NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;
Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;
Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;
Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".
Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;
Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Rusija će nastaviti sa testiranjem hipersonične rakete koju je dan ranije ispalila na Ukrajinu i započeti serijsku proizvodnju novog sistema - rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da danas u svijetu ne postoji protivmjera na takvu raketu, niti sredstva za njeno presretanje.
- Nastavićemo sa testiranjem ovog najnovijeg sistema. Neophodno je uspostaviti serijsku proizvodnju - rekao je Putin na sastanku sa zvaničnicima Ministarstva odbrane i vojno-industrijskog kompleksa, prenosi Rojters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da Ukrajina radi na razvoju novih tipova protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila novim rizicima nakon ruskog raspoređivanja nove rakete srednjeg dometa.
Putni je ranije rekao da je ispaljivanje novog projektila odgovor na "agresivne akcije" NATO-a i ukrajinsku upotrebu raketa koje je isporučio Zapad za napade unutar ruske teritorije.

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

Rusija je rano jutros pokrenula veliki raketni napad na Ukrajinu koji je nanio štetu u najmanje dva regiona, saopštile su ukrajinske vazdušne snage i regionalni čelnici. 
 
Ruski napad, koji je uključivao upotrebu interkontinentalne balističke rakete, dolazi samo nekoliko dana nakon izvještaja da je Ukrajina koristila britanske projektile i sisteme ATACMS proizvedene u Sjedinjenim Američkim Državama za napad na vojne ciljeve dublje unutar Rusije. 
 
Glavna meta ruskog napada bio je jugoistočni region Dnjepropetrovsk, najvažniji industrijski region Ukrajine, i njegov glavni grad Dnjepar. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, cijela država je bila nekoliko sati pod uzbunom za napad. 
 
Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je pored ICBM-a, Rusija lansirala hipersoničnu raketu Kh-47M2 Kinzhal i sedam podzvučnih krstarećih raketa Kh-101. 
 
Kako se navodi, ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je šest projektila Kh-101. 
 
Guverner regiona Serhij Lisak naveo je u objavi na Telegramu da je njegova regija podnijela najveći teret ruskog napada. 
 
- Od ranog jutra, agresor je masovno napao našu regiju - naveo je Lisak, dodajući da preliminarne informacije pokazuju da je oštećen industrijski objekat u glavnom gradu regije Dnjepru, gdje su napadom izazvana dva požara. 
 
Eksplozije su takođe prijavljene u Kremenčuku, u centralnoj Poltavskoj oblasti. 
 
Pretpostavlja se da je upotreba velikog broja sofisticiranih projektila od strane Moskve, za razliku od uobičajenih napada bespilotnim letjelicama, odgovor na to što je Ukrajina dobila odobrenje da koristi neke raketne sisteme dugog dometa koje je donirao Zapad za napad dublje u Rusiju.

Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu u napadu na Ukrajinu

Propagandni manevar je potez predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da izmijeni doktrinu o nukleranom naoružanju. U stvarnosti, ništa se novo ne dešava, osim u medijima, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, vojni analitičar, Aleksandar Radić.
Sedmice pred nama biće burne, smatra Radić, jer se sve strane učesnice rata u Ukrajini pozicioniraju, a vode se i javni ili tajni razgovori o tome kako obustaviti borbena dejstva.
- Administracija američkog predsjenika Džozefa Bajdena je u posljednjim sedmicama postojanja podigla nivo uloga, odlukom da konačno ukrajinska vojska može da koristi rakete velikog dometa. Te rakete su dosad mnogo puta lansirane na ruske položaje, ali unutar teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine. Rusi su odgovorili burno. Ali, mislim da su njihovi interesi, prije svega, propagandni. Čeka se inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa u januaru i zlatna je to prilika za Moskvu da sada pokaže zube, da pokaže da je spremna da radikalno odgovori na izazov - kaže Radić.
Vjeruje da je riječ o političkim porukama i, kako kaže, propagandnoj mašini.
- Neće doći do nuklearnog rata u ovom trenutku. Teatralno potpisivanje izmjena doktrine, koje definišu upotrebu nuklearnog oružja s ruske strane, zapravo je verifikacija dokumenta koji je usvojen prije nekoliko mjeseci. Sada je bila zgodna prilika da se pošalje poruka da je Rusija spremna na sve ako treba, čak i na upotrebu nuklearnog oružja. Zato valjda i služi to nuklearno oružje, da bude jedna jasna prijetnja - ocijenio je Radić.
Vojni analitičar podjseća da su Ukrajinci još od aprila koriste rakete ATACMS, dometa 300 kilometara, za uništavanje ruske infrastrukture.
- Njihov maksimalni domet je 300 kilometara. Bitno je reći da se koristi fraza - dugi domet. Strogo terminološki gledano, to dugi domet nije, ali je svakako više od u odnosu na ukrajinske kapacitete. Takve rakete koriste od ljeta 2022. godine. Postepeno su dobijali one sa dometom od 70, pa 165, pa 300 kilometara. Dakle, suštinske promjene nema - istakao je Radić.
Dok Putin, propagandnim manevrima, stvara sliku Rusije u punoj snazi, koja u ratu koristi sve što može, šire se i teorije zavjere. Jedna od njih je potekla od, kako kaže, putinofila sa prostora Balkana.
- Jako vole da pričaju o tome kako se ratuje sa malo resursa. Zapravo, koliko ruska vojna industrija napravi raketa, koje imaju domet do ukrajinskih gradova, toliko se pošalje na narod. To se radi u talasima, kako se skupi izvjesna količina raketa, tako se dejstvuje po dubini Ukrajine. Naravno, traže se mjesta gdje se nalaze sredstva dostavljena od NATO-a, gdje se vodi obuka, gdje je razmještaj raketnih sistema protivvazdušne odbrane velikog dometa. Tuče se po vojnoj industriji, ali desi se da nekada te rakete padnu i na civilne objekte. Činjenica je da dinamika napada po dubini Ukrajine presudno zavisi od količine raketa koju ruska vojska ima. I po tom pitanju, ne može da se dogodi nešto spektakularno novo. Ali, može u medijima! Može da se podigne propagandna slika. Jedino što bi zaista bio izazov za Moskvu je ako Kijev pronađe sredstvo za rušenje Krimskog mosta, za Ruse strateški vrijedne komunikacije i ponosa - ocjenjuje Radić.
Podsjeća da su Ukrajinci bezuspješno pokušavali da unište Krimski most kamionom bombom, dronovima, čamcima sa eksplozivom na daljinsko upravljanje. Na stolu je, kaže, i opcija da dobiju rakete koje bi im omogućile da ponovo pokušaju da sruše most. Kada bi se to desilo, ne bi, kaže Radić, bio presedan jer je ratu bilo poniženja za obje strane, poput potonuća krstarice Moskva, komandnog broda Crnomorske flote.
Radić vjeruje da nije slučajno to što se gotovo istovremeno uz radikalizaciju prijetnji pojavljuju informacije o primirju. Tako se, smatra, stvara slika da je Rusija odlučna da upotrijebi nuklearno naoružanje, ako pregovori ne budu u smjeru koji želi.
- Rusija želi da ostane tamo gdje je sada sa svojim vojnicima. Opravdanje za ulazak u rat, pored ostalog, bilo je odbacivanje NATO-a sa granica. Rusija je u prilično neobičnoj situaciji da je poslije 1000 dana rata, zapravo, sada NATO mnogo jači. Izvjesno je da će NATO snage ući u Ukrajinu, ali da će pitanje - hoće li Ukrajina postati članica ili ne – ostati otvoreno - smatra vojni analitičar.
Radić vjeruje da format NATO nije doveden u pitanje, osim ako Tramp ne zatraži neku vrstu distanciranja. Vjeruje da je mnogo bitnija za Evropu ideja da nacionalne vojske postanu mnogo brojnije i jače.
- Prošlo je vrijeme kad se vjerovalo u to da će Evropa da šalje ekspedicione snage negdje daleko. Priča o konvencionalnim sukobima je pred nama i u tom kontekstu možemo očekivati da će drastično da se povećaju budžeti vodećih evropskih zemalja, što će povući i ostale da se uvede obavezno služenje vojnog roka - smatra Radić.
Govoreći o pozicioniranju budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, Radić kaže da je jasno da će njega zanimati Kina, pacifički teren.
- Kinezi nijesu nevini u toj priči, oni grade nosače aviona, žele da izađu sa flotom otvorenog mora na okeane, žele da zaštite ono što smatraju da njima pripada. To ih dovodi u konflikt sa zemljama oko njih, ali i sa Amerikancima koji su njihovi saveznici. Biće mnogo više priča o Dalekom istoku, a Evropa će morati da se bavi sobom u okviru formata koji smo dosad prepoznavali, i da vidi kako će eventualne strahove od nesigurne budućnosti rješavati na formatu komunikacije između evropskih zemalja, sa puno manje oslonca na Amerikance - zaključio je Radić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

