Rustem Umerov je svakodnevno u kontaktu sa američkim timom i našim partnerima u Evropi. Pripremamo formate i važne sastanke.
To je, u današnjem video-obraćanju, saopštio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.&nbsp;
Otkrio je i da će se već 3. januara u Ukrajini održati sastanak savjetnika za nacionalnu bezbjednost. Ističe da je ovo prvi takav sastanak u Ukrajini i fokusiran je na mir. Naveo je da će mu prisustvcovati evropski predstavnici. Očekuje da će se američki tim pridružiti onlajn.
Tvrdi da je petnaest zemalja potvrdilo svoje učešće, zajedno sa predstavnicima evropskih institucija i NATO-a.
- Zatim, 5. januara, biće održan sastanak vojske – načelnika generalštabova. Glavno pitanje su bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Politički, skoro sve je spremno i važno je razraditi svaki detalj kako će garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i na moru – ako uspijemo da okončamo rat. A to je ključni cilj za sve normalne ljude - kazao je ZNapomenuo je i da će se 6. januara održati sastanak na nivou evropskih lidera iz Koalicije voljnih.
- Sada se pripremamo da osiguramo da sastanak bude produktivan, da se podrška poveća i da postoji veće političko povjerenje, kako u bezbjednosne garancije, tako i u mirovni sporazum - izjavio je on, uz zahvalnost svima koji im pomažu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Važno razraditi svaki detalj kako će bezbjednosne garancije funkcionisati u vazduhu, na kopnu i moru

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je mirovni sporazum za okončanje rata s Rusijom 90 odsto spreman, u novogodišnjem obraćanju koje se uglavnom fokusiralo na otpor Moskvi nakon njene pune invazije.
Zelenski je rekao da preostalih 10 odsto sporazuma za okončanje blizu četiri godine sukoba određuje sudbinu mira, sudbinu Ukrajine i Evrope.
U svom 20-minutnom obraćanju naciji, Zelenski je rekao da Ukrajina ne želi mir po svaku cijenu, dodajući da želi kraj rata, a ne kraj Ukrajine.
Navodeći da bi ukrajinsko povlačenje iz istočne regije Donbasa značilo da će sve biti gotovo, Zelenski je aludirao na maksimalistički zahtjev Rusije da Moskva osigura potpunu kontrolu nad industrijskom regijom u bilo kojem mirovnom sporazumu.
Moskva trenutno kontroliše oko 75 odsto Donjecke oblasti i oko 99 odsto susjedne Luganske oblasti. Te dvije regije su zajedno poznate kao Donbas.
Njihova sudbina bila je glavni kamen spoticanja tokom pregovora, budući da Rusija dosljedno odbija kompromis u svom cilju da preuzme punu kontrolu nad Donbasom.
U obraćanju, Zelenski je zahvalio liderima koji su podržali Ukrajinu, ali je rekao da namjere moraju postati sigurnosne garancije i biti ratifikovane.
Nakon razgovora između Zelenskog i njegovog američkog kolege Donalda Trampa na Floridi ranije ove sedmice, ukrajinski lider je rekao da je Vašington ponudio sigurnosne garancije na 15 godina, ali okvir za njihovu implementaciju još nije jasan.
- Potpisi pod slabim sporazumima samo hrane rat. Ili svijet zaustavlja Rusijin rat, ili Rusija uvlači svijet u svoj rat - rekao je Zelenski u svom obraćanju.
Zelenski je izrazio želju da pregovori o miru budu nastavljeni i ubrzani ovog mjeseca uz učešće američkih i evropskih zvaničnika.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će evropske države i saveznici, koji se trebaju sastati u Parizu 6. januara, preuzeti konkretne obaveze da zaštite Ukrajinu i osiguraju pravedan i trajan mir na našem evropskom kontinentu.
U srijedu su Trampovi savjetnici održali razgovore sa Zelenskim i savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke o okončanju rata u Ukrajini.
Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je da su razgovarali o jačanju sigurnosnih garancija i razvoju efikasnih mehanizama dekonflikta kako bi se pomoglo okončanje rata i osiguralo da se rat ne ponovi.

