U ruskom napadu dronovima najmanje jedna osoba je poginula, a 11 povrijeđeno noćas u Ukrajini, blizu Kijeva - objavile su lokalne vlasti.
Šef vojne uprave za oblast Kijeva Mikola Kalašnik osudio je preko Telegrama „neprijateljski napad na Višhorod u kome je poginula jedna osoba, a 11 je povrijeđeno od kojih je šest prebačeno u bolnicu“.
On je naveo da se radi o novoj ofanzivi ruskih dronova, kao što je bilo i tokom cijele noći od petka na subotu u više kvartova glavnog grada Ukrajine.
Rekao je da spasioci evakuišu stanovnike jedne visoke zgrade koja je pogođena, gdje su angažovani i vatrogasci. Kalašnik je upozorio da je broj povrijeđenih vjerovatno još veći.
Ovaj napad pripisan Moskvi slijedi poslije napada dronovima na veliku naftnu infrastrukturu u ruskoj luci na Crnom moru, za koji je Kijev preuzeo odgovornost.
Na diplomatskom planu Ukrajina je poslala delegaciju u SAD na nove pregovore u potrazi za rješenjem za kraj rata, u trenutku kada je zemlja pod jakim pritiskom na vojnom i političkom planu.
U ponedjeljak će francuski predsjednik Emanuel Makron primiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog, koji je poslije istrage o korupciji otpustio šefa kabineta Andrija Jermaka, svoju „desnu ruku“ i izuzetno uticajnu ličnost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima blizu Kijeva

Predsjednik Francuske Emanuel Makron će u ponedjeljak, 1. decembra, ugostiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog na razgovorima u Parizu.
To je saopšteno iz kabineta francuskog lidera, dok Vašington nastoji da progura plan usmjeren na okončanje rata između Kijeva i Moskve.
- Dvojica lidera će razgovarati o uslovima za pravedan i trajan mir - rekao je zvaničnik u subotu, dok se visoka ukrajinska delegacija uputila u Vašington, a Zelenski se suočava s političkim turbulencijama kod kuće nakon što je smijenio svog glavnog pomoćnika Andrija Jermaka.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro je za novine La Tribune Dimanche rekao da će dočekati Zelenskog kako bi pokrenuli pregovore naprijed.
- Mir je nadohvat ruke, ako (ruski predsjednik) Vladimir Putin napusti svoje zablude o rekonstrukciji Sovjetskog carstva, prvo podjarmljujući Ukrajinu - dodao je on.
U upozorenju Moskvi, Baro je dodao Vladimir Putin mora prihvatiti prekid vatre ili prihvatiti izlaganje Rusije novim sankcijama koje će iscrpiti njenu ekonomiju.
Makron i Zelenski su u intenzivnom kontaktu tokom ove faze rata, koji je izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ukrajinski lider je posljednji put posjetio Jelisejsku palatu prije dvije sedmice, 17. novembra.
Baro je dodao da uprkos političkim turbulencijama u Kijevu, Zelenski ima "puni legitimitet da vodi Ukrajinu ka miru".

Sjutra u Parizu sastanak Makrona i Zelenskog o uslovima za mir

Tokom invazije Rusije na Ukrajinu poimence je identifikovano 152.142 poginula ruskih vojnika, a samo od 14. do 28. novembra još 4.890, objavio je danas ruski servis BBC, pozivajući se na podatke prikupljene u saradnji s portalom Mediazona i timom volontera koji od početka invazije ažuriraju evidenciju žrtava.
Od ukupnog broja poginulih, 67% ruskih vojnih žrtava potiče iz ruralnih područja i malih gradova sa populacijom manjom od 100.000, iako u tim oblastima živi manje od polovine stanovništva Rusije.
Stope gubitaka bile su najniže u većim gradovima, kada se uzme u obzir procenat muške populacije, a ne apsolutni broj poginulih. Sličan trend primjećen je i u vojskama SAD-a i zemalja Zapadne Evrope.
Ekonomista i vanredni profesor Aleksej Zaharov sa Univerziteta u Čikagu napominje važnu razliku u slučaju Rusije:
- Na opštinskom nivou, glavni faktor koji predviđa koliko će ljudi otići i poginuti u ratu je udeo javnog sektora. Drugim riječima, što se budžet lokalne zajednice više oslanja na državne subvencije, gubici su veći - &nbsp;rekao je Zaharov za BBC.
Moskva je imala najnižu stopu žrtava u Rusiji – samo pet žrtava na svakih 10.000 muškaraca. U manje ekonomski razvijenim regionima – kao što su Burjatija i Tiva – stope gubitaka su 27, odnosno 33 puta veće.
Prema demografu Alekseju Rakši, glavni razlog ove disproporcije su razlike u ekonomskom razvoju, platama i obrazovanju. Vojna služba prvenstveno privlači ljude iz regiona gdje je teško naći posao, posebno dobro plaćen posao. Zbog toga je udeo ljudi iz siromašnijih oblasti i etničkih manjina u vojsci i među ratnim žrtvama često veći od njihovog udjela u ukupnoj populaciji.

