Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je danas na nastavak podrške Ukrajini, upozorivši da bi Evropa mogla da se suoči sa rastućim bezbjednosnim rizicima ukoliko oslabi njena odlučnost.
Rute je rekao da Ukrajina mora da ostane snažna kako bi se spriječili pokušaji predsjednika Rusije Vladimira Putina da napadne NATO, prenosi Ukrinform.
Takođe je naglasio potrebu da članice NATO povećaju izdvajanja za odbranu u skladu sa obavezama dogovorenim na samitu Alijanse u Hagu u junu.
- Ako uradimo ove dvije stvari, bićemo dovoljno snažni da se zaštitimo i Putin nikada neće pokušati (da napadne Alijansu) - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO istakao je da se ponovno naoružavanje mora sprovesti brzo, jer bi, prema procjenama obavještajnih službi, bezbjednosna situacija mogla da postane opasna već 2027. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rute: Putin nas neće napasti ako uradimo dvije stvari

U okviru inicijative predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog "Bring Kids Back UA" i uz podršku tima "Save Ukraine" uspješno je vraćena grupa ukrajinske djece i tinejdžera sa ukrajinskih teritorija koje je privremeno okupirala Rusija.
Među vraćenom djecom je devetogodišnja Alina, čija se porodica dugo plašila da napusti teritorije pod okupacijom, jer je njen otac bivši vojnik.
Ruske snage redovno su, prema navodima Ukrinforma, proveravale ovakve porodice, vršile pretrese, ispitivanja i zastrašivanja.
Sedamnaestogodišnji Jevgen je cijelu školsku godinu proveo pod okupacijom.
Bio je primoran da pohađa kadetski razred, učestvuje u takozvanim "vaspitnim razgovorima" i vojnopatriotskim aktivnostima.
Pored njih, u Ukrajinu su vraćeni i šesnaestogodišnji Matvij i njegova osmogodišnja sestra Alisa, kao i šesnaestogodišnja Mija.
U objavi organizacije je izražena zahvalnost partnerima "Save Ukraine", organizaciji "We are all Ukrainians 2022", humanitarnom fondu "Humanity", timu "Helping to Leave" i Ujedinjenom centru za koordinaciju potrage i oslobađanja zatvorenih osoba, za zajedničke napore u spasavanju ukrajinske djece.
Prethodno je na teritoriju pod kontrolom Ukrajine vraćena još jedna grupa djece, starosti od sedam do 17 godina, iz privremeno okupiranih oblasti Hersona.

