Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov govorio je za ukrajinske medije o ratnim planovima tokom 2026. godine prilikom čega je istakao da je ukrajinski ratni cilj "ubijati 50.000 Rusa mjesečno".
Govoreći o svim reformama koje planira provesti unutar ukrajinskih oružanih snaga, ali i samom ministarstvu, Fedorov je zaključio da je ključno izvršiti promjene u menadžmentu.
- Menadžment mora biti izgrađen oko onih koji su sposobni postići definisane ciljeve. Ako ljudi ne pokažu mjerljive rezultate, ne mogu ostati u sistemu - rekao je Fedorov.
Pored promjena u menadžmentu, Fedorov je govorio o potrebi nanošenja većih gubitaka ruskim snagama.
- Drugi strateški cilj je ubijanje 50.000 Rusa mjesečno. Prošlog mjeseca ubijeno je 35.000 ljudi, svi ovi gubici su potvrđeni video-snimcima. Ako dostignemo 50.000, vidjećemo šta će se desiti s neprijateljem. Oni ljude smatraju resursom, a nestašice su već evidentne - dodao je Fedorov.
Uprkos velikim gubicima, Rusija je uspjela ostvariti neznatan napredak na prvoj liniji fronta u Ukrajini, jer je u stanju nadoknaditi gubitke slanjem novih vojnika po ugovoru.
Ukrajinski projekat mapiranja otvorenog koda DeepState izvijestio je da su ruske snage 2025. godine okupirale 4.336 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što čini manje od jedan odsto državne teritorije.
S druge strane, Kijev se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ljudstva, posebno među pješadijskim jedinicama koje drže liniju fronta.
U rijetkom izvještaju, Fedorov je 14. januara rekao da se dva miliona Ukrajinaca traže zbog izbjegavanja mobilizacije, a dodatnih 200.000 vojnika je prijavljeno za dezertiranje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajinski ministar odbrane: Cilj nam je ubijati 50.000 Rusa mjesečno

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Dvije osobe su poginule, a desetine su ranjene u masovnom napadu ruskih dronova na Ukrajinu tokom noći, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Sumska, Harkovska, Dnjeprovska, Zaporoška, Hmeljnička i Odeska oblast bile su meta napada u kojem je učestvovalo više od 200 dronova, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) je od subote naveče neutralisala 167 ruskih dronova. Ruski dronovi su tokom noći pogodili 15 lokacija.
Ruske snage su ponovo napale energetsku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, saopštila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.
U objavi na Fejsbuku navodi se da je zbog napada izbio požar koji je ubrzo ugašen, kao i da nema povrijeđenih, prenio je Ukrinform.
Ukrajinska delegacija stigla je u Vašington na novu rundu mirovnih pregovora. Uoči početka razgovora, ukrajinski predsjednik izjavio je da je glavni zadatak njegove delegacije da pruži istinite informacije o ruskim napadima.
- Glavni zadatak ukrajinske delegacije je da pruži sve stvarne informacije o tome šta se dešava, o posljedicama ruskih udara. Posljedica ovog terora je diskreditacija diplomatskog procesa, ljudi gube vjeru u diplomatiju, a ruski udari stalno pogoršavaju čak i male mogućnosti za dijalog koje su postojale. Američka strana mora to da shvati - poručio je Zelenski.
S druge strane, premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocijenio da sjednice Savjeta EU sve više liče na ratne savjete, prenosi RTS.

Rat u Ukrajini: Novi ruski napadi dronovima

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je danas izjavio da je naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme, jer se zemlja suočava sa ozbiljnom krizom.
Energetski sistem Ukrajine zbog ruskih napada ispunjava samo 60 odsto potreba.
Situacija je pogoršana zbog izuzetno niskih temperatura, navodi Rojters.
- Odluke su donijete i jačanje uvoza mora da se sprovede bez odlaganja - poručio je Zelenski.
U većem delu Ukrajine se sprovode planirana isključenja struje. Situacija je najteža u Kijevu i okolini.

Zelenski naložio ubrzanje uvoza opreme za energetske sisteme

Tamara Klikovac

Varga: Trump’s military strike in Venezuela has ushered the world into new rules of the game, the time has come for a new NATO

Delegacija iz Kijeva je danas doputovala u Vašington, radi razgovora o američkoj inicijativi za okončanje rata između Rusije i Ukrajine.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Budanov je naveo da je u SAD doputovao radi razgovora o “detaljima mirovnog sporazuma”, javlja AP.
Budanov je najavio da će razgovarati sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom, zetom predsednika SAD Džaredom Kušnerom i sekretarom za vojsku Denom Driskolom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u petak izjavio da će delegacija iz Kijeva pokušati da utvrdi konačan sadržaj dokumenata o mirovnom rješenju, vezanih za bezbjednosne garencije poslije rata i ekonomski oporavak.

