Suočeni sa izuzetno tajanstvenim i složenim ritualom izbora novog pape katolički kardinali su se okrenuli Holivudu kako bi saznali kako bi sve to moglo izgledati, piše portal Politiko.
Koliko god zvučalo neobično, neki od 133 visokorangirana sveštenika koji su ušli u Sikstinsku kapelu, gdje se održava konklava, potražili su smjernice u filmu Rejfa Fajnsa prikladno nazvanom jednostavno "Konklava".
- Neki su ga gledali u bioskopu - priznao je za <a href="https://www.politico.eu/article/cardinals-watch-conclave-movie-for-real-life-guidance/" target="_blank">Politico</a> jedan sveštenik uključen u stvarnu proceduru.
Film, u režiji Edvarda Bergera, prikazuje engleskog glumca Fajnsa u ulozi kardinala Tomasa Lorensa, dekana Kardinalskog kolegijuma. Kao upravitelj konklave, on mora da se nosi s nesložnim kardinalima, pojavom skandaloznih dosijea usmjerenih protiv papinih favorita i pojavom nepoznatog kandidata iz zabačene biskupije.
Sve to zvuči bolno relevantno. Prema riječima sveštenika, film se čak i među kardinalima smatra izuzetno vjerodostojnim, što ga čini korisnim istraživačkim alatom, naročito u trenutku kada mnogi učesnici konklave imaju malo iskustva sa vatikanskom politikom i protokolom.
Većinu kardinala koji su u prethodnim nedjeljama stigli u Rim nakon smrti pape Franje imenovao je upravo preminuli pontif i mnogi od njih nikada nisu učestvovali u konklavi. Kao i u Fajnsovom filmu, mnogi dolaze iz malih, ranije zanemarenih biskupija širom svijeta, podsjeća Politiko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Politiko: Kardinali gledali film "Konklava" da bi shvatili kako se bira papa

Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se crni dim, jasan znak da kardinali još nisu postigli dogovor oko novog poglavara Katoličke crkve.
Podsjećamo, juče je počeo izbor novog pape i prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave.
Crni dim pojavio se i juče na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nisu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4978%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvatikan-ko-su-favoriti-za-novog-papu-i-zasto-je-sinoc-kasnio-crni-dim-na-sikstinskoj-kapeli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Drugi dan konklave: Ponovo crni dim iz Sikstinske kapele, papa još nije izabran

Počeo je izbor novog pape, ali prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave. Crni dim pojavio se sinoć na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nijesu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.
Crni dim pojavio se sa sat vremena zakašnjenja, a čitav svijet spekuliše o tome šta je uzrok kašnjenja. S obzirom na to da nijesu izabrali novog papu, glasanje se nastavlja danas.
- Počeli smo se pribojavati da se nije aktivirao kanonski zakon, koji zapravo kaže kardinalima da oni ne moraju glasati prvog dana glasanja. Međutim, opet smo tako komentarisali da bi bilo lijepo da obavijeste tih 45 hiljada ljudi koji su se okupili ovdje juče na Trgu Svetog Petra. Ili barem da obavijeste novinare- objašnjava reporter N1 u Vatikanu Borna Šmer.
On kaže da je, baš kad su novinari o tome počeli da pričaju, u 21 sat se pojavio crni dim.
Prema njegovim riječima, mnogo je objašnjenja, a jedno od njih je da je 80 odsto kardinala novo i da im je ovo prva konklava, te da im je možda trebalo malo vremena da se pripreme.
Drugi mogući razlog, koji se razmatra, je to što je kardinal Kantalamesa predugo držao misu. Da li je to trajalo previše ili je bilo problema u komunikaciji zbog nepoznavanja italijanskog odnosno latinskog jezika.
Kako će glasanje izgledati danas, ostaje da vidimo. Dim bi mogao da se pojavi i nešto ranije, a inače se rezultati glasanja objavljuju nakon dva kruga glasanja, oko podneva i oko 19 sati.
Međutim, ako se recimo u prvom krugu kardinali usaglase, dogovore i ako ta dvotrećinska većina bude postignuta, tada bismo dim mogli da vidimo već oko 10.30, navodi &nbsp;reporter N1.
Prema njegovim riječima 45.000 vjernika došlo je juče na Trg Svetog Petra u Vatikanu i čekalo po okolnim ulicama i trgovima, što je otežavalo i komunikaciju, posebno novinarima.
Italijanski mediji su se, kako navodi, danas raspisali jer im je to, naravno, glavna tema. U novinama mogu da se vide i kladionice, a zavisno od toga da li su lijevo, desno ili centristički orijentisane, mijenja se i raspored kardinala u tabeli.
Nešto što ostaje isto jeste to da je Pjetro Parolin, &nbsp;državni sekretar Svete stolice, uvijek na prvom mjestu. Mnogi tvrde da on možda i ne bi bio idealni zamjenik papi Franju, da on dosta odstupa od nekakvog načina na koji je papa Franjo, poznat po svojoj skromnosti, poniznosti, bliskosti, osmijehu i nekakvoj čovječnosti.
- On je malo drugačiji. Kardinal Parolin je malo krutija ličnost, diplomata u drugom mandatu u Svetoj stolici. Ima mnogo iskustva, kažu neki da bi u ovim izazovnim vremenima, s obzirom na sve što gledamo u svijetu, baš jedan takav diplomata, odmjereni gospodin, možemo reći, dobro došao crkvi- objašnjava reporter N1 Borna Šmer.
Dakle, danas će opet sve oči, kao i juče, biti uprte u dimnjak Sikstinske kapele. Da li će Katolička crkva dobiti 267. poglavara, ostaje da vidimo.