Više od 150.000 ruskih vojnika poginulo u ratu u Ukrajini

Vašington je poslao Moskvi parametre svog mirovnog plana za Ukrajinu, prilagođene nakon konsultacija SAD i Ukrajine u Ženevi, izjavio je danas portparol Kremlja, Dmitrij Peskov.
- Glavni parametri su saopšteni, a sljedeće nedjelje će biti razgovor u Moskvi - napomenuo je Peskov, prenosi TASS.
On je rekao i da će Moskva blagovremeno objaviti tačan datum dolaska izaslanika predsjednika SAD Stiva Vitkofa u Moskvu sa kojim će ruska strana razmatrati detalje mirovnog plana.
U Ženevi su 23. novembra održani pregovori ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o nacrtu mirovnog plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata u Ukrajini.
Nakon pregovora između delegacija dvije države u Ženevi, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države su se saglasile da nastave rad na zajedničkim predlozima za mirovni sporazum. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je saopštio je da bi američki plan mogao da bude osnova za ukrajinsko rješenje.

1250x600

1084x550

Peskov: SAD poslale Rusiji parametre plana za Ukrajinu

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas tokom sastanka sa ruskim predsjednkom Vladimirom Putinom u Kremlju da će njegova zemlja nastaviti da od Rusije kupuje naftu i gas, dok je Putin pozdravio "uravnotežen stav" Mađarske o Ukrajini.
Orban se u Evrpskoj uniji protivi sankcijama Rusiju i kritikuje podršku EU Kijevu.
Odnosi Rusije i Mađarske se razvijaju "uprkos svim teškoćama današnjice", rekao je Putin, prenijela je ruska agencija TASS.
Putin je zahvalio Orbanu zbog spremnosti da bude domaćin rusko-američkih razgovora u Budimpešti o rješavanju ukrajinske krize i rekao da bi rado prihvatio ponudu ako se postigne dogovor o samitu, a mađarski premijer je potvrdio tu spremnost.
Ruski predsjednik je ukazao da je pad trgovine između Rusije i Mađarske bio posljedica spoljnih ograničenja, ali da je ove godine ipak došlo do "određenog rasta - malog, skromnog, ali i dalje preko sedam procenata".
Rekao je i da je prilično opsežna saradnja dvije zemlje u energetici, ali da i "tu postoje pitanja i problemi" koji zahtijevaju diskusiju.
Orban je jutros objavio da će se u Moskvi s Putinom razgovarati uglavnom o energentima.
- Idem da osiguram da bude obezbijeđeno energetsko snabdijevanje Mađarske za zimu i iduću godinu po pristupačnoj cijeni - rekao je Orban u videu na Fejsbuku uoči polaska za Moskvu.
Podsjetio je da je početkom novembra bio u SAD gdje je od američkog predsjednika Donalda Trampa dobio izuzeće od sankcija SAD za rusku naftu, koje važi godinu.

Orban iz Moskve poručuje da nastavlja da kupuje rusku naftu i gas, Putin pozdravio stav Mađarske o Ukrajini

Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano tužilaštvo za borbu protiv korupcije (SAP) saopštili su u petak da su izvršeni pretresi u prostorijama Andrija Jermaka, šefa Kancelarije predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Jermak važi za bliskog saradnika Zelenskog još prije nego što su ušli u politiku i takođe ima ključnu ulogu u spoljnoj politici i donošenju odluka.
&nbsp;Zasad nije poznato u kojem se predmetu vrše pretresi, niti koji je status ermaka, mada su ranije iznošeni navodi da je upleten u korupcijski skandal u energetskom sektoru koji potresa Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- NABU i SAP sprovode istražne radnje u prostorijama šefa Kancelarije predsjednika Ukrajine. Istražne radnje su odobrene i sprovode se u okviru istrage. Detalji će biti naknadno objavljeni - saopštila je pres služba NABU.&nbsp;
Jermak je potvrdio da istražitelji NABU-a i SAP-a pretresaju njegov stan, dodajući da potpuno sarađuje.
&nbsp;- Istražitelji nemaju nikakvih prepreka. Dat im je potpuni pristup stanu, na licu mjesta su moji advokati koji sarađuju s organima reda - naveo je Jermak na Telegramu.

