Mađarska i Ukrajina su u sukobu zbog stalnih poremećaja u snabdijevanja naftom, a Budimpešta krivi Kijev za napad na mađarski "suverenitet".
Ukrajina je odgovorila optužujući Mađarsku za "moralnu degeneraciju".
Mađarska se suočava s stalnim poremećajima u snabdijevanju naftom putem naftovoda Družba jer je Kijev ciljao energetsku infrastrukturu usred rata između Rusije i Ukrajine koji je započeo prije više od tri godine.
Odnosi između Kijeva i Budimpešte su se od tada pogoršali. Mađarski nacionalistički vođa Viktor Orban ima dobre odnose s Kremljom i blokirao je napore Kijeva da se pridruži Evropskoj uniji.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto rekao je da je njegova zemlja zabranila ulazak "zapovjedniku ukrajinske vojne jedinice koja je nedavno izvela ozbiljne napade na naftovod Družba".
- Ovo je bio napad na mađarski suverenitet, ugrožavajući našu energetsku sigurnost - napisao je Sijarto na X.
Objava dolazi nakon što je Rusija izvela masovni napad u Ukrajini, ubivši najmanje 16 ljudi, uključujući djecu.
Kao odgovor na Sijartovu objavu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da je Mađarska "na krivoj strani istorije".
- Kako je sramotno ovo objaviti nakon brutalnog napada koji je izvela teroristička država Rusija. Peter, ako ti je ruski naftovod važniji od ukrajinske djece koju je Rusija jutros ubila, ovo je moralna degeneracija - napisao je, dodajući da će Kijev uzvratiti.
Prošle sedmice Orban je rekao da se požalio američkom predsjedniku Donaldu Trampu nakon što su ukrajinske vojne operacije protiv Rusije poremetile snabdijevanje naftom.
Mađarska i Slovačka takođe su pozvale Evopsku komisiju "da poduzme mjere protiv kontinuiranih napada Ukrajine na naftovod Družba".
EU je 2022. godine uveo zabranu na većinu uvoza nafte iz Rusije, ali naftovod Družba je privremeno izuzet od sankcija kako bi se zemljama srednje Evrope bez izlaza na more dalo vremena da pronađu alternativna snabdijevanja naftom.
Orban i njegov slovački kolega Robert Fico više su puta kritikovali sankcije, nazivajući ih prijetnjom energetskoj sigurnosti svojih zemalja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mađarska i Ukrajina se spore oko snabdijevanja naftom

Premijerka Italije Đorđa Meloni ponovila je danas da ta zemlja stoji uz Ukrajinu u ratu protiv Rusije, istakvši da Moskva nije zainteresovana za mirovne pregovore.
- Intenzivni napadi sinoć na Kijev pokazuju ko je na strani mira, a ko nema namjeru da vjeruje u proces pregovora - rekla je ona u objavi na Twitteru.
Ona je dodala da pruža podršku ukrajinskom narodu, civilima i porodicama žrtava nakon "besmislenih" ruskih napada.
U ruskom bombardovanju Kijeva ubijeno je najmanje 17 ljudi, uključujući četvoro djece, prenosi Tanjug.

Meloni: Moskva ne želi pregovore, Italija stoji uz Ukrajinu

Najmanje 16 osoba poginulo je u napadima Rusije koja je ispalila stotine dronova i raketa na mete širom Ukrajine, uništivši stambene zgrade i kuće u Kijevu, ali i na drugim lokacijama. 
 
Prema dostupnim informacijama, najmanje 16 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE). 
 
Taj ruski napad predstavlja najveći napad na Kijev u poslednjih nekoliko nedjelja, još jedan jasan znak da Rusija ne planira da odustane od svojih napada – bilo na frontu ili na civilne mete. 
 
Napad dolazi skoro dvije nedjelje nakon velikog samita između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj bio pronalazak puta ka obustavi ruske invazije na Ukrajinu koja traje već 42 mjeseca. 
 
Prema podacima tužilaštva u Kijevu, do podneva je potvrđeno najmanje 14 mrtvih, dok je više od 30 osoba ranjeno. 
 
Spasioci su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, a vlasti su upozorile da bi broj žrtava mogao da raste. 
 
Jedna od najteže pogođenih lokacija bila je kijevska četvrt Darnica, gdje je dio jedne petospratne stambene zgrade pogođen direktnim udarom. 
 
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je tokom noći izvršen napad u kojem je učestvovalo skoro "600 kamikaza i mamac-dronova", kao i 31 raketa, uključujući balističke i krstareće projektile. Neke rakete su lansirane iz aviona. 
 
Najmanje 13 lokacija širom Ukrajine je pogođeno, dok su ostaci projektila pali na još 26 lokacija. 
 
Biro RSE u Kijevu takođe je oštećen, nakon što su dvije rakete pogodile stambene zgrade u blizini. 
 
Neki prozori su razbijeni, a oprema oštećena. 
 
- Oni koji svjedoče o dešavanjima u Ukrajini ne bi smjeli biti ugroženi. Iako su prostorije RSE pretrpjele štetu, srećom nijedan član osoblja nije povrijeđen- rekao je predsjednik RSE Stiven Kapus. 
 
On je naglasio da će novinari RSE nastaviti svoj važan rad. 
 
- Naše misli su uz porodice poginulih i ranjenih, kao i uz prve reagente Ukrajine- istakao je Kapus.