Ambasade Grčke, Italije i Španije u Kijevu danas su zatvorene za javnost, nakon što su tokom noći u ukrajinskoj prijestonici nekoliko puta aktivirani zvučnici za vazdušni napad.
Grčka ambasada u Kijevu je za SiEnEn (CNN) saopštila da će biti zatvorena u srijedu iz „bezbjednosnih razloga“.
Španska ambasada u Kijevu takođe je zatvorena danas, nakon što je primila informacije o mogućem velikom vazdušnom napadu na grad, izvestio je španski medij EFE. SiEnEn (CNN) je zatražio komentar od španske ambasade.
Ambasada Italije je takođe zatvorena za javnost zbog „mogućeg visokointenzivnog vazdušnog napada“, kako je navedeno na njihovom sajtu, iako ostaje operativna.
Odluka Grčke, Italije i Španije – tri članice NATO-a – da zatvore svoje ambasade dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države uputile upozorenje tokom noći da su primile informacije o mogućem velikom ruskom vazdušnom napadu na Kijev.
Američka ambasada je svojim zaposlenima savjetovala da nađu skloništa, dok je američkim građanima preporučeno da budu spremni da se odmah sklone u slučaju da bude oglašena vazdušna uzbuna, prema obavještenju na njihovom sajtu.
Zvuk dronova i aktivirane vazdušne odbrane mogli su se čuti širom prijestonice tokom noći, uključujući i u centru grada, izvijestila je SiEnEn (CNN) ekipa u Kijevu.

