovima i načinima okončanja rusko-ukrajinskog rata.
- Postoje crvene linije za Ukrajinu i ukrajinski narod. To su i teritorije i nuklearne elektrane. Znate moj stav da mi ni pod kakvim okolnostima nećemo pravno priznati bilo šta - istakao je Zelenski.
Dodao je da će budući koraci zavisiti od sigurnosnih garancija koje je Tramp spreman ponuditi Ukrajini.
Zelenski je takođe potvrdio da će predvoditi delegaciju u kojoj će biti sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umerov, načelnik Generalštaba Andrij Hnatov, kao i još nekoliko zvaničnika.

Zelenski uoči sastanka s Trampom: Crvene linije su teritorije i nuklearne elektrane

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Najbolji ulov ovog mjeseca imao je Igor Konatar, koji se može pohvaliti kernjom od 17,2 kg.
- Pri povratku u marinu, spustio sam posljednju živu lignju na poziciju dubine oko 64 metra, gdje se često mota krupna riba. Jedva je olovo dotaklo dno kad je štap naglo potonuo — pravi, brutalni udarac. Kernja je odmah krenula prema svojoj rupi, ali sam je na vrijeme “zaustvio” i počeo lagano dizati - priča Konatar.
Borba je, kaže on, trajala kratko, ali je bila žestoka.
- Svaki metar je bio izboren. Napokon se pojavila ispod površine, Kernja – 17,2 kilograma čiste sile. Mamac? Dobra, stara lignja - istakao je Konatar.
Drugo mjesto osvojio je Dalibor Lečić sa licom od 24,9kg. Lica je uhvaćena na ušću rijeke Bojane. Tehnika kojom je uhvaćena je trolling na silikonsku varalicu ručne izrade. Zagrizla je na 2 metra dubine na samo ušce, a borba je trajala 4-5 minuta.
Treće mjesto pripalo je Ivanu Vuksanoviću sa ulovljenim sargom od 1,15kg. Sarag je ulovljen na štap iz barke u Verigama, mašinca Shimano 4000, štap Kale kunan, osnova najlon Tubertini 0.35, predvez 0.30 Pescatore, olovo 30 grama…
Najbolji ribolovci u decembru nagrađeni su vaučerima od 70, 50 i 30 eura koje mogu iskoristiti u Uninim Marine Centrima.
Iz kompanije Una Montenegro koja organizuje nagradnu igru “Ulov mjescea-ulov godine” ovog mjeseca odlučio je da dodijeli specijalnu nagradu za ulovljenu lignju od 1.077 kg. Nju je ulovio Vladimir Seratlić iz Sutomora koji je poslao i interesantnu priču:
- Noćas je more darežljivo … prva pošta Sutomorska ponta dva sata ništa. Svi vade, a mene lagano fata nervna. Odlučih da je dosta za noćas i krenuh doma, al’ đavo ne da mira, poć’ doma, a ne izvadit’ ništa na prelijepu noć. Odem na drugu poštu ponta Čanj… Vidim barke se vraćaju iz pendule. Jedna vrti ispred ponte. Reko’ a đe tu da ih tražim od toliko mora pomislih mora da su tu. Dok dođoh pođe na vez i dok se on vezivo zabacim dtd bukva white killer balistic (Sipa Bar) jedno 50/60 metara u mrkli mrak, lagano vučem i osjetim blagi udar stanem i čekam. Dobro je što bukva sporo tone. I udar, počnem vuć, al’ teško ide. Prijatelj izašao iz barke i pita što ti je na štapu? Ne znam, Milane (Blagojević). Ako nije hoba, što je, ne pumpa …I tako vučem i tek pred kraj poče veselje od pumpanja. Da ne bi prijatelja da legne na pontu i rukom da je digne teško bih je izvadio, 1077gr. Bi još jedna od 40 deka. I to bi to. A danima se vadile male. Nagradi more uporne ludake što svaku noć vise po poštama - ispričao je Seratlić.