Ukrajinski antikorupcijski istražitelji pretresli prostorije šefa kabineta Zelenskog

Zaista je loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje Zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne, kazao je ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Sijarto je kazao da oni podržavaju evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana.
- Što se tiče evropske integracije to je jedan zaista loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne. Ekonomski razvoj bi mogli da obezbijede za EU, a Ukrajina donosi sa sobom samo opasnost, rat i ukrajinsku mafiju. To bi EU mogla da dobije od njih i zbog toga je zaista nemoguće da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana - rekao je on.
On je dodao da Mađarska vodi odgovornu i dobrosusjednu politiku u okviru koje čine sve u interesu da se na zapadnom Balkanu očuva stabilnost i mir.
- Za Mađarsku je stabilnost, bezbjednost i mir na Zapadnom Balkanu od prvobitnog značaja u pogledu nacionalne bazbjednosti. Kod našeg istočnog susjeda se vodi rat, tako da destabilizacija na jugu bi mogla da ima tragične posljedice po nacionalnu bezbjednost Mađarske - rekao je Sijarto.

Sijarto: Loš vic da je Ukrajina spremnija za EU od zemalja Zapadnog Balkana

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da se slaže sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene sve dok Rusija odbija mirovne pregovore.
Zelenski je na svom X nalogu potvrdio da je lično zahvalio Fon der Lajen na njenom „jasnom stavu i porukama podrške Ukrajini" tokom današnjeg govora u Evropskom parlamentu.
- Slažemo se: sve dok Rusija nastavlja da odbija mirovne napore, sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene, a odbrambena i finansijska pomoć Ukrajini mora se nastaviti - objavio je Zelenski na svom X nalogu.
On je dodao da je sa Fon der Lajenovom razgovarao o zamrznutoj ruskoj imovini koju Moskva drži u mnogim zemljama EU i o pitanju da li bi se ta imovina mogla koristiti za finansiranje odbrane Ukrajine.
- Razgovarali smo o trenutnoj diplomatskoj situaciji i radu Evropske unije na odluci o korišćenju zamrznute ruske imovine za odbranu Ukrajine - navodi se u X objavi Zelenskog.
Fon der Lajen je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu pored ostalog rekla da je Evropska komisija (EK) spremna da objavi pravni tekst koji bi omogućio korišćenje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.

