Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva poginuo je u “tragičnom nesrećnom slučaju” u Ukrajini dok je nadgledao testiranje oružja daleko od linije fronta, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
- S dubokim žaljenjem moramo obavijestiti da je jedan pripadnik Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva jutros preminuo u Ukrajini - navelo je Ministarstvo odbrane.
Kako navode, ovo je prvi put da je pripadnik britanske vojske poginuo u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. dodaje se u saopštenju.
- On je stradao u tragičnom nesretnom slučaju dok je posmatrao ukrajinske snage kako testiraju novo odbrambeno oružje, daleko od linija fronta - dodaje se u saopštenju.
- Moje iskreno saučešće porodici našeg pripadnika Oružanih snaga, koji je nažalost izgubio život danas. Njegova služba i žrtva nikada neće biti zaboravljeni - rekao je britanski premijer Keir Starmer u izjavi.

Britanski vojnik poginuo u nesreći u Ukrajini

Članice Evropske unije moraće pojedinačno da obezbijede milijarde eura kako bi garantovale kredit od čak 210 milijardi eura za Ukrajinu, pri čemu će Njemačka pružiti podršku do 52 milijarde, navodi se u dokumentima koje je dobio Politiko.
Evropska komisija je prošle nedjelje predstavila iznose diplomatama, nakon što je otkrila svoj plan za kredit Ukrajini, koristeći sredstva iz zamrznute ruske državne imovine.
Podrška koja bi bila proporcionalno podijeljena među članicama bloka neophodna je kako bi se ubijedila Belgija da dozvoli uzimanje ruskog novca.
Premijer Belgije Bart de Vever za sada se protivi korišćenju suverene ruske imovine zbog zabrinutosti da bi njegova zemlja na kraju mogla biti primorana da sama vrati novac Moskvi.
Oko 185 milijardi eura zamrznute ruske imovine nalazi se pod upravom finansijskog depozitara Euroklira, sa sjedištem u Briselu, a dodatnih 25 milijardi raštrkano je širom bloka na privatnim bankovnim računima.
Ukupni iznosi po zemlji mogu se, međutim, povećati ako države prijateljske Kremlju, poput Mađarske, odbiju da se pridruže inicijativi, a ukoliko žele mogu da se priključe države koje nisu članice i da pokriju neki dio garancije.
Ukrajina se suočava sa budžetskim deficitom od 71,7 milijardi eura sledeće godine i moraće da počne da smanjuje javnu potrošnju od aprila, ako ne dobije novac.
Mađarska je u petak stavila veto na izdavanje evroobveznica kako bi se popunio budžetski jaz Kijeva, nakon čega je ostala jedina mogućnost da čelnici EU ubijede De Vevera da dozvoli korišćenje ruske imovine, kada se lideri EU sastanu 18. decembra.
Predloženi zajam za reparacije predviđa 115 milijardi eura za finansiranje ukrajinske odbrambene industrije tokom pet godina, dok bi 50 milijardi pokrilo budžetske potrebe Kijeva, a preostalih 45 milijardi iz ukupnog paketa otplatilo bi zajam G7 Ukrajini, izdat prošle godine.
Prema predlogu EU, Njemačka bi trebalo da garantuje 51,3 milijarde, Francuska 34, Italija sa 25, Španija sa 18,9, Holandija sa 13,4, Poljska sa 10,3, Belgija sa 7,2, Švedska sa 7,2, Austrija sa 5,5, Danska sa 4,9, Irska sa 4,5, Rumunija sa 4,4, Češka sa 3,7, Portugalija sa 3,3, Finska sa 3,2, Grčka sa 2,8, Mađarska sa 2,4, Slovačka sa 1,5, Bugarska sa 1,2, Hrvatska sa 1,1 milijardu, Litvanija 934 miliona, Slovenija sa 796 hiljada, Luksemburg sa 664, Letonija sa 469, Estonija sa 466 i Kipar sa 366.