Kijev: U ruskim napadima dronovima i raketama 16 osoba stradalo

Ruski napadi na Kijev, uključujući i napad na diplomatsku misiju EU u ukrajinskoj prijestonici, ne smiju ostati bez odgovora, rekao je danas njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful.
- Prošle noći smo ponovo na strašan način iskusili kako je Rusija napala i bombardovala Kijev, stradali su civili, djeca, a napadnuta je i delegacija Evropske unije. To ne smije ostati bez posljedica - rekao je Vadeful novinarima.
Na pitanje na konferenciji za medije sa svojim estonskim kolegom da da više detalja, Vadeful je odbio da pojašnjava, rekavši da Njemačka želi pokazati da razmatra dalji odgovor i da će bilo koja akcija biti preduzeta zajednički sa EU.
Takođe je pozdravio napore predsjednika SAD Donald Tramp ka miru u ratu u Ukrajini, dodajući da ih ruski predsjednik Vladmir Putin još nije dovoljno uvažio.
- Zato pretpostavljam da će Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmotriti daljnje sankcije - rekao je Vadeful, dodajući da je Evropa odlučna da nastavi sa jasnom politikom sankcija.

Njemački ministar poručio da se mora odgovoriti na ruske napade na Kijev

Ishod sada manje zavisi od bojišta, a više od struktura bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, bilo kakvom ublažavanju sankcija za Rusiju, od toga mogu li SAD i Evropa ostati zajedno i, kritički, od toga ostaje li (predsjednik SAD Donald) Tramp angažovan ili odlazi. Tako stanje nakon samita Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci procjenjuje Geopolitički centar najveće američke banke, Džej Pi Morgan (JPMorgan), koji vodi iskusni bivši američki diplomata Derek Šole, koji je uredovao i po Balkanu, piše Slobodna Dalmacija. - Precizna je to i realna slika koja uokviruje ključne teme mogućeg razrješenja ukrajinske krize, možda i najbolje sažeta na koju sam naišao, bez pristranosti, na temelju činjenica - navodi autor teksta Željko Trkanjec. Možemo raspravljati, dodaje on, postoji li prijetnja da Rusiji uspije još neki veliki vojni proboj, ali prema dosadašnjem iskustvu takvo nešto ne treba očekivati.&nbsp; - Nije slučajno Moskva otvorila raspravu o zamrzavanju sadašnjih linija bojišnice u dvije ukrajinske južnije oblasti, Hersonskoj i Zaporiškoj. Cijelu Luhansku oblast agresori kontrolišu, zbog čega je Donjecka postala odsudnom tačkom u teritorijalnim raspravama: Moskva traži da joj Ukrajina prepusti preostalih 25 odsto koje kontroliše, a Kijevu to ne pada na pamet jer bi tako agresorima dao čvrstu tačku s koje bi u bilo kojem trenutku mogli pokrenuti brzu operaciju u smjeru Kijeva - navodi u tekstu. <h2>Poruka s Aljaske</h2> Banka je, po mišljenju Trkanjeca, potcijenila temu teritorijalnih uređenja uz mirovni sporazum jer Putin, ako konačno pristane na neki dogovor, mora donijeti kući osvojene teritorije kako bi potvrdio da odluka iz septembra 2022. godine o aneksiji četiriju ukrajinskih oblasti nije bila tek predstava i da se “specijalna vojna operacija” isplatila. Dr. Najdžel Gould-Dejvis iz Međunarodnog instituta bezbjednosnih studija (IISS) bliži je mišljenju bančinih geopolitičara. - Pitanja teritorija, koja su u središtu evropskih razgovora s Trampom, u ovoj su fazi uglavnom nevažna. Biće važna kada se pojave uslovi za istinski mirovni proces. Ali ona su trenutno odvraćanje pozornosti koje bi moglo zasjeniti dublju neukrotivost rata. Putin nije mobilizovao ratnu ekonomiju i izgubio više od milion vojnika kako bi stekao mali dio teritorija - okupirana Ukrajina čini 0,7 odsto međunarodno priznate ruske kopnene mase. Trenutno nema znakova da će smanjiti svoje ekspanzivne ambicije ako ne zaključi da bi nastavak njihovog sproveđenja mogao dovesti u pitanje sigurnost režima - ocijenio je Gould-Dejvis. Samit na Aljasci ne treba posmatrati izdvojeno od kasnijeg susreta Trampa, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i grupe evropskih lidera, te razgovora američkog predsjednika s ruskim tokom tog sastanka. Najveća vrijednost samita, uz sve kritike koje mu se mogu i moraju uputiti, početak je procesa razgovora o mirovnom rješenju: Nijedan dosadašnji sastanak ruske i ukrajinske strane ove godine nije se uopšte bavio tim pitanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c" data-rendition-name="original" width="2450" height="1634" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> </figure>  Zbog toga je, po mišljenju autora teksa, osobito važna Putinova poruka iz Ankoridža u kojoj je zaprijetio Evropi optuživši je da će podrivati rješenje koje bi on i Tramp mogli definisati. Već i zabrinutost da bi Evropa mogla uticati na rješenje pokazuje da Putin nije toliko samouvjeren u uspjeh pregovaračkih planova i bilateralno rješenje s Trampom kojim bi ostvario većinu ili sve interese. <h2>Lavrovljeva šija i vrat</h2> Ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu prepustio je da u razgovoru za EnBiSi (NBC) u petak iznese ruske ciljeve -- koliko je to Moskvi važno potvrđuje objava transkripta na mrežnim stranicama ministarstva u nedjelju. Ruske je ciljeve stratificirao od najvažnijeg - “ukloniti sve sigurnosne prijetnje Rusiji koje dolaze s ukrajinske teritorije”, preko zahtjeva da Ukrajina mora ostati neutralna, izvan bilo kakvih vojnih blokova i nenuklearna, što se navodi u ukrajinskoj Deklaraciji nezavisnosti iz 1990. godine. Ne zaboravlja zaštitu prava etničkih Rusa i ruski govorećih ljudi koji vjeruju da pripadaju ruskoj kulturi i ruskoj istoriji. Slijedi pitanje novinarke: "Je li jedini ustupak koji Rusija nudi ne napadati ostatak Ukrajine? Je li to vaš ustupak?". - Ne govorimo u takvim terminima. Nemamo interesa za teritorijom. Imamo najveću teritoriju na Zemlji - odgovara Lavrov.&nbsp; Ne tumačeći zbog čega je onda Rusija anektirala četiri ukrajinske oblasti koje čine oko 20 odsto teritorije. Iskusni diplomata odbacio je ideju brzog sastanka Putina i Zelenskog, ali ponovio prijedlog Kremlja da se podigne nivo pregovaračkih timova: Prije predsjednika mogu sastanke voditi ministri vanjskih poslova, premijeri.&nbsp; Teme razgovora bile bi, navodi Lavrov, humanitarne, vojne i političke. Dosad je napredak postignut samo na prvom niovu - razmjena ratnih zarobljenika.&nbsp; Diplomatsku igru Moskva nastavlja voditi na planu legitimiteta ukrajinskog predsjednika koji je izabran 2019. godine i mandat mu je formalno istekao.&nbsp; - Priznajemo ga kao de facto šefa režima i u tom svojstvu spremni smo se s njim sastati - promjena je ruskog službenog stava.