Zelenski: Saglasan sam sa Fon der Lajen da se pooštre sankcije Rusiji

Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

Potpisivanje Deklaracije o namjeri i procedurama priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke najavljeno je za 19. decembar, ali i cjelokupan postupak automatskog priznavanja tih dokumenata obično traje nekoliko mjeseci i zavisi isključivo od njemačke administracije.&nbsp;
Tome se raduje brojna dijaspora, potvrdili su Radiju Crne Gore iz Bošnjačke stranke. Dobiti vozačku dozvolu u Njemačkoj je skup i težak proces. Dragocijeno iskustvo za vozače sa ovih prostora koji bivaju oprezni i nakon toga jer se veoma lako gubi i zbog najmanjeg prekršaja u saobraćaju, kažu sagovornici Radija Crne Gore koji žive u toj zemlji.
Početni korak ka priznavanju crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj biće ozvaničen s potpisivanjem Deklaracije, potvrdila je Kenana Strujić Habić iz Bošnjačke stranke. Ta se partija zalagala za rješavanje tog pitanja, imajući u vidu brojnu dijasporu u Njemačkoj.
- Nadam se zaista da će i Vlada Crne Gore pripremiti sve do 19. decembra. Ja koliko imam informaciju, sve je spremno što se tiče njemačke Vlade, odnosno da će potpisivanje Deklaracije ispred te zemlje biti u resoru saobraćaja - kazala je Strujić Harbić.
Do vozačke dozvole u Njemačkoj nije lako doći. Građani prolaze složene procedure, troše puno novca, kazala je Marija Šikmanović koja sa suprugom boravi i radi u Frankfurtu.
- Mogla sam da koristim svoju vozačku dozvolu prvih šest mjeseci nakon dolaska u Njemačku. Kako bismo mogli normalno da funkcionišemo, moj suprug je morao ponovo da polaže vozački ispit što je bilo finansijski zahtjevno i veoma naporno. Ja sam ipak opdlučila da sačekam, nadajući se da će vozačka dozvola u skorijem periodu biti priznata. Ovo pitanje je jako bitno za sve građane Crne Gore koji žive u Njemačkoj i kojima bi priznavanje vozačke dozvole uveliko olakšalo život - kaže Šikmanovićeva.
Potpisivanju deklaracije se raduje i Jakša Šestović koji je dobio njemačku vozačku dozvolu.
- Izvukao sam jedno fenomenalno iskustvo što se tiče još boljeg znanja i vještina u vožnji. Kad se prođe tako težak put za dobijanje vozačke dozvole, onda, vjerujte mi, čovjek se trudi da tu vozačku dozvolu zadrži. Poštujući sva ta pravila koja su ovdje jako rigorozna, uspjeh je još veći zadržati je - kazao je on.
Uočio je veliku razliku u našoj zemlji i Njemačkoj gdje su složenije procedure i kriterijumi.
- Prevod košta u prosjeku dvije i po do tri hiljade eura, a možete onda da zamislite, neko ko polaže od nule, ko mora da prođe sve te časove. Vozački ispit onda može da izađe i na pet hiljada eura. Teorijski ispit priprema se putem aplikacije, 1.500 pitanja sa videima, raznim situacijama i primjerima u saobraćaju. Otprilike nekih dva mjeseca treba da se dobro spremi taj ispit. Praktični dio traje 50 minuta, a u svakoj sekundi može da se desi mala greška koja će nas koštati ponavljanja ispita. Dosta je pravila koja su nova, koja mi u Crnoj Gori nemamo ni priliku da vidimo - kaže on.
Nakon potpisivanja deklaracije, procedura prelazi u nadležnost Njemačke. Upravo njemačke institucije moraju da izvrše tehničku provjeru sigurnosnih elemenata i kategorija crnogorske vozačke dozvole i uvrste Crnu Goru na službenu listu zemalja čije dozvole priznaju bez polaganja.

Priznavanje crnogorske vozačke u Njemačkoj oslobađa velikih troškova i teških ispita

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Od smrti devetogodišnjaka u Baru prošlo je dvije sedmice, a Više državno tužilaštvo još nije dobilo nalaz obdukcije koja je naložena nakon što je dječak iznenada preminuo dok je imao boginje.
Zbog teže kliničke slike dječije bolesti, praćene visokom temperaturom, roditelji su za nekoliko dana, ljekarima vodili dječaka u četiri zdravstvene ustanove. Pacijent nije hospitalizovan, piše portal Primorski.me.&nbsp;
- Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti djeteta iz Bara. Predmet se nalazi u fazi izviđaja, tokom kojeg je data naredba za obdukciju tijela. Obdukcioni zapisnik još nije dostavljen tužilaštvu - rečeno je Primorskom portalu u Višem državnom tužilaštvu.
Roditelji su tokom nekoliko dana vodili dijete u četiri zdravstvene ustanove: dvije privatne u Ulcinju i Sutomoru, dvije državne: Klinički centar Crne Gore u Podgorici i Opštu bolnicu Bar u kojoj je dijete preminulo 15. novembra.
Dječak je prvo pregledan u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Ulcinju. Nakon toga u privatnoj bolnici u Sutomoru gdje je preporučeno roditeljima da povedu dijete u Klinički centar Crne Gore. Prije kobnog dana, roditelji su, dva sata iza ponoći dijete doveli na pregled pedijatru u Opštu bolnicu Bar. Ni te noći nije hospitalizovan. Nekoliko sati kasnije, roditelji sa djetetom opet dolaze u Opštu bolnicu Bar. U jutarnjim satima, nažalost, dječak je preminuo.
Iz Opšte bolnice Bar su saopštili javnosti “da je u skladu sa standardnim procedurama, bolnica pokrenula internu provjeru svih aspekata pružene njege”.
Do sada o tragediji koja je potresla Bar, Crnu Goru, region, ovim povodom nijesu se oglašavali iz Kliničkog centra Crne Gore.
Prije sedam dana zabranjen je rad privatne zdravstvene ustanove Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ nakon što su inspekcije Ministarstva zdravlja utvrdile niz nepravilnosti u radu.
- Ovaj korak uslijedio je u okviru ispitivanja okolnosti tragične smrti devetogodišnjeg dječaka Amara Rašketićakoji koji je bio liječen u ovoj ustanovi - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Iz PZU “Unimedica” su reagovali na saopštenje ministarstva zdravlja navodeći “da privremena zabrana rada nije ni na koji način povezana sa načinom liječenja preminulog dječaka”.
- Ova mjera izrečena je isključivo zbog administrativnih, kadrovskih i sličnih tehničkih nedostataka, što je jasno konstatovano u inspekcijskim zapisnicima - tvrde iz PZU “Unimedica”.
U međuvremu iz VDT- a je naložilo Upravi policije OB Bar da ovom tužilaštvu dostave potrebna obavještenja i kompletne medicinske dokumentacije.
Primorskom portalu je potvrđeno da inspektori barske policije prikupljaju medicinsku dokumentaciju, izvještaje iz zdravstvenih ustanova.
- Ljekari koji su liječili dječaka su dali izjave inspektorima - rečeno je Primorskom portalu u CB Bar.
Iz Višeg državnog tužilaštva su naveli da će u daljem toku postupka nastaviti sa preduzimanjem svih neophodnih mjera i radnji za kojima se ukaže potreba radi donošenja odluke u predmetu.

