Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom Savjeta nacionalne bezbjednosti i odbrane Ukrajine Rustemom Umerovim u Majamiju, saopštili su u petak američki zvaničnici i najavili da su dalji razgovori zakazani za danas.
Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se sa Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom Generalštaba ukrajinske vojske, na sastanku koji su obje strane nazvale "konstruktivnim diskusijama o unapređenju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini", prenosi Rojters.
Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilne temelje za prosperitetnu demokratsku budućnost, piše u zajedničkoj izjavi Stejt Departmenta i Umerova.
Navodi se da su učesnici razgovarali o rezultatima sastanka Vitkofa i Kušnera sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ove sedmice u Moskvi, kao i o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata.
Maratonski razgovori u Moskvi u utorak nijesu doveli do kompromisa o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.
Obje strane su poručile da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu posvećenost dugoročnom miru, uključujući korake ka deeskalaciji i okončanju ubijanja, dodaje se u zajedničkoj izjavi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ostvaren napredak na sastanku američkih i ukrajinskih zvaničnika, danas nastavak razgovora

Ukrajina je izrazila nadu da će joj Srbija pomoći da iz Rusije vrati prisilno deportovanu ukrajinsku djecu, ocijenivši da Srbija nije učestvovala u glasanju o rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) o tom pitanju zbog ruskog ucjenjivanja u vezi sa snabdijevanjem energijom.
Neučestvovanje Srbije u glasanju o rezoluciji kojom se osuđuje prisilna deportacija ukrajinske djece u Rusiju, ambasada Ukrajine u Beogradu je za Radio Slobodna Evropa (RSE) obrazložila time da Beograd slijedi sopstvene nacionalne interese.
- Svjesni smo složenosti sadašnjeg trenutka - Kremlj je počeo otvoreno da ucjenjuje Srbiju, odlažući rješavanje pitanja snabdijevanja energijom- kazali su iz ukrajinske ambasade u Beogradu.
Ambasada Ukrajine je izrazila nadu da će Srbija, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, podržati međunarodne napore za postizanje mira, što uključuje i povratak odvedene ukrajinske djece.
- Računamo da će se zemlja kandidat za članstvo u EU pridružiti zajedničkoj evropskoj politici prema državi agresoru - Rusiji, i da će nam pomoći da vratimo našu djecu u Ukrajinu- navela je ambasada Ukrajine.
Za rezoluciju, kojom Generalna skupština UN zahtijeva od Kremlja da osigura "hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno premještena ili deportovana'' u Rusiju, glasala je 91 od 193 članice UN. Protiv rezolucije je glasalo 11 država, dok je 57 bilo uzdržano.
SAD i članice EU su bile među državama koje su glasale za usvajanje rezolucije, a protiv su bili Rusija i njeni tradicionalni saveznici poput Bjelorusije i Sjeverne Koreje.
Srbija nije učestvovala u glasanju i uz Tursku je jedina zemlja kandidat za članstvo u EU koja nije glasala za rezoluciju. Rezoluciju su podržale sve druge države Zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija.

1250x600

1084x550

Ukrajina: Srbija nije učestvovala u glasanju o rezoluciji UN jer je Rusija ucjenjuje