&nbsp; Ne odustaju ipak od dovođenja u pitanje ovlašćenja. - Kada je riječ o potpisivanju pravnih dokumenata… trebaće nam vrlo jasno razumijevanje od strane svih da je osoba koja potpisuje legitimna. A prema ukrajinskom ustavu, gospodin Zelenski trenutno nije - rekao je Lavrov. <h2>Trapavi Vitkof</h2> Kad je riječ o bezbjednosnim garancijama, situaciju je, kako izgleda, nakon sastanka na Aljasci zakomplikovao Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Trampa, apsolutni nevježa (nespretnjaković) u pitanjima međunarodnih odnosa, koji je dan nakon samita izjavio da je Putin pristao na bezbjednosne garancije Ukrajini koja bi odgovarala članu 5 Sjevernoatlantskog sporazuma koji definiše kolektivnu obranu.&nbsp; Što je Putin rekao na tom sastanku, ne znamo, ali Lavrov je početkom prošle sedmice definisao rusko reteriranje na stanje iz septembra 2022. godine, kad se u Istanbulu razgovaralo o garancijama koje bi nudile pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a uz još neke države, poput Njemačke i Turske. - Time se otvara put najpoželjnijoj ruskoj završnici: sistem "kolektivne garancije" u kojem bi Moskva, kao jamac, mogla uložiti veto na svaki vojni odgovor na vlastitu buduću agresiju, čime bi se ukrajinska neutralnost zaključala pod ruskim uvslovima. Ako Vašington prihvati taj okvir, riskiraće lomljenje jedinstva među ukrajinskim saveznicima i dopustiti Moskvi da diktira uslove rješenja - protumačila je privatna analitička kompanija Stratfor. I nije slučajno da sada Ukrajinci i Evropljani koji su prisustvovali sastanku u Vašingtonu pokušavaju iskriviti ono o čemu su u Ankoridžu raspravljali Tramp i Putin, posebno u pogledu bezbjednsnih garancija. Važnije je njegovo odstupanje u rečenici: “Nikad nisam rekao da Rusija mora ima imati veto na bezbjednosne garancije, ali one moraju biti podložne konsenzusu”.&nbsp; Iako ne djeluje kao ustupak, promjena izričaja je određeni zaokret Moskve. Nedvosmisljeno je da Kremlju nije odgovarala objava vijesti o bezbjednosnim garancijama iako ni u jednom trenutku nije opovrgnuta Vitkofova izjava, te se pokušalo maksimalnim pritiskom podstaći SAD da ublaži zahtjeve.&nbsp; Bilo kakva bezbjednosne garancije koje uključuju SAD ruše ruske dugoročne planove nasilnog odvlačenja Ukrajine u svoju interesnu sferu, pa bila to samo teritorija do rijeke Dnjipro (zapad Ukrajine je oduvijek bio proturuski, pripadao je Austrijskom Carstvu). Bezbjednosne garancije slaba su tačka Rusije uz sankcije, osobito one sekundarne kupcima ruske nafte (Indija, Kina) kojima prijeti Tramp. Johan Vadepul, njemački ministar vanjskih poslova, signalizira logičku podlogu. - Ne možemo očekivati da Ukrajina ozbiljno razmatra teritorijalne ustupke ako ne dobije barem bezbjednosne garancije od što većeg broja država da je ostatak tada garantovano siguran - istaka je Vadepul. Prema njegovim riječima, već je oko 30 država iskazalo spremnost prihvatiti takvu politiku, uključujući Japan.&nbsp; Zelenski je tokom vikenda objavio da se na prijedlogu bezbjednosnih garancija radi na evropskom i američkom nivou, te da bi uskoro mogao biti završen.&nbsp; Jedan od nacrta bezbjednosnih garancija postavlja trolinijsku odbranu - Ukrajina bi činila prvu čvrstu liniju obrane, evropske i, prema potrebi, neevropske snage činile bi drugu liniju obrane, a SAD bi bio dostupan kao treća linija obrane uz vazdušnu podršku ako je to potrebno. <h2>Kremlj pred izborom</h2> Poznata nepoznanica ovog dijela procesa Trampova je pozicija. Američki predsjednik je opet prije nekoliko dana ponovio da bi se mogao povući iz pregovaračkog procesa jer se fokusira na preuzimanje kontrole nad američkim gradovima u kojima su na vlasti demokrati. Posljednji je bio glavni grad, a najavljuje da će Nacionalnu gardu poslati u Čikago, Baltimor i Njujork. Interes pobuđuje izjava potpredsjednika Džej Di Vesna koji je takođe na EnBiSiju (NBC) u nedjelju rekao da je ruska strana prvi put napravila znatne ustupke Trampu. - Shvatili su da ne mogu instalirati marionetsku vladu u Kijevu i prihvatili su određene bezbjednosne garancije teritorijalnog integriteta Ukrajine - naveo je on. Nekoliko dana ranije viši američki zvaničnik je za Politico rekao da Tramp vjeruje kako će Ukrajina morati prihvatiti sporazum završetka rata većinom prema ruskim uslovima. Međunarodna krizna grupa (ICG), dobro informisana i vrlo stručna, nudi sljedeću sliku: “Koliko god mislio da pobjeđuje, samiti u Ankoridžu i Vašingtonu naglasili su da se Putin suočava s izborom. Ako se Rusija nastavi boriti, čak i ako pobijedi, suočiće se s budućnošću u kojoj će mnoge sankcije ostati na snazi, a evropske članice transatlantskog bloka nastaviti jačati svoje vojne sposobnosti slabeći rusku sigurnost. Iako Tramp možda želi vratiti Moskvu iz izolacije nezavisno od toga kako se odnosi prema Ukrajini, ti će planovi ostati uslovljeni raznim političkim i praktičnim preprekama i najpouzdanije se mogu postići ako se postigne mir pregovorima. Kao rezultat, Putin može, ako postigne dogovor prihvatljiv Kijevu i njegovim evropskim podržavaocima, optimizuje svoje šanse da izvuče Rusiju iz trenutne izolacije u odnosu na Zapad. Je li moguće usloviti Moskvu da je ovaj ishod doista bolji od onoga što može postići kroz više rata, više smrti i više patnje?”. Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) je lapidarniji, navodeći da se ništa neće promijeniti ako Putin ne smatra da su troškovi nastavka rata veći od rizika koji nosi završetak. <h2>Ključ je u Pekingu</h2> ICG definiše obrise mogućeg rješenja: “Vjerovatno bi Ukrajina barem de facto prihvatila gubitak dijela teritorija, a istovremeno zadržala borbeno sposobnu vojsku, uz kontinuiranu podršku svojih partnera, što bi donekle bilo kodificikovno formalnim obvezama raspravljenima s Rusijom u pregovorima o mirovnom sporazumu. Kijev bi se trebalo odreći kratkoročnih snova o pridruživanju NATO-u, možda pismeno. Strane bi se takođe morale dogovoriti o nekom obliku praćenja svoje duge linije kontakta, najvjerojatnije pod mandatom UN-a”. Važan element je uključivanje Kine, koja je signalizovala svoju spremnost učestvovati u mirovnim snagama za Ukrajinu, rekli su diplomati EU-a za njemački list "Welt am Sonntag" pozivajući se na izvore iz kineske Vlade. Međutim, naglasili su da bi Vlada u Pekingu bila spremna to učiniti samo "ako bi mirovne snage bile raspoređene na temelju mandata Ujedinjenih naroda".&nbsp; Nastavak je to politike koju je definisala portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning, koja je nakon Ankoridža pozdravila rezultate samita, dodajući da je “Kina spremna igrati konstruktivnu ulogu”.&nbsp; U Briselu procjenjuju kineski prijedlog, ali mogao bi prevladati argument da bi raspoređivanje snaga iz Pekinga ukinulo rusko protivljenje evropskim vojnicima. Proces traje, treba se nadati da će se nastaviti bez prekida, pa i uz kinesko učestvovanje na ruskoj strani. Peking ionako pomaže Rusiji u ratu od prvog dana.

