Ministar trgovine Kanade Domink Le Blank rekao je danas da je odluka Vrhovnog suda SAD o ukidanju carina koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kanadi i drugim zemljama, samo učvrstila stav njegove zemlje da su te carine bile "nepravedne", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Međutim, Le Blank je dodao da ostaje da se radi na sektorskim carinama u sektoru kanadske automobilske industrije, i sektorskim carinama na čelik i alumunijum.
Prema njegovim riječima, te industrije trpe od ovih carina.
Vrhovni sud SAD ocijenio je danas da je Tramp uvođenjem carina na osnovu propisa o vanrednim situacijama iz 1977. godine prekoračio svoja ovlašćenja, jer carinska ovlašćenja potpadaju pod nadležnost američkog Kongresa.
Odlukom Vrhovnog suda SAD poništen je veći dio Trampovih carina, ali ne i sve koje je on uveo drugim zemljama.
Carine su jedno od ključnih oruđa Trampove ekonomske politike u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Kanadski premijer Mark Karni pokrenuo je inicijativu za formiranje jedne od najvećih ekonomskih alijansi na svijetu, okupljajući Evropsku uniju i veliku indo-pacifičku trgovinsku grupu u pokušaju da ublaži posledice najavljenih carina Donalda Trampa.
Dva velika trgovinska bloka, Evropska unija i 12-člana indo-pacifička grupa CPTPP (Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu) započinju razgovore o mogućem produbljivanju saradnje, sa ciljem stvaranja saveza koji bi obuhvatio oko 1,5 milijardi ljudi. Više izvora upoznatih sa pregovorima potvrdilo je za <a href="https://www.politico.eu/article/eu-and-indo-pacific-blocs-eye-major-new-trade-pact/" target="_blank">„Politiko"</a> da su konsultacije već u toku.
Inicijativa dolazi nakon što je Karni prošlog mjeseca pozvao tzv. „srednje sile" da se udruže i odupru pritiscima u trgovinskim ratovima, svega nekoliko dana pošto je Tramp zaprijetio povećanjem carina evropskim saveznicima Danske ukoliko Kopenhagen ne ustupi Grenland.
- Kanada predvodi napore da izgradi most između Transpacifičkog partnerstva i Evropske unije, čime bi nastao novi trgovinski blok od 1,5 milijardi ljudi - rekao je Karni obraćajući se svjetskim liderima i poslovnoj eliti u Davosu.
<h2>Povezivanje lanaca snabdijevanja</h2>
EU i CPTPP planiraju da tokom ove godine započnu formalne pregovore o sporazumu koji bi dodatno povezao lance snabdijevanja članica poput Kanade, Singapura, Meksika, Japana, Vijetnama, Malezije i Australije sa evropskim tržištem.
Potencijalni dogovor obuhvatio bi skoro 40 zemalja sa različitih strana svijeta, a fokus bi bio na takozvanim „pravilima o porijeklu robe". Ta pravila određuju ekonomsku pripadnost proizvoda i ključna su za primjenu povlašćenih carinskih stopa.
Ako bi sporazum bio postignut, proizvođači iz obje grupe mogli bi lakše da trguju robom i komponentama, uz niže carine i pojednostavljene procedure – model poznat kao „kumulacija porijekla".
Karni je početkom mjeseca poslao svog ličnog izaslanika pri EU, Džona Haniforda, u Singapur kako bi ispitao stavove azijsko-pacifičkih partnera o potencijalnom sporazumu.
- Pregovori napreduju. Imali smo veoma konstruktivne razgovore sa partnerima širom svijeta - rekao je jedan kanadski zvaničnik.
<h2>Odgovor na fragmentaciju slobodne trgovine</h2>
Još u novembru, EU i CPTPP su se saglasili da udruže ekonomske snage kako bi se suprotstavili rastućoj fragmentaciji globalne trgovine, posebno nakon Trampovih takozvanih „Dana oslobođenja" i talasa novih carina.
„Vidimo veliku vrijednost u povećanju trgovine između EU i CPTPP zemalja, što bi dodatno ojačalo otpornost lanaca snabdijevanja", izjavio je jedan japanski trgovinski zvaničnik. Ipak, dodao je da se konkretni rezultati ne očekuju u kratkom roku.
Unutar Evropske unije postoje podijeljena mišljenja. Dok su pojedini zvaničnici veoma zainteresovani za sporazum o kumulaciji porijekla, drugi navode da to trenutno nije prioritet, te da su u fokusu konkretniji i brže ostvarivi ciljevi – poput diversifikacije trgovine i jačanja postojećih lanaca snabdijevanja.
<h2>Snažna podrška privrede</h2>
Za razliku od opreznih političkih tonova, poslovna zajednica u Evropi sve glasnije podržava inicijativu. Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK), kao i Britanske privredne komore, otvoreno zagovaraju postizanje sporazuma.
- Svi relevantni akteri razmatraju ovu mogućnost. Ako pravila budu što usklađenija i jednostavnija, to bi moglo donijeti značajne prednosti njemačkim kompanijama - rekao je Klemens Kober, direktor za trgovinsku politiku u DIHK-u.
On podsjeća da EU već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa većinom članica CPTPP-a, uključujući Novi Zeland, Japan, Veliku Britaniju i Kanadu.
- Mogućnost kumulacije porijekla između različitih sporazuma izuzetno je korisna. Ako se pokažu konkretne koristi, to bi moglo podstaći i druge zemlje da se pridruže - ocijenio je Kober.
- Što više partnera – to bolje - zaključio je.