Ruske oružane snage u Ukrajini ne staju sa borbenim dejstvima i pokušavaju da u ovom trenutku kapitalizuju svoju prednost koju imaju u ljudstvu i ratnoj tehnici - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike.
Teško je predvidjeti, kaže Lunić, da će doći do konsenzusa između američkog i evropskog plana mirovnog sporazuma za Ukrajinu, jer je osnovna poteškoća u realizaciji planova ustupci koje bi Ukrajina morala učiniti odričući se dijela svoje teritorije i bezbjednosne garancije.
- &nbsp;Ukrajina, s obzirom na svoja iskustva još od Budimpeštanskog memoranduma ima negativna iskustva sa bezbjednosnim garancijama i ona na tome apsolutno insistira. Oko veličine vojske Ukrajine nakon potpisivanja nekakvog mirovnog sporazuma ili statusa Ruske pravoslavne crkve i statusa ruskog jezika u Ukrajini, oko svega toga bi moglo do određenog konsenzusa, međutim, oko teritorijalnih ustupaka i bezbjednosnih garancija veoma teško. U tom kontekstu mislim da ruska strana pokušava da ,,proda” Amerikancima svoju iluziju pregovaračke konstruktivnosti i naravno, što se vidi na bojnom polju, oni ne staju sa borbenim dejstvima i pokušavaju da u ovom trenutku kapitalizuju svoju prednost koju imaju u ljudstvu i ratnoj tehnici- rekao je Lunić.
Smatra da je rat u Ukrajini uticao na cijelu Evropu, promijenio i globalni politički kontekst, &nbsp;dok je &nbsp;na Balkanu je taj uticaj, cijeni on, još drastičniji, jer Rusija projektuje svoj hibridni uticaj kroz &nbsp;cjelokupan spektar hibridnih dejstava.
- To smo mogli vidjeti ne samo kroz propagandu koja u ovom slučaju predstavlja ratnu propagandu i često je zabranjena Ustavom, kao u Srbiji, međutim jednostavno taj uticaj se sve više pojačava i sada im se na neki način izmiče finansijski alat tog uticaja, a to je Naftna industrija Srbije (NIS). Ukoliko se to dogodi sasvim sigurno možemo očekivati, po mom mišljenju, alternativu za takav jedan finansijski alat poput NIS-a, međutim, kako će se to odvijati na Balkanu, u našem regionu, to je veoma upitno. Naime, ja mislim da je Srbija u principu najveća hibridna žrtva ruskog uticaja, radi toga što smo niz godina pod velikom propagandom Rusije i pod nekim mitovima istorijskim koji su faktički postali istorijska istina u Srbiji, zbog toga mislim da se Rusija neće odreći tog alata i nastaviće i dalje destabilizovati ovaj region, kako bi im to pomoglo u osnovnom cilju a to je diversifikacija evropskih i NATO snaga i olakšavnje njihovog posla u Ukrajini u ovom trenutku- istakao je Lunić.
Ukazuje na dugoročnu prijetnju po pitanju organizovanog kriminala, jer se pomoću organizovanog kriminala regrutuju ljudi za strana ratišta, koji imaju iskustva u poslovima koji njima trebaju.
- Država mora obavezno posmatrati takav jedan odlazak kao svoju bezbednosnu prijetnju sa kojom mora da se suči na bilo koji način. Ciljevi tih ljudi koji odlaze su prije svega finansijske prirode, ali, moramo biti iskreni i ideološke. Oni smatraju da doprinose nekoj svojoj iluziji nekakve ideologije i iluziji svog ruskog ili srpskog sveta u koji nijesu ni sami svjesni koliko toliko je to antidemokratski narativ- naglasio je Lunić.
Naglašava i da ljudi koji odlaze na strana ratišta predstavljaju posebnu bezbjednosnu prijetnju za razvoj društvene zajednice i države uopšte.
Dodaje da je Crna Gora u kontinuitetu ruski cilj u promociji njihovog uticaja, koji se vrši nizom alata, a simptomatično da je i to da se to vrši preko osoba koje imaju diplomatski imunitet a zaposleni su u ruskim centrima.&nbsp;
- Ako znate da postoji trgovački centar u Beogradu i svi pripadnici koji rade u tom centru imaju diplomatski imunitet, onda možete pretpostaviti da to predstavlja sjajnu obavještajnu pokrivalicu za operativni rad obavještajaca, u tom kontekstu su tražili za rusko-srpski humanitarni centar u Nišu takođe diplomatski imunitet za pripadnike, iako ga za sada nijesu dobili. Imaju cijeli niz alata i ne samo što iskrivljuju istoriju &nbsp;nego se dokazalo da stimulišu sistemsku državnu korupciju i to stimulisanje korupcije predstavlja isto jedan vid hibridnog rata protiv zemlje prema kojoj je usmjerena, a ne samo sabotaže, ne samo sajber dejstva, ne samo ratna propaganda. U tom kontekstu možemo očekivati da će i dalje to predstavljati ukoliko im se ne oduzmu sredstva za to, a to u ovom trenutku Amerikanci rade preko NIS-a- rekao &nbsp;je Lunić.
Smatra da je balkanski region trusno političko područje koje ima nezavršenu istoriju, pa se kontinuirano mora raditi na povećanju nivoa pouzdanosti i povjerenja u regionu, što se sasvim sigurno, kako tvrdi, ne radi sa ruskim uticajem.&nbsp;
- Mi moramo zajedno to sprječavati. Vidjeli smo nakon skidanja sankcija Dodiku da će BiH kao cjelokupna država najvjerovatnije krenuti prema euroatlantskim integracijama, ukoliko to učini Srbija možemo smatrati Zapadni Balkan geopolitičkom lokacijom za život, međutim, ako Rusi prevladaju kroz svoj uticaj preko SPC i NIS-a, dijelom političke elite u Srbiji koja otvara nekakve ruske institute za istoriju, koji djeluju samo u tom cilju hibridnog dejstva promjene istine koja je u principu treba da se kaže, kao što Jovan Jovanović Zmaj kaže da je to ,,srpska nemajka”, koja je imala veliku ulogu u raspadu Jugoslavije devedesetih godina- zaključio je Lunić.

