Na snimci, Ihor Fursenko razgovara s Oleksandrom Tsukermanom, još jednim optuženim poslovnim čovjekom u slučaju za koji je predsjednik Volodimir Zelenski naknadno uveo sankcije.
Dok Venecuelu potresa veliki korupcijski skandal, saslušanja u vezi s hapšenjem osumnjičenih otkrivaju nove detalje sheme pranja novca vrijedne 100 miliona dolara. Saslušanje 13. novembra otkrilo je zapanjujuće veze s ukrajinskim proizvođačem raketa i bespilotnih letjelica, kompanijom Fire Point, djelimično potvrđujući ranije izvještaje Kyiv Independenta.
Istraga Nacionalnog antikorupcijskog ureda Ukrajine (NABU) tvrdi da je Timur Mindič, bliski saveznik predsjednika Zelenskog, vodio grupu koja je primala mito prilikom izgradnje i nabavke energetskih objekata, uključujući obrambene sisteme za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, i vršila pranje novca. U aferu su uključene i druge osobe iz Zelenskijeve administracije.
Iako se slučaj prvenstveno fokusira na energetiku, pojavilo se ime Fire Point. Fire Point je privatni obrambeni izvođač koji posluje od 2023. godine i proizvodi bespilotne letjelice dugog dometa FP-1 i krstareću raketu „Flamingo“. Kyiv Independent je u avgustu izvijestio da je Fire Point bio predmet istrage o korupciji u sektoru odbrane, koja je djelimično istraživala njegove veze s Mindičom, navodnim neslužbenim korisnikom kompanije. Fire Point je negirao bilo kakvu vezu s Mindičom.
Međutim, sada je otkriveno da je Ihor Fursenko, jedan od ključnih članova grupe optužene za pranje novca, formalno bio zaposlen u Fire Pointu kako bi ga zaštitili od mobilizacije i omogućili mu putovanja izvan Ukrajine, prema dijelu snimke saslušanja. Na snimci, Fursenko razgovara s Tsukermanom, koji je Fursenkov nadređeni i također optuženi u ovom slučaju. Oni raspravljaju o Fursenkovoj nedavnoj formalnoj poziciji u Fire Pointu. Tokom razgovora, Tsukerman pojašnjava Fursenku detalje njegovog formalnog zaposlenja i obećava da će kompanija plaćati poreze umjesto njega.
U drugom dijalogu, Fursenko razmatra mogućnost dobijanja „značke“ od Fire Pointa, uzimajući u obzir svoj status „višeg stručnjaka“. Tužilac Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAPO) potvrdio je da je Fursenko formalno zaposlen kao administrator u Fire Pointu od 19. marta 2025. „Takođe, primjećujemo postojanje Fursenkove međunarodne putovnice i činjenicu da je u periodu od januara 2018. do 22. avgusta 2025. putovao u inostranstvo 26 puta, uključujući i vrijeme vanrednog stanja.“
Prema ratnom zakonu, ukrajinskim muškarcima od 18 do 60 godina bilo je zabranjeno napuštanje zemlje, uz nekoliko izuzetaka. Ministarstvo odbrane Ukrajine dodjeljuje posebne privilegije određenim odabranim obrambenim izvođačima tokom rata, uključujući izuzeća od mobilizacije i ograničenja putovanja. Od avgusta 2025. dozvoljeno je muškarcima od 18 do 22 godine da slobodno prelaze granicu, što je dovelo do masovnog odlaska mladih Ukrajinaca u druge evropske države. Njemački kancelar Fridrih Merz je u četvrtak u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim zatražio da se osigura da mladi Ukrajinci „ne odlaze masovno u Njemačku“. „Potrebni su ondje, u Ukrajini“, rekao je Merz na kongresu trgovaca u Berlinu.
Članice Evropske unije u septembru su zabilježile dolazak 79.205 ukrajinskih izbjeglica, najviše u jednom mjesecu od avgusta 2023., pokazuju podaci Eurostata. Ovo povećanje povezano je s odlukom da se dozvoli izlazak mladićima do 22 godine. Više od 1,2 miliona ukrajinskih izbjeglica ili 28,3 odsto ukupnog broja u EU trenutno je smješteno u Njemačkoj, navodi Eurostat.
<h3>Teška ratna situacija</h3>
Rat se nastavlja nesmanjenom žestinom. Rusija je ujutru izvela masovni napad dronovima i raketama na Kijev, pri čemu su poginule najmanje četiri osobe, a desetine ranjene, ciljajući energetska postrojenja, stambene zgrade i infrastrukturu. Ukrajinski predsjednik Zelenski je saopštio da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u jednom od najvećih napada na prijestolnicu do sada. Kijev je odgovorio napadima dugog dometa. Dva izvora iz industrije rekla su Reutersu da je ruska crnomorska luka Novorosijsk juče obustavila izvoz nafte nakon napada ukrajinskih dronova.
Na kopnu se bitke vode duž 1.000 kilometara duge bojišnice. Pokrovska i Mirnograd su pod najvećom pažnjom javnosti. Pokrovska je većinom u ruskim rukama, a borbe se sada premještaju na susjedni Mirnograd, praktično opkoljen, sa uskim logističkim koridorom i stalnim napadima Rusa.
U intervjuu za Bloomberg 13. novembra, Zelenski je priznao da je situacija „vrlo teška“, ali je naglasio da su odluke o povlačenju iz gradova na vojnim zapovjednicima. „Nitko ih ne prisiljava da umru zbog ruševina“, rekao je. „Podržat ću naše vojnike, posebno zapovjednike koji su tamo, koliko mogu da kontrolišem situaciju. Ili je to preskupo za nas – naši vojnici su najvažniji.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Ukrajina: Korupcijski skandal otkrio i fiktivna zapošljavanja u strateškim kompanijama radi izbjegavanja mobilizacije