Kanadski premijer stvara veliki savez protiv Trampa

Deset osoba, uključujući i osumnjičenog napadača, pronađeno je sinoć mrtvo nakon pucnjave u mjestu na sjeveroistoku Britanske Kolumbije, saopštila je kanadska policija.
Šest osoba pronađeno je mrtvo unutar srednje škole u Tumbler Ridžu, još dvije osobe su pronađene mrtve u kući za koju se vjeruje da je povezana s incidentom, dok je jedna osoba preminula na putu do bolnice, saopštila je Kraljevska kanadska konjička policija.
Osumnjičeni napadač takođe je pronađen mrtav od, kako se čini, povrede koju je sam sebi nanio, navela je policija, dodajući da ne vjeruje da postoje drugi osumnjičeni niti da postoji dalja prijetnja po javnost.
Napadač bi mogla biti žena, jer je u zvaničnom upozorenju o aktivnom napadaču, objavljenom u Britanskoj Kolumbiji, osumnjičena osoba opisana kao žena u haljini sa smeđom kosom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNinaKriegerBC%2Fstatus%2F2021449740404277599%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021449740404277599%7Ctwgr%5E5272f94d950917cad1a87b7efcebf38b165207dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Više povrijeđenih i više preminulih osoba nalazilo se unutar škole dok su policajci napredovali kroz objekat - rekao je policijski načelnik Ken Flojd na konferenciji za novinare.
Dodao je da su obezbijedili mjesto događaja.&nbsp;
- Istražitelji su na terenu kako bi utvrdili prirodu i razmjere povreda, kao i koje je oružje eventualno korišćeno - rekao je Flojd.
Shrvan sam današnjom strašnom pucnjavom u Tumbler Ridžu, u Britanskoj Kolumbiji, poručio je premijer Mark Karni.
- Moje molitve i najdublje saučešće upućujem porodicama i prijateljima koji su izgubili svoje najmilije u ovim užasnim činovima nasilja. Pridružujem se Kanađanima u žalosti sa svima čiji su životi danas nepovratno promijenjeni, kao i u zahvalnosti za hrabrost i nesebičnost pripadnika hitnih službi koji su rizikovali svoje živote kako bi zaštitili sugrađane - poručio je Karni.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMarkJCarney%2Fstatus%2F2021432623088779276%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021432623088779276%7Ctwgr%5E5272f94d950917cad1a87b7efcebf38b165207dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ističe da njihova sposobnost da se ujedine u krizi pokazuje ono najbolje u toj zemlji — njihovu empatiju, jedinstvo i međusobno saosjećanje.
- Stupio sam u kontakt s premijerom Ebijem kako bih izrazio saučešće, kao i s ministrom javne bezbjednosti Garijem Anandasangarijem, koji koordinira federalni odgovor. Naši zvaničnici su u stalnom kontaktu sa svojim kolegama kako bi osigurali da zajednica dobije punu podršku, u mjeri u kojoj je to moguće. Vlada Kanade stoji uz sve stanovnike Britanske Kolumbije dok se suočavaju s ovom strašnom tragedijom - poručio je Karni na mreži Iks.
Tumbler Ridž je udaljena opština sa oko 2.400 stanovnika, smještena u podnožju Stjenovitih planina na sjeveru Britanske Kolumbije, približno 1.155 kilometara sjeveroistočno od Vankuvera.
Još 25 osoba bilo je na procjeni povreda u lokalnom medicinskom centru, saopštila je policija.
- Sve naše misli su uz ljude u Tumbler Ridžu. Razgovarala sam sa gradonačelnikom i lokalnim poslanikom u zakonodavnoj skupštini, i nudimo Kraljevskoj kanadskoj konjičkoj policiji svu dodatnu pomoć koja im je potrebna - navela je ministarka javne bezbjednosti Britanske Kolumbije Nina Kriger u objavi na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNinaKriegerBC%2Fstatus%2F2021370877141713038%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2021370877141713038%7Ctwgr%5E5272f94d950917cad1a87b7efcebf38b165207dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Desetoro mrtvih nakon masovne pucnjave u Kanadi