Lunić: Ruska strana pokušava da ,,proda” Amerikancima svoju iluziju pregovaračke konstruktivnosti

Predaja teritorije Rusiji bila bi "neprihvatljiva" za Ukrajinu, izjavio je načelnik ukrajinske vojske general Aleksandar Sirski.
Sirski je u intervjuu za Skaj njuz naveo da "pravedan mir" može da se postigne jedino prekidom borbi duž trenutne linije fronta, nakon čega bi uslijedili pregovori.&nbsp;
Optužio je Moskvu da koristi pokušaje posredovanja predsjednika SAD Donalda Trampa kao "pokriće" dok ruske trupe nastavljaju ofanzivu.
- Neprihvatljivo da se jednostavno odreknemo teritorije, upravo zato se borimo - rekao je Sirski i dodao da bi svaki mir koji uključuje ustupanje teritorije bio "nepravedan i neprihvatljiv".
Načelnik je istakao da Ukrajina i dalje zavisi od zapadne vojne pomoći, posebno SAD, ali je rekao da se oslanja i na evropske saveznike u slučaju prekida američke podrške.
- Branimo ne samo sebe, već cijelu Evropu - naveo je Sirski.&nbsp;
Sirski je istakao da se "najžešće" borbe trenutno vode oko Pokrovska, Kupjanska, Limana i Guljajpolja, dok Ukrajina koristi i napade bespilotnim letjelicama na rusku infrastrukturu, uključujući naftne objekte i vojne ciljeve.
- Nema pauze. Pod okriljem pregovora, neprijatelj pokušava da zauzme što više naše teritorije - upozorio je Sirski i dodao da Moskva ne pokazuje znake smanjenja ofanzivnih operacija.&nbsp;

Sirski: Predaja teritorije bi bila neprihvatljiva

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Njemačko Ministarstvo za ekonomiju i energetiku je danas najavilo da će 100 miliona eura preko državne banke KfW uplatiti u Fond za podršku energetici Ukrajine (UESF), u kojem je već 1,3 milijarde eura.
Kijev će tako finansirati rezervne djelove i opremu za uništenu energetsku infrastrukturu.
- Nećemo ostaviti ukrajinski narod na cjedilu. Zaštita snabdijevanja energijom znači zaštitu ljudi - rekla je ministarka ekonomije Katerina Rajhe.
U svjetlu nedavnih istraga ukrajinskih antikorupcijskih vlasti, Rajhe je rekla da će KfW cstrogo osigurati poštovanje svojih propisa.&nbsp;
- Ministarstvo kontinuirano prati pravilno korporativno upravljanje ukrajinskih energetskih kompanija - dodala je ministarka.
Pored još jednog nedavnog paketa pomoći od 60 miliona eura, njemački doprinos UESF će ove godine dostići ukupno 550 miliona eura, što je najveći pojedinačni doprinos tom fondu, navelo je Ministarstvo.
Berlin, glavna evropska podrška Kijevu, obećao je 11,5 milijardi eura vojne pomoći tokom 2026. godine, prenio je pariski Le Mond.