Ambasador Rusije u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik je ocijenio da se crnogorski parlament "istakao svojim antiruskim djelovanjem".
On je reagovao na odluku Skupštine o priključenju Vojske Crne Gore misiji NATO za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).
- Crnogorsko rukovodstvo nastavlja tvrdoglavo da prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom, čime učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi- saopštio je Lukašik.
Crnogorski parlament je većinom glasova 12. novembra usvojio odluku Savjeta za bezbjednost i odbranu iz februara ove godine, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden u Njemačku gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika.
U odluci, koju potpisuju predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić, se navodi da će NSATU imati ključne logističke centre za podršku u zemljama članicama Alijanse na istočnom krilu, te da će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini.
Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana.
Ruski ambasador Lukašik je konstatovao da je crnogorski parlament u velikoj mjeri u dosluhu sa izvršnom vlašću "u svojim naporima da demonizuje Rusiju".
On je podsjetio da je prethodno crnogorska strana odlučila da pošalje predstavnika u sastav misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini (EUMAM UA), što ocjenjuje doprinosom Podgorice naporima zapadnih država za produžavanja vojnih operacija i korišćenja Ukrajine kao 'oruđa za nanošenje strateškog poraza' Rusiji.
- Očigledno je da će Crna Gora, dokazujući lojalnost svojim stranim nadzornicima, još jednom pokazati svoju posvećenost ozloglašenoj NATO solidarnosti i istovremeno ubrzati proces pripreme za pristupanje Evropskoj uniji. Ne vjerujemo da je takva kratkovida politika u interesu crnogorskih građana- naveo je Lukašik.
Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić.
Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici.
Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv.
Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija &nbsp;Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.
Crna Gora je članica NATO od 2017. godine.
Ambasador Lukašik je 9. juna predao akreditivna pisma predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.
Četiri mjeseca kasnije, krajem oktobra, ruski ambasador je kritikovao Milatovića zbog dijela intervjua francuskom listu 'La Croix" u kome je crnogorski predsjednik rekao "da je pristupanje Crne Gore EU najbolja moguća strategija za borbu protiv uticaja trećih zemalja, uključujući Rusiju".
Lukašik je negirao da Rusija ima uticaj na Crnu Goru navodeći da crnogorsko rukovodstvo nastavlja ograničavanje veza sa Rusijom. On je tada konstatovao da je Crna Gora uključena u promociju planova Alijanse za sprovođenje 'hibridnog rata' protiv Rusije.