Novogodišnje obraćanje Zelenskog: Plan za mir u Ukrajini je 90 odsto gotov

CIA je procijenila da Ukrajina nije ciljala rezidenciju koju koristi ruski predsjednik Vladimir Putin u nedavnom napadu dronovima na sjeveru njegove zemlje, prema navodima američkih zvaničnika za SiEnEn (CNN).
Ovom procjenom je dovedena u pitanje tvrdnja koju je ruski lider iznio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu tokom telefonskog razgovora u ponedjeljak.
Direktor CIA-e Džon Retklif u srijedu je upoznao Trampa s tom procjenom, rekli su zvaničnici.
Rusija je u ponedjeljak javno iznijela optužbe da je Ukrajina pokušala pogoditi Putinov dom, a Tramp je novinarima rekao da mu je Putin to prenio tokom telefonskog razgovora.
U tom trenutku Tramp je rekao da ga je navodna akcija uznemirila, ostavljajući dojam da vjeruje ruskom lideru, iako je Ukrajina odlučno negirala da stoji iza bilo kakvog takvog napada.
- Ne sviđa mi se to. To nije dobro - rekao je Tramp, navodeći da je bio "veoma ljut" kada je čuo tu tvrdnju.
Priznao je da je "moguće" da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao da mu je "Putin rekao da je to istina".
Izvori su naveli da je Retklif kasnije obavijestio Trampa da CIA ne vjeruje da je tvrdnja tačna.
Putinova tvrdnja o napadu, kao i naknadna američka procjena da ona nije tačna, pojavile su se u trenutku intenzivnih razgovora koje predvodi Tramp sa svojim izaslanicima s ciljem okončanja rata u Ukrajini.
Putin je iznio ovu optužbu dan nakon što se Tramp sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Mar-a-Lagu, te je nakon tog sastanka djelovao optimistično u pogledu napretka ka posredovanju mira u sukobu.
Neki evropski zvaničnici rekli su da je ova tvrdnja pokušaj Putina da sabotira mirovne napore, a da pritom ne izazove Trumpov bijes.
Drugi su takođe doveli u sumnju rusku tvrdnju. Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je u srijedu da je riječ o "namjernom skretanju pažnje".

CIA demantovala Putina, ali i Trampa: Ukrajina nije izvela napad na Putinovu rezidenciju u Moskvi

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Naš sastanak je bio odličan. Mislim da smo pokrili više od 95 odsto (pitanja) i da napravili progres ka tome da okončamo ovaj rat, najkrvaviji od Drugog svjetskog rata - kazao je američki predsjednik Donald Tramp nakon održanog sastanka sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Floridi gdje su razgovarali o najnovijiem mirnovnom prijedlogu za Ukrajinu.
Oni su sinoć imali i telefonski razgovor sa liderima država Evropske unije iz Trampovog odmarališta na Floridi. Tramp je uoči sastanka izjavio da vjeruje da i Kijev i Moskva žele da postignu dogovor i da su pregovori blizu završnih faza.
Američki predsednik rekao je sa kim su se sve čuli nakon svog sastanka - od čelnika NATO-a Marka Rutea do lidera EU.
Zelenski je bio konkretniji, navodeći da su postigli velike rezultate u mirnovnom planu od 20 tački, te da je 90 odsto dogovoreno. 
- Američko-ukrajinske bezbjednosne garancije su 100 odsto dogovorene. Bezbjednosne garancije između SAD-a, Evrope i Ukrajine su gotovo dogovorene. Vojna dimenzija je 100 odsto dogovorena. Plan za prosperitet se finalizuje. Razgovarali smo i o redosljedu narednih akcija. Saglasni smo da su bezbjednosne garancije ključna tačka u postizanju trajnog mira i naši timovi će nastaviti da rade na svim aspektima - rekao je Zelenski.
Dodao je da je Ukrajina spremna za mir i da će možda ukrajinska delegacija i evropski lideri posetiti Vašington u januaru.
Tramp je priznao da sudbina istočne Donbas regije, koju Rusija zahtijeva da Ukrajina preda, ostaje neriješeno pitanje.
- Sigurno je da je to jedno od velikih pitanja i mislim da smo bliže (rješenju) - naveo je Tramp.
SAD su predložile stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u djelovima Donbas regije, iz kojih bi Ukrajina povukla svoje trupe u okviru pregovaranog mira sa Rusijom.
Tramp nije precizirao kada bi pregovori mogli da budu zavšreni, ali je rekao da ćemo "za nekoliko nedjelja znati - na jedan ili drugi način".
Dodao je da se mogu pojaviti neočekivana pitanja koja bi mogla da poremete cijeli proces.
- Može se desiti da jedan element, na koji trenutno ne mislite, bude veliki problem i poremeti sve. Vidite, ovo su veoma teški pregovori, razgovaramo o ovome već nedjeljama - istakao je Tramp.
<h2>Tramp: Kada ne bombarduje Zaporožje, Putin radi sa Ukrajincima na tome da otvoren nuklearku</h2>
Na pitanje da li je nuklearna elektrana Zaporožje bila predmet razgovora, Tramp je odgovorio potvrdno, te da je nuklearka u dobrom stanju i može početi s radom odmah.
- Može početi gotovo odmah. I to je jedna od stvari o kojima sam razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovarali su o nuklearnoj elektrani koja je vjerovatno najveća na svijetu. I predsjednik Putin zapravo sarađuje sa Ukrajinom na tome da je otvore. Bio je veoma dobar u tom smislu. Želi da je vidi otvorenu. I nije je gađao raketama, nije je gađao ničim. To bi bila velika opasnost. Ali oni rade zajedno kako bi je otvorili. Znate, imaju 5.000 ljudi u toj elektrani. To je veliki korak kada je ne bombarduju. To je veliki korak - ocijenio je Tramp.
Rekao je da je sa Putinom telefonom razgovarao oko dva i po sata.
<h2>Tramp: Rusija bi pomogla u obnovi Ukrajine</h2>
Na pitanje da li može da vidi trilateralni sastanak između Rusije, SAD i Ukrajine, Tramp kaže da to može biti „u pravo vrijeme“.
- Putin želi da se to dogodi. Vrlo mi je jasno rekao, vjerujem mu - dodao je Tramp.
Ostavio je otvorenom mogućnost da dođe u Ukrajinu, na šta mu je Zelenski odgovorio da je uvijek dobrodošao.
Tramp je rekao da mu je Putin rekao da će "Rusija pomoći u obnovi Ukrajine".
- Zvuči pomalo čudno, ali objašnjavao sam predsjedniku (Putinu). Rusija želi da Ukrajina uspije, uključujući snabdijevanje energijom, električnom energijom i drugim stvarima po vrlo niskim cijenama. Mnogo dobrih stvari proizašlo je iz tog poziva danas - naveo je Tramp sinoć.
Upitan da li bi Rusija pristala na prekid vatre da bi se u Ukrajini održao referendum, Tramp kaže da na prekid vatre Rusija ne bi pristala.
- To je jedna od stvari na kojima radimo. Oni ne žele da stanu da se bore, za slučaj da će ponovo morati da počnu, što je mogućnost. Razumijem Putinovu poziciju. Ja sam na strani zaustavljanja rata, na strani mira. Mislim da je to problem koji će biti riješen - rekao je Tramp.
<h2>Šta se desilo uoči sastanka?</h2>
Bilo koji potencijalni mirovni sporazum zahtijevaće saglasnost Putina, koji je danas telefonom razgovarao sa Trampom. Dva lidera su se dogovorila da ponovo razgovaraju nakon sastanka Tramp-Zelenski, prenosi SiEnEN (CNN).
Tramp je Zelenskog dočekao u nedjelju popodne po lokalnom vremenu, rekavši novinarima da vjeruje da i Zelenski i Putin žele da postignu mirovni sporazum.
Na pitanje da li vjeruje da je Putin ozbiljan po pitanju mira, Tramp je za SiEnEn odgovorio potvrdno.
- Vjerujem - mislim da jeste, mislim da su obojica - dodao je Tramp.
Međutim, na pitanje da li sastanak može dovesti do dogovora, bio je oprezniji.
- Zavisi - vjerujem da imamo osnove za dogovor - rekao je Tramp, dodajući da je konflikt Rusije i Ukrajine „teško riješiti“, ali da će to završiti.
Tramp je odbio da spekuliše da li očekuje dogovor prije kraja godine.
Na pitanje o nastavku ruskog vazdušnog bombardovanja Ukrajine, Tramp je sugerisao da je Putin i dalje ozbiljan u namjeri da okonča rat, ističući da je i Ukrajina izvela sopstvene napade na Rusiju.
- Putin je veoma ozbiljan, mislim da to mogu reći. Vjerujem da je i Ukrajina izvela neke vrlo jake napade, i to ne kažem negativno, mislim da je vjerovatno moralo tako - kazao je Tramp.
Reporteri su mogli da slikaju dvije delegacije uoči ručka, gdje ih je Tramp pitao da li žele i oni da jedu i rekao im kako će "zatvoriti glavnu zgradu Mar-a-Laga radi sastanka".
To može signalizirati opušteniju atmosferu za današnje razgovore, koji se održavaju u raskošnoj trpezariji Trampovog kluba, umjesto u Ovalnoj kancelariji, ocjenjuje SiEnEn (CNN).