Policija prikuplja medicinsku dokumentaciju nakon iznenadne smrti dječaka, izjave inspektorima dali i ljekari

Ranko Radonjić, advokat bivšeg vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, saopštio je nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se njegovom branjeniku, pored ostalog, na teret stavlja falsifikovanje službene isprave koje se odnosi na skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću. No, advokat je decidan da Knežević u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka.
- Cijeli predmet je formiran povodom ukidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću, a Knežević je u tom trenutku obavljao funkciju koja nema veze, niti dodirnih tačaka sa tim - niti je u tom trenutku formalno ili neformalno bio uključen u donošenje odluke - rekao je advokat.
Istakao je da je Knežević obrazložio da je tu samu informaciju nije on pripremao.
- Već ljudi koji se bave tim poslom u određenom sektoru opšteg kriminaliteta, a da je on bio dužan kao pomoćnik direktora policije samo da stavi faksimil i proslijedi dalje tužilaštvu. Jednostavno je proslijedio informaciju koju su pripremili službenici - naveo je Radonjić u izjavi za medije.
Njemu se na teret stavlja stvaranje kriminalne ogranizacije koju su navodno stvorili Zoran Lazović, Milivoje Katnić, Saša Čađenović, a čiji su članovi bili Petar Lazović i druga lica, kao i nedozvoljeno držanje oružja.
Knežević je, kaže Radonjić, iznio detaljnu odbranu i osvrnuo se na svako pitanje - kako tužioca, tako i njega kao branioca i do detalja iznio svoja saznanja.
- Tokom jučerašnjeg pretresa stana u kojem živi, a koji je u vlasništvu njegovog pokojnog oca, pronađeno je, čini mi se, devet komada municije među municijom koja ne odgovara kalibru za koji posjeduje dozvolu, mislim da ima i privatni i službeni pištolj - rekao je Kneževićev advokat.
Knežević je negirao je da je počinio sva tri krivična djela.
On je danas saslušan pred tužiocem Jovanom Vukotićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.6585%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fknezevicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Knežević i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Milorad Žižić uhapšeni su juče po nalogu SDT-a.

Radonjić: Knežević nema veze sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, u tom trenutku nije obavljao funkciju koja sa tim ima bilo kakvih dodirnih tačaka

Bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižić nakon saslušanja u SDT-u određeno je zadržavanje do 72 sata.
On je pred tužiocem Jovanom Vukotićem kategorično negirao navode iz naredbe za sprovođenje istrage kazala je za Portal ETV njegova advokatica Mubera Kurpejović.
On je, prema njenim riječima, više od tri sata iznosio odbranu i ukazao ko je sve procesuiran od osoba i kriminlnih klanova, koje sve predmete su realizovali.
- Tokom više od tri sata iznošenja odbrane Žižić je ukazivao na ono što je njegov tim, odnosno Odsjek na čijem je čelu bio radio u spornom periodu, koje su rezultate postigli, koliko su članova kriminalnih grupa pricesuirali, koliko je prijava dobilo sudski epilog - kazala je Kurpejović.
Ona je saopštila da se njenom branjeniku stavlja na teret jedno krivično djelo - članstvo u kriminalnoj organizaciji.
Ona je dodala da je u pitanju grupa u kojoj su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradonjic-i-knezevica-terete-za-skidanje-zabrane-belivuku-i-miljkovicu-u-tom-trenutku-nije-obavljao-funkciju-koja-sa-tim-ima-bilo-kakvih-dodirnih-tacaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Žižić u više od tri sata odbrane predočio ko je sve procesuiran dok je bio na čelu Odsjeka

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Kompanija Bemax DOO Podgorica, kako se navodi u saopštenju, sa dubokom zabrinutošću i pravnom osudom prima Rješenje Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki od 27.11.2025. godine, kojim je njihova žalba protiv odluke Ministarstva javnih radova za adaptaciju stare zgrade Vlade odbijena kao neosnovana.
Kako ističu, ova odluka ne samo da predstavlja pravni presedan u crnogorskom sistemu javnih nabavki, već nanosi i direktnu štetu državnom budžetu, ignorišući njihovu ponudu koja je bila 147.000 eura povoljnija od izabrane ponude Konzorcijuma.&nbsp;
- Komisija je, držeći se isključivo pretjeranog formalizma, potvrdila našu diskvalifikaciju zbog tehničke forme u Izjavi podugovarača, gde je umesto isključivo “izvođenje radova” stajala formulacija “projektovanje i građenje”. Odbijanje naše žalbe zbog ove proceduralne fraze, i to u trenutku kada smo ponudili najnižu cijenu, potvrđuje da je stvarni cilj postupka bio eliminacija Bemaxa, a ne izbor ekonomski najpovoljnijeg ponuđača - ističe se u saopštenju kompanije Bemax.&nbsp;
Posebno naglašavaju šokantni dio obrazloženja Komisije: &nbsp;“Komisija za zaštitu prava nije razmatrala ostale žalbene navode žalioca, jer isti nije dokazao da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke…”
Iz kompanije ističu da ovakvo tumačenje Zakona, kojim se ekonomska isplativost u potpunosti ignoriše, šalje poruku svim privrednim subjektima da se u Crnoj Gori ne bira kvalitet i najbolja cijena, već isključivo politička i formalna podobnost.
Kompanija Bemax ovim putem obavještava javnost da neće odustati od zaštite svojih prava i da će pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Crne Gore.
- Naš pravni tim, u pripremi tužbe, koristiće detaljne smjernice i primjere iz prakse koji jasno dokazuju da je ovakav stepen formalizma neprihvatljiv u razvijenim pravnim sistemima i da je 
direktno suprotan suštini Zakona o javnim nabavkama. Kroz dalji postupak, argumentovaćemo da je naš slučaj identičan situacijama u kojima su sudovi poništavali odluke naručilaca kada je formalna greška neznatna u odnosu na finansijsku korist koju je ponuđač nudio - poručuju iz kompanije Bemax.&nbsp;
Kako kažu, čvrsto vjeruju da će Upravni sud prepoznati i ispraviti nezakonitost i finansijsku štetnost odluka koje su donesene isključivo na štetu države i u interesu sumnjivih tenderskih igara.

Tag: ukrajina

Jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima blizu Kijeva

Sjutra u Parizu sastanak Makrona i Zelenskog o uslovima za mir

Više od 150.000 ruskih vojnika poginulo u ratu u Ukrajini

Peskov: SAD poslale Rusiji parametre plana za Ukrajinu

Orban iz Moskve poručuje da nastavlja da kupuje rusku naftu i gas, Putin pozdravio stav Mađarske o Ukrajini

Ukrajinski antikorupcijski istražitelji pretresli prostorije šefa kabineta Zelenskog

Sijarto: Loš vic da je Ukrajina spremnija za EU od zemalja Zapadnog Balkana

Zelenski: Saglasan sam sa Fon der Lajen da se pooštre sankcije Rusiji

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

Jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima blizu Kijeva

Priznavanje crnogorske vozačke u Njemačkoj oslobađa velikih troškova i teških ispita

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Policija prikuplja medicinsku dokumentaciju nakon iznenadne smrti dječaka, izjave inspektorima dali i ljekari

PRATITE TVe UŽIVO