Nakon SAD, ambasade Grčke, Italije i Španije obustavile rad u Kijevu

Sjedinjene Države će uskoro obezbijediti protivpješadijske mine Ukrajini, potvrdio je američki zvaničnik kasno u utorak, u potezu koji je uslijedio nakon prve ukrajinske upotrebe balističkih raketa dugog dometa koje su isporučile SAD u napadu na Rusiju, piše Glas Amerike.
Zvaničnik je rekao da su Sjedinjene Države tražile od Ukrajine preuzimanje određenih obaveza u vezi sa upotrebom mina, uz očekivanje da će one biti raspoređene samo na ukrajinskoj teritoriji u oblastima u kojima ne žive ukrajinski civili.
Zvaničnik je takođe ukazao na funkciju mina, za koje su rekli da im je potrebna baterija za rad i da neće moći da se detoniraju nakon što se baterija isprazni, poslije perioda od nekoliko sati do nekoliko sedmica.
Ukrajinske snage pogodile su skladišta municije u ruskoj oblasti Brjanska prije zore u utorak koristeći rakete dugog dometa koje su ukrajinski zvaničnici dugo tražili od zapadnih saveznika, kako bi gađali područja koja Rusija koristi za pripremanje svojih svakodnevnih talasa napada raketama i dronovima na ukrajinske gradove.
Dvije strane su dale oprečna saopštenja o efikasnost napada, koji je uslijedio dva dana nakon što je objavljeno da je predsjednik SAD Džo Bajden preokrenuo američku politiku i odobrio upotrebu raketa većeg dometa protiv Rusije, čiji je rat protiv Ukrajine stigao do 1.000. dana trajanja.
Dva američka zvaničnika potvrdila su u utorak Glasu Amerike da se politika kojom se Ukrajincima zabranjuje da koriste oružje dugog dometa koje su obezbijedile SAD za gađanje vojnih ciljeva duboko u Rusiji "promijenila".
Rusko ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da su "ukrajinske oružane snage sinoć napale objekat u regionu Brjanska" sa šest raketa ATACMS, ali da su njihove snage oborile pet raketa i oštetile šestu. Rečeno je da su komadići eksplodiranih raketa izazvali požar u vojnom objektu, ali da nije bilo žrtava.
Generalštab ukrajinske vojske objavio je na Fejsbuku da su njihove snage "nanijele štetu" nastalu u požaru koji je izbio na "skladištima sa municijom za vojsku ruskih okupatora" u Brjansku, oko 100 kilometara od ukrajinske granice.
Napad je izazvao "12 sekundarnih eksplozija i detonacija u području mete", navodi se u saopštenju, u kom se ne precizira da je korišćen ATACMS. Ali jedan ukrajinski zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, potvrdio je upotrebu američkog sistema naoružanja.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FGeneralStaff.ua%2Fposts%2Fpfbid02AByHjdfx3Us8jPZsWNTDeMvTRvarnHoApKSRk8HxoZAnTk36tKAfJxtJXmezCuyTl&show_text=true&width=500" width="500" height="586" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>
Početni cilj koji je gađan raketnim sistemom dugog dometa bio je na daleko manjoj udaljenosti od maksimalnog dometa raketnog sistema, koji iznosi 300 kilometara. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio od SAD odobrenje za upotrebu takvih sistema za pokretanje napada na vojne ciljeve duboko u Rusiji. Do nedjelje je, međutim, Bajden pružao otpor iz straha od eskalacije tenzija između Moskve i vojnog saveza NATO predvođenog SAD, čije četiri zemlje članice graniče sa Rusijom.
Bajden je navodno preokrenuo svoj stav nakon što je Sjeverna Koreja poslala oko 10.000 vojnika u Rusiju da se bore zajedno sa moskovskim snagama u ruskoj oblasti Kursk koju je Ukrajina zauzela u avgustu i koju još drži pod kontrolom.
Bajden odlazi sa funkcije za dva mjeseca i nije jasno kakav bi stav mogao da zauzme novoizabrani predsjednik Donald Tramp. Tramp je bio skeptik u pogledu kontinuirane američke vojne podrške Ukrajini, tvrdeći da će okončati rat pre nego što uopšte preuzme dužnost; međutim, Tramp nije ponudio nikakav javni plan o tome kako bi to uradio.
Pošto Ukrajina sada ima mogućnost da ispaljuje rakete dugog dometa na Rusiju, predsjednik Vladimir Putin je u utorak potpisao revidiranu nuklearnu doktrinu u kojoj se navodi da se konvencionalni napad na Rusiju od strane bilo koje nacije koju podržava nuklearna sila smatra zajedničkim napadom i da može izazvati nuklearni odgovor.
Kada je portparol Kremlja Dmitrij Peskov upitan da li je revidirana doktrina izdata kao odgovor na odobrenje američke rakete, on je rekao da je predstavljena "blagovremeno" i da Putin želi da je ažurira kako bi bila "u skladu sa trenutnom situacijom".
Kao odgovor, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi rekao je da Sjedinjene Države nisu iznenađene ruskim ažuriranjem svoje nuklearne doktrine, pošto je već nekoliko nedjelja Moskva signalizirala svoju namjeru da to učini. Portparol je rekao da SAD ne vide potrebu da mijenjaju svoj pristup.
- Ovo je više iste neodgovorne retorike iz Rusije, koju smo vidjeli u posljednje dvije godine - rekao je Kirbi.
U ruskoj doktrini se navodi da bi nuklearno oružje moglo da se upotrijebi u slučaju masovnog vazdušnog napada koji uključuje balističke i krstareće rakete, avione, bespilotne letilice i druga letilice.
U njemu se navodi da će se napad na Rusiju od strane nenuklearne sile uz "učešće ili podršku nuklearne sile" smatrati njihovim "zajedničkim napadom na Rusku Federaciju", što je definicija koja bi odgovarala savezu Ukrajine i SAD.
Ne precizira da li bi takav napad definitivno naišao na nuklearni odgovor.
Peskov je rekao da je cilj ažurirane politike da potencijalni neprijatelji shvate neizbježnost odmazde za napad na Rusiju ili njene saveznike.
Takođe se navodi da bi Rusija mogla da upotrijebi nuklearno oružje ako druga zemlja napadne Bjelorusiju, saveznicu Moskve.
<h2>U blizini linije fronta otkriven suzavac</h2>
Takođe u utorak, Ukrajina je pozvala na akciju nakon što je međunarodna organizacija za nadzor hemijskog oružja saopštila da je zabranjeni gas za kontrolu nereda CS, poznat i kao suzavac, pronađen u uzorcima ukrajinskog tla iz Dnjepropetrovske oblasti.
Rusija nije reagovala na izvještaj Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW), koja nikome nije pripisala krivicu za upotrebu hemikalije.
Konvencija o hemijskom oružju striktno zabranjuje upotrebu agenasa za kontrolu nereda, uključujući CS, kada se oni koriste kao "metod ratovanja“, odnosno u izvan kontrolisanja nereda, izvijestila je agencija Frans pres.
CS gas izaziva iritaciju pluća, kože i očiju.
Obje strane su jedna drugu optuživale za upotrebu hemijskog oružja u sukobu, a zapadni saveznici Ukrajine tvrde da je Moskva koristila zabranjeno oružje.
- Ruska upotreba zabranjenih hemikalija na bojnom polju još jednom demonstrira hronično rusko nepoštovanje međunarodnog prava - navodi se u saopštenju ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova.
OPCW je, međutim, naglasila da izvještaj "ne pokušava da identifikuje izvor ili porijeklo toksične hemikalije".

SAD šalju Ukrajini protivpješadijske mine

Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu Evropske unije (EU) - izjavio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na 1.000. dan ruske invazije na Ukrajinu.
To je rekao nakon sastanka ministara odbrane EU održanog u Briselu, dodajući da je ruska nuklearna prijetnja neodgovorna.
- To nije prvi put da Rusi prijete nuklearnim zaoštravanjem, što je potpuno neodgovorno - istakao je Borelj.
Visoki predstavnik EU je prije sastanka kazao da bi Evropljani trebalo da slijede primjer SAD i da dozvole napade na teritoriju Rusije raketama dugog dometa, koje šalju ukrajinskim snagama.
- Nadam se da će sve države članice slijediti američku odluku. Uvjeren sam da će Evropljani slijediti primer SAD i odobriti Ukrajincima da koriste to oružje za borbu protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borelj, koji je predsjedavao sastankom, njegovim posljednjim na kraju mandata na čelu evropske diplomatije.
Francuska je Ukrajincima isporučila rakete zemlja-vazduh srednjeg dometa Skalp, ne isključujući mogućnost da budu korišćene na ruskom tlu. Francuska, međutim, nikada nije potvrdila da li su takvi napadi već bili izvedeni, niti koliki je broj projektila dostavljenih Kijevu.
Berlin je, s druge strane, do sada odbijao da Kijevu isporuči rakete njemačke proizvodnje Taurus, dometa od 500 kilometara, iz straha od zaoštravanja sukoba sa Rusijom.
- Ništa se nije promijenilo u stavu Njemačke - rekao je danas ministar odbrane Boris Pistorijus po dolasku u Brisel.
Borelja, koji odlazi sa funkcije u decembru, će zamijeniti bivša premijerka Estonije Kaja Kalas.