Tramp i Zelenski: Sastanak je bio odličan, "pokrili smo" oko 95 odsto pitanja

S napredovanjem svojih trupa u ratu u Ukrajini, Rusija gubi interesovanje za mirovne pregovore i kompromise. Ovo proizlazi iz izjave šefa Kremlja Vladimira Putina date u jednom od štabova ruskih snaga koje učestvuju u takozvanoj specijalnoj vojnoj operaciji, što je zvanični ruski naziv za rat u Ukrajini.
- Danas, sudeći prema tempu koji bilježimo na liniji dodira, naš interes za povlačenje ukrajinskih vojnih formacija sa teritorija koje okupiraju, praktično se sveo na nulu - naveo je Putin, prenosi agencija TASS.
Pod teritorijama koje Ukrajinci "okupiraju", Putin je podrazumijevao one djelove Donjecke i Luganske oblasti koje ruske jedinice još nisu stavile pod svoju kontrolu. Rusija obje ukrajinske regije smatra svojom teritorijom i zahtijeva da Kijev Moskvi preda one djelove koje ukrajinske snage i dalje kontrolišu.
Kijev to uporno odbija. Zbog toga je Putin optužio ukrajinsko rukovodstvo za "nespremnost da se sukob riješi mirnim putem".
- Ukoliko kijevske vlasti ne žele okončati ovo pitanje mirnim putem, mi ćemo sve zadatke koji su pred nama tokom specijalne vojne operacije riješiti oružanim sredstvima - zaprijetio je ruski predsjednik u izjavi koju je prenio i njemački list Bild.
Ovaj list je ocijenio da je "to ta Putinova podmukla logika".
- Što više teritorije Rusija kontroliše, to manje želi da pregovara - prokomentarisao je Bild izjave ruskog predsjednika.
Odjeven u terensku uniformu, Putin je dalje naveo da ruske jedinice napreduju duž cijele linije fronta u Donbasu i Zaporoškoj oblasti, te da "pojačavaju pritisak na Oružane snage Ukrajine".
Šef Kremlja je svoju oštru izjavu tempirao za subotu, neposredno pred nedjeljni susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa njegovim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na Floridi.
Dvojica predsjednika treba da razgovaraju o novoj verziji prijedloga mirovnog plana, za koji je Zelenski u petak izjavio da je "90 odsto završen". Tramp je uoči sastanka poslao kontradiktorne signale u pogledu izgleda za uspjeh susreta.