Čista sila iz dubina: Kernja od 17,2 kg završila na Konatarovom štapu

Viši sud u Beogradu donio je presudu kojom je obavezao tužene Vladimira i Miljanu Kecmanović, čiji je maloljetni sin K.K. počinio masovno ubistvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" u maju 2023. godine, da ranjenom dječaku A.B. isplate ukupno 2,6 miliona dinara (oko 22.160 eura).
Oni su dužni da za pretrpljene fizičke bolove isplate A.B. milion dinara, za pretrpljen strah 1,5 miliona dinara i za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 100.000 dinara, saopšteno je iz tog suda.
U preostalom dijelu je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan do visine traženog iznosa.
U obrazloženju presude, između ostalog je navodeno da je K.K. tog dana u školi upotrebom vatrenog oružja i municije čiji je vlasnik njegov otac Vladimir Kecmanović, počinio masovno ubistvo i da je A.B. tada povrijedio tako što ga je upucao u lijevu nogu.
Sud smatra da su tuženi Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović odgovorni za štetu koju je njihovo maloljetno dijete prouzrokovalo, budući da je šteta nastala usljed njegovog lošeg vaspitanja, odnosno propusta u vaspitanju i rđavih primjera koje su mu tuženi kao roditelji dali.
Na to ukazuje i činjenica da je Vladimir Kecmanović obučavao K.K. da rukuje vatrenim oružjem u streljani, kao i to što je Vladimir Kecmanović u kući imao oružje i municiju, koje je, kako smatra sud, trebalo adekvatno da obezbijedi, odnosno iznese ga iz kuće ili slično, a imajući u vidu da je K.K. u adolescentnom periodu, nadzor roditelja je trebalo da bude pojačan.
Kada je riječ o Miljani Kecmanović, ona je, kako je sud ocijenio, bila upoznata sa tim da Vladimir Kecmanović K.K. obučava u streljani da rukuje oružjem.
- Sud je mišljenja da tuženi Vladimir i Miljana Kecmanović nisu vodili brigu ni o tome kako je njihov maloljetni sin provodio vrijeme u periodu koji je prethodio štetnom događaju, s obzirom na to da je neometano pravio plan i preduzimao aktivnosti u stanu u kom je živio sa roditeljima, radi preduzimanja štetne radnje - navedeno je u odluci.
Takvim ponašanjem su Kecmanovići, kako je ocijenio sud, pokazali propuste u vaspitanju maloljetnog djeteta, koji su se negativno odrazili budući da je K.K. počinio masovno ubistvo.
Postupci K.K. se smatraju posljedicom propusta u vaspitanju njegovih roditelja.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu u roku od 15 dana od dana prijema iste.
Protiv Kecmanovića se vodilo pet parničnih postupaka, koji su svi prvostepeno okončani.
Sud je naložio Kecmanovićima da porodici Dukić, čija je kćerka ubijena 3. maja 2023. godine solidarno isplate 46.884.000 dinara, maloljetnom J.D, koji je tad ranjen, ukupno 3,1 milion dinara, ranjenoj nastavnici Tatjani Stevanović 6,9 miliona, a da po tužbi 27 članova porodica ubijenih isplate 350 miliona dinara.
Sa druge strane isti sud je donio prvostepenu presudu kojom je Vladimir Kecmanović bio osuđen na kaznu zatvora od 14 i po godina, a Miljana Kecmanović na kaznu zatvora od tri godine, ali je tu presudu ukinuo Apelacioni sud u Beogradu i naložio da se suđenje ponovi.
Početak ponovljenog postupka zakazan je za 29. januar.
Dječak K.K, koji u vrijeme izvršenja ovog zločina nije imao navršenih 14 godina, pa samim tim nije krivično odgovoran, pucao je na svoje drugare iz dva očeva pištolja koja je uzeo 1. maja.
On je ubio 10 osoba i ranio još petoro djece i nastavnicu istorije.

Masakr u "Ribnikaru": Izrečena nova presuda Kecmanovićima

Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Pretresom na 12 lokacija, policija je tokom prethodna dva dana, uhapsila N.Đ. (26) i operativno interesantno lice Ž.M. (43), navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ su tokom prethodna dva dana vršili planske aktivnosti iz svoje nadležnosti i izvršili pretrese stanova i drugih objekata na 12 lokacija, kao i pojačane kontrole prema članovima organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnim i njima bliskim licima, te pronašli i oduzeli kokain, marihuanu, novac, kao i dva vozila - dodaje se.&nbsp;
Pretresom prostorija koje koristi N.Đ. (26) u Ulcinju policija je pronašla i oduzela 27 manjih pvc pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain, težine 14,1 gram, zatim pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 12,8 grama, drobilicu, vagu za precizno mjerenje, kao i kesice za pakovanje, te novac u iznosu od 2.300 eura.&nbsp;
Takođe, kako navode iz UP, &nbsp;privremeno je oduzeto putničko motorno vozilo marke Audi A6 radi odgovarajućih provjera.&nbsp;
N.Đ. je lišen slobode zbog sumnje da je izvšrio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- U Kotoru je policija, pretresom stana i drugih prostorija koje koristi D.P. pronašla manju količinu opojne droge marihuana, te je protiv njega podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - dodaju iz UP.&nbsp;
U &nbsp;sklopu navedenih aktivnosti u Baru je policija uhapsila operativno interesantno lice Ž.M. (43) zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima jer je testiranjem utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom kokaina i benzodiazepina.&nbsp;
Od njega je privremeno oduzeto putničko motorno vozilo kojim je upravljao, a na kojem su istaknute registarske oznake za koje je utvrđeno da pripadaju drugom vozilu. Na taj je način ovo operativno interesantno lice, kako se sumnja, izvršilo krivično djelo falsifikovanje i protiv njega će biti podnijeta krivična prijava.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti i kontrola lica u cilju suzbijanja zloupotrebe droga i razbijanja mreža uličnih dilera, a sve radi zaštite bezbjednosti građana i njihovog zdravlja - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Na jugu države izvršeni pretresi na 12 lokacija: Oduzeta droga, novac, uhapšene slobode dvije osobe