Vatikan: Ko su favoriti za novog papu i zašto je sinoć kasnio crni dim na Sikstinskoj kapeli

Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala okupiće se danas u Sikstinskoj kapeli na konklavi koja bi mogli da traje satima, danima ili čak mjesecima.
Sa kardinalima iz 70 zemalja sa pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.
Kardinali su se zakleli na tajnost, pod kaznom ekskomunikacije ako otkriju što se dešava na konklavi. Zabranjeno im je da komuniciraju sa spoljnim svijetom dok ne izaberu novog poglavara.
Vatikan je juče saopštio da će prekinuti telefonski signal tokom konklave unutar zgrada, ali ne na Trgu Svetog Petra. Kardinali, koji će morati da ostave svoje mobilne telefone na početku konklave, obavijestiće svijet o svom radu paljenjem glasačkih listića kako bi pustili dim, crni ako nema odluke, bijeli ako je izabran novi papa.
Ljekari, vozači, kuvari i čistači položili su takođe zakletvu o obavezi držanja tajnosti.
Osim gašenja signala, tehničari u Vatikanu su već isključili i kamere kao i senzore koji se koriste na području Vatikana.
<h2>Favoriti</h2>
Italijan Pjetro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve, smatraju analitičari i kladioničari, prenosi Index.
Kardinal Pjetro Parolin, iskusan diplomata koji je 12 godina radio sa papom Franjom, dobro je poznat u Rimu i inostranstvu i ozbiljan je kandidat za sljedećeg papu.
Sedamdesetogodišnji Italijan je tokom skoro cijelog pontifikata pape Franje obavljao funkciju državnog sekretara, druge najviše pozicije u Vatikanu, i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle je harizmatični umjereni čovjek koga često nazivaju „Franciskom Azijskim“.
Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji sa Franjom dijeli istoriju zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizovane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastirskom fokusu.