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je ponovo na društvenoj mreži Truth Social isprovocirati Evropljane, i to opet jednom fotografijom.
Na fotografiji koju je objavio Tramp može se vidjeti kako američki predsjednik sjedi u Ovalnom kabinetu, dok se preko puta njega nalaze evropski lideri, uključujući britanskog premijera Kira Starmera, italijansku premijerku Đorđu Meloni, francuskog lidera Emanuela Makrona, kao i predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen.
Sama fotografija ne bi bila sporna da se iza Trampa ne nalazi nešto drugačija karta Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su u bojama američke zastave označeni Kanada, Grenland, kao i Venecuela.
Kao što je odranije poznato, Tramp je u više navrata tvrdio kako je Grenland veoma važan za pitanje američke sigurnosti u arktičkoj regiji, usred navodnih prijetnji koje predstavljaju Rusija i Kina.
Razgovori o budućnosti Grenlanda su vođeni, ali je ministrica vanjskih poslova Grenlanda Vivijan Mocfeld tvrdila da pregovori nijesu tamo gdje ostrvo želi da budu.
Slične teritorijalne pretenzije Tramp je pokazao i prema Kanadi.
- Nikada mi nije bila namjera da Grenland postane 51. država. Želim da Kanada postane 51. država. Grenland će biti 52. država. Venecuela može biti 53 - ranije je naveo Tramp.

Tramp ponovo provocira Evropljane: Jednom fotografijom i kartom u pozadini uzburkao duhove

Kanada i Francuska otvaraju danas konzulate u glavnom gradu Grenlanda, u znak snažne podrške lokalnoj vladi, a nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će SAD preuzeti tu dansku autonomnu teritoriju.
Delegacija visokih kanadskih zvaničnika, uključujući generalnu guvernerku Meri Simon i ministarku spoljnih poslova Anitu Anand, doputovaće u Nuk kako bi formalno otvorila konzulat, u pratnji broda kanadske obalske straže, prenosi BBC.
Prije putovanja, Simon je rekla da Kanada "čvrsto stoji uz narod Grenlanda koji će sam odrediti svoju budućnost".
Kako se navodi, kanadska i francuska misija predstavljaju istorijsko proširenje stranog angažmana na Grenlandu i dodaje da su do ove nedjelje samo Island i SAD imale diplomatske konzulate u Nuku.
Novoimenovani francuski konzul je Žan-Noel Poarije, koji je ranije bio ambasador u Vijetnamu, prenosi Mond.
Predsjednik organizacije koja predstavlja kanadske Inuite "Inuit Tapiriit Kanatamija" Natan Obed rekao je za BBC da je konzulat rezultat višegodišnjeg zalaganja njegove zajednice za uspostavljanje bližih veza, kao i da će oko 50 kanadskih Inuita stići iznajmljenim avionom iz Montreala u Nuk kako bi prisustvovali ceremoniji.
Grenland ima diplomatske odnose sa Evropskom unijom od 1992. godine, sa Vašingtonom od 2014. i sa Islandom od 2017. godine.
Island je otvorio svoj konzulat u Nuku 2013. godine, dok su Sjedinjene Države, koje su imale konzulat u glavnom gradu Grenlanda od 1940. do 1953. godine, ponovo otvorile svoju misiju 2020. godine.
Evropska komisija je otvorila svoju kancelariju 2024. godine.

