Govoreći jedno, misleći drugo, a radeći treće, političke elite su direktno odgovorne za sve veći broj apstinenata na izborima, što značajno utiče na smisao demokratskih procesa, ocijenili su u Pokretu podstanara Podgorice.
Olako data obećanja, praćena potpunim izostankom odgovornosti za njihovo nesprovođenje, kako kažu u Pokretu, urušavaju poverenje u političke subjekte "koji godinama, pa sve do danas, dominiraju ovom državom".
- Iako razumijemo građane koji su postali alergični na samu pomisao politike i političara, ipak pozivamo građane da nas podržite, one koji nijesu izgubili vjeru i koji se bore za poštene građanske ciljeve. Pokret podstanara je osnovan upravo u tom duhu, u interesu zaštite i unapređenja porodica koje naša država nije prepoznala, niti pomogla, niti učinila išta da i podstanari dobiju šansu da pošteno steknu svoj krov nad glavom - ističe se u saopštenju Pokreta podstanara Podgorica.
Vođeni ogorčenošću prema politici i političarima, Pokret podstanara se odlučio za ovaj oblik borbe i građanskog otpora partitokratiji koja je, kako kažu, ozbiljno uzdrmala temelje našeg društva.&nbsp;
- Stoga vas pozivamo da nam se pridružite kako bismo zajedno stvorili snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli - poručuju iz Pokreta podstanara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Podstanari Podgorice: Pružiti snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli političari

Saudijska Arabija je danas saopštila da je lider separatističkog pokreta u Jemenu, Južnog prelaznog savjeta (STC) Aidarous al-Zubaidi pobjegao na nepoznatu lokaciju, neposredno prije planiranog putovanja u tu zemlju radi pregovora o budućnosti južnog Jemena.
STC je separatistička grupa koja želi nezavisnost južnog Jemena, a podržavaju ih Ujedinjeni Arapski Emirate (UAE). Nekada su bili saveznici Saudijske Arabije u borbi protiv Hutija.
Portparol saudijske koalicije u Jemenu, general-major Turki al-Malki, izjavio je da je al-Zubaidi trebalo da otputuje zajedno sa drugim zvaničnicima STC-a. Međutim, dok su ostali članovi savjeta krenuli na planirani let, al-Zubaidi nije to učinio.
Koalicija arapskih zemalja i Saudijska Arabija podržavaju međunarodno priznatu vladu u Jemenu koja je u građanskom ratu protiv pobunjenika Hutija, koje podržava Iran, a koji drže glavni grad Sanu od 2014. godine.
- Legitimna vlada i koalicija dobile su obavještajne podatke koji ukazuju na to da je al-Zubaidi premjestio velike snage – uključujući oklopna i borbena vozila, teško i lako naoružanje, kao i municiju - rekao je Al-Malki, dodajući da je lider STC pobegao na nepoznatu lokaciju.
Iz Južnog prelaznog saveta, za sada, nije stigao komentar povodom događaja koji dodatno produbljuje tenzije između koalicije predvođene Saudijskom Arabijom i STC-a u Jemenu.
Saudijska Arabija je u posljednjim nedjeljama izvela vazdušne napade na položaje Južnog prelaznog saveta u Jemenu, uključujući i napad na pošiljku oružja koja je, kako se navodi, pripadala Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Nakon pritiska Saudijaca i ultimatuma snaga koje su protiv pobunjenika Hutija da se povuku iz Jemena, UAE je u subotu saopštila da je povukla svoje vojnike.

Saudijska Arabija: Lider jemenskih separatista pobjegao na nepoznatu lokaciju

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

Tag: apsitenti

Podstanari Podgorice: Pružiti snažan građanski otpor besmislu u koje su nas doveli političari

Saudijska Arabija: Lider jemenskih separatista pobjegao na nepoznatu lokaciju

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

PRATITE TVe UŽIVO