Danas počinje konklava za izbor novog pape

U Vatikanu su počele konsultacije kardinala, nedjelju dana prije početka konklave 7. maja, na kojoj će biti izabran novi poglavar Rimokatoličke crkve, poslije smrti pape Franje 21. aprila.
- Atmosfera je veoma mirna, to je trenutak za dijalog- rekao je danas kolumbijski kardinal Horhe Enrike Imenes Karvahal.
On je dodao da je dijalog širok i otvoren, navodeći da se u konklavi „ne govori o pritisku, polarizaciji ili manipulaciji“.
- Slušamo jedni druge, i svako će odlučiti pred Bogom- rekao je kardinal.
Svakog jutra, oko 200 „prinčeva Crkve“, od kojih se neki nikada ranije nisu sreli, okuplja se u dvorani Pavla VI u Vatikanu na opštim kongregacijama, sastancima iza zatvorenih vrata gdje raspravljaju o prioritetima za budućnost institucije stare 2.000 godina.
Među njima, 133 kardinala, mlađih od 80 godina, učestvovaće u konklavi, a dva kardinala su najavila svoje odsustvo iz zdravstvenih razloga.
Atmosfera je „porodična, prijateljska i puna poštovanja“, rekao je novinarima argentinski kardinal Anhel Siksto Rosi.
- Slušamo ljude koje možda nikada ranije nismo čuli i to nam daje smjernice-rekao je španski kardinal Kristobal Lopes Romero, nadbiskup Rabata.
Na konklavi će biti potrebne dvije trećine glasova da bi se izabrao papa, čije će ime potom biti objavljeno u poruci „Urbi et orbi“ (Gradu i narodu).
Na pitanje o mogućem trajanju konklave, salvadorski kardinal Gregorio Roza Čaves je pomenuo da će trajati „najviše tri dana“.
Što se tiče vjerovatnoće konsenzusa u kontinuitetu sa papom Franjom, salvadorski kardinal je rekao da je to ono što on osjeća i što se percipira u atmosferi.
Papa Franja preminuo je u 89. godini 21. aprila i sahranjen je u subotu u bazilici Svete Marije Velike.

Vatikan: Počele konsultacije kardinala pred konklavu za izbor novog pape

Italijanski kardinal Anđelo Beču, koji je osuđen zbog pronevjere, saopštio je da neće učestvovati u konklavi za izbor novog pape.
Beču, najviši zvaničnik Katoličke crkve ikada optužen i osuđen pred vatikanskim krivičnim sudom, rekao je da se povlači iz učešća u konklavi, prenio je Rojters.
U decembru 2023. godine, Beču je osuđen na 5,5 godina zatvora zbog pronevjere, međutim, on je negirao sve optužbe i trenutno na slobodi čeka apelaciju.
- Sa pažnjom prema dobrobiti Crkve... odlučio sam da poslušam, kao i uvijek, volju pape Franja i da ne uđem u konklavu, ostajući ubjeđen u svoju nevinost - naveo je Beču u saopštenju.
Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila, smijenio je Beču sa visoke vatikanske pozicije 2020. godine i optužio ga za malverzacije.
Iako mu je omogućeno da zadrži svoje crkveno zvanje i vatikanski apartman, Beču je izgubio, prema rečima Vatikana, "prava koja dolaze sa kardinalskim zvanjem".
Ta formulacija ostavila je nejasnoće u vezi sa tim da li Beču ima pravo da učestvuje u konklavi za izbor novog pape.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve prije nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Konklava će početi 7. maja.

Kardinal osuđen zbog pronevjere povukao prijavu za učešće u konklavi

Konklava za izbor novog poglavara Katoličke crkve počeće 7. maja, potvrdio je portparol Vatikana Mateo Bruni. 
 
Kardinali koji će učestvovati u konklavi dogovorili su datum na zatvorenom sastanku u Vatikanu, tačni sedam dana nakon što je papa Franjo preminuo. 
 
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz različitih dijelova svijeta, ima pravo da učestvuje u konklavi i odluči ko će biti novi poglavar crkve koja broji 1,4 milijarde članova. 
 
Najviši crkveni zvaničnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt s vanjskim svijetom, prenosi Hina. 
 
Postupak izbora novogo pape mogao bi potrajati danima ili sjednicama. 
 
Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su svega dva dana.