Berlin obećao još 100 miliona eura pomoći energetici Ukrajine

Bijela kuća je potvrdila da će se 4. decembra u Miamiju specijalni izaslanik SAD-a Stiv Vitkof sastati sa šefom ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustemom Umerovim.
Sastanak se održava dva dana nakon što je Vitkof u Moskvi 2. decembra proveo gotovo pet sati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pregovori za koje Kremlj tvrdi da nisu donijeli "kompromis" o okončanju rata u Ukrajini.
Američki predsjednik Tramp rekao je da su razgovori - kojima je prisustvovao i njegov zet Džared Kušner - bili "razumno dobri", ali je dodao da je prerano reći šta će se dogoditi jer "za tango je potrebno dvoje".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibhia rekao je da Rusija mora "okončati krvoproliće" i optužio Putina da "gubi svjetsko vrijeme".
Očekuje se da će američki predstavnici 4. decembra informirati ukrajinsku delegaciju o svojim razgovorima s Putinom, izvijestili su američki mediji.
Američki specijalni izaslanik Vitkof i zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džered Kušner planiraju se sastati s glavnim ukrajinskim pregovaračem Rustemom Umerovim na Floridi, prema izvještajima medija, uključujući Njujork Tajms i CBS News, pozivajući se na Bijelu kuću.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije je najavio planove za nove razgovore s američkim predstavnicima.
- Pripremamo sastanke u Sjedinjenim Državama - nakon što se američki tim vrati iz Moskve i nakon relevantnih konsultacija u Vašingtonu - Rustem Umerov, Andrii Hnatov, zajedno s ostatkom pregovaračkog tima, nastavit će razgovore s izaslanicima predsjednika Trampa- rekao je Zelenski u svom večernjem video obraćanju 3. decembra.
Na svom šestom sastanku s Putinom u utorak, Vitkof je objasnio status američkih razmatranja za mir u ratu u Ukrajini.
Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je nakon petosatnog sastanka da nije postignut kompromis. Rusija vodi destruktivni rat protiv Ukrajine više od tri i po godine.

Nastavljaju se razgovori Ukrajine i SAD-a na Floridi

Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je danas, nakon sastanka kabineta u Bijeloj kući da rat u Ukrajini nije američki rat, prenijeli su američki mediji.
- To nije naš rat, to nije predsjednikov rat. To se nikada ne bi dogodilo da je Donald Tramp bio predsjednik. On je jedini lider na svijetu koji može da pomogne da se to okonča - rekao je Rubio, prenosi Sky News.
Tramp je ranije danas na sjednici kabineta rekao da SAD više ne učestvuju finansijski u ratu u Ukrajini i da se njegova administracija fokusira na diplomatsko okončanje rata.
On je optužio bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da je "dijelio milijarde dolara kao bombone", navodeći da je "ogroman dio" pomoći bio isporučen u gotovini, a ostatak u opremi.
Tramp je naglasio da njegova administracija ne daje besplatnu vojnu pomoć.

Rubio: Rat u Ukrajini nije američki rat

Rusija tvrdi da je zauzela strateški grad u ukrajinskoj regiji Donbas, što je, čini se, tempirano za ključni sastanak Kremlja s američkim zvaničnicima koji dolaze u Moskvu u pokušaju da se finalizuje mirovni sporazum.
Ukrajinski zvaničnici su negirali ovu tvrdnju, koju je visoki ruski vojni komandant iznio predsjedniku Vladimiru Putinu u videu objavljenom 1. decembra.
Ukrajinski vojni korpus koji se bori u Pokrovsku rekao je Rojtersu 2. decembra da ukrajinske snage drže sjeverni dio grada, dok istovremeno izvode napade na jugu, gdje prevladavaju ruske trupe.
Putin treba ugostiti specijalnog izaslanika Bijele kuće Stiva Vitkofa kasnije 2. decembra, usred niza napora da se pronađe rješenje za okončanje skoro četverogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine.
Vitkofovov šesti sastanak s Putinom od januara - uslijedio je nakon objavljivanja mirovnog plana koji su sastavile SAD, a koji se smatrao izuzetno povoljnim za Rusiju. Ukrajinski zvaničnici su se požurili, sastajući se s visokim američkim zvaničnicima u Ženevi i pokušavajući ublažiti ruske tvrdokorne stavove.
U videu koji je objavio Kremlj, prikazan je vrhovni ruski vojni komandant, general Valerij Gerasimov, kako detaljno opisuje nedavne dobitke ruskih snaga na ratištu. Ukrajina se mjesecima bori da zadrži ruske trupe, posebno oko gradova Kupjanska na sjeveru i Pokrovska na jugu.
Koristeći stari ruski naziv za Pokrovsk, Gerasimov je ustvrdio da su ruske snage konačno zauzele grad.
- Želim da vam se zahvalim na rezultatima vašeg rada u vezi s Krasnoarmejskom, i vama i cijeloj komandi i osoblju borbene grupe - rekao je Putin Gerasimovu.
Njihov sastanak je navodno održan 30. novembra, ali je video objavljen 1. decembra - uoči Vitkofove posjete.
Rusija je rutinski tvrdila da je ostvarivala ključne pobjede na bojnom polju u Ukrajini, tvrdnje koje su se pokazale ili preuranjenim ili potpuno lažnim. Gerasimov je nedavno izjavio da je Rusija opkolila snage u Kupjansku, što nije bilo istina.
Jedna od glavnih ukrajinskih jedinica koje brane Pokrovsk, 7. korpus za brzi odgovor Zračno-desantnih snaga, saopštila je da kijevske trupe "nastavljaju zadržavati" rusku ofanzivu.
Vojnik Sedmog korpusa za brzi odgovor Ukrajine hoda iza kopnenog drona u snimku objavljenom 4. novembra iz istočnog grada Pokrovska.
Ranije 1. decembra, predsjednik Volodimir Zelenski, na sastanku u Parizu s francuskim liderom Emanuelom Makronom, priznao je ruski napredak.
- Svakako, Rusija napreduje; svakako, Rusija provodi nekoliko ofanzivnih akcija i operacija. Nijedna od ovih operacija nije bila uspješna - rekao je na konferenciji za novinare.
Dodaje da se u Pokrovsku i drugim područjima vode teške bitke.&nbsp;
- Na primjer, naši momci imaju više uspjeha u području Kupjanska. Iako Rusija tvrdi da je zauzela Kupjansk, mi smo gotovo sve otjerali iz grada -naveo je Zelenski.