Putinova računica jasna: Ratni trošak manje zlo od svih rizika koje mu donosi mir

Odluka poljskog predsjednika Karola Navrockog da stavi veto na zakon o pomoći ukrajinskim izbjeglicama izazvala je političku buru u toj centralnoevropskoj naciji, jednom od najbližih saveznika Kijeva u borbi protiv sveobuhvatne ruske invazije.
Navrocki, koji je često pokretao osjetljiva istorijska pitanja između Varšave i Kijeva, 26. avgusta je stavio veto na zakon koji bi, počevši od 1. oktobra, ukrajinskim izbjeglicama u zemlji uskratio pravo na rad - što će, prema riječima kritičara, dovesti do neprijavljenog rada i gubitka poreskih prihoda za poljsku vladu.
Navrocki je 25. avgusta takođe iznio planove za ograničavanje pristupa dječjem dodatku i zdravstvenoj zaštiti za ukrajinske izbjeglice.
Navrocki, koji je izabran nakon kampanje koja je odražavala neke od politika američkog predsjednika Donalda Trampa, obećao je politiku "Poljska na prvom mjestu", uključujući ograničavanje prava stranaca u Evropskoj uniji (EU) i zemljama članicama NATO-a.
Konzervativni političar izabran je nakon što je tijesno pobijedio liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Trzaskovskog, u drugom krugu izbora 1. juna.
Rezultat izbora nanio je veliki udarac premijeru Donaldu Tusku, bliskom savezniku Trzaskovskog i glasnom pristalici Ukrajine.
Navrocki je takođe izrazio podršku Ukrajini u njenom ratu protiv invazije ruskih snaga. Ali je rekao da se protivi članstvu Ukrajine u NATO-u, stav koji, čini se, dijeli sve više Poljaka.
Iako uglavnom podržavaju borbu Kijeva protiv Rusije, mnogi Poljaci su postali nestrpljivi zbog priliva oko 1,5 miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica i povezanih troškova u zemlji.
Potezi Navrockog izazvali su kritike pristalica Ukrajine unutar poljske Vlade.
Predsjednička "odluka potkopava stabilnost ekonomije, socijalnu koheziju, međunarodne obaveze Poljske i sigurnost cijele zemlje", navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.
Ministarstvo je dodalo da bi odluka o vetu na zakon o pomoći ukrajinskim izbjeglicama mogla stvoriti dodatne troškove od 8 milijardi zlota (2,18 milijardi dolara), što bi dodatno opteretilo već opterećeni budžet.
- Niko neće imati koristi od ovog veta. Prihodi budžeta biće niži, a rashodi veći nego sada - navodi se.
Zamjenik premijera Kristof Gavkovski napisao je na mreži Iks (X) da su "u Rusiji zadovoljni naporima predsjednika Navrockog da blokira podršku Ukrajini".
- Nismo morali dugo čekati na akcije novog predsjednika u podršci ruskom imperijalizmu - dodao je on.

