<article>Obilne padavine u španskoj regiji Andaluziji izazvale su stotine intervencija hitnih službi i odnijele tri ljudska života, saopštila je regionalna vlast.Prva žrtva pronađena je u mjestu Alhaurín El Grande, u provinciji Malaga, nakon što je osoba nestala zajedno s još jednim saputnikom kada je njihovo kombi vozilo odnijela rijeka. Civilna garda, vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i druge hitne službe sprovele su operacije potrage i spašavanja. Tijelo druge osobe pronađeno je u podne. Preminuli su imali 53 i 54 godine.Takođe je pronađeno tijelo osamnaestogodišnjaka koji se vodio kao nestao u mjestu Íllora, u provinciji Granada. Malaga je zabilježila najveći broj incidenata (343), a slijede je Granada s 58 i Almería s 48 slučajeva. Druge andaluzijske provincije zabilježile su povremene incidente. Najčešći problemi uključivali su poplavljene kuće, garaže i ulice, zatvorene ceste, vozila koja su zaglavljena u vodi i blatu, te odrone kamenja, posebno u ruralnim i planinskim područjima.Regionalna vlada aktivirala je Plan za vanredne situacije u slučaju rizika od poplava kako bi koordinisala resurse i osigurala javnu sigurnost. Trideset i šest andaluzijskih opština provelo je teritorijalne planove civilne zaštite, prvenstveno u onim provincijama koje su najviše pogođene padavinama.Španski premijer Pedro Sánchez pozvao je na oprez povodom ove situacije. Hitne službe su nastavile preporučivati maksimalan oprez, uprkos tome što su se vremenske prilike smirile i većina upozorenja deaktivirana. Vlasti su savjetovale izbjegavanje nepotrebnih putovanja i upozorile građane da ne prelaze preko poplavljenih područja ili aktivnih vodotoka.</article>

Obilne padavine u španskoj regiji Andaluziji izazvale su stotine intervencija hitnih službi i odnijele tri ljudska života, saopštila je regionalna vlast.
Prva žrtva pronađena je u mjestu Alhaurín El Grande, u provinciji Malaga, nakon što je osoba nestala zajedno s još jednim saputnikom kada je njihovo kombi vozilo odnijela rijeka. Civilna garda, vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i druge hitne službe sprovele su operacije potrage i spašavanja. Tijelo druge osobe pronađeno je u podne. Preminuli su imali 53 i 54 godine.
Takođe je pronađeno tijelo osamnaestogodišnjaka koji se vodio kao nestao u mjestu Íllora, u provinciji Granada. Malaga je zabilježila najveći broj incidenata (343), a slijede je Granada s 58 i Almería s 48 slučajeva.&nbsp;
Druge andaluzijske provincije zabilježile su povremene incidente. Najčešći problemi uključivali su poplavljene kuće, garaže i ulice, zatvorene ceste, vozila koja su zaglavljena u vodi i blatu, te odrone kamenja, posebno u ruralnim i planinskim područjima.
Regionalna vlada aktivirala je Plan za vanredne situacije u slučaju rizika od poplava kako bi koordinisala resurse i osigurala javnu sigurnost. Trideset i šest andaluzijskih opština provelo je teritorijalne planove civilne zaštite, prvenstveno u onim provincijama koje su najviše pogođene padavinama.
Španski premijer Pedro Sánchez pozvao je na oprez povodom ove situacije. Hitne službe su nastavile preporučivati maksimalan oprez, uprkos tome što su se vremenske prilike smirile i većina upozorenja deaktivirana. Vlasti su savjetovale izbjegavanje nepotrebnih putovanja i upozorile građane da ne prelaze preko poplavljenih područja ili aktivnih vodotoka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Velike poplave zahvatile djelove Španije: Sve hitne službe na terenu, tri osobe poginule