Milijarde za Ukrajinu: Objavljeno koliko će novca svaka članica EU morati da obezbijedi

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da još nije postignut dogovor o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD o mirovnom rješenju sukoba.
Zelenski je u intervjuu za agenciju Blumberg rekao da su pregovarači o mirovnoj inicijativi koju posreduju SAD i dalje podijeljeni oko teritorijalnog pitanja.
- Postoje različiti stavovi između SAD, Rusije i Ukrajine i nemamo jedinstven stav o Donbasu - rekao je on.
Dodao je da Ukrajina insistira na posebnom sporazumu o bezbjednosnim garancijama od zapadnih saveznika, prije svega od SAD.
- Postoji pitanje na koje ja i svi Ukrajinci želimo odgovor. Ako Rusija ponovo pokrene rat, šta će naši partneri učiniti - upitao je Zelenski.
Neki elementi američkog plana zahtevaju dalje razgovore o nekoliko "osjetljivih pitanja", uključujući bezbjednosne garancije za Ukrajinu, dodao je Zelenski, koji danas boravi u Londonu i Briselu, gdje će razgovarati sa zvaničnicima o rješavanju sukoba u njegovoj zemlji.

Zelenski: Još bez dogovora o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD

U Sumskoj oblasti u Ukrajini četiri osobe su povrijeđene tokom dana poslije ruskog granatiranja, uključujući i 12-godišnje dijete, izjavio je načelnik regionalne vojne administracije Oleg Grigorov.
U Zaporoškoj oblasti, tri stanovnika su takođe povrijeđena u ruskom granatiranju, prema riječima načelnika regionalne administracije Ivana Fedorova, prenio je pariski list Mond.
Ukrajinske službe za spasavanje saopštile su ranije danas da je jedan muškarac poginuo u ruskom napadu dronom u Černigovskoj oblasti. Prema navodima policije, dvije osobe su poginule i sedam je ranjeno u Harkovskoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da je Rusija gađala Ukrajinu sa više od 1.600 jurišnih dronova, 1.200 vođenih bombi i 70 raketa u proteklih sedam dana.

Više osoba povrijeđeno poslije talasa ruskih napada u Sumskoj i Zaporoškoj oblasti

Organizacija za evropsku bezbhednost i saradnju (OEBS) mogla bi da igra veliku ulogu u praćenju prekida vatre između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas švajcarski ministar spoljnih poslova Injasio Kasis.
- Već postoje konkretna razmatranja u tom pogledu. Organizacija je sposobna da rasporedi nekoliko desetina ljudi u veoma kratkom roku. OEBS bi mogao da posmatra prekid vatre, prati liniju prekida vatre, posmatra izbore i druga pitanja - rekao je Kasis, čija će zemlja predsjedavati OEBS-om 2026. godine.
Kasis je za švajcarski nedjeljnik ZontagBlik (SonntagsBlick) rekao da se "linija fronta trenutno proteže na 1.300 kilometara".
- Sam OEBS je premali da bi pratio cijelu njenu dužinu. To bi zahtijevalo značajnu posvećenost država učesnica. Moj cilj je da OEBS bude spreman. Čim se postigne sporazum, želimo da budemo u mogućnosti da počnemo sa radom - dodao je Kasis.
Istražna misija bi stoga mogla prvobitno da bude poslata u Ukrajinu kako bi se procijenila situacija, poslije čega bi OEBS mogao brzo da preduzme sljedeće korake, rekao je on.
Švajcarski list je dodao da tri dana razgovora u američkoj saveznoj državi Floridi između ukrajinskih i američkih zvaničnika nisu donijela značajan napredak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će nastaviti pregovore ka "pravom miru", dok je Rusija nastavila napade dronovima i raketama na Ukrajinu.

