<article>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predsjednik Češke Petr Pavel odali su počast poginulim vojnicima na spomeniku u Kijevu u petak.Pavel je stigao u Kijev u petak ujutro, saopštio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u objavi na Iks platformi.- Radujemo se konstruktivnim razgovorima s predsjednikom Zelenskim kako bismo unaprijedili naše strateško partnerstvo, odbrambenu saradnju i napore za očuvanje mira - napisao je Sibiha.</article>

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predsjednik Češke Petr Pavel odali su počast poginulim vojnicima na spomeniku u Kijevu u petak.
Pavel je stigao u Kijev u petak ujutro, saopštio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u objavi na Iks platformi.
- Radujemo se konstruktivnim razgovorima s predsjednikom Zelenskim kako bismo unaprijedili naše strateško partnerstvo, odbrambenu saradnju i napore za očuvanje mira - napisao je Sibiha.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Zelenski i Pavel odali počast poginulim vojnicima na spomeniku u Kijevu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da bi dokumenti o sporazumu između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država mogli biti potpisani već naredne sedmice, ukoliko se do tada postigne dogovor, javlja Sky News.
Kako navodi, sporazum bi mogao biti formalno potvrđen u Švajcarskoj, u gradu Davosu, gdje će se okupiti međunarodni lideri, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, povodom Svjetskog ekonomskog foruma.
Ipak, ukrajinska delegacija će, prije samog foruma, putovati u SAD na razgovore o bezbjednosnim garancijama i paketu za prosperitet.
Zelenski je takođe naveo da tim iz Kijeva želi dobiti jasniju sliku od Vašingtona o stavu Rusije.

Zelenski: Sporazum sa SAD mogao bi biti potpisan iduće sedmice

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko donijela je Plan i program rješavanja predmeta za 2026. godinu, kojim se prvi put uvode precizni rokovi, mjerljivi ciljevi i nosioci postavljenih obaveza. Ovim dokumentom je definisano kada će konkretni predmeti biti riješeni, uz obavezu javnog obrazlaganja svakog eventualnog odstupanja od plana.
Kkao je navedeno u saopštenju, Armenko je kazala da je Sud u prethodne dvije godine radio na stvaranju institucionalnih i organizacionih uslova za donošenje ovakvog plana, svjestan dugogodišnjih problema sa zaostacima i potrebe da se povjerenje javnosti gradi isključivo konkretnim rezultatima.
- Ustavni sud će do aprila donijeti odluke u deset najstarijih predmeta. Time započinjemo sistematsko rješavanje starih predmeta iz oblasti normativne kontrole propisa, odnosno ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih akata. Građani već imaju uvid u spisak neriješenih predmeta, a ovim planom prvi put će unaprijed znati i redosljed njihovog rješavanja. Svako odstupanje od plana moraće biti javno obrazloženo. Osim toga, Sud će postupati i u aktuelnim predmetima, kako bi efikasno štitio pravni poredak i ljudska prava i slobode - kazala je Armenko.
Prema saopštenju, planom za 2026, sa kojim su sudije upoznate na sjednici Suda, predviđeno je da predmete ocjene ustavnosti zakona i podzakonskih propisa iz 2018. godine Sud okonča do aprila, dok će predmeti iz 2019. godine biti završeni do kraja juna. Istovremeno, Ustavni sud će do jula donijeti odluke o ustavnim žalbama iz 2024. godine, što će biti pozitivni presedan u odnosu na vrijeme kada je Sud imao ustavne žalbe stare po četiri ili pet godina.
- Ustavni sud će do oktobra završiti predmete iz normative koji potiču iz 2020. godine, a do kraja godine polovinu predmeta iz 2021. Dodatno, u drugoj polovini godine Sud će riješiti ustavne žalbe iz 2025, kao i hitne žalbe iz tekuće godine. Uporedo sa rješavanjem starih predmeta, Planom je utvrđen i minimalan broj predmeta iz novijeg perioda koji moraju biti završeni, čime će Ustavni sud tokom 2026. godine okončati više od 1700 predmeta iz svih nadležnosti, ne računajući prioritetne predmete - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ustavni sud će, kako se pojašnjava, redovno obavještavati javnost o realizaciji Plana, uz jasno iskazane pokazatelje uspješnosti, dok su unutar Suda predviđene dodatne organizacione mjere kako bi se osiguralo njegovo dosljedno sprovođenje.
- Plan i program rješavanja predmeta za 2026. godinu dostupan je na sajtu Ustavnog suda - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Armenko: Ustavni sud prvi put uveo rokove, deset najstarijih predmeta biće riješeno do aprila

