Venecuela ima najviše nafte na svijetu, ali tu su i plin, zlato, dijamanti i još mnogo toga

Venecuela je bogata prirodnim resursima. Posjeduje najviše nafte na svijetu, ali i značajne količine gasa, željeza, boksita, čelika, mangana, zlata i dijamanata. Bogata je i vodom i šumama. Tu je i ugalj, ali ne u količini u kojoj ima ostale pomenute resurse.

Procjena je da ova država, sa površinom od 916.445 kvadratnih kilometara i 30 miliona stanovnika, ima 303 milijarde barela nafte. Radi poređenja, Sjedinjene Američke Države imaju 55 milijardi barela nafte, čime su devete u svijetu po zalihama. Dakle, Venecuela ima pet puta više „crnog zlata“ od SAD-a.

Gdje se nalaze venecuelanska naftna polja

Venecuelanske naftne rezerve se prvenstveno nalaze u Pojasu Orinoko, prostranom području na istoku zemlje površine 55 hiljada kvadratnih kilometara. Na tom prostoru nalazi se ekstra teška sirova nafta, koja je vrlo viskozna i gusta, zbog čega je znatno teža i skuplja za eksploataciju od konvencionalne sirove nafte.

Za eksploataciju ove nafte potrebna je napredna tehnologija, poput ubrizgavanja pare i miješanja sa lakšom sirovom naftom kako bi bila tržišno prihvatljiva. Zbog svoje gustine i sumpora, ekstra teška sirova nafta se obično prodaje uz popust u odnosu na lakšu.

U eksploataciji dominira državna naftna kompanija Petroleos de Venezuela S.A. (PDVSA). Riječ je o kompaniji koja se suočava sa brojnim izazovima, uključujući zastarjelu infrastrukturu, nedovoljna ulaganja, loše upravljanje i međunarodne sankcije. Sve to ograničava Venecuelu da u potpunosti iskoristi svoje ogromne rezerve nafte.

Venecuela je među državama sa najnižim cijenama goriva, prvenstveno zbog širokih vladinih subvencija. Benzin od 95 oktana košta 0,84 bolivara (0,06 KM) po litru. Gorivo je jeftinije jedino u Libiji i Iranu. Radi poređenja, prosječna cijena benzina u svijetu iznosi 1,29 dolara (2,17 KM) po litru.

Koliki je izvoz nafte

Prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (OEC), Venecuela je 2023. godine izvezla naftu u vrijednosti od 4,05 milijardi dolara (6,8 milijardi KM), što je znatno manje od Saudijske Arabije (181 milijarda dolara), Sjedinjenih Američkih Država (125 milijardi dolara) i Rusije (122 milijarde dolara). Venecuela izvozi i relativno male količine rafiniranih derivata, poput benzina i dizela.

Zašto je izvoz smanjen

Ova država je bila jedna od osnivačica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Nekada je bila jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, posebno nakon osnivanja PDVSA-e i nacionalizacije stranih naftnih kompanija. Krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih samo je Sjedinjenim Državama dnevno isporučivala između 1,5 i 2 miliona barela nafte, a američko tržište je bilo jedno od najznačajnijih.

Međutim, izvoz je počeo naglo da opada 1998. godine, kada je Ugo Čaves izabran za predsjednika. Čaves je preoblikovao naftni sektor, nacionalizovao imovinu, restrukturirao PDVSA-u i prioritet dao domaćim političkim ciljevima u odnosu na izvozna tržišta.

Politička nestabilnost, loše upravljanje PDVSA-om i nedovoljna ulaganja u infrastrukturu doveli su do pada proizvodnje. Situacija se dodatno pogoršala nakon što je Nikolas Maduro naslijedio Čavesa. Administracija Donalda Trampa je 2017. godine uvela sankcije Venecueli, koje su 2019. dodatno pooštrene.

Time je ograničena mogućnost Venecuele da prodaje sirovu naftu SAD-u i pristupi međunarodnim finansijskim tržištima. U takvim okolnostima, Venecuela se okrenula Kini, koja je postala njen najveći kupac nafte, dok su značajni kupci i Indija i Kuba.

Trampove namjere

Sjedinjene Američke Države su danas, dva sata poslije ponoći, izvele vojnu operaciju u Venecueli tokom koje su uhapšeni Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores. Donald Tramp je najavio da će američko pravosuđe procesuirati bračni par zbog saradnje sa narkokartelima, čime su, kako tvrdi, nanijeli štetu SAD-u.

Američki predsjednik i drugi visoki zvaničnici više puta su istakli nezadovoljstvo venecuelanskom politikom prema naftnim resursima, posebno nacionalizacijom nalazišta koja su eksploatisale američke kompanije. Zbog toga američki zvaničnici tvrde da je Venecuela „uzela ono što je pripadalo SAD-u“.

Tramp je u obraćanju medijima nakon napada najavio da će američke kompanije investirati milijarde dolara u venecuelansku naftnu industriju, tvrdeći da će time obogatiti Venecuelu.

Ostali resursi

Venecuela je bogata i gasom – posjeduje 5,6 triliona kubnih metara, čime je druga u Latinskoj Americi i među 10 država svijeta po rezervama. Najveća nalazišta se nalaze na istoku zemlje, u saveznoj državi Anzoategi. Međutim, značajan dio tog gasa se ne koristi na domaćem tržištu, već u rafinerijama ili za izvoz. Gas je, kao i nafta, u potpunosti pod državnom kontrolom, preko PDVSA-e.

Većinom se izvozi u latinoameričke i karipske države, a prije sankcija najveći kupac su bile Sjedinjene Države. Manji dio se izvozio i u Evropu.

Venecuela ima između 15 i 20 milijardi tona željeza, čime je među deset latinoameričkih zemalja s najvećim rezervama, iako nije vodeći globalni izvoznik poput Brazila ili Australije. Takođe posjeduje: dvije milijarde tona boksita, što je umjerena količina za ovaj region; stotine miliona tona mangana, što nije mnogo u poređenju s Afrikom i Australijom; stotine tona potencijalnog zlata, što je manje u poređenju s Kinom, Australijom ili Rusijom, ali je značajno u latinoameričkom kontekstu; dijamante u količini koja nije presudna globalno, ali je strateški važna.

Ne treba zanemariti ni venecuelanske hidroenergetske i šumske resurse.