Delegacija iz Kijeva otputovala u Vašington radi razgovora o američkom planu za okončanje rata

Sastanak Koalicije vojnih u Parizu imao je prije svega svrhu i cilj da pokaže jedinstvo Evrope i SAD-a sa Ukrajinom. Crnoj Gori je tu apsolutno bilo mjesto, <a href="https://www.antenam.net/clanak/vucinic-crnoj-gori-je-bilo-mjesto-na-samitu-koalicije-voljnih-unutar-vladajuce-koalicije-u-crnoj-gori-ne-postoji-jedinstven-odnos-prema-ukrajini">kazao je za Antenu M ambasador i nekadašnji ministar odbrane Boro Vučinić.</a>
Vučinić napominje da je Crna Gora do sada aktivno učestovala u radu ove inicijative i podsjeća da je premijer Milojko Spajić na najvišem nivou govorio da smo se obavezali da Crna Gora uzme učešće u vojnoj misiji za Ukrajinu.
Sagovornik Antene M naglašava da je bilo bitno da se taj stav čuje i na Samitu koalicije voljnih.
- Mislim da bi bilo mnogo odgovornije prema koalicionim partnerima da je Crna Gora imala svog predstavnika na samitu u Parizu i u prisustvu više od 30 zemalja koalicije ili članica Koalicije voljnih i iznese svoj stav. To bi svakako bio dodatni signal posvećenosti naše zemlje zajedničkoj evropskoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici i našoj namjeri da budemo dio Evropske unije. Ovako je ostaje sumnja i kalkulantski osjećaj odnosa prema preuzetim obavezama, koje je premijer ranije saopštio i na koje se obavezao - smatra Vučinić.
Nekadašnji ministar odbrane ističe da je jasno da unutar vladajuće koalicije u Crnoj Gori ne postoji jedinstven odnos prema Ukrajini i podsjeća na sličnu situaciju kada je otkazana posjeta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog našoj zemlji zbog ranije preuzetih obaveza predsjednika Vlade Spajića.&nbsp;
- Očigledno je da se sada na jedan problematičan način iskazuje odnos iskrene spremnosti i podrške da se da doprinos. Ne očekuje se od Crne Gore kao jedne od najmanjih zemalja članica NATO-a i, nadamo se i buduća članica Evropske unije da ima neku važnu i ključnu ulogu, ali svakako i simbolično prisustvo i učešće u toj koaliciji bi puno značilo i pokazalo spremnost da se i one političke strukture, koje u Crnoj Gori makar deklerativno daju podršku tome, sada i suštinski pokažu da su isto spremne i da učine. Ovako se samo nastavilo i dalje se produbljava ta dilema oko toga koliko Crna Gora zaista iskreno daje podršku svim tim naporima da se uspostavi mir u Ukrajini kroz Koaliciju voljnih - poručuje Vučinić.
Na pitanje kako to može da utiče na naš EU put, Vučinić odgovara da je očigledno da su se crnogorski i saveznici NATO-a, kao i budući iz Evropske unije i partneri iz koalicije, pomalo i navikli na to da imamo ad-hoc odnos prema ovim pitanjima.
- Nadam se da nas to neće koštati našeg EU puta, ali isto tako ne bih se iznenadio ako to bude imalo negativan odraz na našu buduću dinamiku pridruživanja EU - zaključio je Vučinić.

Vučinić: Kroz Koaliciju voljnih produbila se dilema koliko Crna Gora iskreno daje podršku da se uspostavi mir u Ukrajini