Francuska i Kanada danas otvaraju konzulate na Grenlandu

Sjedinjene Američke Države (SAD) ukidaju sertifikat poslovnim avionima Bombardier Global Express - saopštio je američki predsjednik Donald Tramp i zaprijetio carinama od 50 odsto na sve avione proizvedene u Kanadi.
On je, govoreći o procesu sertifikacije za Golfstrim, zaprijetio da će, ako se iz bilo kog razloga ova situacija odmah ne ispravi, naplatiti Kanadi carine od 50 odsto na sve avione prodate u SAD-u.
To je poručio u objavi na društvenoj mreži Truth Social.
Ta prijetnja, ako se sprovede, imala bi drastičan uticaj na američke prevoznike poput American Airlinesa i Delta Airlinesa, koji koriste avione proizvedene u Kanadi na mnogim svojim letovima.
U SAD je registrovano 150 aviona Bombardier Global Express, koje proizvodi kompanija Bombardier Aviation, kojima upravlja 115 operatera, a u SAD je registrovano ukupno 5,43 hiljade aviona različitih tipova proizvedenih u Kanadi, uključujući uskotrupne avione, regionalne mlaznjake i helikoptere.&nbsp;
Kompanija Bombardier Aviation je saopštila da je primijetila Trumpovu objavu na društvenim mrežama i da je u kontaktu sa kanadskom Vladom.&nbsp;
- Nadamo se da će se ovo brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj - navodi se u saopštenju.