1250x600

U Ukrajinu vraćena grupa djece s okupiranih teritorija

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je da se ukrajinski pregovarački tim vraća iz Sjedinjenih Američkih Država, te da je početni nacrt sporazuma o miru sa Rusijom završen.
- Naš pregovarački tim se sada vraća iz Majamija. Stići će tokom noći, a detalje ću imati ujutru. Po mom mišljenju, sve što je bilo moguće uraditi za početne nacrte već je urađeno. Plan ima 20 tačaka. Za sada nije sve savršeno, ali plan postoji. Postoje bezbjednosne garancije – između nas, Evropljana i Sjedinjenih Američkih Država. Okvirni dokument. Postoji i poseban dokument između nas i Sjedinjenih Država – bilateralne bezbjednosne garancije - objavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski na društvenoj mreži X.
Smatra da sve mora biti razmotreno u Kongresu SAD, "pri čemu će određeni detalji i aneksi ostati povjerljivi.&nbsp;
- Od danas, sve ovo djeluje prilično čvrsto i dostojanstveno. Za sada su to, međutim, radni nacrti koje je pripremila naša vojska. Važno je da su razvijeni od strane nas i Sjedinjenih Američkih Država. To ukazuje da smo veoma blizu stvarnog ishoda. Takođe razvijamo i prvi nacrt sporazuma o obnovi Ukrajine. Ekonomska strategija - objavio je Zelenski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2003163327988474201%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003163327988474201%7Ctwgr%5E8152c4a80919e621a4486af19c9c22453280048c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je dodao kako postoje određene stvari u sporazumu koje nisu spremni da prihvate, ali da postoje i uslovi "koje Rusi nisu spremni da prihvate".
- Amerikanci trenutno nastavljaju pregovore sa ruskim predstavnicima. Održaće razgovore, a zatim ćemo od njih dobiti povratne informacije. Sa naše strane, dobili su sve informacije - napisao je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Osnovni okvir mirovnog plana nije savršen, ali postoji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da je održao sastanak štaba radi razmatranja situacije duž linije fronta, upozorivši da će Kijev odgovoriti u potpunosti logično ako se Rusija ne posveti ozbiljno pregovorima usmjerenim na okončanje gotovo četvorogodišnjeg rata.
- Detaljno smo razmotrili situaciju na frontu, u svim sektorima - rekao je Zelenski u saopštenju.
Naveo je da su ruske snage posljednjih sedmica značajno povećale intenzitet napada, tvrdeći da je to dovelo i do većih ruskih gubitaka.
- Nastavićemo održavati ovu dinamiku, ako se Rusi ne uključe sa 100 odsto ozbiljnosti u pregovarački proces i nastave usmjeravati svoje resurse na produžavanje i širenje rata, mi ćemo odgovoriti na potpuno logičan način, našim djelovanjem kao odgovor - rekao je.
Zelenski je rekao da su na sastanku takođe održani brifinzi o dubinskim udarima, kao i o potrebama i snabdijevanju odbrambenih snaga.
Dodao je da je razmatrano i stanje protivzračne odbrane, uključujući pokrivenost protivvazdušnom odbranom fronta i regija, posebno Odeske oblasti.

Zelenski: Produžavanje rata imaće konkretan odgovor

Vladimir Putin je spreman za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom - izjavio je sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Vjerovatno je, kaže on, veoma važno da se prisjetimo onoga što je predsjednik rekao na direktnoj liniji.
- Takođe je izrazio spremnost da vodi dijalog sa Makronom. Stoga, ako postoji uzajamna politička volja, to se može samo pozitivno ocijeniti - rekao je Peskov za RIA Novosti, prenosi The Moscow Times.
Portparol je pojasnio da bi moguća komunikacija između šefova država trebalo da bude usmjerena na pokušaj „razumijevanja međusobnih stavova“, a ne da se svede na „držanje predavanja jedni drugima“.
Dodao je da je Putin uvijek spreman da „detaljno, iskreno i dosljedno“ objasni svoj stav.
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon riječi francuskog predsjednika, koji je 19. decembra u Briselu rekao da će Evropa morati da pronađe način da nastavi direktan dijalog sa Putinom.
- Biće korisno ponovo razgovarati sa Vladimirom Putinom - rekao je Makron napominjući da je potraga za formatom za pregovore sa Rusijom u interesu Evrope.
U suprotnom, kako je rekao, evropski lideri bi morali da pregovaraju između sebe i sa američkim predstavnicima, koji bi zatim direktno razgovarali o situaciji sa Rusijom, u onome što je francuski predsjednik nazvao „nesavršenom“ opcijom.
Ove izjave date su nakon 16 sati razgovora između lidera EU, na kojima nije bilo moguće postići dogovor o konfiskaciji zamrznute ruske imovine. Kao rezultat tih razgovora, odlučeno je da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od 90 milijardi eura.

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Razgovori u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) o mirnom rješenju sukoba između Rusije i Ukrajine do sada su bili konstruktivni, prenosi ruska državna novinska agencija TASS, citirajući izjavu glavnog ruskog pregovarača Kirila Dmitrijeva.
Dmitrijev, savjetnik predsjednika Rusije Vladimira Putina, rekao je da su razgovori s američkom stranom počeli u subotu i da će biti nastavljeni u nedjelju, prenosi TASS.
- Rasprave su bile konstruktivne - izjavio je Dmitrijev novinarima.
U razgovorima u Majamiju učestvuju posebni izaslanik SAD-a Stevo Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.
Sastanak u Majamiju održava se nakon razgovora u Berlinu s ukrajinskim i evropskim zvaničnicima koje su Vitkof i Kušner imali ranije ove sedmice, kako bi pokušali postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