Rusija tvrdi da je zauzela ključni grad u Donbasu, uoči sastanka Putina i američkog izaslanika

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je zauzimanje strateški važnog ukrajinskog grada Pokrovska omogućilo ruskoj vojsci "napredak u ostvarenju zadataka" ofanzivnih operacija u Ukrajini, prenijeli su ruski državni mediji.
Putin se u nedjelju pojavio u vojnoj uniformi prilikom posjete komandnom mjestu, ističući da je riječ o, kako ga naziva, "važnom pravcu".
Prema navodima ruskih agencija, Putin je poručio da je osvajanje Pokrvoska i Vovčanska bilo od presudnog značaja za nastavak onoga što Moskva i dalje naziva "specijalnom vojnom operacijom", uprkos tome što invazija na Ukrajinu traje više od tri i po godine.
- Ruske oružane snage sigurno imaju inicijativu i nastavljaju da ispunjavaju zadatke operacije, napredujući praktično na svim smjerovima - rekao je Putin, dodajući da Ukrajina navodno nije u stanju odgovoriti na ruske prodore.
Posebno je istakao događanja na jugu zemlje, tvrdeći da ruske snage bilježe uspjehe u Zaporoškoj oblasti.
Putin je u obraćanju govorio i o velikim gubicima ukrajinske vojske, nazivajući ih "tragedijom ukrajinskog naroda". Naglasio je da je, prema ocjeni Moskve, "inicijativa u potpunosti u rukama ruskih Oružanih snaga duž cijele linije kontakta".
Kijev nije odmah komentarisao Putinove navode, dok se borbe u istočnim i južnim oblastima nastavljaju bez naznaka smirivanja.

Putin u vojnoj uniformi održao govor i najavio nove operacije: "Imamo Pokrovsk i Vovčansk"

Napadač plavskog Jezera Đorđe Maksimović sa devet golova zauzima prvo mjesto na listi strijelaca Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige, u takmičenju za Trofej Radija Crne Gore.
Gol manje, nakon 18. kola, ima Balša Sekulić iz barskog Mornara, golgeter Petrovca Adnan Bašić upisao je šest, a po gol manje njegov klupski drug Žarko Popović, Andrija Ražnatović iz Sutjeske i Asmir Kajević iz Dečića.
Po četiri puta u listu strijelaca upisali su se Armin Bošnjak iz Arsenala, igrači Mladosti Lazar Knežević, Anđelko Jovanović i Balša Mrvaljević, Balša Radusinović iz Dečića, Lazar Mijović i Danilo Vukanić iz Budućnosti, Milivoje Raičević i Ognjen Rolović iz Jezera, Savo Arambašić iz Petrovca, Stefan Denković iz Mornara i Žarko Korać iz Jedinstva.
Prvi trofej Radija Crne Gore, u sezoni 2013/14, osvojio je Stefan Mugoša u dresu Mladosti.&nbsp;
U narednih 11 godina zaslužili su ga golgeteri Sutjeske Goran Vujović, Igor Ivanović, Marko Ćetković, Božo Marković i Tajron Konrad, igrači Mladosti Marko Šćepanović i Zoran Petrović, napadač Zete Nikola Krstović, Adnan Bašić iz Petrovca i Žarko Korać iz Jedinstva.&nbsp;