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

Ambasador Rusije optužio Vladu i Skupštinu Crne Gore za neprijateljstvo prema Moskvi, zbog odluke o slanju vojnika u NATO misiju u Ukrajinu

Vlasti Ukrajine pre godinu i po dana zatražile su od Bosne i Hercegovine informacije o 12 državljana Bosne i Hercegovine koji su osumnjičeni za ratne zločine na tlu Ukrajine. Do danas informacije o njihovom statusu Kijevu nisu dostavljene, potvrđeno je za Detektor.
Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine na tlu Ukrajine, ali njihov identitet niti podaci o tome gdje se nalaze nijesu dostupni.
Za Detektor su iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine 14. novembra potvrdili da je riječ o osobama za koje su otkrivene osnovane sumnje za učešće u ratnim zločinima.
Zahtjev za informacije o ovim osobama upućen je prije više od godinu i po dana vlastima BiH, ali do danas nijesu dostavljene ukrajinskim tužiocima, dodaje se u odgovoru.
- U okviru istrage, u februaru 2024. nadležnim organima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi sa pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriji BiH koje su, prema istrazi, učestvovale u zločinima na teritoriji Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija - navedeno je u pisanom odgovoru iz Kabineta državnog tužioca Ukrajine za Detektor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw0Z7DW--DoU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dvanaest državljana BiH osumnjičeno za ratne zločine u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon što su ruske snage rano jutros izvele veliki napad dronovima i raketama na Kijev. U napadu je ranjeno desetine osoba uključujući djecu i trudnicu.
Zelenski je istaknuo da su hitne i spasilačke službe na terenu od jutros.
- Nažalost, četiri osobe su poginule. Moje saučešće njihovim porodicama i voljenima. U udaru je korišteno oko 430 dronova i 18 raketa, uključujući balističke i aerobalističke rakete - naveo je Zelenski.
Istakao je da je ovo bio namjerno proračunat napad s ciljem nanošenja maksimalne štete ljudima i civilnoj infrastrukturi. Dodao je da je samo u Kijevu oštećeno je desetine stambenih zgrada.
Takođe, u napadu je pogođena i ambasada Azerbejdžana dok je glavna meta bio Kijev. Udari su pogodili i Kijevsku, Harkovsku i Odesku oblast.
Prema preliminarnim podacima, Rusi su jutros koristili raketu Cirkon u Sumskoj oblasti.
- Ukrajina odgovara na ove udare dalekometnom snagom, a svijet mora zaustaviti ove napade na živote sankcijama. Rusija je i dalje u stanju prodavati naftu i graditi svoje sheme. Svemu ovome se mora stati na kraj. U toku je veliki posao s partnerima na jačanju naše protivvazdušne odbrane, ali to nije dovoljno. Potrebno nam je pojačanje dodatnim sistemima i raketama presretačima. Evropa i Sjedinjene Američke Države mogu pomoći. Računamo na stvarne odluke. Hvala svima koji pomažu - zaključio je Zelenski.

U velikom ruskom napadu na Kijev poginule četiri osobe, među desetinama ranjenih djeca i trudnica

Ukrajina je noćas izvela masovni napad dronova na Novorosijsk. Pogođen je jedan od najvećih kompleksa za utovar nafte u južnoj Rusiji, Šešaris, saopštio je operativni štab Krasnodarske teritorije, prenosi "The Moscow Times".&nbsp;
Dodaje se da je nakon napada izbio veliki požar.
Šešaris je izgrađen 1964. godine i koristi se za prijem, skladištenje i otpremu nafte i naftnih derivata za izvoz, kao i za isporuke rafinerijama u Krasnodarskoj teritoriji.
Kompleks obuhvata 30 rezervoara za naftu ukupne zapremine 820 hiljada kubnih metara, 16 za mazut i deset za dizel. Kompleks pripada državnoj kompaniji Transneft. Značajan dio izvoza ruske uralske nafte morem vrši se preko njega.
Takođe, tokom noćnog napada ukrajinskih bespilotnih letilica, oštećen je jedan od civilnih brodova u luci Novorosijsk. Tri člana posade su povrijeđena. Pored toga, oštećeno je nekoliko stambenih zgrada. Ukupno je 172 ljudi i 51 jedinica opreme hitnih spasilačkih jedinica bilo uključeno u otklanjanje posljedica napada bespilotnih letilica, saopštio je operativni štab Krasnodarske teritorije.
Prema navodima Ministarstva odbrane Ruske Federacije, sinoć su snage protivvazdušne odbrane „presrele i uništile“ 216 ukrajinskih bespilotnih letilica.
Pored toga, 19 bespilotnih letilica oboreno je iznad teritorije okupiranog Krima i 59 iznad Crnog mora.