Obilne padavine u španskoj regiji Andaluziji izazvale su stotine intervencija hitnih službi i odnijele tri ljudska života, saopštila je regionalna vlast.
Prva žrtva pronađena je u mjestu Alhaurín El Grande, u provinciji Malaga, nakon što je osoba nestala zajedno s još jednim saputnikom kada je njihovo kombi vozilo odnijela rijeka. Civilna garda, vatrogasna jedinica, Civilna zaštita i druge hitne službe sprovele su operacije potrage i spašavanja. Tijelo druge osobe pronađeno je u podne. Preminuli su imali 53 i 54 godine.
Takođe je pronađeno tijelo osamnaestogodišnjaka koji se vodio kao nestao u mjestu Íllora, u provinciji Granada. Malaga je zabilježila najveći broj incidenata (343), a slijede je Granada s 58 i Almería s 48 slučajeva. 
Druge andaluzijske provincije zabilježile su povremene incidente. Najčešći problemi uključivali su poplavljene kuće, garaže i ulice, zatvorene ceste, vozila koja su zaglavljena u vodi i blatu, te odrone kamenja, posebno u ruralnim i planinskim područjima.
Regionalna vlada aktivirala je Plan za vanredne situacije u slučaju rizika od poplava kako bi koordinisala resurse i osigurala javnu sigurnost. Trideset i šest andaluzijskih opština provelo je teritorijalne planove civilne zaštite, prvenstveno u onim provincijama koje su najviše pogođene padavinama.
Španski premijer Pedro Sánchez pozvao je na oprez povodom ove situacije. Hitne službe su nastavile preporučivati maksimalan oprez, uprkos tome što su se vremenske prilike smirile i većina upozorenja deaktivirana. Vlasti su savjetovale izbjegavanje nepotrebnih putovanja i upozorile građane da ne prelaze preko poplavljenih područja ili aktivnih vodotoka.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je &nbsp;da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je Ukrajina navodno dronovima napala jednu od njegovih rezidencija, ocijenivši da takav potez “nije dobar”, iako je Kijev te tvrdnje odmah odbacio.
"Ne sviđa mi se to. To nije dobro”, rekao je Tramp, pa dodao: "Čuo sam za to jutros. Znate li ko mi je to rekao? Predsjednik Putin. Rano jutros mi je rekao da je napadnut. To nije dobro. Nije dobro. Ne zaboravite na Tomahavke, ja sam ih zaustavio, nisam to želio. Jedna stvar je biti ofanzivan, jer i oni (Rusi) su bili ofanzivni. Ali druga stvar je napasti njegovu kuću. Nije pravi trenutak za išta od toga. Danas sam saznao za to od predsjednika Putina i bio sam jako ljut"
Upitan ima li dokaza za taj napad, rekao je: "Saznaćemo". Dodao je da je “moguće” da su optužbe netačne i da se napad uopšte nije dogodio i dodao &nbsp;“ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste.”
Riječ je o prvim Trampovim izjavama o tom slučaju otkako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov javno iznio optužbe protiv Ukrajine.