Borelj: Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu EU

Komitet ministara Savjeta Evrope usvojio je Deklaraciju povodom 1.000 dana ruske agresije na Ukrajinu, poručujući da su inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje.
Rusija, kako se navodi u tekstu Deklaracije, 1.000 dana vodi agresorski rat protiv Ukrajine uz flagrantno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija i Statut Savjeta Evrope.
- Tokom 1.000 dana ukrajinski narod je pretrpio ogromna stradanja. Hiljade ukrajinske djece je ilegalno deportovano, hiljade nevinih civila je ubijeno ili povrijeđeno, a više miliona Ukrajinaca su bili primorani da napuste svoje domove - privremeno su raseljeni u Ukrajini i traže sklonište širom Evrope - ističu iz Komiteta ministara SE.
Dodaju da su već 1.000 dana inspirisani otpornošću i hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje i za sve one koji vjeruju u vrijednosti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.
- Već 1.000 dana mi u Savjetu Evrope pružamo Ukrajini višestruku podršku da pomognemo Ukrajini da se izbori sa dramatičnim posljedicama ruskog agresorskog rata - kazali su u Deklaraciji.
Iz Komiteta ministara SE poručuju da ostaju posvećeni podršci Ukrajini u njenoj borbi za slobodu, demokratiju, suverenitet i teritorijalni integritet unutar njenih međunarodno priznatih granica.
Nastaviće da rade sa njihovim međunarodnim partnerima na obezbjeđivanju rekonstrukcije i oporavka zemlje, a ostaće posvećeni i u namjeri da se Rusija smatra odgovornom za svoje zločine, kao i da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini.

Jasmina Beharovic

Komitet ministara SE: Inspirisani smo hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je odobrio ažuriranje nuklearne politike te države "Osnove državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja", a predsjednički ukaz i tekst samog dokumenta postavljeni su na rusku varijantu Službnenog glasnika, piše RIA Novosti. - Garantovano odvraćanje potencijalnog neprijatelja od agresije protiv Ruske Federacije i (ili) njenih saveznika jedan je od najviših državnih prioriteta. Obuzdavanje agresije obezbijeđeno je cjelokupnom vojnom moći Ruske Federacije, uključujući i nuklearno oružje - navedeno je, kako prenosi Danas, u dokumentu. Skaj njuz piše da je odluka da se promijeni ruska zvanična nuklearna doktrina u procesu već mjesecima, ali se čini da je Putin potpisao ove sedmice kao odgovor na odluku administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete dugog dometa duboko u Rusiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111911114_97878fa8dcb7f6e9436394e498af21c382fac36a939784280339e1815dec348b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111911114_97878fa8dcb7f6e9436394e498af21c382fac36a939784280339e1815dec348b" data-rendition-name="original" width="649" height="906" loading="lazy" alt="Ažurirani plan Rusije"> </figure>  Osnove državne politike sadrže sljedeće tačke: - Državna politika u oblasti nuklearnog odvraćanja je odbrambene prirode; – Rusija smatra nuklearno oružje sredstvom odvraćanja, čija je upotreba ekstremna i neophodna mjera; – Odvraćanje potencijalnog protivnika od agresije na Rusiju i njene saveznike jedan je od najviših državnih prioriteta; – Rusija može primeniti nuklearno oružje u slučaju agresije prema sebi ili Bjelorusiji koja stvara kritičnu prijetnju teritorijalnoj cjelovitosti; – Agresija bilo koje države iz vojne koalicije protiv Rusije ili njenih saveznika smatra se agresijom cijele te koalicije; – Agresija prema Rusiji ili njenim saveznicima od nenaoružane države, uz podršku nuklearne, smatra se zajedničkim napadom; – Rusija zadržava pravo da upotrijebi nuklearno oružje u odgovoru na upotrebu oružja masovnog uništenja protiv nje ili njenih saveznika; – Rusija sprovodi nuklearno odvraćanje protiv potencijalnih protivnika: država, blokova i saveza koji Rusiju smatraju neprijateljem; – Državna politika nuklearnog odvraćanja usmjerena je na održavanje potencijala nuklearnih snaga na nivou potrebnom za efikasno nuklearno odvraćanje; – Neodređenost za potencijalnog protivnika u pogledu obima i mjesta primjene nuklearnih snaga spada u principe nuklearnog odvraćanja; – Nuklearno odvraćanje ima za cilj obezbjeđivanje razumijevanja kod potencijalnog protivnika o neizbježnosti odmazde u slučaju agresije prema Rusiji; – Državna politika nuklearnog odvraćanja u slučaju vojnog konflikta garantuje prekid ratnih dejstava pod uslovima prihvatljivim za Rusiju; – Održavanje stalne spremnosti izdvojene jedinice snaga nuklearnog odvraćanja za primjenu spada u principe nuklearnog odvraćanja Rusije; – Rusija preduzima sve potrebne napore za smanjenje nuklearne prijetnje; – Postavljanje sredstava protivraketne odbrane (PVO) u svemiru od protivnika predstavlja prijetnju, koju nuklearno odvraćanje nastoji da neutralizuje; – Centralizacija upravljanja nuklearnim snagama, koje uključuju i one izvan teritorije Rusije, spada u principe nuklearnog odvraćanja; – Nuklearno odvraćanje obezbjeđuje postojanje snaga i sredstava Oružanih snaga Rusije sposobnih da nuklearnim oružjem nanesu neprihvatljivu štetu protivniku.