Bild: Putinova podmukla logika - što više teritorije Rusija kontroliše, to je manja volja za kompromisom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je danas na Floridu, gdje treba da se sastane sa američkim kolegom Donaldom Trampom, prenijeli su ukrajinski mediji na društvenim mrežama.
Zelenski je stigao u Majami, nekoliko sati prije sastanka sa Trampom, koji je predviđen u 19 sati po evropskom vremenu (13 sati po lokalnom vremenu), navode mediji i dodaju da će sastanak biti u Trampovoj rezidenciji Mar-a-Lago u Palm Biču.
Poslije sastanka, predviđen je telefonski razgovor Zelenskog i Trampa sa evropskim zvaničnicima, rekao je portparol ukrajinskog predsjedništva Serhij Nikiforov, prenijeli su francuski mediji.
Nikiforov je dodao da se još sastavlja spisak evropskih zvaničnika koji će učestvovati u tom razgovoru.
Zelenski je ranije danas izrazio nadu da bi „mnoge stvari mogle da budu riješene prije Nove godine“, navodeći da su proteklih nekoliko dana bili „među najaktivnijim u ovoj godini, diplomatski gledano“.
- Da li će odluke biti donijete zavisiće od naših partnera - dodao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.

Zelenski stigao u Majami na sastanak sa Trampom

Ruske snage su pogodile važnu toplanu u Hersonu na jugu Ukrajine, gdje je nanijeta šteta na objektu, saopštila je ukrajinska državna naftna i gasna kompanija Naftogaz.
Ta kompanija je navela da je jedan zaposleni ranjen u tom ruskom napadu na objekat, za koji je navedeno da je grijanjem obezbjeđivalo desetine hiljada domova u Hersonu.
Rusija je pojačala napade na kritičnu infrastrukturu i energetski sistem Ukrajine kako bi pokušala da oslabi moral stanovništva, bezmalo četiri godine nakon početka invazije, prenijela je britanska agencija Rojters.

Ukrajinski Naftogaz: U ruskom napadu oštećena toplana u Hersonu

Kijev čini sve da okonča rat sa Rusijom, ali konačno obezbjeđivanje mira zavisiće od njegovih partnera, izjavio je danas, 28. decembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ovo su najaktivniji diplomatski dani u godini i mnogo toga se može riješiti prije Nove godine. Mi činimo sve da do toga dođe. Ali, odluka zavisi od partnera - napisao je Zelenski na svom nalogu na platformi Telegram.
On je dodao da bi ukrajinski partneri trebalo da povećaju pritisak na Moskvu, kako bi Rusija "osjetila posljedice agresije".
Zelenski je istakao da je Rusija tokom ove sedmice upotrijebila 94 rakete, više od 2.100 dronova i oko 800 navođenih bombi za napade protiv Ukrajine.
Prema njegovim riječima, na meti ruskih napada je prije svega energetska infrastruktura, kao i sve ono što omogućava normalan život ljudi.
- Naše spasilačke ekipe i stručnjaci rade 24 sata kako bi zaštitili živote i ponovo uspostavili snabdijevanje strujom, ali jednako važno je da sankcije protiv Rusije djeluju, kao i svaki vid političkog pritiska. Isto tako je značajna isporuka raketa za protivvazdušnu odbranu Ukrajine, i da svi finalizujemo korake koji će dovesti do kraja rata i garantovati bezbjednost - poručio je predsjednik Ukrajine.
Prema njegovim riječima, ovi koraci su tema o kojoj će danas razgovarati sa partnerima Kijeva.
Zelenski će kasnije danas na Floridi sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i sa njim razgovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanak je zakazan za 13 sati po lokalnom, odnosno u 19 sati po srednjeevropskom vremenu.
Zelenski je ranije najavio da će tokom sastanka u Trampovoj rezidenciji na Floridi razgovarati o sudbini spornog regiona Donbas, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje, prenosi Tanjug.
Zelenski, koji je u subotu uveče stigao na Floridu rekao je da se još uvijek nada da će ublažiti američki prijedlog o potpunom povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa.
U slučaju neuspjeha, cijeli plan od 20 tačaka trebalo bi da se stavi na glasanje u sklopu referenduma, kako bi se omogućilo da Rusija pristane na 60-dnevno primirje, navodi Aksios.