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

U sali Skupštine Opština Pljevlja održan je skup korisnika usluga DOO Grijanje, sa kojeg je poručeno da će se građani sjutra u 11 i 30 okupiti ispred kotlarnice u Skerlićevoj ulici i pokušati da spriječe njeno pečaćenje.
Sa skupa je upozoreno da bi zatvaranje kotlarnice značilo gašenje jedinog izvora grijanja za oko 400 stanova i više od 50 poslovnih prostora, uključujući i brojne državne i opštinske institucije – sjedište Opštine Pljevlja, Centar za kulturu, Rudnik uglja, Osnovno državno tužilaštvo i druga javna preduzeća.
Građani su ocijenili da je nenormalno i neprihvatljivo da država u decembru, usred grejne sezone, gasi grijanje u najhladnijem gradu u Crnoj Gori, i to u trenutku kada se za Pljevlja najavljuju temperature do minus 10, a potom i do minus 20 stepeni.
Posebno ogorčenje izaziva činjenica da je ista ta kotlarnica, po nalazima ekološke inspekcije, morala biti zapečaćena još u maju, ali joj je uprkos tome odobren nastavak rada tokom jeseni i početka zime. Sada, kada je kotlarnica ugašena, mjerni podaci pokazuju da su prekoračenja PM2.5 i PM10 čestica i dalje enormna, što dodatno dovodi u pitanje smisao i efekat ovakve odluke.
Na skupu su izneseni brojni predlozi, ali je zajednički stav bio da se sjutra pokuša spriječiti pečaćenje kotlarnice, te da se zatraže ostavke Odbora direktora i direktora DOO „Grijanje“, zbog toga što se, kako je rečeno, nisu pojavili pred građanima u trenutku kada se odlučuje o sudbini stotina domaćinstava i sudbini preduzeća.Okupljeni su riješeni da plaćaju usluge ovom preduzeću ukoliko se problem već sjutra ne riješi. Takođe ukoliko ne dođe do rješenja grijanja slijede tužbe protiv onih koji su odgovorni za smrzavanje korisnika centralnog gijjanja u Pljevljima.
Predsjednik Opštine Pljevlja, &nbsp;Dario Vraneš, složio se sa građanima da je izostanak rukovodstva DOO „Grijanje“ sa skupa razočaravajući i poručio da su promjene neophodne. On je istakao da će lokalna uprava biti uz građane i da će i sjutra biti sa njima na terenu.
Vraneš je naglasio da se Pljevljaci ne mogu kažnjavati isključivanjem grijanja u najhladnijim danima godine, upozoravajući na ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, posebno starijih sugrađana.
- Ne radi se samo o materijalnoj šteti i imovini DOO ‘Grijanje’. Radi se o zdravlju ljudi. Šta će se desiti kada se stanovi ohlade, kada se ljudi razbole, kada bolnice budu pune? Država nije tu da kažnjava, već da rješava probleme - poručio je Vraneš.
Na skupu je postavljeno i pitanje selektivnog odnosa institucija prema zagađivačima. Doktor Ilhan Tursumović zapitao se da li se kao isti problem tretira kotlarnica u Skerlićevoj, koja prema njegovim riječima troši manje od 10 tona uglja dnevno, i Termoelektrana Pljevlja, koja dnevno troši oko 6.000 tona uglja.
- Kotlarnica jeste zagađivač, ali višestruko manji od Termoelektrane“, ali.kada bude da je na skupu protiv zagađena 150 pa 100 ljudi, mogu da nam rade šta hoće - kazao je dr Turumović na skupu, uz podsjećanje da građani nijesu blagovremeno obaviješteni ni o probnom radu termoelektrane.
Dodatni apsurd, kako je istaknuto, predstavlja činjenica da je kotlarnica u Skerlićevoj već ugašena, dok su koncentracije štetnih čestica u vazduhu i dalje izuzetno visoke. To, prema ocjeni okupljenih, pokazuje da se problem zagađenja ne rješava, dok se građani istovremeno ostavljaju bez osnovnog uslova za život – grijanja.
Kako će oko 400 korisnika DOO „Grijanje“, od kojih mnogi nemaju dimnjake ni alternativni izvor toplote, provesti noći sa najavljenim minusima, pitanje je na koje nadležni još nisu dali odgovor.
Zaključak skupa je jasan: do dogovora mora doći, jer Pljevlja ne mogu biti jedini grad u kojem se ekološka politika sprovodi tako što se građani ostavljaju da se smrzavaju. 
&nbsp;

