<article>Više od 17.000 ljudi u kanadskoj pokrajini Manitobi evakuisano je zbog šumskih požara.Proglašeno je vanredno stanje na nivou cijele pokrajine, a vlasti su to okarakterisale kao "najveću evakuaciju zbog šumskih požara u skorije vrijeme".- Onima koji napuštaju domove - niste sami. Ove mjere vas štite. Prebrodićemo ovo zajedno - napisao je na mreži X premijer pokrajine Vab Kinju, prenosi N1.On je na konferenciji za novinare rekao da je zamolio kanadskog premijera Marka Karnija da pošalje kanadsku vojsku kako bi pomogla u evakuaciji i gašenju požara.- Ovo je prvi put da se ne radi o požaru u jednom regionu, imamo požare u svakom regionu. To je znak klimatskih promjena kojima ćemo morati da se prilagodimo - rekao je Kinju.U Manitobi su aktivna 22 šumska požara, a izgorjelo je gotovo 200.000 hektara šume samo tokom prošlog mjeseca, što je trostruko više od godišnjeg prosjeka u prethodnih pet godina.Kanada trenutno ima 134 aktivna požara koja gore u nekoliko provincija, u Manitobi, Ontariju, Britanskoj Kolumbiji, Alberti i Saskačevanu. </article>

Više od 17.000 ljudi u kanadskoj pokrajini Manitobi evakuisano je zbog šumskih požara.
Proglašeno je vanredno stanje na nivou cijele pokrajine, a vlasti su to okarakterisale kao "najveću evakuaciju zbog šumskih požara u skorije vrijeme".
- Onima koji napuštaju domove - niste sami. Ove mjere vas štite. Prebrodićemo ovo zajedno - napisao je na mreži X premijer pokrajine Vab Kinju, prenosi N1.
On je na konferenciji za novinare rekao da je zamolio kanadskog premijera Marka Karnija da pošalje kanadsku vojsku kako bi pomogla u evakuaciji i gašenju požara.
- Ovo je prvi put da se ne radi o požaru u jednom regionu, imamo požare u svakom regionu. To je znak klimatskih promjena kojima ćemo morati da se prilagodimo - rekao je Kinju.
U Manitobi su aktivna 22 šumska požara, a izgorjelo je gotovo 200.000 hektara šume samo tokom prošlog mjeseca, što je trostruko više od godišnjeg prosjeka u prethodnih pet godina.
Kanada trenutno ima 134 aktivna požara koja gore u nekoliko provincija, u Manitobi, Ontariju, Britanskoj Kolumbiji, Alberti i Saskačevanu.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kanada

Svijet

Zbog požara evakuisano 17.000 ljudi u Kanadi

Više od 17.000 ljudi u kanadskoj pokrajini Manitobi evakuisano je zbog šumskih požara.
Proglašeno je vanredno stanje na nivou cijele pokrajine, a vlasti su to okarakterisale kao "najveću evakuaciju zbog šumskih požara u skorije vrijeme".
- Onima koji napuštaju domove - niste sami. Ove mjere vas štite. Prebrodićemo ovo zajedno - napisao je na mreži X premijer pokrajine Vab Kinju, prenosi N1.
On je na konferenciji za novinare rekao da je zamolio kanadskog premijera Marka Karnija da pošalje kanadsku vojsku kako bi pomogla u evakuaciji i gašenju požara.
- Ovo je prvi put da se ne radi o požaru u jednom regionu, imamo požare u svakom regionu. To je znak klimatskih promjena kojima ćemo morati da se prilagodimo - rekao je Kinju.
U Manitobi su aktivna 22 šumska požara, a izgorjelo je gotovo 200.000 hektara šume samo tokom prošlog mjeseca, što je trostruko više od godišnjeg prosjeka u prethodnih pet godina.
Kanada trenutno ima 134 aktivna požara koja gore u nekoliko provincija, u Manitobi, Ontariju, Britanskoj Kolumbiji, Alberti i Saskačevanu.