Zelenski uoči sastanka sa Trampom: Ovo su ključni dani za kraj rata

Popravke dalekovoda u blizini Nuklearne elektrane Zaporožje započele su nakon novog lokalnog primirja, koje je omogućeno posredovanjem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), saopšteno je u nedjelju iz te institucije.
Radove nadgleda tim IAEA, a očekuje se da će trajati nekoliko dana. Cilj je smanjenje rizika od nuklearne nesreće u ratnim uslovima i obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja elektrane električnom energijom. Tokom izvođenja popravki predviđena je potpuna obustava vojnih aktivnosti u tom području kako bi se izbjeglo dodatno ugrožavanje postrojenja.
Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi, smještena je na jugoistoku Ukrajine i od marta 2022. godine nalazi se pod kontrolom ruskih snaga. Iako su svi reaktori trenutno u stanju hladnog gašenja, elektrana i dalje zavisi od pouzdanog spoljašnjeg izvora električne energije za hlađenje nuklearnog goriva i funkcionisanje bezbjednosnih sistema.
Tokom rata postrojenje je više puta ostajalo bez spoljašnjeg napajanja zbog oštećenja dalekovoda izazvanih granatiranjem i borbama u okolini. Takvi prekidi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni rizik, jer u slučaju potpunog nestanka električne energije elektrana mora koristiti rezervne dizel-generatore, što se smatra krajnjom i rizičnom mjerom.
IAEA je od 2022. godine stalno prisutna u Zaporožju putem svojih inspekcijskih timova, s ciljem praćenja bezbjednosne situacije i zalaganja za uspostavljanje demilitarizovane zone oko elektrane. Direktor Agencije Rafael Grosi više puta je upozoravao da je stanje na toj lokaciji nestabilno i potencijalno opasno, ističući da svaka vojna aktivnost u blizini nuklearnog objekta može imati posljedice koje prevazilaze granice Ukrajine.

Primirje Rusije i Ukrajine u Zaporožju kako bi se izbjegla nuklearna katastrofa

U toku je potraga za Srbinom S.I. (31) koji je radio kao obezbjeđenje u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana, gdje je sinoć izbio stravičan požar u kome je život izgubilo skoro 50 ljudi.
Zabrinuta porodica ovog mladića kazala je za Telegraf da nemaju nikakvu informaciju o S.I. i da se samo nadaju da je živ.
- S.I. je brat moga supruga. Radio je kao izbacivač, kao obezbjeđenje u tom kafiću i sinoć kada je izbio požar on je bio tamo. Od tada gubi svaki trag. Niko od nas ne zna da li je on živ ili mrtav. Nemamo baš nikakvu informaciju iako su neki portali objavili da među gostima kluba nije bilo nikoga iz Srbije. S.I. ima dvojno državljanstvo, pa to nekoga može da zbuni - objašnjava sagovornica za Telegraf.
Čitava porodica je zabrinuta i nada se bilo kakvim vijestima, te moli svakoga ko ima bilo koju informaciju o nestalom Srbinu da se javi.
- Jedno vrijeme je živio ovdje, kasnije je otišao tamo. Niko ga nije vidio. Znači nam pomoć bilo koga iz Srbije iz Vlade ili ambasade, bilo ko - dodaje ona za Telegraf.
Kako piše Telegraf, mobilni telefon nestalog Srbina bio je dostupan još nekoliko sati nakon tragedije što daje nadu porodici da je on živ i negdje zbrinut.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelen izjavio je danas da je požar koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru u švajcarskom skijalištu Kran-Montana jedna od najgorih tragedija koje su zadesile tu zemlju, a komandant kantonalne policije Frederik Žizle je rekao da je u požaru stradalo četrdesetak ljudi, a da je 115 povrijeđeno.
- 'To je drama neviđenih razmjera. Životi mnogih, posebno mladih ljudi, brutalno su prekinuti - rekao je Parmelen, prenosi švajcarski list "Temp".
Među poginulima ima ljudi različitih nacionalnosti, kako vjeruju vlasti, ali zvaničnici navode da će biti potrebne nedjelje kako bi se oni identifikovali, prenosi BBC.
Među povrijeđenima u požaru je veliki broj stranih turista.
Mediji navode da je većina prisutnih gostija imala između 15 i 20 godina starosti.
Policija je potvrdila da nije riječ o terorističkom napadu, a za sada vlasti ne komentarišu navode o mogućim uzrocima požara.

Srbin nestao u stravičnom požaru u Švajcarskoj

Rusija je zatražila od Sjedinjenih Američkih Država da prekinu potjeru za naftnim tankerom koji je bio na putu ka Venecueli .
Tanker se sada nalazi u Atlantskom okeanu i udaljava pred Obalskom stražom SAD, objavio je danas New York Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate sa tim slučajem.

