Vatikan: Konzervativci i progresivci se nadmeću za pontifikat

Čini se kako je mogući izbor kardinala koji će odlučivati o novom vjerskom lideru 1,4 milijardi katolika širom planete nepredvidiviji nego ikad. Pritom, većina kardinala do sada nije imala priliku da učestvuje u papskoj konklavi, a dodatnu neizvjesnost unosi i to što je njihov sastav, u pogledu lokacija sa kojih dolaze, nikad raznovrsniji.

Ubjedljivu većinu kardinala izabrao je papa Franjo, koji je sahranjen juče. Samo u decembru on je izabrao 12 novih kardinala. Većina njih nikada nijesu ni upoznali jedni druge sve do dolaska u Rim povodom papine smrti.

“Neki dogovori krenuli još početkom godine”

Iako konklava tek treba da počne, nema sumnje kako su dogovori u diskreciji već počeli po vatikanskim hodnicima i baštama.

- Zapravo, neki dogovori se sigurno dešavaju već neko vrijeme, zasigurno od početka godine, s obzirom na to da se znalo da je tada zdravstveno stanje pape Franja bilo ozbiljno narušeno- kaže istoričar sa Oksfordskog univerziteta Majls Patiden.

Više od 20 kardinala ‘identifikovani’ su kao mogući ‘kandidati’ za budućeg papu.

Pritom, za očekivati je i da pojedini kardinali, umjesto učešća u ‘trci’, isture svoje kandidate, naročito među kolegama sa manje iskustva.

Među onima koji će lobirati za konzervativnog papu, prvi je u redu definitivno trampovski orijentisani američki biskup Rejmond Burk. Naravno, odmah uz njega je i Gerhard Miler iz Njemačke, koji je prošle sedmice upozorio kako bi se Crkva mogla podijeliti ako ne dođe do izbora ‘tradicionalističkog’ pape.

Progresivni dio predvode Žan-Klod Holrajh iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Velike Britanije i Majkl Černi iz Kanade.

Papa nije birao sebi slične, već je tražio balans unutar katoličkog svijeta

Kritičari su papu Franja optuživali kako je pravio ‘krug obožavalaca’ time što je u svom mandatu imenovao više od 100 kardinala.

- Istorija govori da nema tog pape koji je mogao da kontroliše izbor svog nasljednika. Sada ima i velikih konzervativaca i progresivaca među kardinalima, ali sve je to dio spectra koji i čiji Katoličku crkvu. Ima mnogo kardinala koji se ne mogu svrstati – onih koji, recimo, imaju jako liberalne poglede na seksualnost, ali konzervativne povodom klimatskih promjena i obratno- ističe Patiden.

On dodaje i kako je papa Franjo, uprkos tome što je bio prepoznat kao progresivac, birao i mnogo kardinala sa kojima je bio u nesaglasju.

- On je imao drugi cilj – da sastav kardinala bude što inkluzivniji. Zato je i težio tome da bira i predstavnike jako malih katoličkih zajednica iz Irana, Alžira ili Mongolije i da napravi balans u odnosu na bogate evropske i sjevernoafričke krajeve- naglašava Patiden.

Kardinali iz Evrope ovog puta su daleko od većine

Pri izboru pape Franja 2013, više od polovine kardinala bilo je iz Evrope. Sada je ta brojka pal ana 39 odsto, dok po 18 odsto dolazi iz Azije i Južne Amerike, a 12 procenata iz subsaharske Afrike.

Papa Franjo težio je i da kardinali u prosjeku budu mlađi nego ranije. Sedmorica od 12 imenovanih u decembru prošle godine mlađi su od 60 godina. Mikola Bičok, ukrajinski biskup iz Melburna, ima tek 44 godine.

- Kardinali će biti pod jakim pritiskom da naprave izbor što prije. Oči svijeta uprte su u njih, a katolici širom planete mogli bi biti uznemireni u slučaju da konklava potraje do juna ili jula- navodi Patiden.

Podsjetimo, kao ‘kandidati’ sa najviše šansi pominju se dosadašnji sekretar Vatikana Pjetro Parolin i filipinski kardinal Luis Antonio Tagle.