Tramp najavio novi paket carina Kanadi

Još jedan spor oko teritorije uzdrmao je već napete odnose SAD-Kanada i ovo nije rezultat prijetnje Donalda Trampa da svoj sjeverni sused pretvori u 51. saveznu državu.
Ove nedjelje, kanadski lider Mark Karni ponovo je pozvao Trampa da „poštuje kanadsku suverenitet“ nakon što je Fajnenšel tajms izvijestio da su zvaničnici Stejt departmenta tri puta od aprila prošle godine razgovarali sa liderima grupe koja želi da se pokrajina Alberta osvoji od Kanade.
Grupa, nazvana Alberta Prosperity Project, zagovara referendum o nezavisnosti Alberte i, prema objavi na X-u jednog od njenih lidera, planira da od američkih zvaničnika u Ministarstvu finansija zatraži kredit od 500 milijardi dolara za „podršku prelazu ka slobodnoj i nezavisnoj Alberti“.
Zvaničnik Bijele kuće umanjio je ulogu SAD-a u ovom procesu rekavši za CNN da se „zvaničnici administracije sastaju sa brojnim grupama civilnog društva. Nije dato nikakvo odobrenje niti obavezujuća podrška“.
Ipak, izvještaji su izazvali novi gnijev u Kanadi, koja pokušava da pokaže jedinstven stav protiv carina i prijetnji Trampove administracije prema svojoj teritoriji. Lider Britanske Kolumbije, susjedne pokrajine, uporedio je kontakte grupe iz Alberte sa „izdajom“.
Šta je poznato o pokretu za nezavisnost Alberte i kolika je vjerovatnoća da pokrajina stvarno otcijepi ostatak Kanade.
<h2>Šta je Alberta?</h2>
Alberta je pokrajina bogata naftom u zapadnom dijelu Kanade, otprilike veličine Teksasa.
Sa oko pet miliona stanovnika, pokrajinu presijeca planinski lanac Stenovih planina, a među turističkim destinacijama su Banff i Jezero Luiz.
Pokrajina ima jedinstveni politički i kulturni identitet, oblikovan snažnim energetskim i poljoprivrednim sektorima, posvećenošću ekonomskom individualizmu i niskim porezima. Često je nazivaju „energetskom pokrajinom“ jer naftne peščare Alberte čine oko 84 odsto ukupne proizvodnje sirove nafte u Kanadi.
Politički, Alberta se smatra utvrđenjem konzervativizma u Kanadi, iako su njeni urbani centri, Kalgari i Edmonton, progresivniji.
Premijerka Alberte, Danijele Smit, bila je prijateljski nastrojena prema Trampu i drugim republikancima, te je posjetila predsjednikov privatni klub Mar-a-Lago prošlog januara. Ovo se dešava iako su njene kolege u drugim pokrajinama udruženi protiv Trampa i njegovih prijetnji da anektira Kanadu i naruši njenu ekonomiju.
<h2>Zašto separatisti žele nezavisnost od Kanade?</h2>
Separatisti iz Alberte već dugo osjećaju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u Otavi.
Oni tvrde da napori savezne vlade da zaustavi klimatske promjene koče naftnu industriju Alberte, da plaćaju više nego što dobijaju nazad kroz savezne poreze i da njihove konzervativne vrijednosti bivaju potisnute od strane liberalnijih i naseljenijih istočnih pokrajina.
- Zapadna otuđenost postoji još od konfederacije, a sigurno od kada je Alberta postala pokrajina 1905. godine - rekao je Majkl Solberg, partner u strateškoj konsultantskoj firmi New West Public Affairs, koji je služio kao politički savetnik u vladi bivšeg premijera Stivena Harpera.
- Ipak, ona obično jača u periodima kada Albertanci osjećaju da Otava donosi odluke koje direktno ugrožavaju njihov način života - rekao je Solberg.
Ubrzo nakon što su Karni i liberali u aprilu 2025. godine osvojili saveznu vlast zahvaljujući talasu anti-Tramp sentimenta, albertski parlament je usvojio zakon koji olakšava organizovanje referenduma o nezavisnosti.
Međutim, separatistički pokret nema lidera ni strukturisanu kampanju i „pokreće ga mali broj glasnih aktivista, uglavnom pojačanih na internetu“, rekao je Solberg. Nijedna od separatističkih političkih partija trenutno nema poslanike u albertskom parlamentu.
<h2>Kako je Tramp uticao na pokret?</h2>
Povratak Trampa, konzervativca koji podržava naftnu industriju, u Bijelu kuću podigao je duh secesionističkog pokreta i, za neke, čak promijenio njegov krajnji cilj.
Na skupu za nezavisnost Alberte prošlog leta, koji je pratila CNN, pristalice su nosile MAGA-stil kape “Make Alberta Great Again”, hvaleći Trampa kao “najveće američko bogatstvo Severne Amerike” i potencijalnog saveznika separatista.
Dok je većina učesnika želela da Alberta postane potpuno nezavisna država, neki su podržavali i drugu mogućnost: da Alberta postane 51. američka savezna država.
U februaru se pojavio bilbord duž autoputa između Kalgarija i Edmontona, pozivajući posmatrače da kažu premijerki Smit da Alberta treba “Pridružiti se SAD-u!”, preko slike na kojoj ona rukuje sa Trampom. Bilbord je finansirala grupa koja koristi slogan “Kanađani za 51. državu.”
Najviši zvaničnici Trampove administracije takođe su pokazali podršku Albertcima koji žele nezavisnost.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je u intervjuu za desničarsku televiziju Real America’s Voice prošle nedjelje da je Alberta “prirodni partner SAD-a.”
- Imaju odlične resurse. Albertanci su veoma nezavisni ljudi. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD već imaju - rekao je, dodajući da je čuo da bi uskoro mogao biti održan referendum.
Besent je tvrdio da Kanada neće dozvoliti Alberti da izgradi naftovod do Pacifika, i rekao: “Mislim da bismo ih trebali pustiti da se priključe SAD-u.”
<h2>Koliko je vjerovatno da će Alberta napustiti Kanadu?</h2>
- Veoma je vjerovatno da će Alberta raspisati referendum o nezavisnosti - rekao je Solberg.&nbsp;
Do sada su samo dva puta kanadske pokrajine organizovale takav plebiscit, oba puta u frankofonskom Kvebeku. Najnoviji put, 1995. godine, glasači su vrlo tankom većinom odlučili da ostanu u Kanadi.
- Svi znakovi ukazuju na referendum ove jeseni o tome da li Alberta treba ostati u Konfederaciji. Ulog je ogroman i sve počinje da izgleda stvarno - rekao je Solberg.
Druga separatistička grupa, Stay Free Alberta, prikuplja potpise za peticiju kojom traži od pokrajinske vlade da raspisuje referendum, a neki sastanci su privukli velike mase. Grupa ima rok do maja da prikupi 177.732 potpisa od ovlašćenih birača.
Ipak, istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je podrška nezavisnosti Alberte relativno niska. Januaraska anketa Pollara Strategic Insights pokazala je da samo 19 odsto Albertanaca podržava secesiju.
Međutim, značajan deo ljudi koji podržavaju referendum mogli bi biti „simbolični separatisti,“ rekla je Lori Vilijams, profesorka političkih nauka na Mount Royal University u Kalgariju.
- Neki od ljudi koji stoje u redu da potpišu peticiju kako bi prisilili referendum o odcjepljenju rekli su da jednostavno žele da pošalju poruku Otavi, kako bi Alberta imala jaču pregovaračku poziciju - rekla je ona.
Druga građanska peticija, sa suprotnog stava, već je odobrena i prikupila je više od 400.000 potpisa.
Neki od najglasnijih kritičara ideje dolaze iz autohtonih zajednica, čiji su ugovori sa kanadskom državom stariji od pokrajine Alberta. Pod pritiskom te zajednice, vlada je u zakon o referendumu ugradila odredbu koja garantuje njihova ugovorna prava bez obzira na ishod.
Smit, liderka pokrajine, rekla je da ne podržava secesiju, ali je odbila da osudi one koji lobiraju za nju, nazivajući njihove žalbe „legitimnim.“
Čak i ako bi referendum prošao, proces odcjepljenja bio bi „izuzetno složen i destabilizujući,“ rekao je Solberg.
- Ne postoji plan puta za to šta bi odcjepljenje podrazumijevalo. Ovo su neriješena pitanja, ili barem još nemaju dobre odgovore, a pravni i ekonomski rizici ostaju ogromni - dodao je Solberg.