Veto poljskog predsjednika na pomoć izbjeglicama iz Ukrajine izazvao političku buru

Mađarska ne planira da prekine isporuku struje Ukrajini kao odgovor na ukrajinski napad na naftovod "Družba", izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
On je u programu "Čas boraca", koji se emituje na "Jutjubu", naglasio da Budimpešta ne želi da naškodi ukrajinskom narodu, uz napomenu da Ukrajina uvozi između 30 i 40 odsto električne energije iz Mađarske.
- Vlada je mogla da napravi velike probleme susjednoj zemlji, ali mi ne želimo da naškodimo ukrajinskom narodu i porodicama. Mi smo iznad toga - poručio je Sijarto, uz napomenu da Ukrajinci treba da se sjete toga kada sljedeći put odluče da gađaju naftofod "Družba".
Ukrajinska vojska izvršila je prošle sedmice nekoliko napada dronovima i projektilima na infrastrukturu naftovoda "Družba" u Rusiji kojim se isporučuje nafta Mađarskoj i Slovačkoj, podsjeća TASS.
Budimpešta je postupke Kijeva ocijenila kao napad na energetsku bezbjednost Mađarske.

Sijarto: Mađarska neće prekinuti isporuku struje Ukrajini

Posjeta nije bila najavljena iz bezbjednosnih razloga, kao i uoči sličnih prethodnih putovanja. Njemački ministar finansija i potpredsjednik Vlade, socijaldemokrata Lars Klingbajl, stigao je specijalnim vozom u Kijev u ponedjeljak ujutro u pola sedam.&nbsp;
Početkom ove sedmice njemačka Vlada želi da pošalje jasne poruke o politici prema Ukrajini - Ukrajincima koji su pod pritiskom Rusije, obezbijediće punu podršku i pokazati im da je njemačka i evropska zainteresovanost velika. Iako još postoji više neriješenih nego riješenih pitanja.
<h2>Dugo su socijaldemokrate bili tihi</h2>
Za Larsa Klingbajla pružila se prilika da pokaže da i socijaldemokrate, manji od dva koaliciona partnera u novoj njemačkoj Vladi, podržavaju kurs spoljne politike konzervativnog kancelara Fridriha Merca.&nbsp;
Naime, protekle nedjelje su bile obilježene posjetama i inicijativama šefa Vlade. Vrhunac je bila Mercova posjeta američkom predsjedniku Donaldu Trampu sa drugim evropskim liderima, koji su pratili susret ukrajinskog predsjednika Zelenskog i Trampa. Od socijaldemokratskih ministara tih dana malo se čulo.
<h2>"Izuzetna dinamika"</h2>
Klingbajl je, nakon razgovora s ukrajinskim kolegom Serhijem Marčenkom, naglasio da Njemačka ostaje pri svojim zahtjevima: održivo primirje, uz jasne bezbjednosne garancije Ukrajini prije nego što prihvati bilo kakav sporazum s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Klingbajl je posljednji put bio u Ukrajini 2023. Nije bio član tadašnje vlade koju su sačinjavali socijaldemokrate, Zeleni i liberali.&nbsp;
Sada kaže da mu je bio lični prioritet da dođe u Ukrajinu kao potpredsjednik Vlade i ministar finansija.&nbsp;
- Bio sam ovdje i ranije kao predsjednik partije prije dve godine, ali sada dolazim i u novoj funkciji. A to se dešava baš u periodu kada se razvija velika dinamika i vode se brojne rasprave u političkom prostoru. To nije bilo planirano - rekao je Klingbajl.
Potpredsjednik njemačke Vlade je dodao da je njegovo putovanje detaljno dogovoreno sa kancelarom.
<h2>Brojne inicijative na čekanju</h2>
I zaista ovo putovanje u Kijev predstavlja uvod u niz sastanaka u narednim danima, na kojima će takođe biti riječi o budućnosti Ukrajine.&nbsp;
U srijedu, Merc putuje sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom i predsjednikom &nbsp;Francuske Emanuelom Makronom u Moldaviju. U petak u Tulonu zasijeda Francusko-njemački savjet ministara koji će se ponovo baviti bezbjednosnim i odbrambenim pitanjima, kao i daljim razvojem rata u Ukrajini.
U Kijevu je Klingbajl naglasio da će Njemačka nastaviti da podržava projekte naoružavanja u Ukrajin. Ove i naredne godine predviđeno je po devet milijardi eura u budžetu njemačkog ministra finansija. Novac koji „nije sporan", kako Klingbajl uvjerava sagovornike.&nbsp;
Možda je trenutno najvažnije za Ukrajince da će Njemačka da se priključi evropskim bezbjednosnim garancijama Ukrajini, i to i sa eventualnim trupama.&nbsp;
- U ove tri i po godine trajanja rata pokazali smo da se ne izvlačimo, već da stojimo uz Ukrajince. I to će važiti i za bezbjednosne garancije - rekao je Klingbajl.
<h2>Da li će biti bezbjednosnih garancija?</h2>
To je još najvažnije pitanje za Kijev: Primirje, zatim vojne bezbjednosne garancije, pa eventualni pregovori s ruskim agresorom.&nbsp;
Iako iz Moskve dolazi lapidaran odgovor da vojnika iz zemalja Evropske unije ili NATO-a u Ukrajini neće biti.&nbsp;
Neizvjesno je da li će doći do predloženog sastanka predsjednika Rusije i Ukrajine, kako je predložio američki predsjednik Donald Tramp.
<h2>Oprezni optimizam u Berlinu</h2>
Koliko je stvarno ozbiljan plan Vladimira Putina oko mogućeg mirnog rješenja nije jasno. Napadi na Ukrajinu nastavili su i na dan Klingbajlove posjete.&nbsp;
Ipak, portparol njemačkog kancelara Merca, Štefan Kornelijus, voljan je da uoči kretanje u pravom smjeru.&nbsp;
On je u ponedjeljak u Berlinu rekao da je "stalno optimističan".&nbsp;
- Vjerujem da je proces koji ste opisali prošao kroz niz peripetija u posljednjih nekoliko nedjelja i dobio na jasnoći. U svim ovim procesima radi se o tome da se istraži spremnost Rusije za mir - naveo je Kornelijus.
Upravo se o tome radi prilikom posjete Larsa Klingbajla Ukrajini. Ali on kaže i to da se Njemačka sprema za sve scenarije, pa i za nastavak rata na neodređeno vrijeme.&nbsp;
Svakako je više otvorenih nego riješenih pitanja i to će vjerovatno još neko vrijeme biti tako, piše Dojče vele.