Maksimović na čelu liste strijelaca

- Mislim da su ovom pobjedom pokazale zašto su lavice. Mislim da samo ova ekipa može na ovakav način da se vrati nakon onakvog poraza od 18 razlike protiv Njemačke - naglasila je Lazović.
Sve je, dodaje, bilo izuzetno.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ffenomenalne-lavice-i-izdanje-za-pamcenje-crna-gora-deklasirala-srbiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Svaka čast djevojkama, hvala im za osjećaj koji su mi pružile. Svaka im čast - naglasila je Lazović.
Ona vjeruje kako Njemačka neće dati Španiji priliku da pobijedi.
- Ipak, ni Španija se neće lako predati. Ali, bitno je da smo došle do toga da smo uradile ono što je do nas - zaključila je Lazović.

Lazović: Mislim da samo ova ekipa može ovako da se vrati, hvala igračicama, svaka im čast

Dva organizatora maratona održanog u Iranu uhapšena su pošto neke od trkačica nisu nosile obavezan hidžab, islamsku maramu koja pokriva glavu i vrat, saopštilo je u subotu iransko pravosuđe.
- Uprkos prethodnim upozorenjima u vezi s potrebom da se poštuju važeći zakoni i propisi zemlje, kao i vjerski, običajni i profesionalni principi... događaj je održan na način koji je kršio javni red i pristojnost - prenio je navode lokalnog tužilaštva medij Mizan.
Dodaju da, uzimajući u obzir prekršaje koji su se dogodili i na osnovu zakona i propisa, podnijeta je krivična prijava protiv zvaničnika i agenata koji su organizovali ovaj događaj.
Mizan je naveo da su "dva glavna organizatora takmičenja uhapšena po nalozima".
- Jedan od uhapšenih je zvaničnik u slobodnoj zoni Kiš, a drugi radi za privatnu kompaniju koja je organizovala trku - dodaje taj mediji.
U izvještaju nije jasno navedeno da li su oni u zatvoru, mada je navedeno da je nad njima određen "sudski nadzor". Takođe, zasad nije poznato koliko je žena prekršilo zakone o hidžabu.
Maraton je održan dan ranije na jugozapadnom iranskom ostrvu Kiš, privukavši oko 5.000 učesnika u odvojenim muškim i ženskim trkama.
Kiš se nalazi u zoni slobodne trgovine u Persijskom zalivu. U nastojanju da se privuku turisti u trgovačke zone i na plaže, u toj zonu se zakoni o pokrivanju glave sprovode manje strogo.
Nošenje hidžaba je u Iranu zakonska obaveza još od vremena poslije Islamske revolucije 1979. godine i za kršenje tih zakona su predviđene duge zatvorske kazne, novčane kazne i zabrane putovanja. Zakone često sprovodi takozvana policija za moral.
<h2>Smrt Mahse Amini</h2>
Međutim, posljednjih godina, sve veći broj žena i djevojaka prestaje da se pokriva u javnosti, posebno u velikim gradovima, direktno prkoseći klerikalnim vladarima konzervativne islamske zemlje.
Do preokreta je došlo 2022. poslije smrti u pritvoru Mahse Amini, mlade žene koja je uhapšena zbog kršenja zakona o hidžabu, što je izazvalo proteste protiv establišmenta koje su predvodile žene i koji su potresli zemlju.
Poslanici s tvrde linije reagovali su jačanjem mjera za sprovođenje Zakona o hidžabu i čednosti. Ipak, u oprezu da ne izazove nemire, Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana kasnije je obustavio sprovođenje najoštrijih elemenata zakona.
Član iranskog Savjeta za svrsishodnost, koji služi kao savjetodavno tijelo vrhovnom vođi zemlje, rekao je da pojačani zakoni o hidžabu nisu primjenljivi.
Mohamed Reza Bahonar je u oktobru rekao novinarima da u suštini "ne postoji obavezni zakon o hidžabu na snazi", što je izazvalo negodovanje među tvrdokornim pristalicama, ali je odražavalo situaciju na terenu u većini većih gradova.
To pitanje je stvorilo podjelu između poslanika s tvrde linije i onih umjerenijih. Predsednik Masud Pezeškijan – koga mnogi smatraju umjerenim – odbio je da ratifikuje zakon usvojen u parlamentu kojim bi se uvele strože kazne za žene koje ignorišu kodeks oblačenja.