Dmitrijev: Razgovori o Ukrajini su konstruktivni

Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

Četvorica osumnjičenih za pokušaj ubistva vođe Kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera u Ukrajini pre pet godina i dalje su u pritvoru dok sud u Kijevu razmatra optužnicu u krivičnom postupku protiv njih, saopštila je kancelarija Generalnog ukrajinskog tužioca.
Prema odluci Evropskog suda za ljudska prava, Ukrajina je povredila ljudska prava osumnjičenima za pokušaj ubistva Zvicera u Kijevu 2020. – dvojici državljana Crne Gore i dvojici državljana Srbije – pošto su u pritvoru duže od pet godina.
Policija je posle pokušaja ubistva kriminalnog klana iz Crne Gore tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, kao i Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije.
Ukrajinsko tužilaštvo je u odgovoru za RSE 19. decembra navelo da okružni sud u Kijevu razmatra optužnicu protiv dvojice državljana Crne Gore i dvojice državljana Srbije koji se terete za pokušaj teškog ubistva.
Tužilaštvo je bez navođenja imena navelo da se jedan državljanin Crne Gore tereti za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela, nedozvoljeno držanje oružja i korišćenje ili falsifikovanje dokumenata.
Ostala trojica, jedan državljanin Crne Gore i dva državljana Srbije, terete se za pokušaj teškog ubistva, učešće u grupi koja je planirala izvršenje dela i nedozvoljeno držanje oružja.
Tužilaštvo je navelo da se oni u skladu s rešenjem Podolskog okružnog suda u Kijevu nalaze u pritvoru i da je sudski postupak u toku.
Šta je prethodilo?
Oni su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu “u sačekuši” pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Nakon što su 2020. zbog pokušaja ubistva Zvicera, uhapšeni Đukić i Tuzović iz Crne Gore, kao i Jovanović i Branković iz Srbije, njihov ukrajinski advokat se krajem novembra 2024, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu “Jovanović i drugi protiv Ukrajine” jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3.900 evra odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Teško ranjeni Zvicer je nakon lečenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.

Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo da su osumnjičeni za pokušaj ubistva šefa Kavačkog klana i dalje u pritvoru

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.
<h2>Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu</h2>
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.
- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.
Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.
<h2>Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora</h2>
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.
- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.
Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.
- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak.&nbsp;
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.
<h2>Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom</h2>
Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.
Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
<h2>Potreban je dijalog sa društvom</h2>
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.
- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.
Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Podgorica je već u sedmom minutu imala dvocifrenu prednost (20:8), dok je nakon poena Radetića bilo 26:11. Ipak, Dečić je u prvom poluvremenu pogađao sjajno za tri poena, a nakon treće trojke Vukovića, gosti su 18.minutu prišli na 39:33.
Dečić je u 23.minutu takođe šest poena minusa (46:40), ali je Podgorica napravila reakciju, a poslije poena Ivanovića u 27.minutu bilo je 59:42. Činilo se da je otpor gostiju srušen, ali Dečić se nije predavao, a na 1.41 prije kraja prišao je 79:72, ali nije mogao da napravi uzbudljivu završnicu.
Svi igrači kod Podgorice upisali su se u strijelce, a najefikasniji bio je Ivanović sa 16, Ćurevac i Šorak su dodali po 14, a dvocifren je bio još Radetić sa 12.
Kod gostiju Bogojević je bio najbolji (21 poen, od čega pet trojki).

Košarkaši Podgorice Bemax savladali su Dečić 83:72 u okviru 11. kola I A MCKL.

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila večeras u Ulici Džona Džeksona povrijeđena je ženska osoba G.S, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra (OKC).&nbsp;
Kako su kazali, povrijeđena je prevezena u Urgentni centar.
- Nezgoda je prijavljena u 20 sati – dodali su iz OKC-a.&nbsp;
Sudarili su se autobus i automobil.&nbsp;
V.Lj.