Konklava za izbor novog pape počinje 7. maja

Turisti napolje, kardinali unutra. Vatikan je zatvorio Sikstinsku kapelu, gdje će se kardinali okupiti na konklavi kako bi izabrali novog papu, nakon smrti pape Franja 21. aprila u 88. godini.
Franjo je sahranjen u subotu, nakon što je na Trgu svetog Petra održana ceremonija kojoj su prisustvovali svjetski lideri i stotine hiljada vjernika. Devetodnevni period žalosti mora proći prije nego što počne konkalava – procedura za izbor novog pape.&nbsp;
Ključna priprema je uređivanje Sikstinske kapele za kardinale u crvenim odorama koji će se okupiti u Vatikanu, u srcu Rima, kako bi, kroz drevni proces prikazan i u filmu „Konklava“ iz 2024. godine, izabrali novog poglavara Katoličke crkve.&nbsp;
Jedan od prvih zadataka je postavljanje dimnjaka, kroz koji će se spaljivati glasački listići nakon svakog glasanja.&nbsp;
Posjetioci koji su uspjeli da u nedjelju uđu u Sikstinsku kapelu smatraju se srećnicima, jer nije poznato koliko dugo će konklava trajati, niti kada će kapela ponovo biti otvorena za javnost.&nbsp;
Prema rasporedu određenom crkvenim pravom, konklava može početi tek nakon što istekne devetodnevna žalost, a očekuje se da će započeti između 5. i 10. maja.
Tada će kardinali svečano ući u kapelu i učestvovati u tajnom postupku za koji se vjeruje da je vođen Svetim Duhom, a koji će odrediti ko će biti novi vođa 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Izbor će pokazati da li će novi papa nastaviti reforme koje je započeo Franjo – sa naglaskom na siromašne, marginalizovane i zaštitu životne sredine – ili će biti skloniji konzervativnijem pristupu kakav je imao Benedikt XVI, sa većim fokusom na crkveno učenje i doktrinu.
Kardinali će biti inspirisani i nevjerovatnom ljepotom fresaka koje su oslikali Mikelanđelo i drugi veliki umjetnici renesanse. Najpoznatija među njima je „Stvaranje Adama“, gdje Božja ruka prenosi iskru života na prvog čovjeka.&nbsp;
Sikstinska kapela dobila je ime po papi Sikstu IV, zaštitniku umjetnosti koji je u 15. vijeku nadgledao njenu izgradnju. Kasnije je papa Julije II naručio od Mikelanđela da oslika plafon scenama iz Knjige Postanja, između 1508. i 1512. godine, a zatim i „Posljednji sud“ na zidu oltara.&nbsp;
Kada konklava počne, kardinali će pjevati „Litanije svih svetih“ – svečanu mističnu gregorijansku molitvu kojom prizivaju pomoć svetaca – dok budu ulazili u kapelu i polagali zakletvu o tajnosti. Debela dvostruka vrata će se tada zatvoriti, a majstor liturgije će izgovoriti latinske riječi „Extra omnes“ – „Svi napolje“.
Ova stroga procedura osmišljena je da bi se obezbijedilo da glasanje ostane slobodno od spoljnog uticaja.&nbsp;
Svijet će potom čekati znak da je novi papa izabran. Crni dim koji izlazi iz dimnjaka Sikstinske kapele značiće da još nije postignut dogovor i da nijesu izabrali papu. Kada novog papu izaberu, iz dimnjaka će se podići bijeli dim i oglasiti zvona.
&nbsp;