Ukrajina izvela masovni napad dronovima: Gori jedan od najvećih kompleksa za utovar nafte u južnoj Rusiji

Crnogorske košarkašice porazom su otvorile novi kvalifikacioni ciklus za Evropsko prvenstvo. U utakmici 1. kola "E" grupe, u Podgorici je slavila Ukrajina 71:65.
Loše šutersko veče imale su izabranice selektorke Jelene Škerović u Bemax areni od početka utakmice, pa su gošće nakon startnih 4:0 za Crnu Goru preokrenule i kontrolisale rezultat. Jedini način na koji su naše uspijevale da ostanu u igri bio je ofanzivni skok, pa su uz bolju odbranu u drugoj četvrtini nakon vođstva Ukrajine 26:19 u 14. minutu, napravile seriju 11:0 i preokrenule na 30:26. Do odlaska na odmor Ukrajinke su uspjele da smanje na poen zaostatka (34:33).
U nastavku međutim Crna Gora i dalje nije uspjela da uhvati šuterski ritam, a Ukrajina je uspostavila ravnotežu u skoku. Odbrana naše selekcije nije imala rješenje za glavne igračice Ukrajinki, koje su ili prečesto ostajale same na šutu, ili lako dolazile do poena ispod koša, posebno u trećoj četvrtini koju su dobile 21:13 i nakon tog perioda vodile 54:47.
Pokušavala je selektorka Škerović izmjenama da pronađe rješenje, ali je Ukrajina kontrolisala vođstvo i na nepuna dva minuta do kraja povela 68:60. Tada su naše vezale 5 poena i vratile tračak nade, ali je na drugoj strani Lijaško pogodila osmu trojku za gošće na utakmici i stavila tačku na meč. Za poređenje, Crna Gora je ubacila samo 3 trojke iz 24 pokušaja, a iz igre je šutirala sa 36% uspješnosti.
Najefikasnija u našoj selekciji bila je Marija Leković sa 15 poena, a Nataša Mek je na povratku u reprezentaciju imala dabl dabl učinak - 13 poena i 12 skokova. Još jedna povratnica, Dragana Živković, igrala je čak 36 minuta i postigla 12 poena uz 6 skokova, a vrijednu rolu je imala i centar Maja Bigović sa 8 poena i 5 skokova.
Kod Ukrajine tri igračice iznijele su cijeli teret - Mirijam Uro-Nili sa 20 poena, Tetjana Jurkevičus sa po 15 poena i skokova, te Alina Jagupova sa 12 poena, 11 asistencija i 9 skokova, jedino uz loše procente šuta.
U drugoj utakmici naše grupe Bugarska je bila više nego ubjedljiva u gostima nad Azerbejdžanom, 141:48. Crnu Goru u drugom kolu očekuje upravo meč u Bakuu sa Azerbejdžanom, a tri dana nakon toga i gostovanje Bugarskoj u Botevgradu.
CRNA GORA - UKRAJINA 65:71
Podgorica - "Bemaks arena". Sudije Ozlem Jalman (Turska), Viktor Nađ (Mađarska), Gilbert Hodža (Albanija).
Crna Gora: MEK 13, KOVAČEVIĆ 8, ŽIVALJEVIĆ 2, Radonjić 2, Aksam, ŽIVKOVIĆ 12, Glomazić, Ilić, Savković 3, Bigović 8, Šćepanović 2, LEKOVIĆ 15.
Ukrajina: Laško 7, Kovtun, Kononičenko, FILEVIČ 4, Laphan 2, Pančuk, Kuleša, Bojko 3, SIVAKOVA 8, URO-NILI 20, JURKEVIČUS 15, JAGUPOVA 12.