Rusija traži od SAD da obustave potjeru za naftnim tankerom

Na krupnom planu, ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u Evropsku uniju (EU). Ali, ova mala zemlja ima mnogo svojih malih problema. Dojče vele (DW) donosi pregled.
Prošlu godinu, koja je počela masovnim ubistvom na Cetinju, obilježile su višemjesečne blokade građana, napet početak gradnje “jednog” kolektora, (ne)uspješna ljetnja sezona i rast cijena, uvođenje pa opet ukidanje viza građanima Turske, uvjeravanja iz Brisela da je Crna Gora na dobrom putu da postane prva naredna članica Evropske unije, kao i svakodnevna prepucavanja na relaciji predsjednik države – Vlada.
<h2>Crna Gora predvodi ka Briselu</h2>
Sa zatvorenih 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, Crna Gora je predvodnik u procesu integracija i najbolji kandidat za članstvo u EU, uvjeravaju briselski zvaničnici. Na Međuvladinoj konferenciji sredinom decembra Crna Gora je zatvorila još pet poglavlja sa EU, iako joj je nad glavom visila blokada Francuske.
„Ali treba da budemo iskreni, najteži dio tek predstoji jer je Crna Gora saopštila da želi da završi pregovore krajem 2026, a Evropska komisija vas podržava. Da biste to postigli, morate brzo da trčite“, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Premijer Milojko Spajić smatra da država pokazuje da je realističan cilj da Crna Gora sva poglavlja zatvori do kraja 2026. i da u Briselu kao punopravna članica čeka i susjednu Srbiju.
To je istovremeno bila poruka i za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je briselskim zvaničnicima predložio da ceo Zapadni Balkan zajedno uđe u EU.
„Ja sam predložio nešto što mislim da je odgovorno i mudro, jer ako razmišljate samo o sebi i ne vidite komšiju svoga i kažete – vidi šta sam uspio, a vaš komšija nije bogat i ne ide mu najbolje… drugačije je to“, izjavio je srpski predsjednik, što je protumačeno kao ljubomora zbog uspjeha Crne Gore i pokušaj „šlepanja“ loših đaka uz državu koja je, kako kažu u Briselu, ipak uradila najviše.
<h2>Gradnja kolektora vodi u krizu vlasti?</h2>
Na samom kraju godine, uz asistenciju policije, stigle su prve mašine u Botun, mjesto koje je predviđeno za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a protiv čega se bune mještani sela, ali i Opština Zeta.
Proteste Zećana predvodi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je najavio da će Predsjedništvu stranke predložiti izlazak njegove partije iz podgoričke i državne vlasti.
Nakon privođenja 54 mještana Botuna, koji su u šatorima danonoćno boravili na lokaciji za izgradnju postrojenja, Knežević je dobio podršku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji ga je nazvao „liderom Srba u Crnoj Gori“.
Izgradnju postrojenja, kao najvećeg projekta EU u Crnoj Gori, finansirala je njemačka KfW banka sa 35 miliona eura. Da do kraja 2025. godine nije počela gradnja ovog projekta, grad Podgorica bio bi u ozbiljnoj opasnosti da izgubi oko dvjesta miliona eura.
<h2>Kontroverze oko arapskih investicija</h2>
Nakon februarske posjete premijera Milojka Spajića Dubaiju, otvoreno je novo poglavlje saradnje Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u mnogim oblastima – ekonomskoj saradnji, turizmu, nekretninama, energetici…
Milijarder Mohamed Alabar na crnogorsko primorje ušao je preko zakupa plaža u Ulcinju i prije potpisivanja sporazuma o saradnji dvije države, koji su završili na Ustavnom sudu.
Kakve projekte će donijeti arapski investitori ostaje da se vidi, a iz nevladinog sektora upozoravaju da Crna Gora nije na prodaju, već da se njeni resursi moraju čuvati za današnje i buduće generacije.
<h2>Turistička sezona i inflacija</h2>
Turistička sezona 2025. u Crnoj Gori bila je za opoziciju „gora i od najgore u posljednjih 20 godina“, a za vlast „najuspješnija do sada“.
Prema podacima Uprave za statistiku – Monstat, u prvih devet mjeseci Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona turista, što je 5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, Uprava je registrovala 1,8 odsto manje noćenja u odnosu na prošlu godinu.
I sama 2024. godina, sa kojom se upoređuju ovogodišnje brojke, imala je neslavan saldo: turistički prihod je bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije, što se desilo prvi put u posljednje dvije decenije.
Godišnja stopa inflacije u Crnoj Gori iznosi 4,5 odsto, a najviše su rasle cijene smještaja i hrane. To, smatraju analitičari, nije isključivo posljedica globalnih kretanja, već je inflacija u značajnoj mjeri generisana unutrašnjim faktorima i svjesnim odlukama o ekonomskoj politici.
Crna Gora je i dalje uvozno zavisna, a njena ekonomija u najvećoj mjeri počiva na uslugama.
To se osjetilo i nedugo nakon što je država nakratko uvela vize državljanima Turske, zbog incidenta u Podgorici u kojem su učestvovali i stranci koji borave u glavnom gradu.
Vlada je kasnije donijela restriktivniji Zakon o strancima, a bezvizni režim za Tursku je vraćen, iako će država najkasnije za godinu dana u potpunosti morati da uskladi vizni režim sa EU.