Vatikan zatvotrio Sikstinsku kapelu, priprema se za konklavu

Čini se kako je mogući izbor kardinala koji će odlučivati o novom vjerskom lideru 1,4 milijardi katolika širom planete nepredvidiviji nego ikad. Pritom, većina kardinala do sada nije imala priliku da učestvuje u papskoj konklavi, a dodatnu neizvjesnost unosi i to što je njihov sastav, u pogledu lokacija sa kojih dolaze, nikad raznovrsniji.
Ubjedljivu većinu kardinala izabrao je papa Franjo, koji je sahranjen juče. Samo u decembru on je izabrao 12 novih kardinala. Većina njih nikada nijesu ni upoznali jedni druge sve do dolaska u Rim povodom papine smrti.
<h2>“Neki dogovori krenuli još početkom godine”</h2>
Iako konklava tek treba da počne, nema sumnje kako su dogovori u diskreciji već počeli po vatikanskim hodnicima i baštama.
- Zapravo, neki dogovori se sigurno dešavaju već neko vrijeme, zasigurno od početka godine, s obzirom na to da se znalo da je tada zdravstveno stanje pape Franja bilo ozbiljno narušeno- kaže istoričar sa Oksfordskog univerziteta Majls Patiden.
Više od 20 kardinala ‘identifikovani’ su kao mogući ‘kandidati’ za budućeg papu.
Pritom, za očekivati je i da pojedini kardinali, umjesto učešća u ‘trci’, isture svoje kandidate, naročito među kolegama sa manje iskustva.
Među onima koji će lobirati za konzervativnog papu, prvi je u redu definitivno trampovski orijentisani američki biskup Rejmond Burk. Naravno, odmah uz njega je i Gerhard Miler iz Njemačke, koji je prošle sedmice upozorio kako bi se Crkva mogla podijeliti ako ne dođe do izbora ‘tradicionalističkog’ pape.
Progresivni dio predvode Žan-Klod Holrajh iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Velike Britanije i Majkl Černi iz Kanade.
<h2>Papa nije birao sebi slične, već je tražio balans unutar katoličkog svijeta</h2>
Kritičari su papu Franja optuživali kako je pravio ‘krug obožavalaca’ time što je u svom mandatu imenovao više od 100 kardinala.
- Istorija govori da nema tog pape koji je mogao da kontroliše izbor svog nasljednika. Sada ima i velikih konzervativaca i progresivaca među kardinalima, ali sve je to dio spectra koji i čiji Katoličku crkvu. Ima mnogo kardinala koji se ne mogu svrstati – onih koji, recimo, imaju jako liberalne poglede na seksualnost, ali konzervativne povodom klimatskih promjena i obratno- ističe Patiden.
On dodaje i kako je papa Franjo, uprkos tome što je bio prepoznat kao progresivac, birao i mnogo kardinala sa kojima je bio u nesaglasju.
- On je imao drugi cilj – da sastav kardinala bude što inkluzivniji. Zato je i težio tome da bira i predstavnike jako malih katoličkih zajednica iz Irana, Alžira ili Mongolije i da napravi balans u odnosu na bogate evropske i sjevernoafričke krajeve- naglašava Patiden.
<h2>Kardinali iz Evrope ovog puta su daleko od većine</h2>
Pri izboru pape Franja 2013, više od polovine kardinala bilo je iz Evrope. Sada je ta brojka pal ana 39 odsto, dok po 18 odsto dolazi iz Azije i Južne Amerike, a 12 procenata iz subsaharske Afrike.
Papa Franjo težio je i da kardinali u prosjeku budu mlađi nego ranije. Sedmorica od 12 imenovanih u decembru prošle godine mlađi su od 60 godina. Mikola Bičok, ukrajinski biskup iz Melburna, ima tek 44 godine.
- Kardinali će biti pod jakim pritiskom da naprave izbor što prije. Oči svijeta uprte su u njih, a katolici širom planete mogli bi biti uznemireni u slučaju da konklava potraje do juna ili jula- navodi Patiden.
Podsjetimo, kao ‘kandidati’ sa najviše šansi pominju se dosadašnji sekretar Vatikana Pjetro Parolin i filipinski kardinal Luis Antonio Tagle.