Separatistička grupa traži pomoć od Trampa da se odvoji od Kanade: Šta je sve poznato

Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je da se Kanada protivi izgradnji sistema protivraketne odbrane „Zlatna kupola“ iznad Grenlanda.
- Kanada se protivi izgradnji Zlatne kupole iznad Grenlanda, iako bi Zlatna kupola zaštitila Kanadu - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
On je takođe napomenuo da je Kanada umjesto toga izabrala saradnju sa Kinom, koja bi ih, prema njegovim riječima, ''pojela'' u roku od godinu dana, prenosi Tanjug.
Tramp je ranije u intervjuu za CNBC rekao da bi okvirni sporazum za Grenland podrazumijevao da SAD i saveznici zajedno rade na američkom sistemu protivraketne odbrane "Zlatna kupola" i "prava na minerale" na Grenlandu.

Tramp: Kanada protiv sistema Zlatne kupole nad Grenlandom

Kanadski premijer Mark Karni iskoristio je govornicu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu kako bi uputio oštru poruku podrške suverenitetu Grenlanda, ali i upozorio svijet na urušavanje međunarodnog poretka.
Pozivajući se na čuveni esej Vaclava Havela, Karni je poručio da srednje sile više ne smiju pristajati na igre velikih sila.
Govoreći u Švajcarskoj, Karni je Arktik nazvao „centralnim frontom“ u evoluirajućoj globalnoj borbi za moć. Naglasio je da Kanada u potpunosti podržava pravo Grenlanda da odlučuje o svojoj budućnosti i da stoji rame uz rame s Danskom u odbrani arktičkog suvereniteta, direktno se suprotstavljajući američkim ambicijama.
<h2>Trampove prijetnje i „Zlatna kupola“</h2>
Tenzije su porasle nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da je Grenland potreban Sjedinjenim Američkim Državama iz „razloga nacionalne bezbjednosti“, opisujući ostrvo kao ključno za izgradnju takozvanog odbrambenog projekta „Zlatna kupola“ (Golden Dome). Namjere Vašingtona opisane su kao „otvoreno prisvajačke“, što je Grenland, autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, više puta odbio.
Kao odgovor na evropsko odbijanje prodaje ostrva i najave Danske o jačanju vojne saradnje s evropskim saveznicima, Tramp je zaprijetio ekonomskim ratom. Najavio je uvođenje carina od 10 odsto, koje bi mogle porasti i do 25 odsto, za niz zemalja, uključujući Dansku, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, sve dok se ne postigne dogovor o „potpunoj kupovini Grenlanda“.
Kanadski premijer je istakao da Otava „snažno protestuje“ protiv ovih carina i upozorio da velike sile sve češće koriste ekonomiju kao oružje.
<h2>Havelov „piljar“ i kraj iluzija</h2>
U filozofskom dijelu govora, koji je privukao veliku pažnju, Karni je citirao esej „Moć nemoćnih“ bivšeg češkog predsjednika Vaclava Havela iz 1978. godine. Iskoristio je Havelovu metaforu o piljaru (prodavcu voća) koji u izlog stavlja parolu „Proleteri svih zemalja, ujedinite se“, ne zato što u nju vjeruje, već kako bi izbjegao nevolje i uklopio se u sistem.
- Sistem ne opstaje samo zahvaljujući nasilju, već i zbog učešća običnih ljudi u ritualima za koje znaju da su lažni. Havel je to nazvao životom u laži - rekao je Karni.
Povezujući to sa savremenom geopolitikom, Karni je upozorio da su države godinama „držale natpise u izlozima“, pretvarajući se da međunarodni poredak zasnovan na pravilima i dalje funkcioniše, iako su svi znali da najjači — naročito Sjedinjene Američke Države — uvijek mogu iznuditi izuzeće.
- Prijatelji, vrijeme je da društva i države skinu te natpise. Ta pogodba više ne funkcioniše. Iluzija počinje da se raspada - poručio je Karni, aludirajući na to da se svijet ne smije potčiniti velesilama koje slabije prisiljavaju da trpe njihovu samovolju.
<h2>„Ako nijesmo za stolom, na meniju smo“</h2>
Karni je upozorio da se srednje sile moraju hitno koordinirati kao odgovor na eroziju globalnih normi.
- Ako velike sile napuste čak i privid pravila i vrijednosti zarad nesmetane potrage za moći i interesima, koristi od transakcionizma postaće teže ostvarive. Ako nijesmo za stolom, onda smo na meniju - bio je jasan kanadski premijer.
Istakao je da se Kanada prilagođava novom sistemu kroz nova strateška partnerstva, uključujući ona s Kinom i Katarom, kao i pregovore s Indijom i državama ASEAN-a.
Napomenuo je da je Kanada imala koristi od starog međunarodnog poretka, uključujući i „američku hegemoniju“, ali je upozorio da je taj sistem sada prerastao u nešto daleko opasnije.
- Nazovimo stvari pravim imenom: to je sistem sve intenzivnijeg rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile - rekao je, ukazujući na svijet u kojem su tržišta i trgovina pretvoreni u oružje, umjesto da služe zajedničkoj saradnji.
Zaključio je odbacivanjem nostalgije za posthladnoratovskim poretkom.
- Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne treba da žalimo za njim. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ovog loma možemo izgraditi nešto bolje, snažnije i pravednije - dodao je Karni.
Ovaj govor predstavlja jasan signal da Kanada, suočena s pritiscima Sjedinjenih Američkih Država, koje Kanadu u retorici ponekad svode na „51. saveznu državu“, bira put „vrijednosnog realizma“ i strateške autonomije.