U Iranu uhapšeni organizatori maratona nakon što trkačice nisu nosile hidžab

Na početku dana u Dortmundu bilo je 33:17 (13:9). Pritom, teško je sjetiti se kada su "lavice" bile tako moćne u odbrani kao danas.&nbsp;
Tako su "lavice" uradile ono što je do njih – potrebna pobjeda je izborena, a sada ostaje da čekamo ishod duela Njemačke i Španije, koji će početi u 18:00 časova. U slučaju da Španjolke ne iznenade selekciju domaćina, naša reprezentacija biće u četvrtfinalu, gdje će je čekati Norveška ili Brazil.
O današnjoj utakmici najbolje govori rezultat. Kada je bilo najpotrebnije - "lavice" su odigrale briljantno. Od početka do kraja smo pratili totalnu dominaciju naše selekcije, pri čemu je utakmicu života odigrala Armel Atingre. Upisala je čak 18 odbrana, skinula dva sedmerca i postigla gol.
Izvrsna je bila i Dijana Trivić, naročito u drugom dijelu. Meč je završila sa devet postignutih golova.
U nastavku možete ispratiti kako je tekao današnji susret.
Drugo poluvrijeme
60' - Gotov je meč u Dortmundu. Slobodno možemo reći i - najbolja utakmica crnogorskih rukometašica, ne samo na ovom Svjetskom prvenstvu.&nbsp;
55' - Ne zaustavljaju se naše igračice. Bulatović pogađa i na semaforu je 30:15.
55' - U završnih pet minuta Crna Gora ulazi uz vođstvo 29:15.
50' - Jelena Vukčević pogađa za 27:14, a onda još jednom za 14 razlike.
49' - Armel Atingre upisuje 16. odbranu. Čudo na našem golu.
47' - Na jednoj strani gol Cvijić iz sedmerca, na drugoj Brnović iz igre i rezultat je 26:14. Sada već možemo konstatovati - ono što je bilo do nas, urađeno je. Čekamo šta će napraviti Njemice protiv Španije.
46' - Godeč nas vodi na plus 11, a onda Vukčević pogađa za 25:13.
46' - Atingre brani još jedan sedmerac - drugi danas. Ukupno 15 odbrana.
45' - Osmi gol Dijane Trivić. Opet vodimo 10 razlike.
44' - Trivić postiže još jedan gol, a Cvijić uzvraća iz sedmerca za 22:13.
42' - Cvijić smanjuje na 21:12. Ali, čini se kako bi u Dortmundu trebalo da se dogodi čudo pa da Crna Gora ne dođe do neophodna dva boda.
42' - Vjerovali ili ne - deset razlike. Pletikosić i Trivić za 21:11.
40' - Marija Marsenić brani sedmerac. Naše golmanke briljiraju danas.
39' - Bulatović nas vraća na plus osam.
38' - Ponovo pogađa Trivić, koja je maestralno krenula u nastavku. 18:11. A onda - nova odbrana Atingre.
37' - Nakon čitavih sedam minuta, Srbija daje prvi gol u nastavku. Skrobić za 17:10. Odmah potom Krpež Sležak smanjuje na 17:11.
36' - Sada smo sa dvije igračice manje. Ali ni to Srbija ne koristi - 13. odbrana Atingre.
34' - Trivić još jednom. Plus osam. 17:9.
33' - Ne mogu igračice Srbije do gola, ali možemo mi - Trivić sa krila za 16:9.
32' - Pogađa Jauković, sada je 15:9. Odlično ulazimo i u drugo poluvrijeme.
31' - Počeo je drugi dio susreta, i to 11. odbranom Atingre. Koristimo to na najbolji način - Trivić pogađa za 14:9.
Prvo poluvrijeme
30' - Bulatović za 13:8. Ipak, brzo smanjuju suparnice. Rezultatom 13:9 završeno je prvo poluvrijeme.
29' - Pletikosić i Garović pogađaju - 12:8.
29' - Pletikosić se treći put upisuje u strijelce, ali odmah odgovara Cvijić. 11:7.
28' - Jovović iz sedmerca smanjuje na četiri razlike.
27' - Atingre pogađa sa gola na gol! 10:5.
26' - Crna Gora ne koristi dvije igračice više, pri čemu je prethodno poništen gol koji je za Srbiju postigla Cvijić.