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

AD su „napale“ oblast pristaništa u Venecueli gdje je droga utovarena u brodove, izjavio je danas američki predsjednik Donald Tramp.
- Došlo je do velike eksplozije u oblasti pristaništa gdje su utovarili brodove drogom. Utovarili su brodove drogom. Napali smo sve brodove, a sada smo napali cijelu oblast - rekao je Tramp.
On nije saopštio više detalja.
Ovu izjavu dao je tokom dočeka izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Kako javlja Rojters, Tramp je ranije rekao da su SAD prošle nedjelje uništile „veliki objekat“ u Venecueli.
Pojasnio je da je to dio „kampanje pritiska na Karakas“.
Prvi čovjek SAD takođe nije pružio dodatne detalje o navodnoj akciji američke vojske.
- Oni (Venecuela) imaju veliku fabriku, ili veliki objekat, odakle dolaze brodovi. Prije dvije noći smo je uništili. Zadali smo im veoma jak udarac - istakao je Tramp u intervjuu sa radio voditeljem i donatorom Republikanske stranke Džonom Kacimatidisom, prenosi CNN.

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Nakon što su Pljevljaci, koji se griju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici uputili su hitan javni poziv Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Direkciji za ekološku inspekciju, Ministarstvu zdravlja i Agenciji za zaštitu životne sredine, povodom najavljenog zatvaranja pomenute kotlarnice, oglasio se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.&nbsp;
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:&nbsp;
Ispratio sam medijske naslove i izvještaje o prijetnjama “organizacionog odbora protesta” kako će blokirati rad Termoelektrane u Pljevljima, ukoliko se rješenje ekološke inspekcije, koje je na snazi već duže od godinu dana, izvrši
Moram priznati da mi ni danas nije jasno, kao ni prije dva dana na tematskoj sjednici Odbora za ekologiju u Skupštini Crne Gore, u čemu je logika da u trenucima kad imamo rekordna zagađenja vazduha u Pljevljima (a, konkretno, danas je duže od šest sati stanje vazduha veoma loše), od mene se javno traži da jedan od velikih zagađivača nastavi da radi, a time i da zagađuje vazduh?
Slušamo, posebno od kolega političara, žalopojke i razumijevanje situacije u kojoj se Pljevljaci nalaze (jer, pobogu, korisno je reći javno da vam je vlasnik svakog individualnog ložišta mio i drag, ipak dolaze izbori, da razumijete ljude koji se griju na sistem kotlarnice, jer, ipak je u pitanju oko 400 stanova itd.), ali istovremeno i “snažne” pozive da se situacija riješi. Da se riješi nepreduzimanjem hitnih mjera? Nejasno je samo kakva je to logika, osim politikantska i populistička.
Poziva se ministar ekologije da dođe u Pljevlja, kao da bi mu bio prvi put. I doći će opet. I opet. Ali ako neko očekuje da će posjetu ministra ekologije iskoristiti da ga ubijedi da treba mimo zakona da radi i postupa, da ne treba da preduzima hitne mjere koje preduzima, da ga ubijedi da zagađivači treba nesmetano i nekontrolisano da rade, iako rekordno zagađuju vazduh, onda taj neko, pa makar bio i “organizacioni odbor protesta” treba da zna da mu je ambicija pretjerana i neostvariva.
Za mene, kao ministra životne sredine, ali i kao čovjeka, zdravlje nema cijenu, i do kraja mandata ću se boriti protiv jalovog populizma, a u korist zdrave životne sredine.
Za sadašnju situaciju sa kotlarnicom u Skerlićevoj ulici isključivo su odgovorni predsjednik opštine Pljevlja i rukovodstvo “Grijanja”. Rekao sam i ponavljam: sve što je trebalo već godinu i po dana, to je da se ugrade filteri koji će štetne emisije da dovedu u propisane granice.
Ekološki inspektor je dao jasne naloge i mjere i u odnosu na TE, i u odnosu na individualna ložišta, a kao ministar još jednom, javno, pitam predsjednika opštine gospodina Vraneša: u šta je utrošen novac koji je Opštini Pljevlja uplaćen za realizaciju ekoloških projekata? Jedna od njihovih svrha je upravo i pozitivan uticaj na zdrav vazduh? Nije mala cifra.
Dakle, ekološki inspektor je u identičnoj situaciji, prošle godine, dozvolio produženi rad do maja mjeseca 2025, ali sa obavezom da se postrojenje doradi do mjere da emituje dozvoljene količine čestica, a ne da nam ovih dana javno priznaju da je “prekoračenje od samo 4 (četiri) puta”.
Ministarstvo je, samo posredstvom Eko fonda, u Pljevljima za zadnje dvije i po godine subvencionisalo ugradnju energetski efikasne fasade na preko 1700 objekata, kao i na 12 stambenih zgrada. Ove godine subvencionisali smo, posredstvom tri javna poziva, kupovinu peći na pelet za 192 domaćinstva u Pljevljima. Agencija za zaštitu životne sredine u realnom vremenu prati stanje kvaliteta vazduha i o tome obavještava javnost i adekvatno reaguje. Ekološka inspekcija postupa u odnosu na sve zagađivače, ravnopravno, u skladu sa Zakonom. Dakle, sistem kojim rukovodim besprekorno radi.
Ali stvarnim organizatorima protesta valjda teško pada da odgovornost potraže onamo gdje stvarno počiva.
Nemojte gajiti iluziju da nije ovako kako ću sada reći. Zabrinut je ovaj ministar za način na koji će se grijati stanovnici koji koriste sistem kotlarnice kao izvor grijanja. Zna ovaj ministar da među njima ima djece, starijih lica, onkoloških bolesnika, nažalost, i tako dalje. Zna, jer prati redovno stanje i pravilno se informiše. Ali to izgleda ne znaju samo predsjednik opštine i direktor “Grijanja”, jer da znaju i da ih interesuje valjda bi za dvije godine završili ono što se od njih traži. Ili nisu navikli da država odluke koje donese istovremeno i poštuje do kraja. Znaju li oni i organizatori protesta da nije manji broj onih Pljevljaka koji traže da se kotlarnica zatvori, jer zagađuje njihov vazduh?
Dobijam dopise iz “Grijanja” kako će zatvaranje da potencijalno izazove štetu na instalacijama koje mnogo koštaju. A ja njih pitam: koliko košta jedan život? Ima li cijenu?
Zdravlje i zdrava životna sredina za mene nemaju cijenu i ne mogu biti predmet na kom treba od mene očekivati kompromis.
Umjesto populističkih prijetnji, predložio bih realnu odgovornost.