Novi haos izbio je u četvrtak kada su desetine hiljada očajnih Palestinaca pokušale da dobiju hranu na punktovima za distribuciju pomoći koje vodi nova fondacija pod pokroviteljstvom SAD i Izraela. Više svjedoka opisalo je prizore potpune anarhije dok su ljudi grabili pakete pomoći, a naveli su i da su izraelski vojnici otvorili vatru kako bi kontrolisali masu. U centralnom dijelu Gaze, video-snimak agencije AP prikazuje dimne bombe koje lete kroz vazduh oko jednog centra za distribuciju, dok se u pozadini čuje pucnjava i vidi izraelski tenk u pokretu. Svjedoci tvrde da su izraelski vojnici ispalili projektile kako bi rastjerali okupljene Palestince, nakon što je centar ostao bez zaliha. - Došao sam po vreću brašna... konzervu sardine ili bilo šta - kazao je Mahmud Ismail, čovjek na štakama zbog ranije povrede noge, koji je, kako kaže, prešao kilometre da bi stigao do centra – samo da bi se vratio praznih ruku. Kaže da u kući nema hrane i da ne može da nahrani svoju djecu. Od početka rada, sistem podjele pomoći koji vodi Fondacija za humanitarnu pomoć Gaze (GHF) suočava se sa ozbiljnim problemima. Fondacija upravlja sa tri centra u Pojasu Gaze, a Izrael je planirao da GHF preuzme kompletnu distribuciju hrane, uprkos protivljenju Ujedinjenih nacija i većine humanitarnih organizacija. Tokom prethodna tri dana, prijavljeno je više incidenata sa pucnjavom u centrima GHF-a, a zdravstvene vlasti u Gazi su potvrdile da je najmanje jedna osoba poginula, dok su desetine ranjene. Izraelska vojska je saopštila da je nedavno omogućila ulazak skoro 1.000 kamiona sa humanitarnim zalihama u Gazu i optužila Ujedinjene nacije da ne uspijevaju da ih pravilno distribuiraju. Takođe, tvrde da je Hamas odgovoran za krizu jer, kako kažu, krade pomoć i odbija da oslobodi preostale taoce. Portparol izraelske vojske, brigadni general Efi Defrin, izjavio je da će vojska nastaviti da „ispunjava humanitarne potrebe civilnog stanovništva, uz preduzimanje potrebnih mjera da pomoć ne završi u rukama Hamasa“. S obzirom na to da medijima nije dozvoljen pristup centrima, okolnosti na terenu ostaju nejasne. Mjesta za podjelu hrane obezbjeđuju naoružani privatni čuvari, dok su izraelske snage raspoređene u njihovoj blizini. U utorak je izraelska vojska saopštila da je ispalila hice upozorenja kako bi kontrolisala masu ispred jednog centra. Doktor Halid Elser, hirurg u bolnici Naser u južnom gradu Kan Junis, rekao je za AP da je u četvrtak liječio dvoje ranjenih kod centara za pomoć – sedamnaestogodišnju djevojku i muškarca u dvadesetim godinama. Oboje su imali prostrijelne rane u grudima i stomaku. Dodao je da je primljeno još ranjenih, ali da nema tačan broj. GHF je u saopštenju u četvrtak negirao da je bilo pucnjave na njihove centre u posljednja tri dana, kao i da nije bilo žrtava, tvrdeći da „izvještaji o pogibijama potiču od Hamasa“. Odvojeno od ovoga, izraelski udari u Gazi u četvrtak su, prema lokalnim zdravstvenim vlastima, usmrtili najmanje 34 osobe. Istog dana, Izrael je najavio izgradnju još 22 jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Većina međunarodne zajednice smatra ta naselja nelegalnim i preprekom za rješenje dugotrajnog sukoba. <h2>Haos na mjestima za podjelu pomoći</h2> Glad i neuhranjenost drastično su porasli među 2,3 miliona Palestinaca u Gazi otkako je Izrael prije skoro tri mjeseca zabranio ulazak hrane, goriva, lijekova i drugih potrepština – dozvoljavajući samo minimalne količine pomoći posljednjih nedjelja. GHF je otvorio centre na tri lokacije – dva na krajnjem jugu oko grada Rafe, i jedan u centralnoj Gazi blizu koridora Nezarim, teritorije koju kontroliše izraelska vojska. Hiljade ljudi pješače kilometrima da bi stigli do tih punktova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530100532_38fba1d7e70cb970fc8926896a1bfab1bd261832065b45155c4ad87919da8e9b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530100532_38fba1d7e70cb970fc8926896a1bfab1bd261832065b45155c4ad87919da8e9b" data-rendition-name="original" width="452" height="804" loading="lazy" alt="Mapa