Švajcarska se zalaže da OEBS igra ključnu ulogu u praćenju primirja u Ukrajini

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je uoči odlaska u Evropu iduće sedmice htio da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije 2022. godine do povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, te da je bio iznenađen ogromnom prevagom ukupne sume date Rusiji.
Računica se bazira na prilično neobičnom upoređivanju plaćanja za energente Rusiji i davanja vojne i druge pomoći Ukrajini.
Landau je sinoć, u objavi na mreži Iks, naveo da je zatražio od Stejt departmenta da mu pripremi podatke koliko su zemlje dale za pomoć Ukrajini, a koliko za ruske energente u tom trogodišnjem periodu.
- Bio sam iznenađen da je odgovor bio Rusija, i to daleko više. Znao sam da su mnoge od ovih zemalja povezale svoje energetske prilike sa Rusijom, ali nisam imao ideju u kojoj mjeri, ili kako je (ukupno) to bilo daleko više od njihove pomoći Ukrajini - napisao je Landau i priložio tabelu.
Njemačka je tako za pomoći Ukrajini u tom periodu dala nešto više od 15 milijardi dolara, a više od 20 milijardi dolara za rusku naftu i gas. Holandija je takođe dala znatno više za rusku naftu i gas, 25 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod deset milijardi dolara i spada u zemlje koje su za ruske energente najviše izdvojile. Razlika u korist Rusije je najveća za Italiju koja je dala oko 27 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod pet milijardi dolara.
Srbija, kako pokazuje ta tabela, dala je za naftu i gas oko pet milijardi dolara u tom periodu i ništa za pomoć Ukrajini.
Među zemljama koje su dale novac za rusku naftu i gas, a ništa ili gotovo ništa za Ukrajinu su, Turska, Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska, Češka, Slovačka.
S druge strane pomoć za Ukrajinu, a gotovo ništa za ruski naftu i gas dali su Danska (oko 10 milijardi eura), Švedska (oko sedam milijardi eura), Norveška (oko pet milijardi eura) i Velika Britanija koja je izdvojila 15 milijardi eura za Ukrajinu, mada je dala i za naftu i gas u tom periodu oko pet milijardi eura.

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu saopštio je da je sporazum o okončanju rata u Ukrajini „zaista blizu“ i da sada zavisi od rješavanja dvaju glavnih neriješenih pitanja – budućnosti ukrajinskog regiona Donbas i nuklearne elektrane Zaporožje.
Rusija je pokrenula veliku invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi između separatista koje podržava Rusija i ukrajinskih trupa u Donbasu, koji čine Donjecka i Luganska oblast. Rat u Ukrajini predstavlja, nakon Drugog svjetskog rata, evropski sukob sa najviše žrtava, a izazvao je i najdublju konfrontaciju između Rusije i Zapada od perioda hladnog rata.
Specijalni američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, koji bi sa te funkcije trebalo da odstupi u januaru, izjavio je na Rejganovom nacionalnom odbrambenom forumu da su napori uloženi u rješavanje sukoba ušli u „posljednjih 10 metara“, što je, kako je istakao, uvijek najteža dionica.
- Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog.
Dva glavna neriješena pitanja, naveo je Kelog, odnose se na teritoriju – prije svega na budućnost Donbasa – i na status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, najveće u Evropi, koja je pod ruskom kontrolom.
- Ako riješimo ta dva pitanja, mislim da će se ostatak stvari prilično dobro riješiti. Gotovo smo na cilju. Zaista smo veoma, veoma blizu - rekao je Kelog u subotu u Predsjedničkoj biblioteci i muzeju Ronalda Rejgana u Dolini Simi u Kaliforniji.
Prema prvobitnim američkim prijedlozima, nuklearna elektrana Zaporožje, čiji su reaktori trenutno zatvoreni i u hladnom pogonu, bila bi ponovo pokrenuta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a proizvedena električna energija ravnomjerno bi se dijelila između Rusije i Ukrajine.

Trampov čovjek za Ukrajinu: Jako smo blizu dogovoru, ostala su samo dva pitanja

Pobjeda Rusije u Ukrajini bila poraz za cio Zapad, upozorio je češki predsjednik Petr Pavel.
Tokom intervjua za Sandej tajms u Praškom zamku – baš na mjestu gdje je Hitler 1939. godine proglasio "Protektorat Bohemije i Moravske" – uporedio je trenutno ponašanje Zapada sa politikom pomirenja uoči Drugog svjetskog rata.
- Nedavni navodi o tajnim pregovorima između SAD i Rusije, posebno u vezi sa prenosom ukrajinske teritorije, opasno podsjećaju na Minhenski sporazum iz 1938. godine. Ako dozvolimo Rusiji da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti - naglasio je Pavel.
Češki predsjednik je povukao istorijsku paralelu između nacističke eksploatacije njemačke manjine u Sudetima i ruskog narativa o „zaštići Rusa".
- Vladimir Putin koristi isti narativ - rekao je Pavel.
Uvjeren je da Zapad ne izdaje Ukrajinu na isti način na koji je nekada izdao Čehoslovačku, već pokazuje "nevoljnost da brani principe koje tvrdi da poštuje".