Putin odobrio ažuriranje nuklearne politike Rusije

Hiljadu dana, impresionirajući svijet svojom otpornošću, ukrajinski narod nastavlja da se odlučno odupire agresoru zarad nezavisne budućnosti, oslobođene diktature Kremlja - kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.
Ukrajina se, kako ističu, hiljadu dana odupire sveobuhvatnoj oružanoj agresiji Ruske federacije i vodi odlučnu borbu za svoju slobodu, državnost, teritorijalni integritet i mogućnost slobodnog razvoja i izgradnje budućnosti.
- Za to vrijeme bili smo svedoci prave hrabrosti branilaca ostrva Zminji, herojstva branilaca Azovstala, Bahmuta i drugih gradova i mjesta, neumornog rada dobrovoljaca, neviđene spremnosti ukrajinske vojske i civila da brane svaki komad ukrajinske zemlje. Istovremeno, cio svijet je bio šokiran strašnim zločinima ruske vojske u Buči, Jagidnom, Irpinju, Izjumu, Mariupolju i drugim gradovima, uništenjem Kahovske HE, strijeljanjem ukrajinskih ratnih zarobljenika i civila, namjenskim uništavanjem stambenih zgrada, škola, bolnica i drugih objekata civilne infrastrukture - navodi se u saopštenju.
<blockquote>Ruske okupacione snage čine ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ubijaju civile, muče i pogubljuju ratne zarobljenike</blockquote>
Najveći agresivni rat koji je Rusija pokrenula na evropskom kontinentu od Drugog svjetskog rata, kako su ocijenili, uništio je međunarodni bezbjednosni sistem.
- Ostvarujući pravo na samoodbranu na osnovu člana 51. Povelje UN, Ukrajina je oslobodila više od polovine teritorija okupiranih od početka invazije u punom obimu, uništila stotine hiljada vojnika okupatorske vojske, desetine hiljada vojne opreme i nastavlja borbu za oslobođenje privremeno okupiranih djelova Autonomne Republike Krim, grada Sevastopolja Donjecke, Zaporoške, Luhanske i Hersonske oblasti - ističu iz MVP Ukrajine.
Dodaju da, uprkos ratu u punom obimu, Ukrajina napreduje na putu ka pridruživanju EU i NATO-u, sprovodeći važne reforme, obezbeđujući makroekonomsku stabilnost i održavajući jedinstvo društva na tom putu, uključujući sve njihove ljude u inostranstvu. 
- Radimo na stvaranju uslova za njihov povratak kući - poručili su u saopštenju.
Rusku vojnu invaziju, kako su ocijenili, prate masovna kršenja međunarodnog prava, međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. 
- Ruske okupacione snage čine ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ubijaju civile, muče i pogubljuju ratne zarobljenike. Ukrajinski civili žive u uslovima stalnih napada navođenih vazdušnih bombi, projektila i dronova raznih vrsta ruske, severnokorejske i iranske proizvodnje. Rusija vodi hibridni rat ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijelog svijeta, koristeći hranu, energiju i druge resurse kao oružje. Rusija sprovodi velike kampanje dezinformisanja i sajber napade, pokušava da manipuliše javnim mnjenjem, širi haos i podjele u demokratskim društvima - navode u saopštenju.
Puna invazija Ruske federacije na Ukrajinu dokazala je, kako su naglasili, hitnost kombinovanja napora demokratskih država u suprotstavljanju širokom spektru hibridnih taktika Ruske federacije.
<blockquote>Ukrajina se nikada neće pokoriti okupatorima, a ruska vojska će biti kažnjena zbog kršenja međunarodnog prava</blockquote>
- Svakodnevni teror Rusije dokazuje da sadašnji pritisak na zemlju agresora nije dovoljan. Ukrajini je potrebna sposobnost da udara na vojne ciljeve na cijeloj teritoriji Ruske federacije. Rusija razumije samo silu. Ruska federacija nastavlja svoje namjerne napade na energetski sistem Ukrajine. Pozivamo međunarodne partnere da pomognu Ukrajini da ojača vazdušni štit za zaštitu kritičnih energetskih objekata, a međunarodne humanitarne organizacije da odgovore na zločinačke akcije Ruske federacije protiv civila - kazali su iz MVP Ukrajine.
Važno je, kako su naveli, dodatno povećati pritisak sankcija, posebno na ključne sektore ruske privrede, sa ciljem da se Ruskoj federaciji uskrate mogućnosti i resursi neophodni za proizvodnju naoružanja i vojne opreme koja se koristi za nastavak rata.
- Ukrajina se nikada neće pokoriti okupatorima, a ruska vojska će biti kažnjena zbog kršenja međunarodnog prava. Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje diktatora Vladimira Putina i ruske komesarke za prava dijeteta Marije Lvove-Belove zbog ilegalne deportacije ukrajinske djece, što je ratni zločin. Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je i naloge za hapšenje bivšeg ministra odbrane Ruske federacije Sergeja Šojgua, načelnika Generalštaba ruske vojske Valerija Gerasimova, bivšeg komandanta ruske dalekometne avijacije Sergeja Kobilaša i bivšeg Crnomorske flote Ruske federacije Viktora Sokolova zbog umiješanosti u izvršenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti - kazali su iz MVP Ukrajine.
Pozivaju "države članice Rimskog statuta da ispoštuju svoju obavezu saradnje sa MKS i potrebu da obezbijede hapšenje ratnog zločinca Vladimira Putina i njegovih saučesnika, za kojima je MKS izdao naloge za hapšenje".
- Računamo i na postizanje rezultata u radu na stvaranju Specijalnog suda za zločin agresije na Ukrajinu kako bi najviše političko i vojno rukovodstvo Rusije bilo privedeno pravdi za zločin agresije na Ukrajinu – zločin koji je osnovni uzrok svih drugih međunarodnih zločina - dodaju u saopštenju
Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija, u predmetu koji se odnosi na optužbe za genocid po Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Ukrajina protiv Rusije), koji je Ukrajina pokrenula drugog dana nakon potpunog invazije, donio je, kako su naveli, prvu privremenu presudu u korist Ukrajine, priznajući njegovu nadležnost da vodi slučaj.
<blockquote>Hiljadu dana ruske invazije dovelo je do pogoršanja prehrambene krize širom svijeta. Neselektivni udari na ukrajinske luke, civilne brodove, miniranje poljoprivrednih polja negativno utiču na milione ljudi daleko van granica Ukrajine</blockquote>
- Pored toga, Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija izdao je Naredbu o primjeni privremenih mjera, kojom se Rusija obavezuje da prekine borbena dejstva koja su počela 24. februara 2024. godine. Rusija nastavlja da krši ovaj pravno obavezujući poredak - rekli su iz MVP Ukrajine.
Ruska agresija nije pogodila samo Ukrajinu. 
- Neprekidna nuklearna ucjena Ruske federacije, zauzimanje Zaporoške nuklearne elektrane i napadi na kritične infrastrukturne objekte, od kojih zavisi bezbjedan rad ukrajinskih nuklearnih elektrana, ugrožavaju cio svijet. Hiljadu dana ruske invazije dovelo je do pogoršanja prehrambene krize širom svijeta. Neselektivni udari na ukrajinske luke, civilne brodove, miniranje poljoprivrednih polja negativno utiču na milione ljudi daleko van granica Ukrajine. Svijet je postao talac imperijalističkih ambicija Rusije, koja namjerno koristi hranu kao oružje. Uprkos ruskom teroru, Ukrajina ostaje jedan od ključnih garanta globalne bezbjednosti hrane - ističu u saopštenju.
Životna sredina je, kako dodaju, takođe postala žrtva rata.
- Emisije u atmosferu, zagađenje zemljišta i rijeka, nepopravljiva šteta po biodiverzitet, uništenje Kahovske HE samo su neki od brojnih primjera uticaja agresije na životnu sredinu. Toksično nasljeđe zločinačkih radnji Ruske Federacije osjeća se daleko van granica naše zemlje. Zato je pitanje ekološke bezbjednosti među važnim prioritetima na kojima ukrajinska strana radi u okviru implementacije Formule mira, posebno u cilju jačanja postojećih mehanizama zaštite životne sredine u ratnim uslovima - navodi se u saopštenju.
Zahvalni su, kako ističu, njihovim m partnerima za svu pruženu odbrambenu, finansijsku, ekonomsku i humanitarnu pomoć. 
- Pozivamo vas da nastavite i ojačate svoju podršku. Obnavljanje globalne stabilnosti i zajedničke bezbjednosti bez obnavljanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine je nemoguće. Pozivamo partnere da povećaju pomoć Ukrajini, posebno da ojačaju vazdušni štit za zaštitu kritičnih energetskih objekata; na aktivno učešće u obnovi i obnovi naše države; na aktivniji odgovor na akcije Kremlja koje ugrožavaju funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih energetskih objekata; na osudu i istragu zločina koje je počinila Ruska federacija nad ukrajinskim civilima; na opovrgavanje lažnjaka, uz pomoć kojih Rusija pokušava da zabijeli svoje ratne zločine - poručili su iz MVP Ukrajine.
<blockquote>Potreban je mir kroz snagu, a ne umirenje</blockquote>
Ruska federacija, kako su naveli, ne pokazuje spremnost da okonča rat. 
- Umjesto toga, povećava saradnju sa Iranom i Sjevernom Korejom. Teheran pruža Ruskoj federaciji bespilotne letjelice i drugu podršku, a Sjeverna Koreja je efektivno ušla u rat na strani Rusije, poslavši vojni kontingent u borbu protiv Ukrajine pored prethodno prebačenih artiljerijskih granata i projektila. Duboka saradnja ova tri režima pokazuje da je ruska agresija protiv Ukrajine globalna prijetnja koja destabilizuje Evropu, jugoistočnu Aziju i Bliski istok. Potrebno joj je globalno protudejstvo - ocijenili su iz MVP Ukrajine.
Podsjećaju da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio Plan pobjede, čija će primjena primorati Rusku Federaciju da zaustavi agresiju i uspostavi pravedan mir. 
- Pozivamo naše partnere da podrže našu borbu, da doprinesu sprovođenju Plana pobjede i postizanju sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira za Ukrajinu, Evropu i cio svijet. Pozivamo međunarodne partnere da se ujedine oko implementacije Formule mira, koja predstavlja jedinu sveobuhvatnu viziju za okončanje rata i uspostavljanje sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira. Potreban je mir kroz snagu, a ne umirenje - zaključili su iz MPV Ukrajine.