kontrole Gaze"><figcaption>Izrael sada kontroliše otprilike 70 odsto Gaze(Photo: AP)</figcaption></figure>  Više od deset Palestinaca opisalo je za AP haos u svim centrima u četvrtak. Na jednom od punktova kod Rafe, blizu koridora Morag koji kontrolišu izraelske snage, jedan čovjek je rekao da je sa rođakom stigao u 5:30 ujutro i zatekao hiljade ljudi koji su čekali otvaranje. Kada su kapije otvorene, masa se sjurila u ograđeni prostor sa žicom i zemljanim barijerama, gdje su bile ostavljene palete sa hranom. Naoružani čuvari stajali su na zemljanim barijerama, a iza njih su se vidjeli izraelski tenkovi i vojnici, ispričao je Šehada, 41-godišnji muškarac koji je tražio da mu se ne objavi prezime iz straha od odmazde. Masa je počela da se gura i nagurava, a čuvari su se povukli dok su izraelski vojnici pucali ljudima u noge. „Pucnjava je bila izuzetno jaka“, rekao je. „Pijesak je skakao svuda oko nas.“ Njegov rođak je pogođen u lijevo stopalo. Na drugom punktu kod Rafe, nekoliko svjedoka je opisalo sličnu scenu – palete hrane ostavljene na zemlji bez ikakve kontrole. Mohamed Abu Elinin rekao je da su „bande“ odnijele kolica puna vreća brašna i više kutija pomoći. Samira Zurob ispričala je da je stigla u 6 ujutro, ali da su „lopovi već pokrali pomoć“. Kada je molila, jedan čovjek joj je dao kesu makarona i konzervu pasulja. „Rekla sam: Hvala Bogu, i odnijela to djeci“, rekla je. „Nisam imala brašna više od nedjelju dana.“ Druga žena, Heba Džuda, kazala je da su ljudi srušili metalne ograde i uzeli drvene palete. Kada je nestalo kutija s hranom, osoblje je naložilo ljudima da se raziđu, a zatim bacilo šok-bombe da ih rastera. Dok su ljudi bježali kroz kružni tok u blizini centra, izraelski vojnici su otvorili vatru, izazvavši paniku, rekla je. Abu Elinin je dodao da je vidio jednog čovjeka ranjenog od gelera. U centru u centralnoj Gazi, svjedoci su za AP rekli da su izraelski vojnici ispalili suzavac i dimne bombe kako bi rastjerali masu kad je nestalo pomoći. Snimci AP-a prikazuju gomilu ljudi kako se vraćaju sa lica mjesta – neki sa kolicima punim paketa, mnogi bez ičega. Aiša Na’na rekla je da je jedino uspjela da uzme nekoliko komada drveta za potpalu. „Došli smo po hranu za djecu, ali sve je bilo uzalud – vratili smo se praznih ruku“, rekla je. Izrael navodi da će sistem GHF-a zamijeniti masivnu humanitarnu operaciju koju su do sada sprovodili UN i druge humanitarne organizacije. Kažu da je nova mehanizacija neophodna jer Hamas navodno preusmjerava značajne količine pomoći. UN to poriče. GHF je u saopštenju u četvrtak naveo da je od ponedjeljka podijelio više od 32.200 kutija hrane, tvrdeći da svaka kutija, koja sadrži osnovne namirnice poput šećera, leće, makarona i pirinča, može da obezbijedi 58 obroka. Najavili su otvaranje četvrtog centra i izgradnju dodatnih punktova u narednim nedjeljama. Ujedinjene nacije i druge organizacije odbijaju da učestvuju u ovom sistemu, tvrdeći da on krši humanitarne principe. Navode da Izrael koristi hranu kao oružje, prisiljavajući ljude da se kreću ka punktovima, što bi moglo dovesti do pražnjenja velikih područja Gaze. Takođe, upozoravaju da GHF ne može zadovoljiti ogromne potrebe stanovništva. Izrael je dozvolio ulazak dijela pomoći namijenjene UN-u, ali UN ima teškoće da je distribuira zbog pljački i izraelskih vojnih ograničenja. Portparol UN-a, Stefan Dužarik, rekao je novinarima u četvrtak da izraelske vlasti tri dana zaredom nijesu dale dozvolu kamionima UN-a da pređu granicu i preuzmu humanitarnu pomoć. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fapnews.com%2Fvideo%2Fpalestinians-describe-more-scenes-of-chaos-at-ghf-aid-distribution-hubs-in-gaza-9cb8a956fe674262be05f63a9a22c124&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Svjedoci iz Gaze opisuju novi haos na mjestima za podjelu pomoći