DW: Ovo bi mogla biti godina u kojoj Crna Gora završava posao oko ulaska u EU – mala zemlja, mnogo malih problema

Policija u Holandiji bila je zasuta vatrometom i suočila se s "nezapamćenom količinom nasilja" tokom dočeka Nove godine, saopštili su policijski zvaničnici. Među incidentima se ističe paljenje crkve iz 19. vijeka u Amsterdamu, kao i smrt dvije osobe do kojih je dovelo korištenje pirotehničkih sredstava.
Predsjednica Holandskog policijskog sindikata Nine Kooiman izjavila je da je tokom svoje smjene u Amsterdamu bila zasuta vatrometom i drugim eksplozivnim napravama. Količina nasilja bila je "bez presedana", rekla je.
Prijave napada na policiju i vatrogasce bile su rasprostranjene širom zemlje.
U južnom gradu Bredi, na policiju su bacani molotovljevi kokteli. U Roterdamu je gradska očna bolnica saopštila da je zbrinula 14 pacijenata, uključujući 10 maloljetnika, zbog povreda očiju. Dvoje ih je podvrgnuto operaciji.
Lokalni mediji izvijestili su da su u incidentima s vatrometom poginuli 17-godišnji mladić iz Nijmegana i 38-godišnji muškarac iz Aalsmeera.
U Amsterdamu se srušio 50 metara visok toranj istorijske crkve Vondelkerk. Vlasti su navele da je krov teško oštećen, ali da se očekuje da će konstrukcija ostati stabilna.
Zabrana nezvaničnog vatrometa trebala bi stupiti na snagu 2026. godine. Prema podacima Holandskog pirotehničkog udruženja, ove godine je na vatromet potrošen rekordan iznos od 129 miliona eura.

Dramatična novogodišnja noć u Holandiji, policija kaže da je nivo nasilja "nezapamćen"

Bokeljski simfonijski orkestar održao je novogodišnji koncert na punom trgu ispred Starog grada u Budvi, te je najfinijim notama klasične muzike uveličao prvi dan 2026. godine.
Svečani novogodišnji koncert realizovan je pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budva.
- Kako smo i najavljivali prvi januar 2026. smo započeli u visokom stilu koncertom klasične muzike u izvođenju Bokeljskog simfonijskog orkestra tako da smo svi mi prisutni imali priliku da uživamo u brojnim operskim arijama i strastvenim duetima. Klasična muzika se ovim koncertom približila širem društvu, te je naš trud da afirmišemo klasičnu muziku prilično urodio plodom. Na naše veliko oduševljenje svjedočili smo velikom broju ljudi koji su uživali u kompozicijama čuvenih kompozitora kakvi su Mocart, Pučini, Verdi i brojni drugi - istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Veliku zahvalnost TO Budva na ukazanoj podršci izrazila je Milena Rajković, violinistkinja i PR Bokeljskog simfonijaskog orkestra.
„Izuzetnu zahvalnost dugujemo TO Budva na pozivu i nadamo se da će ovo postati tradicija na obostrano zadovoljstvo. Izveli smo vrhunske klasike kada je operska muzika u pitanju. Bila je zaista sjajna atmosfera i ja se nadam da smo prenijeli lijepu emociju budvanskoj publici,” navela je Rajković.
Koncert je održan pod sigurnom i autoritativnom dirigentskom palicom maestra Roberta Homena, renomiranog operskog i simfonijskog dirigenta, koji je napravio sinergiju između talenata solista i Bokeljskog simfonijskog orkestra.
- Dužnost dirigenta je da poveže sve elemente jedne muzičke priče kao što je ova. Izuzetno sam zadovoljan jer mislim da smo uspjeli da spojimo sinergiju između solista i orkestra. Kako je sunce dolazilo tako je energija između nas i publike bila sve veća. Drago mi je da smo imali tako dobar prijem i da se priča Bokeljskog simfonijskog orkestra zahuktava - istakao je Homen.
Publici se predstavila impozantna postava proslavljenih solista: Milica Zdravković (sopran), Ileš Bečei (tenor) i Amanda Stojović (mezzosopran).
Sopran Milica Zdravković ukazala je na važnost ovakvih koncerata koji širim masama približavaju klasičnu muziku.
- Vrlo je bitno raditi što više ovakvih koncerata da bi se što više promovisala klasična muzika. Jako sam zadovoljna što je posjećenost bila odlična. To me je obradovalo i dalo neku posebnu energiju da što bolje prođe koncert - &nbsp;ispričala je Zdravković.
Tenor Ileš Bečei izrazio je zadovoljstvo zbog uspostavljanja saradnje sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom.
- Stvarno su me pozitivno iznenadili što se tiče kvaliteta sviranja. Uvijek kada ovako bude uspješan koncert, tada zaista počinje saradnja. Nadam se da ću ponovo sa njima nastupiti u Budvi jer je grad odličan i zahvalan sam TO Budva na pozivu - poručio je Bečei.
Kao posebne gošće koncerta, pridružile su se i talentovane Petra Lekić (flauta) i Lana-Asija Dabović (sopran).
- Ova saradnja je bila predivna. Zahvalna sam svim divnim kolegama i mislim da je koncert protekao u najboljem redu. Mislim da ovakvi događaji treba da budu češća pojava u Crnoj Gori, a pogotovo u Budvi, u ovakvom ambijentu - &nbsp;kazala je flautistkinja Petra Lekić.
Ovaj koncert je imao posebnu važnost za Budvanku Lanu-Asiju Dabović jer imala priliku da svojim sugrađanima prikaže svoj raskošni talenat.
- Volim da se vratim u svoj grad i da svake godine pjevam ovdje i da komšijama i prijateljima ponudim po mom mišljenju najbolji izbor muzike. Drago mi je što smo i ove godine uspjeli da privučemo publiku koja je ispunila cijeli trg - saopštila je Dabović.
Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra dio je bogatog sedmodnevnog novogodišnjeg programa u organizaciji TO Budva i Opštine Budva koji privlači veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma.
Novogodišnji program biće nastavljen večeras sa početkom od 20 časova kada će na trgu ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i kultno Bijelo dugme.

Koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra oduševio brojnu publiku u Budvi

Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.
Po riječima premijera Milojka Spajića, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.
Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.
Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.
Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.
Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.
Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.
Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.
Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića.
Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".
Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;
Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.
Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.
<h2>Smjena Jokića</h2>
Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ Gorana Jokića.
Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su, u okviru akcije "Petarda" podnijeli krivičnu prijavu protiv R. Ć. iz tog grada zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako navode, da je R. Ć. krivično djelo počinio na način što je, bez posjedovanja odobrenja za obavljanje trgovinske djelatnosti i bez propratne dokumentacije, pribavio određenu količinu pirotehničkih sredstava u namjeri da ih neovlašćeno proda po većoj cijeni.
- Policija je prethodno kod njega pronašla i od njega oduzela pirotehnička sredstva, nakon čega je o svemu obavijestila nadležnog tužioca - navodi se u saopštenju.
Preduzimanje ciljanih kontrola sa ciljem suzbijanja sive ekonomije, kao i ostalih oblika kriminaliteta i prekršaja će, kako najavljuju, i dalje biti u fokusu rada policijskih službenika, radi stvaranja povoljnijeg ambijenta u društvu.
- Još jednom apelujemo na roditelje i staratelje da vode računa o zloupotrebi petardi i vatrometa od njihove djece, te da im ova pirotehnička sredstva ne čine dostupnim. Zloupotreba pirotehničkih sredstava može dovesti i do težih posljedica po život i zdravlje, kako njih samih tako i drugih građana, djece i životinja - poručili su iz Uprave policije.

Akcija "Petarda": Krivična prijava protiv Bjelopoljca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu

Budvani i brojni gosti novu, 2026. godinu dočekali su na trgu ispred Starog grada uz izuzetne nastupe Teodore Šćepanović, Emine Jahović i Ace Pejovića, kao i spektakularni višeminutni vatromet. Ovim veličanstvenim dočekom Opština Budva i Turistička organizacija Budva pokazale su spremnost da na visokom nivou organizuju događaje koji privlače veliki broj gostiju u crnogorsku metropolu turizma. Direktorica Turističke organizacije Budva, Ana Vujošević, istakla je da je organizacija sedmodnevnog novogodišnjeg programa i samog dočeka bila zahtjevna za cijelu Opštinu, te da su sve službe učestvovale. Posljednja dva i po mjeseca pripreme su se odvijale gotovo svakodnevno. Tokom sedam dana programa okupljeno je 24 muzička sastava sa preko 300 učesnika. Budva je u prazničnim danima bila prepuna gostiju, a svi anketirani posjetioci istakli su oduševljenje programom i atmosferom. Posebno su naglasili grandioznu binu, svjetlosne i zvučne efekte, spektakularni vatromet, energiju publike i toplu čaroliju božićnih kućica. Grad je još jednom potvrdio da je metropola turizma i zabave, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji su odlučili da praznike provedu u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101170152_7dd128316ee315e69f158f88e29c3dc5cb6dabe00295986614df3602148835b9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="budva"> <figcaption>Foto: MediabiroMediabiro</figcaption> </figure>  Čast da Budvane uvede u novu godinu pripala je muzičaru Aci Pejoviću. Uz taktove njegovog hita „Ponoć“ iz filma Toma odbrojani su posljednji trenuci 2025. godine, nakon čega je nebo iznad Budve obasjao spektakularni vatromet. Pejović je potom energičnim nastupom, prepoznatljivim vokalom i emotivnim interpretacijama učinio da početak 2026. bude nezaboravan za publiku. Prije njega, budvansku publiku je zagrijala pop pjevačica Emina Jahović, koja je raznovrsnim repertoarom pokazala da se odlično snalazi i u emotivnim baladama i u bržim plesnim pjesmama. Ona je istakla da je presrećna što je ponovo nastupila u Budvi, gdje je već ranije imala nezaboravne nastupe, te je ovom prilikom izvela i pjesmu „Nije više tvoja stvar“ kao poseban poklon publici. Jahović je najavila i novu pjesmu „Kruna“, koja će biti objavljena 15. januara, na njen rođendan, uz prateći spot čije je snimanje zakazano za 4. januar u Beogradu. Odgovoran zadatak da otvori doček Nove godine u Budvi sjajno je ispunila mlada crnogorska pjevačica Teodora Šćepanović. Ona je nastupom potvrdila da je dorasla velikim binama i masovnoj publici, te je uzbuđeno istakla da je ovo njen najveći koncert do sada. Publiku je obradovala i izvođenjem svoje nove pjesme „Mokra bluza“. Nezaboravan provod u Budvi nastavljen je i 1. januara, kada je u podne na trgu održan Novogodišnji koncert Bokeljskog simfonijskog orkestra, dok će večeras od 20 časova na bini ispred Starog grada nastupiti CHEGI bend, Perper i Bijelo dugme. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DackNPDByZoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ukrajina