Vatikan: Konzervativci i progresivci se nadmeću za pontifikat

Sahrana pape Franja održaće se u subotu u 10 sati, saopštio je Vatikan.
Vatikanski kardinali trebalo bi da se sastanu danas kako bi isplanirali pogreb pape Franja, na kojem će prisustvovati lideri iz cijelog svijeta, a uoči konklave sljedećeg mjeseca koja će izabrati novog poglavara Rimokatoličke crkve.
Papa Franjo preminuo je juče u 89. godini nakon što je doživio moždani udar i srčani zastoj. Time je okončana njegova često turbulentna vladavina tokom koje se više puta sukobljavao sa tradicionalistima, ali je i snažno podržavao siromašne i marginalizovane.
Njegova smrt pokrenula je drevne rituale, dok je Crkva sa 1,4 milijarde članova započela tranziciju od jednog pape ka drugom, uključujući lomljenje papinog "Ribarskog prstena" i pečata, kako bi se osiguralo da niko drugi ne bude mogao da ih koristi
- Želimo da zahvalimo Gospodu za darove koje je podario cijeloj Crkvi kroz apostolsko služenje pape Franje, hodočasnika nade - rekao je kardinal Mauro Gambeti, koji je predvodio molitve na Trgu svetog Petra u ponedjeljak uveče.
Svi kardinali koji se sada nalaze u Rimu pozvani su da se okupe u Vatikanu, gdje se očekuje da donesu planove za pogreb. 
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je više puta bio u sukobu sa papom zbog pitanja imigracije, rekao je da će on i njegova supruga otputovati u Rim radi događaja. Među drugim državnicima koji će prisustvovati biće i Havijer Milei, predsjednik papine domovine, Argentine.
Vatikan je saopštio da očekuje da ceremonija bude održana između petka i nedjelje. U prekidu sa tradicijom, papa Franjo je u svom posljednjem testamentu, objavljenom u ponedjeljak, izrazio želju da bude sahranjen u rimskoj Bazilici Svetog Marije Velike, a ne u Bazilici Svetog Petra.
Okupljeni kardinali takođe će razmotriti svakodnevno upravljanje Crkvom u periodu prije izbora novog pape.
Konklava za izbor novog pape obično se održava 15 do 20 dana nakon smrti poglavara, što znači da neće početi prije 6. maja. Oko 135 kardinala ima pravo učešća u ovom izuzetno tajnom glasanju koje može trajati nekoliko dana.
U ovom trenutku nema jasnog favorita koji bi mogao naslijediti papu Franju.

Sahrana pape Franja u subotu, konklava nakon 6. maja

Dobrotvorna organizacija Sare Ferguson, Sarah's Trust, objavila je da će se zatvoriti „u dogledno vrijeme“ nakon novih otkrića o povezanosti bivše vojvotkinje sa osuđenim pedofilom Džefrijem Epstinom. Portparol organizacije izjavio je: „Naša predsjednica Sara Ferguson i upravni odbor saglasili su se da će se udruženje, nažalost, uskoro zatvoriti.“ Dodao je da je zatvaranje „bilo u pripremi i razmatranju već nekoliko mjeseci“, piše Skaj Njuz.
Portparol je takođe rekao da su „izuzetno ponosni na rad udruženja tokom prethodnih godina“, uključujući dostavljanje pomoći tokom pandemije i osobama pogođenim ratom u Ukrajini.
Ova odluka uslijedila je nakon što je objavljivanje novih dokumenata povezanih sa Epstinom prošlog petka dodatno rasvijetlilo prirodu odnosa bivše vojvotkinje i pokojnog milijardera.
U ponedjeljak je objavljeno još nekoliko imejlova poslatih Epstinu sa adrese za koju se vjeruje da pripada Fergjuson, uključujući dvije poruke iz 2010. &nbsp;
U poruci poslatoj 30. januara 2010. uveče, sa naloga pod imenom „Sarah“, Epstinu je poručeno da je „legenda“. U poruci dalje stoji: „Zaista nemam riječi kojima bih opisala, dragi moj, zahvalnost za tvoju velikodušnost i dobrotu. Stojim ti na raspolaganju. Samo me oženi.“
Skaj Njuz vjeruje da je pošiljateljka bila bivša vojvotkinja. Nije navedeno na šta je imejl bio odgovor, niti postoji bilo kakav dodatni kontekst u vezi sa porukom.
U drugoj poruci iz septembra 2010. korisnik potpisan kao „Ferg“, za kojeg Skaj Njuz takođe vjeruje da je riječ o gospođi Fergjuson, pita Epstina kada će je „zaposliti“.
Finansijer, koji je 2019. &nbsp;&nbsp;pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji u Njujorku, dok je čekao suđenje za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, odgovara da će posjetiti London narednih sedmica kako bi „razgovarali o tome“, te dodaje: „Nikada te nijesam iznevjerio.“
„Ferg“ na to odgovara: „Ni ja tebe, i nikada neću. Moje prijateljstvo je čvrsto do samog kraja, čak i kada se tijelo ohladi. Volim te sada i zauvijek. I znam da i ti voliš mene…“
U intervjuu iz 2011. Ferguson je izjavila: „Nikada više ne bih imala nikakve veze sa Džefrijem Epstinom. Gnušam se pedofilije i svakog seksualnog zlostavljanja djece. Bila je to ogromna greška u prosuđivanju.“
Ta izjava uslijedila je tri godine nakon što je Epstin 2008. priznao krivicu za podvođenje, što je uključivalo i maloljetnu osobu. Samo pominjanje u dokumentima povezanim sa Epstinom ne podrazumijeva izvršenje krivičnog djela.

