Vatikan zatvotrio Sikstinsku kapelu, priprema se za konklavu
Izbor će pokazati da li će novi papa nastaviti reforme koje je započeo Franjo – sa naglaskom na siromašne, marginalizovane i zaštitu životne sredine – ili će biti skloniji konzervativnijem pristupu kakav je imao Benedikt XVI, sa većim fokusom na crkveno učenje i doktrinu

Turisti napolje, kardinali unutra. Vatikan je zatvorio Sikstinsku kapelu, gdje će se kardinali okupiti na konklavi kako bi izabrali novog papu, nakon smrti pape Franja 21. aprila u 88. godini.
Franjo je sahranjen u subotu, nakon što je na Trgu svetog Petra održana ceremonija kojoj su prisustvovali svjetski lideri i stotine hiljada vjernika. Devetodnevni period žalosti mora proći prije nego što počne konkalava – procedura za izbor novog pape.
Ključna priprema je uređivanje Sikstinske kapele za kardinale u crvenim odorama koji će se okupiti u Vatikanu, u srcu Rima, kako bi, kroz drevni proces prikazan i u filmu „Konklava“ iz 2024. godine, izabrali novog poglavara Katoličke crkve.
Jedan od prvih zadataka je postavljanje dimnjaka, kroz koji će se spaljivati glasački listići nakon svakog glasanja.
Posjetioci koji su uspjeli da u nedjelju uđu u Sikstinsku kapelu smatraju se srećnicima, jer nije poznato koliko dugo će konklava trajati, niti kada će kapela ponovo biti otvorena za javnost.
Prema rasporedu određenom crkvenim pravom, konklava može početi tek nakon što istekne devetodnevna žalost, a očekuje se da će započeti između 5. i 10. maja.
Tada će kardinali svečano ući u kapelu i učestvovati u tajnom postupku za koji se vjeruje da je vođen Svetim Duhom, a koji će odrediti ko će biti novi vođa 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Izbor će pokazati da li će novi papa nastaviti reforme koje je započeo Franjo – sa naglaskom na siromašne, marginalizovane i zaštitu životne sredine – ili će biti skloniji konzervativnijem pristupu kakav je imao Benedikt XVI, sa većim fokusom na crkveno učenje i doktrinu.
Kardinali će biti inspirisani i nevjerovatnom ljepotom fresaka koje su oslikali Mikelanđelo i drugi veliki umjetnici renesanse. Najpoznatija među njima je „Stvaranje Adama“, gdje Božja ruka prenosi iskru života na prvog čovjeka.
Sikstinska kapela dobila je ime po papi Sikstu IV, zaštitniku umjetnosti koji je u 15. vijeku nadgledao njenu izgradnju. Kasnije je papa Julije II naručio od Mikelanđela da oslika plafon scenama iz Knjige Postanja, između 1508. i 1512. godine, a zatim i „Posljednji sud“ na zidu oltara.
Kada konklava počne, kardinali će pjevati „Litanije svih svetih“ – svečanu mističnu gregorijansku molitvu kojom prizivaju pomoć svetaca – dok budu ulazili u kapelu i polagali zakletvu o tajnosti. Debela dvostruka vrata će se tada zatvoriti, a majstor liturgije će izgovoriti latinske riječi „Extra omnes“ – „Svi napolje“.
Ova stroga procedura osmišljena je da bi se obezbijedilo da glasanje ostane slobodno od spoljnog uticaja.
Svijet će potom čekati znak da je novi papa izabran. Crni dim koji izlazi iz dimnjaka Sikstinske kapele značiće da još nije postignut dogovor i da nijesu izabrali papu. Kada novog papu izaberu, iz dimnjaka će se podići bijeli dim i oglasiti zvona.