Klingbajl u Kijevu: Podrška Ukrajini ne posustaje

Američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je sa evropskim kolegama o diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini, saopštio je Stejt department.
Rubio je razgovarao sa britanskim šefom diplomatije Dejvidom Lamijem, ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Andrijom Sibihom, finskom ministarkom spoljnih poslova Elinom Valtonen i šeficom spoljne politike Evropske unije (EU) Kajom Kalas, rekao je portparol Stejt departmenta.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je Ukrajina zahvalna Rubiju na njegovim naporima i američkom predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom "mirnom vođstvu". Dodao je da su bezbjednosne garancije za Ukrajinu ključne.
- Ponovio sam stav Ukrajine da bezbjednosne garancije moraju biti konkretne, pravno obavezujuće i efikasne. Trebalo bi da budu višedimenzionalne, uključujući vojni, diplomatski, pravni i druge nivoe - napisao je Sibiha na mreži Iks (X).
- Svi vjerujemo da je ukrajinska vojska osnovni nivo bilo kakvih takvih garancija, stoga je njeno maksimalno jačanje naš glavni prioritet - naveo je ukrajinski ministar.
Tramp je, nakon odvojenih sastanaka na vrhu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a kasnije i sa ukrajinskim Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, zamolio Rubija da vodi razgovore o pružanju bezbjednosnih garancija Ukrajini.
Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je, međutim, da Ukrajina traži više oružja od Zapada usred zabrinutosti da, čak i nakon dva nedavna samita u Sjedinjenim Državama, Rusija "nije zainteresovana" za mir.
Mihajlo Podoljak je za "Current Time" program Radija Slobodna Evropa (RSE) rekao da je Kijev u "aktivnim konsultacijama" sa američkim i evropskim zvaničnicima "o povećanju snabdijevanja raznim alatkama za provođenje kontraratnih operacija".
Takođe, na brifingu u Kijevu nakon razgovora s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Storeom, koji je bio u posjeti Ukrajini 25. avgusta, Zelenski je rekao da Ukrajina nada se da će od zemalja koje je podržavaju osigurati najmanje milijardu dolara mjesečno za kupovinu američkog oružja.

Rubio i evropski ministri razgovarali o okončanju rata u Ukrajini

Ukrajina je zahvalna Crnoj Gori na podršci u odbrani slobode, bezbjednosti i mira u Evropi, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
On je to naveo na društvenoj mreži Iks (X), odgovarajući na pismo predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića povodom Dana nezavisnosti Ukrajine.
- Zahvalni smo Crnoj Gori na podršci našem zajedničkom cilju: odbrani slobode, sigurnosti i mira u Evropi - naveo je Zelenski, zahvaljujući Milatoviću.
Zelenski je naveo da se raduje nastavku saradnje i razvijanju prijateljskih veza dvije države.
U pismu Milatovića koje je Zelenski objavio navodi se da Crna Gora, u izazovnim vremenima s kojima se Ukrajina suočava, još jednom izražava punu solidarnost i nepokolebljivu podršku nezavisnosti i suverenitetu Ukrajine.
- Izražavamo duboko poštovanje prema hrabrosti i upornosti ukrajinskog naroda u njihovoj borbi za slobodu, demokratiju, mir i evropske vrijednosti - naveo je Milatović.
Kako je dodao, Crna Gora će se, kroz različite mehanizme, truditi da da značajan doprinos stvaranju uslova za postizanje dugotrajnog, sveobuhvatnog i pravednog mira, kao i uspostavljanju platforme za ekonomski i društveni oporavak i obnovu Ukrajine.
&nbsp;- Vjerujemo u snagu i dostojanstvo Vaše nacije da istraje u odbrani svojih temeljnih vrijednosti, s nadom da će naredni period donijeti mir i napredak svim građanima Ukrajine - kazao je Milatović.

Zelenski: Ukrajina zahvalna Crnoj Gori na podršci

Deset dana nema pomaka u potrazi za Podgoričaninom Nikolom Raičevićem, čiji nestanak porodica prijavila policiji 18. avgusta, kada su ga posljednji put vidjeli.
Porodica je ranije saopštila da su sa Raičevićem posljednji kontakt imali 18. avgusta u 17:48 sati kada je izašao iz automobila u Jerevanskoj ulici na Zabjelu, odakle mu se gubi svaku trag.
Od tada, kako su rekli, nijesu dobili nikakvu informaciju iz policije povodom Nikolinog nestanka.
Vijesti i Pobjeda prenose da istražitelji pokušavaju da utvrde što se dogodilo toga dana, ali za sada nema rezultata.
Porodica moli sve koji nešto znaju o njemu da o tome obavijeste policiju ili se jave na broj telefona 068 530 278.
Na sebi je imao maslinastu majicu, maslinaste bermude, crne patike i teget kačket. Visok je 187 cm i ima tetovaže na obje ruke. Oko struka je imao crnu duksericu.