Karni ruši iluzije o starom svjetskom poretku: "Ako nijeste za stolom, onda ste na meniju"

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Najskrenije se zahvaljujemo gospođi Kenani Strujić-Harbić što je smogla snage da konačno ispred Bošnjaka kaže punu istinu - da je Bosna i Hercegovina matična država onih građana u Crnoj Gori koji su od 2003. pa na dalje konvertovali iz nacionalnih Muslimana u Bošnjake i time izgubili Crnu Goru kao matičnu državu - poručili su u Savjetu Muslimanskog naroda Crne Gore.
Nacionalni Muslimani u Crnoj Gori ovo, navode oni, govore već više od dvadeset godina.
- I upozoravaju da se dio građana naše zemlje nesvjesno odriče pripadanja Crnoj Gori što su i potvrdile riječi gospođe Strujić Harbić. Dosadašnja tvrdnja, ili bolje reći skrivanje iza floskule da je Bošnjacima u Crnoj Gori BiH država matičnog naroda, ovako pada u vodu i potvrđuje naše dugogodišnje tvrdnje. Nakon ovoga očekujemo sljedeći korak: a to je da se potvrdi da crnogorski Bošnjaci govore bosanskim jezikom, pa očekujemo da se jave i lingvisti iz ovog nacionalnog korpusa i ubijede nas da Bošnjaci iz Crne Gore u Rožajama, Petnjici, Gusinju, Bijelom Polju, Plavu, a posebno Podgorici, Nikšiću i Baru govore bosanskim jezikom - naveli su oni.
Ali, dodaju, vrijeme je majstorsko rešeto.
- Pa će kad tad istina izaći na vidjelo i saznati se ko je podijelio nacionalni korpus Muslimana 2003. godine i iz klojih interesa sveo ga sa 14.5 posto na sadašnjih 1,63. Mi nacionalni Muslimani ostajemo i dalje privrženi Crnoj Gori našoj jedinoj državi koja je naša i u kojoj živi naš matični narod sa svim svojim kulturnim i nacionalnim specifičnostima i karakteristikama - naglasili su oni.
Istakli su i da postoje brojne zlonamjerne insinuacije.
- Takođe koristimo priliku da ukažemo na brojne zlonamjerne insinuacije kada su u pitanju nacionalni Muslimani u Crnoj Gori koji u kontinuitetu već više od 20 godina trpe diskriminaciju i asimilaciju, jer nijesu poklekli pred novotarijama i dozvolili da se konvertuju - zaključili su u saopštenju.

Savjet Muslimanskog naroda: Crna Gora je naša jedina matična država, Strujić Harbić samo potvrdila naše dugogodišnje tvrdnje