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

Ukrajinska ministarka energetike Svetlana Grinčuk i ministar pravde German Galuščenko podnijeli su danas ostavke nakon poziva predsjednika Volodimira Zelenskog, usred velikog skandala sa korupcijom u energetskom sektoru.
Grinčuk je svoju odluku objavila na Fejsbuku, navodeći da joj "funkcija nikada nije bila cilj sama po sebi".
Ona je zahvalila predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom, vladi i narodnim poslanicima na povjerenju, prenio je ukrajinski javni servis Suspilne.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko saopštila je da su ministri podnijeli svoje ostavke u skladu sa zakonom.
Imena Grinčuk i Galuščenka pojavila su se u istrazi ukrajinskog Nacionalnog antikorupcijskog biroa (NABU) o pronevjerama u državnoj kompaniji "Energoatom".
Zelenski je javno zatražio ostavku Grinčuk, poručivši da "svi umiješani u korupcionaške šeme u energetskom sektoru moraju biti kažnjeni, bez izuzetaka", prenosi Tanjug.
NABU je 10. novembra objavio da je sprovedena široka operacija pod nazivom "Midas", usmjerena na razotkrivanje korupcije u energetici, a istražitelji tvrde da su otkrili šemu kojom je "oprano" oko 100 miliona dolara.
Prema navodima NABU, u šemi su učestvovali bivši savjetnik ministra energetike, bivši direktor za bezbjednost Energoatoma, kao i biznismeni Timur Mindič i Aleksandar Cukerman, uz još nekoliko osoba.
Kompanija Energoatom saopštila je da u potpunosti sarađuje s istražnim organima i da dostavlja sve tražene dokumente, naglašavajući da podržava transparentnu istragu.
Grinčuk je, međutim, istakla da ni ona ni Galuščenko nikada nijesu imali savjetnika po imenu Igor Mironjuk, koji se u istrazi pominje pod pseudonimom "Roket".
On je dodala i da Energoatom ne potpada direktno pod upravu Ministarstva energetike, ali da će resor postupiti u skladu sa rezultatima istrage.

Ministri pravde i energetike Ukrajine podnijeli ostavke zbog afere Energoatom

Ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore duelom sa Ukrajinom počeće danas novi ciklus kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2027. godine.
Ekipa selektorke Jelene Škerović kontinuitet učešća na šampionatima Evrope pokušaće dan nastavi u podmlađenom sastavu, bez Milice Jovanović, Jelene Vučetić i Jovane Pašić, koje su se nakon Evropskog prvenstva oprostile od reprezentativnog dresa.
Duel E grupe u Bemaks areni počeće u 19 sati.
U drugom meču te grupe rivali u Bakuu biće Azerbejdžan i Bugarska.

Crnogorske košarkašice danas u Podgorici sa Ukrajinom

Na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore danas će se naći Izvještaj sa Konsultativnog saslušanja prijavljenih kandidata na Javni poziv za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije, sa Predlogom odluke o imenovanju člana Senata Državne revizorske institucije, zatim Predlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti.
Nakon rasprave, koja će početi u 10 sati, poslanici će se izjašnjavati o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Predlogu zakona o dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, Predlogu odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći obuke za Ukrajinu (NATO Security Assistance and Training for Ukraine - NSATU) i Izvještaju sa Konsultativnog saslušanja prijavljenih kandidata na Javni poziv za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije, sa Predlogom odluke o imenovanju člana Senata Državne revizorske institucije.