"Hiljadu dana, impresionirajući svijet svojom otpornošću, ukrajinski narod nastavlja da se odlučno odupire agresoru zarad nezavisne budućnosti"

Zatvorenice u Bjelorusiji ne samo što su lišene medicinske njege iza rešetaka - nego su uskraćene i za osnovne menstrualne proizvode. Situacija u tom pogledu je postala još gora prošlog ljeta - kad su na snagu stupila nova pravila koja isporuku tampona i uložaka ograničavaju na samo dva puta godišnje.
Prodemokratski protesti koji su potresli Bjelorusiju 2020. godine eskalirali su hapšenjima, a u istražnim pritvorskim centrima poput „Valadarke“ i „Okrestine“, pojedinci koji su uhapšeni zbog protivljenja izbornoj prevari i protesta protiv režima Aleksandra Lukašenka mlaćeni su i mučeni. Bjeloruske vlasti do danas nastavljaju da progone neistomišljenike, a zatvorenici suđenje čekaju u ćelijama bez dušeka i ćebadi, tuševa i bilo kakve mogućnosti da im se dostave paketi sa potrepštinama.
Ovi neuslovi naročito teško padaju ženama koje su pritvorene, a bjeloruska novinarka Jevgenija Dolgaja prikupila je, na zahtjev nezavisnog medija „Meduza“, svjedočenja iz prve ruke od onih koje su preživjele ovu brutalnost.&nbsp;
<h2>JEDAN ULOŽAK DNEVNO</h2>
Alena (promijenjeno ime) pritvorena je nakon protesta 2022, a puštena na slobudu iduće godine. Bila je u „Valadarki“ i „Okrestinu“, kao i Ženskoj kaznenoj koloniji br. 4 u gradu Gomelju.
- Kada su me zatvorili, imala sam menstruaciju. Prvo su me doveli do kuće i pretresli, pa su me odveli u kancelariju GUBOPiK-a. Kod kuće sam uspjela da se presvučem i uzmem nekoliko stvari: tri para donjeg veša, pet pari čarapa i pakovanje uložaka. Uzela sam neke četkice za zube, ali su ih, naravno, odmah zaplijenili. Čvrsto sam stezala taj paket uložaka, držeći ga zajedno sa pasošem. Držala sam ga svuda sa sobom: prvo na ispitivanju u GUBOPiK-u, zatim u okružnom odeljenju policije - ispričala je Alena.
Nakon toga su je, kaže, odveli u „Okrestinu“.
- Sve su zaplijenili. Ali privila sam te uloške na grudi i rekla im: „Ne mogu - krvariću po vašoj ćeliji. Vratite ih“. Vratili su mi uloške, ali mi ništa drugo nijesu dali - dodala je ona.
Poslije suđenja odvedna je na izdržavanje administrativne kazne.&nbsp;
- Doveli su nas u pritvorski centar i strpali u ćeliju. Naravno, u ćeliji nije bilo ničega - čak ni toalet papira. Unutra je bilo osam devojaka. Jedna od njih je imala plastičnu flašu vode od litar i po, i to nas je spasilo. Prvo smo pili iz nje, a onda smo je koristili za sve druge potrebe - nas osam. U ćeliji je bilo vode, ali to je bila samo slavina koja je virila iz zida - bez lavaboa. Da bismo ga uopšte koristili, kantu za smeće smo stavljale ispod slavine. Pokušale bismo da koristimo tu hladnu vodu da operemo tijela; nije nas bilo briga u tom trenutku - ispričala je Alena Jevgeniji Dolgaja.
U jednom trenutku je shvatila da joj je preostalo samo pet uložaka.
- Znala sam da moram da nađem način da ih učinim potrajnim. Bio je februar, a mi smo spavale na podu ćelije, zbijene. Pod je bio betonski. Počele smo da shvatamo da nam se bubrezi smrzavaju. Dakle, uzele smo mojih posljednjih pet uložaka i zalijepile ih na donji dio leđa da bismo imali bar malo zaštite za naše bubrege - jer nijesmo imale viška odjeće: već smo nosile sve što smo imale jer je bilo tako hladno. Tako su potrošeni moji posljednji ulošci - povjerila se jedna od zatvorenica.
Ponekad bi, kaže, kad bi svratila medicinska sestra, one uglas kazale da sve imaju menstruciju.
- Dala bi nam, mislim, po jedan uložak dnevno. Sakupile bismo ih i dale onoj ili onima kojima su najpotrebniji. Dijeleći tako, nekako smo se snašle - zaključila je Alena.
<h2>KUPOVINA - ALI JEDNOM U DVIJE SEDMICE</h2>
Volha Loika (promijenjeno ime) uhapšena je u maju 2021. U „Valadarki“ je bila do marta 2022. Ona je ispričala da su se ulošci u zatvoru prodavali - ali da nijesu smjele prečesto da ih kupuju.
- Samo otprilike jednom u dvije sedmice, a ponekad i manje. Izbor je bio veoma ograničen: bilo je nekoliko puta kada su noćni ulošci bili dostupni. Ostatak vremena, jedine druge opcije bili su oni tanki - označeni sa dvije kapi. Jedini način da nabavite uloške za noć ili tampone bio je preko paketa spolja. Za one koji nijesu dobili pakete ili su ih dobijali samo rijetko, to je bio pravi problem - navela je ona.
<h2>MAJICA KAO IMPROVIZACIJA</h2>
Tatsiana (promijenjeno ime) uhapšena je u zimu 2023. zbog pretplate na „ekstremistički“ Instagram nalog. Ona je bila u „Okrestinu“.
- Nakon hapšenja, odveli su me pravo u policiju da popunim zapisnik o hapšenju. Nagovorila sam jednu službenicu da me odvede u toalet i zamolila je da uzme uložak iz mojih ličnih stvari. Znala sam da me čeka, u najboljem slučaju, dan zatvora, a u najgorem krivična prijava. Tražila sam od oficira da mi daju još jedan blok da ponesem sa sobom (prije prebacivanjana Okrestinu), ali su oni odbili. Počela sam da paničim: znala sam da će mi menstruacija početi u narednih nekoliko dana - ispričala je ona.
Osuđena je, kaže, na 10 dana zatvora.
- U ćeliji je bilo osam žena. Jedna od njih je bila beskućnica; po njoj su gmizale vaške. Nijesmo imale ćebad ni dušeke. Naši rođaci nijesu mogli da isporuče ništa što nam je bilo potrebno, tako da smo ostale u odjeći u kojoj i zatvorene. Imala sam crnu duksericu, farmerke i bijelu majicu - navela je Tatsiana.
Nosila je, kaže, uložak - koji je eventualno postao beskoristan.
- Morala sam da biram: ili da se smrznem u ćeliji ili da pocijepam svoju majicu i iskoristim je kao improvizovanu podlogu da mi ne bi procurilo. Odlučila sam da pocijepam majicu. Sjećam se koliko sam se bespomoćno osjećala kada sam cijepala majicu, a odškrinuo se otvor za hranu. Policajac me pogledao, nasmijao se i rekao: „Šta radiš, a?“ - istakla je Tatsiana.
Majica joj, kaže, nije mnogo pomogla - svakako je procurilo.
- Pokušala sam da tražim uloške, ali čuvari su rekli da ih zatvor nije dao. Pitala sam i zatvorsku ljekarku. Ta starija žena, kovrdžave kose, je došla i pitala u čemu je problem. Zamolila sam je da mi donese bar malo pamuka, ali nije ni slušala - dodala je Tatsiana.
Nije bilo, prisjeća se ona, ni načina da se pravilno okupa u ćeliji: bilo je samo hladne voda.
- Mala krpa koja mi je ostala od majice poslužila mi je kao tuš: namočila bih je vodom i pokušala da se tako očistim. Kada sam izašla, zadnji dio mojih farmerki bio je u krvi. Izašla sam plačući i postiđena. Činilo se kao da svo osoblje pokazuje na mene i smije mi se - zaključila je Tatsiana.
<h2>NEKI KRADU, DRUGI DIGNU RUKE</h2>
Alena je osuđena zbog protesta u jesen 2022. godine. Provela je dvije godine u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
Ona je pojasnila da politički zatvorenik može iznenada da izgubi pravo na prijem paketa u bilo kojem trenutku - zbog izmišljene prijave prekršaja.