25' - Atingre upisuje još dvije odbrane i ima ih devet. No, Vukčević iz sedmerca pogađa prečku, te ostaje 9:5.
23' - Vukčević je precizna iz sedmerca - 9:5.
22' - Radosavljević se upisuje u strijelce i sada je 8:5.
20' - Skrobić smanjuje, ali Bulatović odmah pogađa za 8:4.
19' - Golova nema već četiri minuta, ali to svakako odgovara više našoj selekciji.
16' - Risović je odbranila šut iz sedmerca Đurđine Jauković.
14' - Pletikosić. Drugi današnji gol za 7:3.
13' - Koristi Srbija nešto slabiji interval naših igračica u napadu. Smanjuju na 6:3 golom Cvijić.
11' - Radević smanjuje na 6:2.&nbsp;
10' - Nakon trećine prvog poluvremena, na semaforu je 6:1.
9' - Brnović je lobovala golmanku Risović, sada je 5:0.
8' - Đurđina Jauković se upisuje u strijelce za 4:0, a onda nova odbrana Atingre.
8' - Skida Atingre i zicer. Njen učinak je pet od pet. I dalje je 3:0.
7' - Još jedna odbrana Atingre. Izuzetna je naša golmanka na početku meča.
6' - Atingre brani i sedmerac! Šutirala je Krpež Šlezak, ali je naša golmanka 'pročitala'.
5' - Sjajno za sada igra naša selekcija u odbrani, ali i u napadu - Pletikosić za 3:0.
4' - Bulatović za 2:0, prije toga vidjeli smo i novu odbranu Atingre.
3' - Povela je Crna Gora. Prvi gol postiže Trivić.
2' - Obje selekcije počele su žestoko u odbrani, Atingre je upisala prvu odbranu, 0:0 je i dalje.
0' - Počela je utakmica u Dortmundu.
<h2>Jauković: Znamo Srbiju, nema tajni; Cvijić: Crna Gora dobra i iskusna selekcija</h2>
Naša igračica Đurđina Jauković upozorila je prije utakmice da je Srbija jaka na svim pozicijama.
- Ja sam dosta kroz rumunsku ligu igrala protiv njih. Mislim da nema tajni, imaju odlične bekove, krila, mislim da su im golmani vjetar u leđa. Najbitnije je da izađemo na teren i damo sve od sebe - kazala je ona.
Reprezentativka Srbije Dragana Cvijić naglasila je kako dobro znaju kako igra naša selekcija.
- Gledali smo ih protiv Španije, Farskih Ostrva, znamo se dobro. Ili smo igrali sa Crnogorkama u klubovima ili 100 puta protiv njih. Znamo kako igraju, slično kao mi. Dobra, iskusna selekcija, Suzana Lazović je unijela novu energiju u reprezentaciju, uvela nešto novo, stavila svoj pečat. Poznajemo se, nema tu mnogo tajni. Očekujem meč na mali broj golova - kazala je Cvijić.
<h2>Srbija je na ovom SP osvojila bod više od nas</h2>
Crna Gora je u dosadašnjih pet mečeva na SP ostvarila tri pobjede i dva poraza. Srbija je, sa druge strane, imala tri pobjede, poraz i remi.
Nakon tih pet utakmica, Crna Gora ima gol razliku 146:146, a Srbija 140:146.
Neke od dosadašnjih utakmica obilježile su i golmanke dvije selekcije. Armel Atingre i Jovana Risović imaju identičan procentualni učinak - zaustavile su 31 odsto šuteva. U tom segmentu dominira mlada Marija Marsenić uz učinak od 40 procenata.
Pritom, čini se kako ključna prednost naše selekcije, makar kada je u pitanju statistika, jeste - Matea Pletikosić. Ona je ubjedljivo najbolja asistentkinja na turniru, pa bi od nje danas moglo zavisiti mnogo toga, kada je u pitanju naša igrau napadu.
Današnji program: CRNA GORA – Srbija (15:30), Njemačka – Španija (18:00), Farska Ostrva – Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, Španija 4, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Island 0.

Fenomenalne "lavice" i izdanje za pamćenje: Crna Gora deklasirala Srbiju

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: ukrajina