Pavel: Ako dozvolimo Putinu da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti

Vazdušni napadi na Ukrajinu traju i tokom intenzivnih pregovora o okončanju rata, uljučujući ukrajinsko-američke razgovore u Majamiju, čiji je cilj mirovni plan prihvatljiv za obije strane.
Gradonačelnik Kremenčuka Vitalij Maleck rekao je da je njegov grad pretrpio "masivan kombinovani udar" na infrastrukturu. Još se ne zna kolika je ukupna šteta, ali je gradonačelnik rekao da su neki ljudi ostali bez vode, struje i grijanja.
S druge strane, Rusija je javila jutros da je oborila 77 ukrajinskih dronova na više lokacija.
Ukrajinski grad Kremenčuk, koji se nalazi otprilike na pola puta između Kijeva i linije fronta na istoku, više puta je bio na meti napada od kada je Rusija počela svoju invaziju u februaru 2022. godine, prenosi BBC.
Noćašnji napadi dogodili su se nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je imao "vrlo konstruktivan" telefonski razgovor sa pregovaračkim timom Donalda Trampa, posle tri dana razgovora na Floridi.
Zelenski je juče rekao da je rešen da nastavi da radi sa Amerikom posle razgovora sa Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Kušnerom na kraju tih pregovora.
Zelenski je rekao da su razgovarali kako da osiguraju da se Rusija pridržava bilo kakvog mogućeg sporazuma o okončanju rata.
Ruski napadi rano jutros uslijedili su poslije većeg napada 24 časa ranije, koji je naišao na osude evropskih saveznika Kijeva.
U objavi na društvenim mrežama francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je razgovarao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio mu svoju "punu solidarnost".
- Francuska je riješena da radi sa svim partnerima da osigura mere deeskalacije i nametne prekid vatre - rekao je Makron.
Bijela kuća pritiska Kijev i Moskvu da se dogovore o planu u više tačaka za okončanje rata.
Rezultata za sada nema, iako su se obje strane uključile u proces koji predvode SAD.

Dok traju mirovni pregovori: Veliki ruski napad na ukrajinski grad Kremenčuk

Kako "Dan" nezvanično saznaje u zgradi Vlade u toku je sastanak Botunjana koji protestuju protiv gradnje postrojenja otpadnih voda Podgorice u Botunu, sa premijerom Milojkom Spajićem, i gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem.
Prema našim informacijama Botunjani su dobili poziv iz Vlade da dođu na sastanak sa premijerom i gradonačelnikom Podgorice kako bi im bile predočene garancije koje je Vlada danas predstavila u vezi sa gradnjom postrojenja. U delegaciji Botunjana je šest mještana, a njihov prvobitni stav je bio da odbijaju ponudu Vlade.
Rezultate pregovora u Vladi očekuju mještani koji se okupljaju u šatorima u Botunu i koji očekuju da je moguće da već večeras dođe do neke vrste intervencije po pitanju uklanjanja šatora, građevinskih i poljoprivrednih mašina koje su oni postavili na lokaciji predviđenoj za gradnju.

Dan: Botunjani kod Spajića

Njemački grad Kinbaum domaćin je juniorskog prvenstva Evrope, na kojem će se od sjutra za medalje boriti i četvorica crnogorskih boksera.
Crnogorski boks predstavljaće Luka Otašević (do 48), Nikola Raičević (do 50), Strahinja Mrdak (do 52) i Matija Roganović (do 80 kilograma. Prvi nastupi izabranika selektora Nikole Ružića zakazani su za sjutra, a sva četvorica šampionat će početi mečevima šesnaestine finala.
Otašević će se boriti protiv Engleza Vilijama Saundersa, Raičević protiv Njemca Davida Haleda, dok će rival Roganoviću biti Albanac Rezart Muha.
U petak će u ring Strahinja Mrdak, kojem će prvi rival biti domaći borac Ahmed Sarmout.
Selektor Ružić kazao je da je crnogorska reprezentacija Crne Gore doputovala u Njemačku maksimalno fokusirana i fizički spremna.
- Odlična atmosfera vlada u timu i momci jedva čekaju da uđu u ring. Svi su svjesni težine žrijeba, ali i prilike koja im se pruža. Radi se o jakim protivnicima, naročito kad boksujete protiv domaćih boraca, ali naši bokseri imaju kvalitet i vjerujem da će pružiti svoje najbolje izdanje - rekao je Ružić.
Prema njegovim riječima, cilj je da momci pokažu borbenost, disciplinu i karakter.
- Rezultat će doći kao posljedica toga - rekao je Ružić i istakao da crnogorski tim ima realne ambicije da napravi iskorak.
- Naporno smo radili tokom priprema i očekujem da se to vidi već u prvim mečevima. Vjerujem u ove momke i siguran sam da nas čekaju dobri nastupi -rekao je Ružić.
U stručnom štabu reprezentacije, pored njega, su još treneri Boško Drašković i Slavko Mrdak.