Evropska unija (EU) izrađuje prijedloge za ukidanje sistema pristupanja koji je korišćen od vremena Hladnog rata, i za uspostavljanje spornog dvostepenog modela koji bi mogao da ubrza ulazak Ukrajine na osnovu mirovnog sporazuma sa Rusijom, piše danas britanski list Fajnenšel tajms.
Iako je plan reforme o kojem se raspravlja u Evropskoj komisiji preliminaran, on već uznemirava neke članice EU, koje strahuju da bi pristup "lakšeg proširenja" imao dalekosežne posljedice po Uniju, reklo je Fajnenšel tajmsu sedam visokih zvaničnika upoznatih sa razgovorima o toj temi.
Ukrajina, koja je postala kandidat za članstvo u EU ​​ubrzo poslije početka ruske invazije na tu zemlju 2022. godine, vidi članstvo u Uniji kao temeljni element svoje poslijeratne budućnosti i kao definitivnu potvrdu svog prozapadnog opredjeljenja.
U nacrtima mirovnog plana, o kojima se pregovara uz posredovanje SAD, pominje se ulazak Ukrajine u EU 2027. godine, uprkos procjenama zvaničnika Unije da će toj zemlji možda biti potrebno i deset godina sprovođenja reformi da bi ispunila stroge kriterijume za ulazak u blok 27 zemalja.
Međutim, zvaničnici Evropske komisije su svjesni da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski moći da prihvati druge aspekte mogućeg mirovnog sporazuma, poput predaje dijela teritorije Rusiji, jedino ako može da predstavi članstvo u EU kao pozitivan ishod.
Preliminarni plan, o kojem se raspravlja, omogućio bi Ukrajini da postane dio Unije, ali sa znatno manjom moći odlučivanja u odnosu na druge članice. Na primjer, Ukrajina u početku ne bi imala pravo glasa na samitima lidera i ministarskim sastancima, rekli su zvaničnici.
Prema prijedlozima koji se još razvijaju, Kijev bi postepeno dobijao pristup delovima jedinstvenog tržišta Unije, njenim poljoprivrednim subvencijama i unutrašnjem finansiranju razvoja.
To bi drastično promijenilo pravila pristupanja dogovorena 1993. godine, kojima se od kandidata za članstvo zahteva da se usklade sa ogromnom količinom propisa EU u brojnim oblastima politike, pre ulaska u blok.
Diplomate iz članica EU koje su uključene u neformalne razgovore sa Evropskom komisijom rekle su da postoji duboka zabrinutost zbog pomenutog koncepta.
Neki se plaše da bi uvođenje pricipa "lakšeg proširenja" negativno uticalo na stabilnost EU, umanjilo vrijednost članstva i uznemirilo druge zemlje kandidate za članstvo.
Direktor za Evropu u konsultantskoj kompaniji Jurejža grup (Eurasia Group) Mudžtaba Rahman rekao je da EU "nema drugog izbora nego da ubrza pristupanje Ukrajine".
- Ipak, time će otvoriti Pandorinu kutiju političkih rizika koje niko u Briselu ne razume u potpunosti - kazao je Rahman.
Napredak Ukrajine kroz postojeći proces proširenja EU sprječava Mađarska, budući da je potrebno odobrenje svih članica za otvaranje i zatvaranje svakog pregovaračkog poglavlja.
Takođe, velika grupa članica EU, iako one žele da podrže Ukrajinu, žestoko se opire bilo kakvim mjerama koje bi ili stvorile rupe u propisima ili bi uspostavile dvostepeni sistem članstva, rekle su četiri diplomate Unije.
- Pokušajte da nametnete to državama članicama i one to nikada neće prihvatiti - rekao je visokopozicionirani zvaničnik EU i upozorio da bi to dovelo do štetnog jaza između Brisela i članica Unije.
Drugi zvaničnici su rekli da bi bilo kakve promjene u procesu proširenja poremetile i ambicije drugih kandidata za članstvo u EU i otvorile šira pitanja o tome kako se Unija odnosi prema bliskim susjedima.
Crna Gora i Albanija, koje su najbliže članstvu u EU ako se gleda napredak u pregovaračkim poglavljima, mogle bi da pomisle da im se nudi manje privlačna nagrada, rekla su tri od sedam izvora.
To bi takođe otvorilo pitanja o tome da li bi drugim državama poput Bosne i Hercegovine i Turske, koje su posljednjih godina postigle mali ili nisu postigle nikakav napredak ka članstvu, bila ponuđena ista opcija "lakšeg proširenja".
Nije jasno kako bi to uticalo na zemlje Evropskog ekonomskog prostora poput Norveške, koje su deo jedinstvenog tržišta EU bez prava glasa, ili na druge zemlje koje nisu u procesu pristupanja, ali su bliski partneri Unije, poput Velike Britanije.