- Zatvor dozvoljava zatvorenicima da jednom mjesečno podnesu zahtjev za higijenskim potrepštinama: komadić sapuna za veš, mali komad običnog sapuna, jednu rolnu najjeftinijeg toalet papira i jedno pakovanje uložaka - kazala je Alena.&nbsp;
Toalet papir je, dodaje, tako lošeg kvaliteta.
- Da se bukvalno raspada u vašim rukama. Kada ove zalihe ponestanu, svako mora da se snađe najbolje što može. Neki kradu od drugih, a neki ljudi se jednostavno osjećaju na mokraću – kazala je ona.
<h2>BESKRAJNO PONIŽENJE</h2>
Hana (promenjeno ime) je pritvorena u jesen 2022. godine i osuđena zbog učešće u protestima. Na slobodu je puštena ovog proljeća.
&nbsp;I ona je ustvrdila da mjesečna dodjela higijenskih potrepština za žene u bjeloruskim zatvorima nije dovoljna.
- U mojoj jedinici, čarape su stalno nestajale sa stalka za sušenje. U početku nijesam razumjela zašto - ali onda sam shvatila. Žene ih bukvalno korise kao improvizacija za uloške – rekla je ona.
Higijenska situacija je, podvlači ona, užasna.&nbsp;
- To je jedno beskrajno poniženje. U zatvoru se smijete kupati samo jednom sedmično i nemoguće je da se pravilno operete. Imaš sreće ako uspiješ da se opereš preko toaleta u ćeliji pomoću flaše. Zamislite samo da se perete preko toaleta, dok gomile ljudi prolaze pored vas. To je jedna od mnogih stvari na koje morate da se naviknete u zatvoru – kazala je ona.
<h2>LJEKOVI ZA BOLOVE SAMO NA RECEPT</h2>
Darja Afanasjeva je bjeloruska feministkinja i aktivistkinja za LGBT prava. Privedena je nakon protesta 2021, a puštena na slobodu ove godine. Kaznu je služila u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
- Nijesam imala bolne menstruacije sve dok nijesam bila u zatvoru. Prije toga, moj ciklus je uvijek bio redovan, menstruacije su mi trajale samo tri dana i nikada nijesam osećala nelagodu - ali kada sam počela da živim iza rešetaka, moji ciklusi su postali nepredvidivi: mogli su da nestanu na nekoliko meseci, a zatim da se vrate, bez prestanka, po dvije sedmice. Prvi i posljednji dan postali su nevjerovatno bolni. Sjećam se da sam jedva uspjela da se ispravim tokom prozivke jer me je stomak toliko bolio - istakla je Darja Afanasjeva u svjedočenju.
Kada bi se to dogodilo - išla bi do dijela gdje dijele tablete - ali bezuspješno.
- Tražite ublažavanje bolova i objašnjavate da je to za vašu menstruaciju - ali oni odbijaju jer vam je potreban recept, a potrebno je nedelju dana da dobijete pregled kod ljekara. Doktor će vas uputiti kod ginekologa, što znači još nedjelju dana čekanja. I oni (zatvorsko osoblje) znaju sve ovo. Dakle, tu ste, raspadate se od bolova, buljite u ljekove protiv bolova, ali ih ne možete uzeti, a bol vas ne oslobađa dužnosti kao što su čišćenje prostorija, istovar kamiona punog džakova krompira ili čišćenje terena - ispričala je ona.
Jednom je, kaže, prvi dan ciklusa imala kad je počeo da pada snijeg.
- U zatvoru je zabranjen snijeg: sve mora da se očisti, do asfalta. Dakle, počevši odmah poslije doručka, provela sam sate lopatajući snijeg. Satima sam nosila snijeg u vrećama, osjećajući se kao da umirem od bola, i shvatajući da sam iskrvarila kroz odjeću. Imala sam samo jednu suknju, i ako je krv dospjela na nju, morala bih nekako da nađem vremena da je operem prije posla - da ne bih upala u nevolje - povjerila se Afanasjeva.
<h2>SVE ZAVISI OD RASPOLOŽENJA RADNIKA</h2>
Bivša novinarka Volha Klaskovskaia uhapšena je u oktobru 2022. i skoro pet mjeseci je provela u samici i izolaciji u Ženskom popravnom domu u Gomelju. Dok je bila u pritvoru dobila je abnormalno krvarenje iz materice i imala čak dvije operacije.
- Ne možete da unesete pakovanje uložaka u samicu, čak i ako su iz paketa koji vam je poslat. Ulošci se dijele jedan po jedan, a sve zavisi od raspoloženja zatvorskog radnika: ako žele da vam daju, daće, a ako ne, neće. Moliš ih za sapun i uloške- a onda zatvorsko osoblje kontaktira šefa jedinice, i ako imate sreće, načelnik jedinice to odobrava - ispričala je Klaskovskaia.
Za nju je to, kaže, bila noćna mora.
- Morala sam stalno da molim i ponižavam. Što sam drugo mogla? Imala sam jako krvarenje i morala sam da koristim nekoliko uložaka odjednom. Dozvoljen je samo jedan par donjeg veša, ali sa tako teškim krvarenjem jedan par nije dovoljan. Jedan član osoblja se sažalio i dao mi drugi par. Tako da bih oprala jedan par donjeg veša u hladnoj vodi, okačila ga na radijator, pa bi vikao na mene jer veš smije da se samo na dan pranja veša – ispričala je ona, dodajući da je to bio „pakao“.
Kada je iz bolnice prebačena nazad u jedinicu zabranili su joj dostavljanje paketa.&nbsp;
- Sa samo dvije osnovne jedinice (oko 24 dolara) ne možete sebi priuštiti kupovinu mnogo uložaka. A njihov kvalitet svakako nije sjajan. Tako da sam morala da koristim krpe da olakšam patnju. Vidjela sam i druge zatvorenice kako rade istu stvar jer zaista nema druge opcije – istakla je ona.
Osjećala se, kaže, potpuno poniženo, beznadežno, frustrirano i bezvrijedno.&nbsp;
- Sjećam se da sam stajala sa krvlju koja mi je tekla niz gole noge i krvlju po podu. A osoblje je stajalo smješkajući se i govoreći: „Pa, nije trebalo da kršiš zakon“ – zaključila je Klaskovskaia.
<h2>DIJELJENJE ZABRANJENO</h2>
U Gomelju jedanaestogodišnju kaznu služi i Marija Kalesnikava, jedna od lidera bjeloruske opozicije.
Sve do sredine novembra, kad joj je konačno dozvoljeno da se sastane sa ocem, njena porodica nije imala nikakav kontakt sa njom više od godinu i po dana.&nbsp;
Jedan od najčešćih prekršaja u bjeloruskim kaznenim kolonijama je poznat kao „otuđenje i prisvajanje“. To se odnosi na kršenje zabrane da zatvorenici međusobno dijele bilo kakve predmete, uključujući hranu i sredstva za higijenu. Kršenje pravila može dovesti do kazne, kao što je smještanje u kaznenu ćeliju (ShIZO) ili gubitak prava na primanje paketa, telefoniranje ili primanje posjetilaca.
Skoro svi bjeloruski politički zatvorenici počinju sa ovim već ukinutim privilegijama, pošto su ih bjeloruske vlasti proglasile „ekstremistima“. U ženskim zatvorima, „ekstremisti“ se automatski klasifikuju kao „uporni prekršioci pravila“, što znači da su obavezne da nose uniforme sa žutim trouglovima.
Zatvorski administratori mogu ograničiti telefonske pozive i pakete za „uporne prekršioce pravila“ po sopstvenom nahođenju. Oni takođe mogu nametnuti ograničenje koliko im je dozvoljeno da kupuju. Ograničenje može biti postavljeno na jednu ili dvije „osnovne jedinice“ - koja je otprilike ekvivalentna 40 beloruskih rubalja (oko 12 dolara).&nbsp;
Politički zatvorenici koji ne dobijaju pakete spolja moraju iskoristiti ovaj iznos za kupovinu svega, od toalet papira do uložaka ili tampona do hrane.