Sjutra počinje juniorsko prvenstvo Evrope u boksu

To vam je ono kada gledate Skupštinu Crne Gore i slušate kako pojedini političari "love" ljude i šalju inpute. I shvatite da od ćuskije niko viljušku nije napravio.
10.12.
17:01h
Ono što je vanraspravno vijeće Višeg suda danas odlučilo i napisalo, htio sam ja jutros.
Posebno kada sam vidio naslovnu stranu jedne dnevne novine koja izgleda kao jaje jajetu, koja kada se odlučuje o pritvoru pojedinim licima, ali bilo mi je neprijatno. Najiskrenije.
Ispalo bi da dociram i dolijevam ulje na vatru.
A radi se o materiji koju mora da zna svaki student nakon što je položio ispit iz krivično- procesnog prava.
Ovaj dio tog predmeta, oko ukidanja i odredjivanja pritvora, za studente je najlaksi i najpamtljiviji.
Ovdje je očito drugi problem.
Zašto se ovo radi kod evidentno normiranih pravnih situacija?
Čemu ovo?
Zašto potreba da neki ljudi (bilo koji) budu u pritvoru i kada prestanu razlozi za njega?
Šta je motiv?
I sada bih ja mogao i sociološku vizuru da dam, ali neću.
Iz respekta prema instituticiji SDT-a i VDT-a.
Valjda neki tužioci uvide sledeće:
Kakve veze ima otpali pritvorski osnov sa konstatacijom da žalba ne odlaže izvršenje?
I da nije odlagala, zar tužioci nisu morali da se zapitaju: a po kojem pravnom osnovu leže Đuro i Pero u Spužu, dok se ne odluči po žalbi?
Kako prosto. I kako se preko očiglednog prelazi, a cijena je nečija sloboda. Ranka Ubovića, Vlada Ivanovića ili nekog seljaka sa Durmitora, svejedno.
Neka sud sudi u ovom predmetu, pa ako bude pravosnažna osuđujuća odluka neka ljudi idu, gdje se ide.
I to je pravna država.
P.S: Za pojedine političare:
Mašina stvara izvan sebe, a pravi čovjek samo u sebi i sebe.
P.S1: To vam je ono kada gledate Skupštinu Crne Gore i slušate kako pojedini političari "love" ljude i šalju inpute.
I shvatite da od ćuskije niko viljušku nije napravio.

Kad očitost (ne)pomaže

Andrea Nikolić, aktuelna mis Crne Gore i Zavod za transfuziju krvi danas su realizovali najavljenu akciju dobrovoljnog davanja krvi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Akcija je, kako se navodi u saopštenju, protekla uspješno, uz odličan odziv studenata koji su pokazali visok nivo humanosti i solidarnosti.
- Studenti su i ovog puta pokazali da su humani i hrabri pojedinci, odgovorni članovi društva i nosioci visokih moralnih vrijednosti. Izuzetno me raduje što je odziv bio veoma dobar, ali i što su se kroz ovaj plemeniti gest povezali studenti sa različitih fakulteta - kazala je Nikolić.
Andrea Nikolić se, kako se ističe, zahvaljuje svim studentima, nastavnom i administrativnom osoblju koje se pridružilo akciji dobrovoljnog davanja krvi, kao i partnerima koji su pomogli u organizaciji akcije.

Uspješna akcija dobrovoljnog davanja krvi na Pravnom fakultetu uz podršku misice Andree Nikolić

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: ukrajina