FT: Plan lakšeg proširenja EU, radi ulaska Ukrajine, plaši neke članice

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, prema ukrajinskim obavještajnim podacima, Rusija sprema nove masovne udare na tu zemlju.
- Imamo informacije od obavještajnih službi da se Rusi spremaju za nove masovne udare. Iskreno razgovaramo sa partnerima i o raketama i o sistemima protivvazdušne odbrane koji su nam toliko potrebni. Snabdijevanje nije dovoljno. Trudimo se da ubrzamo, i važno je da nas partneri čuju - rekao je Zelenski u video-obraćanju, prenosi Ukrinform.
On je kazao da vlada sarađuje sa energetskim kompanijama i partnerima kako bi imala više opreme i više rezervi.
Vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da su tokom decembra 2025. godine, i od početka januara, ruske snage izvršile šest masovnih raketnih i bespilotnih napada na teritoriju Ukrajine, prenosi Tanjug.

Zelenski upozorava: Rusija sprema nove masovne udare na Ukrajinu

Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. 
Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. 
Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Crna Gora i Bahrein mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama

Grad Beč će tokom ove godine privremeno zatvoriti više muzeja posvećenih čuvenim kompozitorima, u okviru mjera štednje i smanjenja budžeta za kulturu radi ispunjavanja ciljeva javne potrošnje, saopštili su danas gradski zvaničnici.
Kako je najavio direktor bečkih muzeja, privremeno će biti zatvoreni stan u kojem je preminuo austrijski kompozitor Franc Šubert, rezidencija Johana Štrausa, kao i kuća u kojoj je živio Jozef Hajdn, piše Gardijan. Ove mjere dio su šireg paketa štednje koji uključuje i povećanje cijena javnog prevoza u austrijskoj prijestonici za gotovo 30 odsto za pojedine karte.
- Svi moramo da štedimo. To je realnost u kojoj živimo - izjavio je direktor javne ustanove Muzeji Beča Mati Buncl, koja upravlja brojnim istorijskim lokalitetima u Beču.
Beč je, zahvaljujući pokroviteljstvu dinastije Habzburg, postao jedna od vodećih evropskih kulturnih prijestonica u doba baroka i krajem 19. vijeka, ugostivši stvaraoce poput Mocarta i Betovena, kao i umjetnike Gustava Klimta i Egona Šilea, pojašnjava Gardijan. Iako su muzeji pogođeni rezovima uglavnom manji objekti sa minimalnim troškovima osoblja, njihovo zatvaranje trebalo bi da traje dvije godine, izjavila je finansijska direktorka Kristina Švarc.
Gradski budžet za muzeje smanjen je sa 29,7 miliona eura u 2025. godini na 28,4 miliona ove godine, uz dodatno smanjenje planirano za 2027. Stan u kojem je Šubert preminuo zatvoren je od početka godine, dok će Hajdnova kuća i Štrausov stan biti zatvoreni od 2. marta. Šubertovo rodno mjesto takođe će biti zatvoreno od istog datuma, radi preuređenja, a ponovno otvaranje planirano je za 2028. godinu, povodom 200 godina od njegove smrti. Pored toga, više drugih muzeja u Beču skratiće radno vrijeme, među njima Prater muzej, Hermes vila, crkva Ota Vagnera, Sudski paviljon Ota Vagnera u Hicingu i paviljon Ota Vagnera na Karlsplacu.