Poslanici danas o imenovanju člana Senata DRI i učešću vojnika u NATO obuci za Ukrajinu

Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) saopštio je da sprovodi "veliku operaciju" zajedno sa Specijalizovanim antikorupcijskim tužilaštvom, s ciljem razotkrivanja korupcije u koju je uključena "visokorangirana kriminalna organizacija" u energetskom sektoru.
NABU je 10. novembra na društvenim mrežama objavio da istraga traje već 15 mjeseci, te da je prikupljeno oko 1.000 sati audio snimaka.
- Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su njeni članovi izgradili široku korupcionu šemu kako bi uticali na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na akcionarsko društvo "Energoatom".
Biro ne otkriva detalje o tekućim istragama, ali je saopštio da će ih objaviti naknadno.
Poslanik u parlamentu Jaroslav Železniak potvrdio je da se pretresi sprovode u kompaniji Energoatom i u rezidenciji bivšeg ministra energetike Hermana Haluščenka, koji obavlja funkciju ministra pravde.
Navodno je pretresena i kuća biznismena i suvlasnika studija "Kvartal 95" Timura Mindiča.
Iako je Ukrajina pohvaljena zbog napretka u suzbijanju korupcije, zapadne vlade, antikorupcijski nadzornici i analitičari smatraju da je potrebno još rada kako bi se korupcija u potpunosti iskorijenila.
OECD je ranije ove godine u izvještaju naveo da su "rizici od korupcije i dalje visoki u kontekstu ruske invazije punog razmjera na Ukrajinu".
Istraga objavljena 10. novembra dodatno naglašava zašto su građani Ukrajine i zapadne vlade ranije ove godine izvršili pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče zakon koji je umanjivao nezavisnost vodećih antikorupcijskih tijela u zemlji.
Taj potez, koji je kasnije povučen, izazvao je najveće proteste u Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine.
U julu, istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) otkrilo je da porodica jednog visokog ukrajinskog carinskog zvaničnika posjeduje portfelj luksuznih nekretnina i automobila.
Anatolij Komar je bio šef odjela Carinske službe zaduženog za naplatu carina na uvoz i izvoz nafte, gasa i druge energije u februaru 2022. godine, neposredno prije početka ruske invazije punog razmjera.
U to vrijeme, Komarova mjesečna plata iznosila je oko 2.000 dolara, dok je glavni izvor prihoda porodice dolazio od njegove supruge, Marije, koja radi kao turistički vodič i nudi onlajn kurseve. Njen prijavljeni prihod bio je znatno veći - oko 8.000 dolara mjesečno.
Međutim, detaljna analiza porodičnih troškova sugeriše da bi za takav stil života bio potreban znatno veći prihod.
Na pitanje kako se finansira luksuzan način života, Komar je za Radio Slobodna Evropa rekao da ne želi komentarisati lične stvari. Kada je dodatno pritisnut izjavio je da troškove pokriva "kum" koji je "prilično imućna osoba", ali nije dao dodatna pojašnjenja.

Velika antikorupcijska operacija u ukrajinskom energetskom sektoru

Dvije osobe su ubijene, a jedna ranjena u pucnjavi u selu Zavidince kod Babušnice u Srbiji, potvrđuju Južnim vestima iz policije.
Uviđaj je u toku iiz policije još uijek ne mogu da daju više informacija, pa zvanično nije saopšteno da li je počinilac uhapšen.
- Utvrđujemo okolnosti i sam tok događaja- naveli su iz policije, prenosi N1.
Dodaju da je događaj prijavljen oko 16 sati.