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano i hladno vrijeme, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. 
 
Na sjeveru se tokom jutra ponegdje po kotlinama očekuje magla, mjestimično i jak mraz. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus 13 do tri, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 15 stepeni

Britanac Endi Mari novi je trener Novaka Đokovića, objavio je beogradski Sport klub. 
 
Navodi se da je Đoković tu vijest objavio na Instagramu uz komentar "Svakako mu se nije dopadala penzija". 
 
Đoković je od kraja marta bez stalnog trenera, kada je sa Goranom Ivaniševićem prekinuo skoro petogodišnju saradnju. 
 
Đoković i Mari dugo godina bili su rivali na terenu. 
 
Od prekida saradnje sa Ivaniševićem trenirao je sa Nenadom Zimonjićem i Borisom Bošnjakovićem, a na posljednjih nekoliko turnira u godini Đoković je išao bez trenera. 
 
Na Olimpijskim igrama u Parizu uz njega je bio Viktor Troicki. 
 
Dugo godina sarađivao je sa Marjanom Vajdom, a dio tima bili su i Andre Agasi, Radek Štepanek, Tod Martin i Dejan Petrović, na početku karijere. 
 
Australijan open, prvi grend slem turnir u godini koji je do sada osvajao deset puta, počeće 12. januara.

Mari novi trener Đokovića

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: ukrajina

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Putin: Rusija će nastaviti da testira novu raketu

Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu u napadu na Ukrajinu

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

Nakon SAD, ambasade Grčke, Italije i Španije obustavile rad u Kijevu

SAD šalju Ukrajini protivpješadijske mine

Borelj: Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu EU

Komitet ministara SE: Inspirisani smo hrabrošću koju je ukrajinski narod pokazao u odbrani svoje zemlje

Putin odobrio ažuriranje nuklearne politike Rusije

"Hiljadu dana, impresionirajući svijet svojom otpornošću, ukrajinski narod nastavlja da se odlučno odupire agresoru zarad nezavisne budućnosti"

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

Sjutra pretežno sunčano, do 15 stepeni

Mari novi trener Đokovića

PRATITE TVe UŽIVO