Nikšićanin K.V. (39) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio četiri krađe.
On se sumnjiči da je, u periodu od aprila do maja ove godine, u kasnim večernjim satima u više navrata provalio u dva ugostiteljska objekta i iz njih ukrao veću količinu alkoholnog i bezalkoholnog pića vrijednosti više od 1.000 eura. 
Nakon saslušanja kod postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću K.V. je određeno zadržavanje od 72 sata.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzimaju svakodnevne aktivnosti na rasvjetljavanju imovinskih delikata i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela, podizanju nivoa bezbjednosti i zaštiti imovine građana - saopšteno je iz Uprave policije.

Nikšićanin osumnjičen da je provaljivao u ugostiteljske objekte i ukrao piće i više od 1.000 eura

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Antologije crnogorske narodne proze „Vilina gora“, „Kad je sve zborilo“, „Vatra samotvora“ i „Potopno vrijeme“ koje je priredio istaknuti montenegrista Radoje Radojević, a njegovu misiju nastavio Danilo, promovisane su sinoć u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Promociju su organizovale Zajednica Crnogoraca Split i Matica crnogorska.&nbsp;
Ova edicija predstavlja drugo izdanje, s obzirom da je prvo izdanje crnogorskih legendi, bajki, basni i narodnih kazivanja objavljeno tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, i nažalost, najviše zbog nepostojanja konzistentne crnogorske kulturne politike, palo u zaborav, istakao je predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
– Matica crnogorska, kao ustanova, shodno svojim zakonskim određenjima i programskim smjernicama obavlja djelatnost u cilju afirmacije i njegovanja crnogorskog kulturnog identiteta, pa je to bio odlučujući faktor da neponovljive antologije crnogorske narodne proze publikujemo u novom izdanju, s obzirom da kvalitet teksta možemo označiti kao jedno od centralnih mjesta u crnogorskoj nacionalnoj književnosti – rekao je Jovović.&nbsp;
Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i jedan od urednika ovog izdanja istakao je da je ovaj projekat i svojevrsni omaž braći Radojević koji su toliko učinili za crnogorsku kulturu, crnogorski jezik i nacionalni identitet Crnogoraca.&nbsp;
– U predgovoru za „Vilinu goru“ Radoje Radojević će o crnogorskim narodnim legendama navesti i sljedeće: „Književna vrijednost ovih legendi je, uvjeren sam, nesporna. One po motivima, načinu kazivanja, jeziku i drugim osobinama, predstavljaju imanentni umjetnički izraz života i duha crnogorskog naroda“. U antologijama crnogorske narodne proze braće Radojević nije fiksiran samo narodni jezik već i nacionalni duh i vrijednosti crnogorskog naroda. Radoje i Danilo Radojević su dobro znali kakvo mjesto pripada nacionalnom jeziku među konstitutivnim činiocima nacije. Njihovo razumijevanje uloge i značenja jezika se možda najbliže može iskazati kroz Hobsbaumovu sentencu da je „Jezik najtemeljniji izraz nacionalnog duha“ – rekao je Ivanović. &nbsp;
Predsjednica Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Splita Ana Radović-Kapor govorila je o predvečerju interesovanja za suštinu koja se pronosila upravo putem narodne proze.&nbsp;
– Bajke i basne smo, osobito u djetinjstvu, primali naprosto kao nešto divno. Tada još jamačno nismo znali da se u korijenu tog pridjeva krije Div, indoevropski bog otac, Zeus Pater (genitiv mu je Divos), Djaus Pitar, Ju-Piter, čijoj se moći i snazi čudimo, upravo divimo. Tek zatim smo, ako nam je do toga bilo, uočavajući pojave po kojima su se priče razlikovale ili sličile jedna drugoj, počeli razmišljati o tome što sve u njima baštinimo, koji su se slojevi vjerovanja i običaja u njima nataložili. Interes za folklor i njegove razloge i korijene u drugoj polovici XVIII stoljeća, te zora komparativne indoevropske lingvistike u prvoj polovini XIX stoljeća dali su početne impulse za razgrtanje tih slojeva – rekla je Radović-Kapor.&nbsp;
Ako znamo da je prva antologija crnogorskih narodnih legendi objavljena tek 1971. godine, jasno je da se predugo čekalo na ovaj čin samospoznaje, istakla je kulturološkinja Nela Savković-Vukčević.&nbsp;
– Ako isto tako znamo da je Radojević začetnik savremene montenegristike, predstavnik generacije koja je počela borbu za crnogorski nacionalni i kulturni identitet, a koji su se tada prikazivali kao dio srpskoga nasljeđa, sasvim je prirodno je da je upravo Radojević, priređivač i pisac predgovora i pogovora ove antologije – istakla je kulturološkinja Nela Savković-Vukčević.&nbsp;