Pucnjava kod Babušnice: Dvije osobe ubijene, jedna ranjena

Nakon najduže obustave rada vlade u istoriji SAD-a i dok se milioni radnika suočavaju s nadolazećom recesijom, američki zakonodavci odlučili su se pozabaviti gorućim pitanjem – konopljom. Skrivena u nedavno usvojenom zakonu o finansiranju, nova odredba zabranjuje gotovo sve proizvode od konoplje dostupne na tržištu, piše Futurism.
<h3>Šta se mijenja?</h3>
Prema zakonu, konoplja je definisana kao kanabis sa 0,3 posto ili manje THC-a po suvoj težini. Sve iznad ove granice klasifikuje se kao marihuana, čiju regulaciju sprovode pojedine američke države. Konoplja je do sada bila u svojevrsnoj sivoj zoni, nakon što je Zakonom o poboljšanju poljoprivrede iz 2018. legalizovana prodaja proizvoda sa niskim sadržajem THC-a.
Sažetak Odbora za budžetska izdvajanja Senata navodi da nova odredba „sprječava neregularnu prodaju opojnih proizvoda na bazi konoplje ili dobijenih od konoplje, uključujući Delta-8, online, na benzinskim pumpama i u malim prodavnicama, istovremeno čuvajući neopojne CBD i industrijske proizvode od konoplje“.
<h3>Brzoprolazni zakon</h3>
Nakon što je zakon prošao Senat, republikanci u Zastupničkom domu usvojili su ga uz pomoć šest demokrata. Donald Tramp potpisao je zakon nekoliko sati kasnije. Ipak, odredba neće stupiti na snagu tokom cijele naredne godine, navodi industrijska publikacija Marijuana Moment.
<h3>Udar na industriju od 28 milijardi dolara</h3>
Kritičari upozoravaju da će ova mjera uništiti američku industriju konoplje vrijednu 28 milijardi dolara, što direktno pogađa oko 300.000 radnika u saveznim državama poput Teksasa, Kentakija i Jute.
<h3>Opravdanje – zaštita djece</h3>
Republikanci, uključujući senatora iz Kentakija Miča Mekonela, koji je bio ključan u dodavanju ove odredbe, tvrde da je potez nužan.
- Predvodio sam napore za legalizaciju industrijske konoplje- izjavio je 83-godišnji senator tokom rasprave u Senatu.&nbsp;
Nažalost, kaže, kompanije su iskoristile rupu u zakonu iz 2018., uzimale legalne količine THC-a iz konoplje i pretvarale ih u opojne proizvode, a zatim ih prodavale djeci u pakovanjima nalik slatkišima i na lako dostupnim mjestima. Tako djeca nesvjesno konzumiraju ove otrovne proizvode i završavaju u bolnici
<h3>Pogrešno usmjereni prioriteti?</h3>
Statistike ipak ne podržavaju Mekonelovu logiku. Između 2017. i 2021. godine, ukupno je 7.043 djece mlađe od šest godina u SAD-u konzumiralo jestive proizvode sa THC-om. Nije poznato koliko je njih koristilo THC iz konoplje, a koliko jače proizvode od marihuane. Broj smrtnih slučajeva povezanih sa kanabisom je jednoznamenkast, a u mnogim slučajevima prisutni su i drugi opojni lijekovi, poput ketamina, fentanila, metadona i kokaina.
Uporedimo li te brojke s prometnim nesrećama, koje su samo 2021. odnijele 1.184 života djece mlađe od 14 godina, ili sa vatrenim oružjem, koje je iste godine usmrtilo 4.752 djece, jasno je da je ciljanje konoplje pogrešno usmjeravanje političke energije.
Ova odredba dolazi u trenutku kada se gotovo 70 posto Amerikanaca brine da ne može priuštiti iznenadne zdravstvene troškove, što pokazuje da vlast radije ograničava slobode građana nego što se bori za njihovu dobrobit.

SAD zakonom zabranjuje gotovo sve proizvode od konoplje

Dijana Hrka, majka Stefana koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, štrajkuje glađu već 13. dan. Zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, danas je prevezena u bolnicu, ali je poslijepodne puštena nakon pružene medicinske pomoći i vratila se u svoj šator ispred Skupštine Srbije.
Bolnica MediGroup saopštila je da je Hrki osiguran nadzor ljekara i odgovarajuća terapija. Građani su je dočekali aplauzom i skandiranjem njenog imena dok su je veterani prebacivali u šator u invalidskim kolicima.
U obraćanju medijima, Hrka je kritikovala institucije, ističući da nijedna ne radi svoj posao.
&nbsp;- Ja zaista mogu uda umrem, a institucije neće početi da rade svoj posao- kazala je.
Hrka štrajkuje od 2. novembra, zahtijevajući istinu i odgovornost za tragediju u kojoj je poginuo njen sin i još 15 ljudi. Takođe traži puštanje uhapšenih studenata i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Dijana Hrka nastavila štrajk glađu: Ja zaista mogu da umrem, a nijedna institucija neće početi da radi svoj posao