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je na današnjoj sjednici Skupštine da se dio javnosti s pravom pita zašto sve više preovladava utisak da imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike.
- Imamo institucije koje se pred očima crnogorske javnosti prepucavaju oko odbjeglog spomenika Pavlu Đurišiću, oko odbjeglog Miloša Medenice... Ova država treba za tri godine da postane članica EU, a imamo institucijalnu i političku anariju i pravdu koja je pod sjenkom politike - naglasio je Nikolić.
Stiče se, dodaje on, utisak da se istrage vode gdje postoji politički interes, a da vlada muk tamo gdje je milionska šteta po državu.
- Godinama slušamo priču o navodnoj nabavci stotinu kalašnjikova za izbore 2020. godine. Rečeno je da su zakopani po Crnoj Gori. Šta je sa tim predmetom, gdje su pretresi i optužnice? Gdje je informacija šta se spremalo u Crnoj Gori u susret 2020. godini - pitao je Nikolić ministra Božovića.
On je pitao i šta je sa presudom za put Meljine-Petijevići, kupovinom trajekta, situacijom sa Elektroprivredom...
- Ovo liči na selektivnu pravdu. Ovo liči na politički projekat pod krinkom vladavine prava - konstatovao je Nikolić.
On se osvrnuo i na slučaj poznat kao "državni udar". Nikolić je rekao da ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika susjedne države da je svojim očima vidio kako se spremalo zlo na dan parlamentarnih izbora 2016, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o aktivnosti ruskih agenata, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, nije bilo dovoljno za crnogorske sudove da vide koji se to scenario spremao za Crnu Goru.
- Ne ulazimo ovdje u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i Andriju Mandića i Milana Kneževića, niti smo komentarisali prvostepšene presude, ali neće biti da niko nije kriv i da se baš ništa nije spremalo Crnoj Gori i da samo sudovi ne vide ono što je vidio cijeli demokratski i respektabilni obavještajni svijet. Da nije ničega drugog, nego ovih što su potpisali priznanja o krivici, makar neko bi odgovarao za ono što se dešavalo u Crnoj Gori - naglasio je Nikolić.
On je istakao da Crnoj Gori ne treba revanšizam i spektakl, već uređena, institucionalna i uređena demokratija da bi država unijela neki kvalitet u Evropsku uniju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.6672%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-bozovicu-budite-smekeri-i-ubacite-srpski-jezik-u-ustavne-promjene-kao-i-pravosude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Imamo političko-institucijalnu anarhiju i pravdu pod uticajem politike

Tradicionalno snažne istorijske, kulturne i duhovne veze između Crne Gore i Grčke se danas ogledaju i u izuzetno razvijenoj saradnji dva parlamenta, kao i u međusobnom razumijevanju u brojnim međunarodnim organizacijama, među kojima je posebno istaknuta Interparlamentarna unija (IPU) - ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i šefice delegacije Skupštine pri Interparlamentarnoj uniji Jelene Božovć sa grčkim ambasadorom Dimitrosom Joldasisom.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Božović je istakla da je delegacija Skupštine Crne Gore uvijek imala odličnu saradnju sa kolegama iz Grčke.
- Te izrazila uvjerenje da će se ta saradnja nastaviti i u narednom periodu kroz međusobnu podršku, razumijevanje i zajedničko djelovanje - dodali su u saopštenju.

Mandić sa grčkim ambasadorom: Snažne istorijske, kulturne i duhovne veze se danas ogledaju i u izuzetno razvijenoj saradnji dva parlamenta

Suđenje u slučaju napada na fotoreportera Borisa Pejovića prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, odloženo je na neodređeno vrijeme nakon što je jedan od okrivljenih Nikola Raičević zatražio izuzeće sudije Ivana Došljaka.
Kako saznaje mreža <a href="https://safejournalists.net/sudenje-zbog-napada-na-fotoreportera-pejovica-odlozeno-na-neodredeno-vrijeme/">SafeJournalists</a>, Raičević je izuzeće zatražio jer je njegov otac u prošlosti navodno imao sukob sa sudijom, koji mu je tada bio nadređeni.
Pred Osnovnim sudom u Beranama vode se dva odvojena postupka zbog incidenta u Gornjem Zaostru, kada je grupa mještana napala fotoreportere Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića. Oni su tog dana izvještavali o uklanjanju spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
Prvi postupak počeo je 13. oktobra protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera.
Drugi postupak, u kojem se Nikola Raičević i Milić Ralević terete za isto krivično djelo, trebalo je da počne 5. decembra. Međutim, ročište je tada odloženo zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića. Naredno ročište takođe je odgođeno zbog izostanka njegovog branioca.
Pejović je na današnjem ročištu ocijenio da učestala odlaganja ne mogu biti slučajna.
- Kada su se konačno stekli uslovi za početak suđenja, zatraženo je izuzeće postupajućeg sudije. Ako je postojala potreba za tim, izuzeće je trebalo tražiti odmah po saznanju za navodni razlog. Smatram da je riječ o klasičnoj opstrukciji vođenja krivičnog postupka - naveo je Pejović.

Tag: kanada