U temeljnom pregledu nastanka i razvoja crnogorske legende Radoje Radojević govori o dugoj istoriji legende, koja seže do antike, istakla je ona. – U ilirskim, grčkim, rimskim, slovenskim preslojavanjima i stapanjima razvija se nova materijalna i duhovna kultura što će dati posebne karakteristike etničkom i duhovnom biću Crnogoraca. Legende o nastanku Kotora, Budve i Ulcinja vezuju se za grčke naseobine. Dolaskom Romana, one se nadgrađuju novim elementima, a jasno je da su i Iliri u svoje legende unosili iskustva života u raznorodnoj ljudskoj zajednici – rekla je Savković-Vukčević.&nbsp;
Zadatak Radojev bio je da iz dostupne literature, ali i od savremenika koji su pamtili ili zapisivali, prikupi i odabere autentične prozne narodne iskaze nastajale na crnogorskom tlu, navodi se u izlaganju Milovana Radojevića, jednog od urednika ovog izdanja, koji je pročitan na promociji.&nbsp;
– &nbsp;Takođe je trebalo prepoznati i odstraniti novovremena sricanja legendarija sa ideološkom pozadinom. Jedan primjer falsifikovanja donijet je u pogovoru izboru narodnih priča „Potopno vrijeme“: Jovan Erdeljanović, radeći na pripremi za štampu rukopisa Stevana Dučića „Život i običaji plemena Kuča“, otkucao je na pisaćoj mašini i umetnuo priče „Sveti Sava uči ljude orati i tkati“ i „Kako su postale tri vjere“ dodavši Dučićevom rukopisu novu paginaciju. Erdeljanović je, kako konstatuje Danilo Radojević, smatrao da je „nužno“, pošto među pričama koje je Dučić zabilježio nema nijedna o Savi Nemanjiću, da njegovim kultom „pokrije“ i Kuče – navodi se u izlaganju.&nbsp;
Iako fabule crnogorske narodne proze možda savremenom čitaocu djeluju kao štiva prvenstveno namijenjena publici mlađe generacijske dobi, u njima su preko kazivanja anonimnog narodnog autora sadržane univerzalne pouke, gdje se na jedan jednostavan, a opet intrigantan i posredan način personalizuju mnoge osobine ljudi, odnosno njihovi karakteri, te oslikavaju nekadašnje društvene odnose, istakao je Jovović.&nbsp;
– Ove antologije vjerno prikazuju moralna shvatanja tadašnjih Crnogoraca, što govori o načinu mišljenja i sistemu vrijednosti u kome je sadržan dio naše duhovne baštine, te ova prozna ostvarenja upotpunjavaju kulturnoistorijski kontekst ukupne zaostavštine crnogorskog naroda. Ovo proizilazi iz činjenice da ovo četvoroknjižje predstavlja još uvijek otvoren horizont za nova istraživanja, što istovremeno omogućava dalju intepretaciju određenih fenomena iz istorije i etnologije Crne Gore. Iako su priređivači ove edicije zabilježili da su pojedini zapisivači dodavali, a neki i krivotvorili autentični tekst u pojedinim narodnim kazivanjama još u XIX vijeku iz ideoloških odnosno političkih pobuda, njihova upotrebna vrijednost je i danas velika među populusom, s obzirom da ne samo domicilno stanovništvo, nego i stranci, pa čak i turisti, više spoznaje imaju preko legendi i narodnih kazivanja o Crnoj Gori nego iz referentne istorijske literature. Tipičan primjer su antičke i srednjovjekovne legende o postanku gradova na crnogorskom primorju, Ulcinja, Budve ili Kotora. Neupitno je da brojne legende i narodna kazivanja sadrže neki istorijski podkontekst, zbog čega su one aktivno učestvovale u dugom razdoblju oblikovanja bića crnogorskog naroda, prožimanja više različitih etnosa, ilirskog, romanskog i slovenskog u jedan narod, a potvrdu navedenog imamo u legendama o caru Dukljanu. Ova legenda je i danas predmet inspiracije književnika. Tako je, na primjer, nedavno objavljena knjiga „Ljetopis prokletoga cara Dukljana“, a do skoro Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, preko njene intepretacije, svojim vjernicima ukazivala da odbace najdublje slojeve crnogorske duhovnosti i državnosti – dukljanske tradicije, na način „da paganskog cara Dukljanina svaki Crnogorac prikuje za Vezirov most“ – rekao je Jovović.&nbsp;

Autentični izraz duha crnogorskog naroda

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Zbog požara evakuisano 17.000 ljudi u Kanadi

Tagovi

Svjedoci iz Gaze opisuju novi haos na mjestima za podjelu pomoći

Nikšićanin osumnjičen da je provaljivao u ugostiteljske objekte i ukrao piće i više od 1.000 eura

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Autentični izraz duha crnogorskog naroda

PRATITE TVe UŽIVO