Beč privremeno zatvara više muzeja zbog budžetskih rezova

Vakcina protiv kovida-19 britansko-švedske farmaceutske i biotehnološke kompanije AstraZeneka ostala je u upotrebi u Velikoj Britaniji uprkos hiljadama prijavljenih slučajeva srčanih oboljenja regulatoru za lijekove, pokazuju do sada neobjavljeni povjerljivi dokumenti u koje je imao uvid GB News.
Dokumenti, pribavljeni putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama (FOI), ukazuju na razmjere prijavljenih neželjenih posljedica povezanih sa ovom vakcinom, dok su se istovremeno unutar britanske Agencije za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) vodile interne rasprave o novim bezbjednosnim podacima, navodi britanski list.
Prema tim dokumentima, samo tokom 2021. godine MHRA je primila 48.472 prijave srčanih poremećaja povezanih sa AstraZeneka vakcinom.
MHRA je, međutim, odbacila ove navode, tvrdeći da je stvarni broj spontanih prijava srčanih problema bio znatno manji - ukupno 13.010.
Portparol agencije nije mogao da objasni razliku u brojkama, navodeći da je u toku detaljna revizija ranije objavljenih podataka.
Vakcina AstraZeneka, koja je 2020. godine proglašena „trijumfom britanske nauke" i bila ključni dio rane vakcinacije u Velikoj Britaniji, izazvala je zabrinutost nakon početka primjene u januaru 2021. godine, zbog izvještaja o potencijalno smrtonosnim krvnim ugrušcima i srčanim komplikacijama.
Vakcina je u međuvremenu povučena iz upotrebe.
Dodatni FOI dokumenti pokazuju da je posebna vladina radna grupa u aprilu 2021. razmatrala sumnje na povezanost vakcine i opasnih krvnih ugrušaka.
Zapisnici Radne grupe za procjenu odnosa koristi i rizika vakcina protiv kovida, objavljeni 2024. godine, navode da u tom trenutku nije bilo dovoljno dokaza za javno upozorenje, uz ocjenu da bi podizanje uzbune moglo da poveća otpor građana prema vakcinaciji.
Uprkos tome, brojne evropske zemlje, uključujući Švedsku, Francusku, Njemačku, Italiju i Španiju, privremeno su obustavile upotrebu AstraZeneka vakcine tokom 2021. godine.
Britanski Zajednički komitet za vakcinaciju i imunizaciju (JCVI) je 7. aprila 2021. preporučio da se osobama mlađim od 30 godina ponudi alternativna vakcina.
Podatke su analizirali istraživači sa Oksforda, Tom Džeferson i Karl Henigan, koji tvrde da su regulatori bili upoznati sa bezbjednosnim signalima širim od onih koji su javno saopšteni.
Oni su zatražili od regulatornih tijela da otkriju koliko je doza AZ vakcine primijenjeno u Velikoj Britaniji.
Međutim, Agencija za zdravstvenu bezbjednost Velike Britanije, koja nadgleda mjere javnog zdravlja, odbila je to, navodeći da su informacije "komercijalno osjetljive" i da njihovo objavljivanje "nije u javnom interesu".
Džeferson je naveo da reakcija regulatora na obim izvještaja pokreće pitanja o transparentnosti i nadzoru.
"Eksplozija izvještaja uprkos jakoj vladinoj propagandi i praktičnoj prisili na vakcinaciju trebalo je da bude istražena i da zabrine regulatore. Ljudi gube povjerenje u tijela koja služe interesima političara i farmaceutskih kompanija, a ne narodu", ocijenio je on.
AstraZeneka je u maju 2023. godine povukla dozvolu za stavljanje vakcine u promet širom svijeta, navodeći komercijalne razloge, nakon što je u sudskim dokumentima u Velikoj Britaniji priznala da vakcina u "veoma rijetkim slučajevima" može izazvati krvne ugruške. Taj navod sada je dio kolektivne tužbe osoba koje tvrde da su pretrpjele teške zdravstvene posljedice.
MHRA i dalje brani svoje postupke, navodeći da su vakcine korišćene u Velikoj Britaniji "bezbjedne i efikasne" i da sistem prijave neželjenih dejstava služi za otkrivanje rijetkih nuspojava, dok koristi vakcinacije, prema njihovoj ocjeni, prevazilaze rizike od kovida-19.

Vakcina Astra Zeneka ostala u upotrebi uprkos hiljadama prijava srčanih oboljenja

U Francuskoj se sve više pažnje posvećuje kontroli buke u javnom prevozu, a nedavna situacija u Nantu pokazuje koliko ozbiljno vlasti shvataju poštovanje mira putnika.
Muškarac je kažnjen sa 200 eura jer je na željezničkoj stanici razgovarao preko zvučnika na svom mobilnom telefonu, što je izazvalo pažnju zapošljenih, prenosi punkufer.hr.
On je razgovarao sa sestrom koristeći zvučnik na mobilnom telefonu dok je čekao voz na stanici u Nantu. Tada ga je zaustavila službenica francuske željeznice SNCF i zamolila da smanji jačinu zvuka.
Iako je upozoren da će dobiti kaznu od 150 eura, mislio je da je u pitanju šala, odbio je da plati, a kazna je potom povećana na 200 eura.
Trenutno angažuje advokate kako bi osporio obavezu plaćanja.
<h2>Kazne za preglasno ponašanje</h2>
Iako u Francuskoj ne postoji zakon koji direktno zabranjuje razgovor preko zvučnika na javnim mjestima, postoje jasna pravila o kontroli buke.
Francuski prometni kodeks predviđa kažnjavanje onih koji koriste uređaje i instrumente kako bi bukom ometali mir drugih u prostorima javnog prevoza. Tako, na primjer, i glasniji razgovor na mobilnom telefonu bez zvučnika na francuskim željeznicama može dovesti do kazne od 60 eura.
U modernom svijetu sve je češća pojava da ljudi glasno telefoniraju na javnim mjestima ili gledaju video sadržaje bez slušalica. Pitanje je da li bi takvo ponašanje trebalo strogo zabraniti i kažnjavati.

Tag: ukrajina