Danima se traga za Nikolom Raičevićem, porodica bez informacija iz policije

Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, toplifikacija grada i izmještanje korita Ćehotine prioritet su Vlade, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Šahmanović je danas boravio u Pljevljima, gdje je obišao radove na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, toplifikaciji grada i izmještanju korita rijeke Ćehotine.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, tokom obilaska rekao da to nijesu samo infrastrukturni projekti i ulaganja, već zajednički poduhvati koji utiču na stabilnost energetskog sistema Crne Gore.
- Tri cilja su pred nama: usklađivanje sa evropskim standardima, čistiji vazduh za građane Pljevalja i dugoročna sigurnost energetike - rekao je Šahmanović.
Kako je kazao, toplifikacija grada donosi direktnu korist ljudima, toplije domove i zdraviju sredinu.
Šahmanović je, govoreći o izmještanju korita Ćehotine, rekao da je 60 odsto posla već završeno i da su svi kapaciteti su angažovani na terenu kako bi se ispoštovali rokovi.
- Rokovi su postavljeni i očekujem maksimalnu posvećenost svih učesnika. Ministarstvo je tu da pomogne i bude podrška - rekao je Šahmanović.
On je kazao da Rudnik uglja i TE funkcionišu kao dvije karike istog lanca, pa je sinhronizacija ključna.
- Na putu energetske tranzicije, odgovorno prilagođavamo sistem korak po korak, ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja daje nam stabilnost i vrijeme za razvoj obnovljivih izvora - rekao je Šahmanović.

Šahmanović: Ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija i izmještanje Ćehotine prioritet

Da su u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine pripadnici kriminalnih grupa intenzivno komunicirali preko nekadašnje zaštićene SKY ECC aplikacije o mogućem ishodu parlamentarnih izbora, pokazuje čitav niz dešifrovanih razgovora koji su dostavljeni crnogorskim istražiteljima iz Europola. Dio tih razgovora objavili su crnogorski mediji, među kojima je i M portal, a možete ih pročitati u rubrici SKY ECC. Jedan od takvih razgovora kroz SKY ECC aplikaciju 30. avgusta 2020. godine vodili su navodni pripadnici barske kriminalne grupe, ogranka OKG „Škaljari“, Ilija Pesović i Marko Peruničić. Između 17 sati i 26 minuta i 21 sat i 52 minuta 30. avgusta 2020. i narednog dana ujutru Pesović i Peruničić razmjenjuju poruke o tekućem izbornom danu, ali glavnu ulogu u razgovoru nemaju političke partije već – Marko Ljubiša Kan, nedavno ranjeni vođa OKG „Budvanska“, takođe ogranak OKG „Škaljari“. Naime, analitičari su utvrdili da komunikacije između Ilije Pesovića (SKY ECC šifra Q7ABGI) i Marka Peruničića (SKY ECC šifra CTIRK3) ukazuju na dešavanja u Budvi neposredno nakon zatvaranja birališta, a odnose se Marka Ljubišu Kana. Analizom je zaključeno da je Pesović na direktnoj vezi sa Markom Ljubišom, te da Peruničića obavještava o sadržaju komunikacija sa njim.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f" data-rendition-name="original" width="428" height="556" loading="lazy" alt="sky prepiske "> </figure>  Pesović u prepisci navodi da je “napravljen najjači sistem krađe do sad”, a potom prosljeđuje prepisku sa Ljubišom, odnosno fotografiju ekrana na kojoj se vidi prepiska sa Ljubišom i fotografiju koju je dobio od njega. Na fotografiji koju je Ljubiša poslao Pesoviću vidi se on sa podignuta tri prsta, dok u nastavku piše da “sad ide u štab na šmrkanje do zore”, proslavljajući izbornu pobjedu. Na fotografiji prepiske između Pesovića i Ljubiše se vidi da Ljubiša oko 21 sat i 38 minuta šalje svoju fotografiju sa podignuta tri prsta i u nastavku piše „Sad idem u štab šmrkanje do zore“ i „Pištolj za pas murija gleda okreće glavu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b" data-rendition-name="original" width="349" height="531" loading="lazy" alt="Sky prepiske "> </figure>  Pesović Peruničiću prosljeđuje i audio poruku koju je dobio od Ljubiše, iz koje se može zaključiti da je Ljubiša proslavljao izbornu pobjedu sa predsjednikom opštine, uz kako navodi “pištolje i kalašnjikove”. - Javi se čovječe, da vidiš pištolje i kalašnjikove sa predsjednikom opštine, čovječe - kaže Ljubiša u glasovnoj poruci koju je poslao Pesoviću, a Pesović preko SKY ECC aplikacije proslijedio Peruničiću.&nbsp; Pripadnike OKG „Budvanska“ još od 2016. godine moguće je povezati sa političkim uticajem, prije svega na Demokratsku Crnu Goru Alekse Bečića, a kasnije do danas, i na Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića. <a href="https://mportal.me/politika/kazanegra--bato-brate--ovo-moras-odma-stopirat--carevic--a-kako-necu--uvezao-sam-deja-i-bubanju-da-to-eliminisu-pod-hitno--audio-" target="_blank">To se može zaključiti i iz telefonskih razgovora nekih pripadnika OKG „Budvanska“ koje je M portal ranije objavio.</a> Nezvanična ali pouzdana saznanja M portala govore da su pripadnici OKG „Budvanska“ jedini otvoreni sukob za nekim predstavnikom novih vlasti imali sa bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, nekoliko mjeseci prije Božovićevog hapšenja. Navodno, Božović je iz svog kabineta izbacio neke od Ljubišinih ljudi nakon sukoba koji je izbio zbog zahtjeva koje je Ljubiša imao prema Opštini Budva, a Božović nije želio da ih ispunjava na način kako je to od njega traženo. Milo Božović je uhapšen nekoliko mjeseci kasnije pod optužbama za šverc više tona kokaina, a danas je u Istražnom zatvoru u Spužu. <a href="https://etv.me/politika/hoce-li-aleksa-becic-odrzati-rijec" target="_blank">Televizija E je nedavno objavila SKY ECC prepiske u koje je imala uvid, a koje otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića.</a> Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOCTA dokument kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura. „To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni“, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično. „Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović“, piše Đurišić Ulami u SKY ECC prepiskama. Iz tih razgovora se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crne Gore, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše Kana, vođe OKG „Budvanska“, dijela škaljarskog klana. Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c" data-rendition-name="original" width="890" height="707" loading="lazy" alt="skaj prepiske "> </figure>