Ćulafić: Preambiciozan plan je pozvati ministra da dođe u Pljevlja sa namjerom da se ubijedi da zagađivači treba nekontrolisano da rade

Ukazom ruskog predsjednika Vladimira Putina Ministarstvo odbrane Rusije sprovelo je regrutacijski poziv za 135.000 vojnih obveznika koji će biti upućeni na obuku u regrutne centre.
Kao i prilikom prethodnih poziva za vojsku, ruski regruti imali su pravo da biraju vojnu službu u različitim vojnim rodovima i oružanim snagama, uzimajući u obzir svoje zdravstveno stanje i rezultate profesionalne psihološke selekcije.
- Jesenji poziv građana na vojnu službu 2025. godine je završen. U skladu s Uredbom br. 690 od 29. septembra 2025. godine koju je izdao predsjednik Rusije, u jesen ove godine na vojnu službu u Oružanim snagama Rusije i drugim trupama i vojnim formacijama pozvano je 135.000 regruta - navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Rusije.
Prema ruskim zakonima o regrutaciji i mobilizaciji vojnih snaga, pozivi za regrute se proglašavaju u proljeće i jesen.
Ruski parlament je 2023. godine usvojio zakon o povećanju maksimalne starosne granice za regrutaciju muškaraca sa 27 na 30 godina, čime se povećava broj mladića koji su obavezni da odsluže jednogodišnju vojnu službu.