Veze s Epstinom dovele do zatvaranja fondacije britanske vojvotkinje

Gradski odbor Pokreta Evropa sad Podgorica saopštio je da daje punu i nedvosmislenu podršku gradonačelniku Saši Mujoviću, jer je, kako kažu, u vremenu političke neodgovornosti, bježanja od odluka i kalkulantskog ćutanja, pokazao ono što Podgorici najviše nedostaje – "hrabrost da se rješavaju suštinski i naslijeđeni problemi grada".
- Posebno naglašavamo njegovu ključnu ulogu u vođenju procesa izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, projekta od presudnog značaja za zaštitu zdravlja građana i očuvanje životne sredine, što predstavlja ključni preduslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 - navedeno je u saopštenju Gradskog odbora PES-a Podgorica.
To je, kako su rekli, pitanje koje su prethodne strukture godinama izbjegavale, ostavljajući građanima zagađenje, improvizacije i lažna obećanja.
- Saša Mujović je preuzeo odgovornost i birao javni interes, dok su drugi računali političku štetu. Takav pristup jasno razdvaja ozbiljnu politiku od populizma i pokazuje ko je spreman da vodi grad, a ko samo da ga koristi - ističe se u saopštenju.
U podgoričkom PES-u poručuju da izgradnja postrojenja u Botunu nije stvar dnevne politike, već test zrelosti grada, države i institucija.
- To je granica između haosa i reda, između neplanskog razvoja i moderne evropske Podgorice - naglašeno je u saopštenju.
Navode da će vrijeme pred nama pomoći građanima koji trenutno sumnjaju u opravdanost realizacije projekta da shvate da su žrtve manipulacije.
- Gradski odbor smatra da se Podgorica i Crna Gora moraju razvijati odgovorno, planski i bez straha od donošenja teških odluka. Saša Mujović je svojim djelovanjem pokazao da ima kapacitet i integritet da takav razvoj nosi i zato mu pružamo snažnu političku podršku i poručujemo jasno: Podgorici ne trebaju izgovori i blokade – trebaju joj ljudi koji znaju, smiju i hoće da rade u interesu svih građana Glavnog grada - zaključeno je u saopštenju.

PES: Podgorici ne trebaju izgovori i blokade, Mujović pokazao šta znači odgovoran razvoj Podgorice

Matija Kuč i Milisav Perošević novi su fudbaleri Lovćena, saopšteno je iz cetinjskog kluba.
Kuč ima 20 godina, igra na poziciji napadača, dolazi iz Arsenala, a igrao je za Grbalj i Bokelj.
Perošević (23) je vizista, stiže iz Podgorice, a u svojoj karijeri nosio je dresove Jedinstva, Berana, Jezera i Jedinstva.
Podsjetimo, Lovćen je početkom priprema doveo Luku Mirkovića, Sergeja Joksimovića, Amira Muzurovića, Lazara Zlatičanina, Nikolu Ukšanovića i Bojana Pavićevića.
Posljedna dva pojačanja trener cetinskog tima Boban Aković imaće priliku da vidi na djelu već sjutra – u prijateljskom meču protiv Bokelja. Utakmica na Cetinju igr ase od 13 sati.

Lovćen pojačao igrački kadar

Mobilna jedinica saobraćajne policije uhapsila je državljanina Srbije O.D. (38), koji se auto-putem kretao brzinom od 180 kilometara na sat (km/h).
Kako je saopšteno iz Uprave policije, saobraćajna policija uhapsila je i D.J. (18) iz Žabljaka zbog vožnje pod uticajem alkohola.
U objavi policije na mreži X navodi se da je D.J. vozio sa 1,83 promila alkohola u organizmu.

Tag: konklava