Ministar finansija Novica Vuković je istakao da će sljedeće sedmice predati Vladi nacrt budžeta za narednu godinu, koji je nešto niži u odnosu na ovogodišnji. Kako je naglasio gostujući u emisiji "Okvir", na RTCG, nacrt budžeta je fiskalno i socijalno odgovoran i rastući, ali i restriktivan.
- Opredijelili smo se za niži iznos zbog fiskalne discipline i diskrecione potrošnje, a sa druge strane jačanje kapitalnog budžeta. Taj kapitalni budžet je u 2025. bio na nivou 280 miliona, a za 2026. je planiran na 300 miliona eura- kazao je Vuković.
Što se tiče smjernica iz Brisela da se povede računa o prihodima i da se ograniči broj zaposlenika u javnom sektoru i ogranče ta izdavanje, Vuković kaže da su jasne poruke svih kredibilnih partnera iz Evrope i da usklađuju planove u odnosu na to. Strategija upravljanja duga na srednji rok dao je jasne smjernice i to je rađeno sa MMF-om.
- Svi treba da imaju na umu da Crnu Goru treba da pripremimo za kredibilnu članicu EU, a to podrazumijeva određene infrastrukturne projekte. Ključno i pohvalno je da Crna Gora se drži zlatnog pravila - da od zaduženja servisira dugove iz prethodnog perioda i za infrastrukturne projekte. Mi sve vrijeme imamo suficit tekuće potrošnje, a to govori da iz redovih prihoda servisiramo sve obaveze koje dolaze. Deficit za 2025. je bio 3,5 odsto, a onaj koji je planiran za 2026. je 3,3 procenta"- objasnio je ministar.
Kako je naglasio za narednu godinu je planirano manje izdataka za diskrecionu potrošnju, za ugovore o djelu, konsultantske usluge, potrošnju goriva - neproduktivnu potrošnju.
Vuković je iznio da prihodi budžeta za deset mjeseci ove godine su na 2 milijarde i 344 miliona, ili 26 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine i svi prihodi imaju rastući trend. Tekući suficit je na nivou 100 miliona, a planirani deficit je bio na 3,5 i biće ispoštovan do kraja godine.
Što se tiče kapitalnih projekata lista postoji i oni koji su preko 400 miliona eura tiču se uglavnom razvoja saobraćajnica, auto-putevi, brze ceste... i to su višegodišnji projekti.
- U planu je i osnivanje data centra i podizanje na najveći nivo bezbjednost podataka što je obavezujuće ako želimo u EU 2028- naglašava ministar.
Vuković ističe da su planirana zaduženja za 2026. bila 600 miliona, a za 2027. milijardu i 200 miliona, ali ona će morati biti veća, jer se situacija na tržištu mijenja, kamate rastu i bitno je promptno djelovanje, od refinasiranja duga do toga da se iskoriste povoljna kretanja na tržištu.
Što se tiče optužbi BIRN-a da je završio fakultet u Srbiji koji nije bio akreditovan, Vuković ističe da je to bila antikampanja i pokušaj da se uruši njegov ugled, a na kraju dokumenta su dokazala da nije bilo osnova za optužbe.
- Mene zanima ko je nalogodavac. Infiormacije su došle do mene i prije te, da je tako nazovem aferice, što znači da je moj rad i da sam ja ocijenjen kao neposlušan. Meni i mojoj porodici nije moglo ništa da se nađe, pa je trebalo izmisliti aferu kako bi se urušilo moje ime, ali i napravio atak na premijera Milojka Spajića čiju apsolutnu podršku imam. Da li je to urađeno iz finansijskih pobuda ili drugih ne znam, tek imamo priču koja nije zaživjela, a koju ću ja morati da sprovedem do kraja- poručuo je Vuković.
Kaže da nije od BIRN-a očekivao izvinjenje, jer ne može se očekivati izvinjenje od nekoga ko plasira laž, ali bio je iznenađen da su ostali mediji to prenijeli integralno, a da nijesu provjerili informaciju. Neki mediji, kao što je RTCG su se nakon provjere i izvinili i zahvalan je na tome.

Vuković: Budžet za 2026. nešto niži u odnosu na ovu godinu, zaduženja veća

Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Nurković za Portal ETV: Institucije nijesu reagovale kada su se govor mržnje i ksenofobija ne samo tolerisali, već i ohrabrivali

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Tag: ukrajina