Putin potpisao poziv za regrutaciju: Na obuku se upućuje 135.000 mladića

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio je da će podržati novi napad na Iran ako ta zemlja pokuša obnoviti svoj program balističkih raketa.
- Čujem da se Iran ponovo pokušava naoružati, a ako je to istina, morat ćemo ih srušiti. Srušit ćemo ih. Uništićemo ih potpuno - rekao je Tramp uoči sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Predsjednik je dodao da bi „odmah“ podržao napad na Iran ako pokuša ponovo razviti svoje nuklearne kapacitete, savjetujući toj zemlji da umjesto toga teži „dogovoru“ sa SAD-om.
- To je pametnije. Mogli su sklopiti dogovor prošli put prije nego što smo, znate već, izveli veliki napad na njih - dodao je.
Podsjetimo, Sjedinjene Države su ranije ove godine bombardovale tri nuklearna postrojenja u Iranu, u napadu koji je Tramp od tada isticao kao veliki vojni uspjeh.
Međutim, Netanjahu je posljednjih sedmica upozoravao da Iran ponovo proširuje svoj program balističkih raketa, te se očekuje da će ove sedmice iznijeti argumente Trampu da bi uskoro mogla biti potrebna dodatna akcija.
Tramp je također komentarisao i navode iz Rusije da je Ukrajina pokušala napasti rezidenciju Vladimira Putina.
Izjavio je da ga je ruski predsjednik u ponedjeljak ujutro, tokom telefonskog poziva, informisao o napadu ukrajinskih dronova čija je meta navodno bila jedna od njegovih rezidencija, poručivši da taj potez „nije dobar“, iako je Kijev odmah odbacio ove optužbe.
- Ovo nije pravo vrijeme. Jedna je stvar biti u ofanzivi, jer oni jesu u ofanzivi. Druga je stvar napasti njegovu kuću. A o tome sam danas saznao od predsjednika Putina. Bio sam veoma ljut zbog toga - rekao je.
Američki predsjednik je priznao da je „moguće“ da je optužba lažna i da se takav napad nije dogodio, ali je potom dodao: „Ali predsjednik Putin mi je jutros rekao da jeste“.
Ovi komentari predstavljaju Trampove prve izjave o ovom pitanju otkako je ruski ministar vanjskih poslova iznio tu optužbu.
- Zapravo sam tek čuo o tome, ali ne znam detalje. To bi bilo loše. To ne bi bilo dobro - rekao je novinarima.
Tramp je inače opisao svoj razgovor s Putinom kao „produktivan“, iako je naveo da i dalje postoje pitanja koja treba riješiti kako bi se posredovalo u postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini.

Tramp pred sastanak s Netanjahuom žestoko zaprijetio Iranu: Dogovorite se s nama, inače ćemo vas razbiti

Džinovska sekvoja na sjeveroistoku Engleske proglašena je za najvišu prirodnu novogodišnju jelku na svijetu, nakon što je ispunila kriterijume Ginisove knjige rekorda, saopštili su upravnici imanja Kragsajd, gde se drvo nalazi.
Drvo, visoko 44,8 metara, okićeno je uz pomoć dizalice sa kranom od 51 metra, a za dekoraciju je korišćeno 1.320 raznobojnih LED sijalica povezanih sa više od 800 metara kabla, dvije velike ukrasne mašne i tri punjive baterije, prenosi Tanjug.
Sekvoja, stara oko 150 godina, poznata je među zaposlenima kao “džin”.
Sekvoja je prošle godine proglašena najvišom prirodnom novogodišnjom jelkom u Velikoj Britaniji, a pripreme za sticanje svjetskog rekorda trajale su oko godinu dana.

Velike poplave zahvatile djelove Španije: Sve hitne službe na terenu, tri osobe poginule

Tramp: Putin mi je rekao da su mu Ukrajinci napali dom, jako sam ljut zbog toga

Oko 400 stanova u Pljevljima na -10 bez grijanja: Kazna ili institucionalni apsurd?

Tramp: SAD napale oblast pristaništa u Venecueli

Ćulafić: Preambiciozan plan je pozvati ministra da dođe u Pljevlja sa namjerom da se ubijedi da zagađivači treba nekontrolisano da rade

PRATITE TVe UŽIVO