Ministarstvo saobraćaja raspisalo je javni konkurs za imenovanje predsjednika i dva člana Savjeta Agencije za željeznice.
Kandidat treba da ispunjava opšte uslove i to da je državljanin i da ima prebivalište u Crnoj Gori, da se protiv njega ne vodi krivični postupak i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.
Kandidat treba da ispunjava i posebne uslove i to da ima završen najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, odnosno završen studijski program u četvorogodišnjem trajanju iz oblasti saobraćaja, elektrotehnike, mašinstva, građevine, ekonomije ili prava, kao i najmanje pet godina iskustva na poslovima iz tih oblasti.
Javni konkurs će biti objavljen na sajtu Ministarstva, i u dnevnim novinama Dan. Rok za podnošenje prijave je 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju.
Prijave na javni konkurs podnose se na adresu Ministarstva saobraćaja.
Više informacija o konkursu i potrebnoj dokumentaciji može se naći na sajtu resornog ministarstva.

Javni konkurs za predsjednika i dva člana Savjeta Agencije za željeznice

Prisilna aneksija Grenlanda bila bi „strateški nerazumna“, izjavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus u intervjuu za NDR, upozorivši da bi takav potez nanio ozbiljnu štetu bezbjednosnoj arhitekturi Zapada.
Pistorijus je naglasio da, ukoliko je Donald Tramp zaista zabrinut zbog bezbjednosti Arktika, racionalniji put vodi kroz saradnju sa saveznicima u NATO, prije svega sa evropskim partnerima.
- Ako Tramp ubijedi Grenland i Dansku da krenu mirnim putem, to je stvar između uključenih država. Ali ako dođe do nasilne aneksije, onda su dvije stvari jasne: Donald Tramp definitivno neće ući u istoriju kao mirotvorac - poručio je Pistorijus.
On je dodao da bi sa strateške tačke gledišta bilo „izuzetno nerazumno" prepustiti NATO njegovoj sudbini, izrazivši nadu da će u američkoj politici „prevladati zdrav razum".
Podsjetimo, 5. januara 2026. godine predsjednik SAD je javno saopštio planove za aneksiju Grenland, čemu su se snažno usprotivile vlasti Danska i same teritorije. Sastanak predstavnika Sjedinjenih Država, Grenlanda i Danske, održan 14. januara, nije donio kompromis, ali je dogovoreno formiranje radne grupe za razmatranje ovog pitanja.
U međuvremenu, francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je 15. januara početak zajedničkih vježbi NATO-a na Grenlandu. Pistorijus je istakao da je izviđačka misija Alijanse povezana sa sve intenzivnijim korišćenjem Grenlanda od strane Rusije u vojne svrhe.

Zelenski i Pavel odali počast poginulim vojnicima na spomeniku u Kijevu

Zelenski: Sporazum sa SAD mogao bi biti potpisan iduće sedmice

Armenko: Ustavni sud prvi put uveo rokove, deset najstarijih predmeta biće riješeno do aprila

Javni konkurs za predsjednika i dva člana Savjeta Agencije za željeznice

Pistorijus: Ako dođe do nasilne aneksije Grenlanda, Tramp neće ući u istoriju kao mirotvorac

PRATITE TVe UŽIVO