Iako je od hapšenja proteklo 86 dana, biznismenu Aleksandru Mijajloviću koji se sve vrijeme nalazi u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom, saznaje Televizija E.&nbsp;
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) 3. oktobra uhapšen je Aleksandar Mijajlović, njegova bliska rođaka - viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, kao i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, policajac Vladan Lazović, bivši pomoćnik direktora Uprave policije i nekadašnji šef konta obavještajne zaštite Agencije za nacionalnu bezbjednost Drago Spičanović.&nbsp;
Naredbom za sprovođenje istrage petorka je osumnjičena za pravljenje mreže uticaja bez navođenja preciznog krivičnog djela u koje bi bili umiješani i crnogorski mediji. Ali, zašto je Aleksandru Mijajloviću zabranjeno javljanje porodici uz precizno definisanu kontrolu svih poziva iz telefonske govornice UIKS-a-nije poznato.&nbsp;
Uprava UIKS-a kazala je Televiziji E da je odobravanje telefoniranja u nadležnosti Višeg suda.&nbsp;
- Shodno članu 42. Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora, ističemo da je odobravanje dopisivanja i telefoniranja u nadležnosti suda, te je za navedeno potrebno obratiti se nadležnom sudu - kazali su u odgovoru.&nbsp;
Na upit Televizije E iz Višeg suda u Podgorici nije bilo odgovora.&nbsp;
U osamdeset dana istrage Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saslušalo je petnaestak svjedoka, među njima i predstavnike Televizije E i portala Analitika, a spremaju se pozivi za urednike još četiri kritička medija, i ti podaci pokazuju da SDT nema namjeru da ubrzava istragu, sve u cilju da pritvorski osnov uticaj na svjedoke, što duže opstane na snazi.&nbsp;
A, u međuvremenu, neko se potrudio da Mijajlović nema dostojan tretman u UIKS-u.&nbsp;
Duže od 60 dana pritvoreni biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgenski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore.&nbsp;
- Nema pismenog naloga, ali se htjelo izaći u susret zahtjevu SDT-a da pritvoreni Mijajlović ne može računati na bilo kakve olakšice, čak ni na preglede u Kliničkom centru - naveli su iz Višeg suda.&nbsp;
Prema informacijama naše medijske kuće, formalna odluka o dozvoli kontrolisanih telefonskih poziva je u rukama istražnog sudije Gorana Šćepanovića, a da postoje politički pritisci da Mijajlović bude što duže izolovan u Spužu pokazuje i poređenje sa postupanjem sudije Višeg suda u ranijem slučaju pritvora za biznismena.&nbsp;
Tada je korišćenje telefonske govornice dozvoljeno sedam dana nakon što je Mijajlović došao u UIKS, iako nijesu ni tada bili saslušani svi svjedoci.&nbsp;
Sada je očito neko odlučio da za biznismena Aleksandra Mijajlovića važe drugačija pravila.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDS5q0LVjAL4%2F%3Figsh%3DMWdpc2s2YnhxcXU2aw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mijajloviću i nakon 86 dana pritvora uskraćen telefonski kontakt sa porodicom

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto je sedam vozila, saopšteno je iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kontrola je, kako se navodi, izvršena na auto-placu u vlasništvu B.L. iz Bijelog Polja kojom prilikom su oduzeta tri vozila, kao i na auto-placu u vlasništvu E.H. takođe iz toga grada - od njega oduzeta četiri vozila, bez odgovarajuće dokumentacije.
- O događaju je obaviješten tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se izjasnio da se protiv B.L. i E.H. podnesu krivične prijave zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina. Oni su, kako se sumnja, bez ovlašćenja za obavljanje trgovinske djelatnosti, pribavili vozila izbjegavajući plaćanje carinskih obaveza, kako bi vozila rastavili na djelove i izvršili njihovu dalju prodaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ova akcija, kako navode iz UP, predstavlja još jedan primjer uspješne, koordinisane i sinhronizovane saradnje Uprave policije i Uprave carina, te potvrđuje odlučnost nadležnih organa u borbi protiv svih oblika kriminaliteta.

Sa dva auto-otpada u Bijelom Polju oduzeto sedam vozila

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.

Tag: ukrajina