SKY poruke iz izborne noći: Šmrkanje do zore u štabu, pištolji i kalašnjikovi s predsjednikom Opštine

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović tvrdi da &nbsp;politički intimus Andrije Mandića (i jedan od osnivača NSD-a), Vojislav Vojo Pićan, zove pojedine funkcionere DPS-a kako bi ih nagovorio da zajedno formiraju vlast i da oni izaberu ko će biti predsjednik Opštine.
Sve to iznio je Jovanović u budvanskom parlamentu, obraćajući se odbornici NSD-a Bojani Pićan, koja je ćerka Voja Pićana.
<h2>PIĆAN I MILOŠ MAROVIĆ</h2>
Jovanović je tada pitao odbornicu Bojanu Pićan: šta je radio njen otac Vojislav Vojo Pićan u jeku kampanje prije izbora u Budvi, na sastanku sa Milošem Marovićem?
„Šta će vaš otac, intimus Andrije Mandića, u jeku izborne kampanje u hotelu Tornik na Zlatiboru na sastanku sa Milošem Marovićem? Taj sastanak se desio više puta. Kako to da vaš otac, politički intimus Andrije Mandića, nagovara Demokratsku partiju socijalista da zajednički formiraju vlast i zašto zove pojedine funkcionere DPS-a, kada vi tvrdite da ‘sa DPS-om nikad nećete’, pa im objašnjava da ja ne treba da budem predsjednik opštine, već da oni ‘izaberu nekog momka odavde’, pa da on bude predsjednik opštine, a da ćete ga vi podržati?“
<h2>ČIJA JE KUĆA?&nbsp;</h2>
Ime Vojislava Voja Pićana aktuelizovano je uoči lokalnih izbora, a to je učinio nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. On je optužio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da je stvarni, odnosno vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini, koji se – kako je rekao – samo formalno vodi na Pićana.
Jovanović je tada pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg tvrdi da je Mandićev prijatelj.
„Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovog objekta koji se nalazi u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode“, dodao je Jovanović.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić odbacio je tvrdnje Jovanovića, najavio da će ga tužiti i poručio da je jedina imovina koju posjeduje ona koju je naslijedio od predaka.
Potvrdio je da je prijatelj sa Vojislavom Pićanom, jednim od osnivača Nove srpske demokratije, ali i da sa suprugom ljetuje u Pićanovoj vili u Lastvi Grbaljskoj.
Mandić je pokazao fotografiju takozvane „ničije kuće“, nedovršenog prizemnog objekta izgrađenog 2018. godine, i naveo da se taj objekat ne nalazi u parku prirode.
Oglasio se i Pićan, koji je takođe najavio tužbu protiv Jovanovića, tvrdeći da je to njegova kuća.
<h2>ZATVORSKA KAZNA ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA&nbsp;</h2>
Osnovni sud u Kotoru osudio je Vojislava Voja Pićana, njegovog sina Ratka, kao i Miloša i Đorđija Vučićevića, na kaznu zatvora od dva mjeseca zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja tjelesnih povreda svojim saplemenicima Aleksandru i Stevanu Midoroviću, tokom opšte tuče koja se dogodila sredinom maja 2]23. godine na Jazu.
“Vojislav Pićan, Ratko Pićan, Miloš Vučićević i Đorđije Vučićević krivi su jer su 15. maja 2023. godine oko 19 časova na prostoru u okviru kompleksa sportskih terena, u mjestu Jaz, svjesni svog djela čije su izvršenje htjeli i znajući da su te radnje zabranjene, djelujući kao grupa, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenim Aleksandru i Stevanu Midoroviću nanijeli lake tjelesne povrede”, navodi se u presudi.

Tag: ukrajina

Mađarska i Ukrajina se spore oko snabdijevanja naftom

Meloni: Moskva ne želi pregovore, Italija stoji uz Ukrajinu

Kijev: U ruskim napadima dronovima i raketama 16 osoba stradalo

Njemački ministar poručio da se mora odgovoriti na ruske napade na Kijev

Putinova računica jasna: Ratni trošak manje zlo od svih rizika koje mu donosi mir

Veto poljskog predsjednika na pomoć izbjeglicama iz Ukrajine izazvao političku buru

Sijarto: Mađarska neće prekinuti isporuku struje Ukrajini

Klingbajl u Kijevu: Podrška Ukrajini ne posustaje

Rubio i evropski ministri razgovarali o okončanju rata u Ukrajini

Zelenski: Ukrajina zahvalna Crnoj Gori na podršci

Mađarska i Ukrajina se spore oko snabdijevanja naftom

Meloni: Moskva ne želi pregovore, Italija stoji uz Ukrajinu

Danima se traga za Nikolom Raičevićem, porodica bez informacija iz policije

Šahmanović: Ekološka rekonstrukcija TE, toplifikacija i izmještanje Ćehotine prioritet

PRATITE TVe UŽIVO