Saobraćajna nezgoda u Ulici Džona Džeksona: Žena prevezena u Urgentni centar

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić kazala je za "Dan" da će Pokret za Podgoricu glasati budžet Glavnog grada kao temeljni dokument, ali da neće glasati odluku o DUP-u Gorica C
– Budžet nije sporan, naravno da ćemo ga podržati, kako bi grad mogao da se razvija. To nam je svima cilj i u korist građana koji su nam na prvom mjestu. Međutim, postoji jedna odluka koja se našla na dnevnom redu za koju odbornici Pokreta za Podgoricu neće glasati jer se držimo obećanja datog građanima. Građanima smo obećali odbranu Gorice i nećemo dozvoliti betonizaciju brda tako da nećemo glasati za oživljavanje DUP-a Gorica C – rekla je Ljiljanić.
Nakon višesatne rasprave o budžetu očekivalo se i glasanje ali su odbornici Pokreta za Podgoricu izašli iz sale, a više izvora "Dana" reklo da su to učinili jer traže podršku za izmjenu Odluke o kućnom redu u stambenim zgradama koja je upitna od strane većine odbornika iz vlasti.&nbsp;

Ljiljanić: Glasaćemo budžet, ali ne i DUP Gorica C

Odlazak stranih državljana već se odražava na tržište nekretnina i turizam u Crnoj Gori. Agenti za nekretnine kažu da odlazak stranaca znači i manje interesovanje za iznajmljivanje stanova ali ne i niže cijene nekretnina. S druge strane, profesor turizma Miško Rađenović kaže da Crna Gora ne treba da brine zbog odlaska stranaca, već da pronađe način da promoviše održivi turizam. Odlazak stranih državljana već se odražava na tržište nekretnina i turizam u Crnoj Gori. Da li pad potražnje znači i niže cijene, kakav je uticaj vizne politike i šta očekuju stručnjaci pogledajte u prilogu koji slijedi.
Manje stranaca i niže kirije – to pokazuju posljednji podaci agencija za nekretnine. Odlazak dijela stranih državljana već se osjeća na tržištu, posebno na primorju, gdje je potražnja za stanovima u padu.
- Odlazak stranaca smanjuje potražnju za objektima. Na primorju je došlo do smanjenog najma. Dugoročni najam je opao kao i cijene stanova za 15 i 20 posto - kaže Snežana Vlaović iz agencije za nekretnine.
Odlazak stranaca neminovno ce se odraziti i na turistički sektor, ali fokus mora biti na dugoročnim rješenjima, upozorava profesor turizma Miško Rađenović.
- Ja se ne bih brinuo da li će državljani Turske ostvariti manje ili više dolazaka nego bih se veoma potrudio a riješim sistemske stvari, a to je na koji način uspostaviti održivi turizam u CG - kaže Miško Rađenović, profesor turizma.
Rađenović ističe da je ključ u snažnijem marketingu i promociji Crne Gore, uz okretanje ka novim tržištima i jasnije pozicioniranje zemlje kao održive turističke destinacije.
- Ono što zabrinjava je da CG još uvijek veoma malo ulaže u turistički marketnig - kaže on i dodaje da moramo ispraviti tu sistemsku grešku, ne zavisiti od nekog tržišta direktno.
U pozadini ovih promjena nalazi se bezbjednosni incident koji se dogodio na Zabjelu, nakon kojeg su uvedene vize za turske državljane. Iz Poreske uprave saopštili su da su od kraja oktobra do danas obrisana 63 privredna subjekta koja su imala makar jednog osnivača iz Turske.
- Djelatnosti u kojima su zatvorene kompanije poslovale: nespecijalizovana trgovina na veliko, djelatanost reklamnih agencija, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada, kompjutersko programiranje, konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem - kažu iz Poreske uprave.
Sprovođenje bezbjednosnih mjera, uključujući pojačane provjere dolazaka iz zemalja oslobođenih viza, nije samo unutrašnje pitanje, već i obaveza Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji. U posljednjem izvještaju Evropske komisije navodi se da je 2024. i 2025. ostvaren napredak u usklađivanju vizne politike s pravilima Evropske unije, uz očekivanje da se efikasnost tih mjera jasno dokumentuje.

Smanjen broj stranaca snizio kirije na primorju

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tag: ukrajina