<article>Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.</article>

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Portal ETV

Žan-Noel Baro, Radoslav Sikorski i Johan Vadeful

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vajmarski trougao

Ukrajina

podrška

Svijet

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Agenti američke imigracije (ICE) ubili su 37-godišnju Rene Nikol Gud (inače američku državljanku) u Mineapolisu. Njena smrt navela je masu da se okupi na mjestu pucnjave, prvo da protestuju protiv policije, a zatim da odaju poštu ubijenoj. Sekretarka za unutrašnju sigurnost Kristi Noem branila je agenta ICE koji je ubio ženu, rekavši da je ona pokušala da pregazi agenta. Državni i lokalni zvaničnici osporili su tvrdnje da je pucnjava bila u samoodbrani. Tri videa pucnjave koja je pregledao SiEnEn (CNN) pokazuju "nijansiranu" situaciju, a šta se tačno desilo prije pucnjave ostaje nejasno.
Ministarstvo za unutrašnju sigurnost saopštilo je da je žena Rene Nikol Gud bila "nasilni izgrednik", koji je pokušao da pregazi agente za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), prenosi BiBiSi (BBC).
Međutim, gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Fraj rekao je da je "u pitanju agent koji je neodgovorno koristio svoju moć, što je rezultiralo smrću", dodajući da je ICE službenicima psujući poručio da napuste grad.
Stotine agenata ICE poslati su u Mineapolis, u saveznoj državi Minesota, kao dio kampanje Bijele kuće za suzbijanje ilegalne imigracije.
Video snimci koje su postavili posmatrači na društvenim mrežama djeluju kao da prikazuju trenutak kada je došlo do pucnjave, koja se dogodila oko 10:25 po lokalnom vremenu u srijedu ujutro.
S različitih uglova može se videti bordo SUV koji blokira ulicu u Mineapolisu.
Grupa ljudi, koji djeluju kao da protestuju, nalazi se uz trotoar.
Pojavljuju se vozila za sprovođenje zakona. Agenti za imigraciju prilaze parkiranom vozilu na ulici, izlaze iz kamiona i govore ženi za volanom da izađe iz SUV-a. Jedan od agenata povuče kvaku na vratima vozača.
Drugi agent se nalazi blizu prednjeg dijela vozila.
Nije jasno tačno koliko je agent bio blizu ili da li ga je vozilo udarilo, na osnovu videa koje je odmah pregledala redakcija BiBiSi.
Taj agent otvara vatru dok bordo SUV pokušava da pobjegne.
Čuju se tri pucnja, a vozilo gubi kontrolu i udara u automobil parkiran u blizini duž ulice.
U objavi na Truth Social, američki predsjednik Donald Tramp je rekao da je ICE agent "brutalno" pregažen.
- Teško je vjerovati da je živ, ali sada se oporavlja u bolnici - napisao je.
Republikanski predsjednik je takođe okrivio "radikalnu ljevicu" što svakodnevno "prijeti, napada i cilja agente za sprovođenje zakona i ICE".
Šef policije Mineapolisa Brajan O'Hara rekao je da je vozač bio u svom vozilu i blokirao je saobraćajnu traku na Portland Aveniji.
Zatim joj je, kako kaže, prišao pješice federalni agent za sprovođenje zakona, "i ona je počela da vozi".
Sekretarka za unutrašnju sigurnost SAD Kristi Noem izjavila je da je žena "ometala" agente tokom dana i pokušala da "upotrijebi svoj automobil kao oružje" u pokušaju da pregazi agenta u činu "domaćeg terorizma".
Federalni agent je pucao "u samoodbrani" i sam je povrijeđen, rekla je Noem, prije nego što je zbrinut i otpušten iz lokalne bolnice.
Noem je dodala da će operacije ICE u tom gradu nastaviti, a FBI će istraživati nesrećni incident.
Međutim, gradski savjet Mineapolisa izjavio je da je Gud jednostavno "brinula o svojim komšijama" kada je ubijena.
Emili Heler ispričala je za SiEnEn da je bila kod kuće kada je vidjela kako agenti ICE raspravljaju s demonstrantima.
Rekla je da je čula agente kako viču na ženu koja je vozila SUV, a zatim je jedan agent pokušao da otvori vrata njenog automobila, a vozač je krenuo unazad i počeo da se povlači.
- Jedan ICE agent je stao ispred njenog vozila i rekao "stanite" i tada je - mislim, već je kretala i onda, iz neposredne blizine, pucao je u njeno čelo kroz šoferšajbnu - ispričala je Heler.
Guverner savezne države Minesota Tim Volc takođe je odbacio zvaničnu verziju incidenta.
- Ne vjerujte ovoj propagandnoj mašini. Država će obezbijediti da bude sprovedena potpuna, poštena i brza istraga kako bi se osigurala odgovornost i pravda - rekao je Volc.
Brojne demokrate dale su slične izjave kao Volc.
Mjesto pucnjave je oko kilometar i po daleko od mjesta gdje je Džordža Flojda 2020. ubio policajac, što je pokrenulo svjetske proteste protiv rasizma.

Agent američke imigracije pucao i ubio ženu u Mineapolisu

Predsjednik SAD Donald Tramp je predložio da se vojni izdaci SAD u 2027. godini utvrde na čak 1.500 milijardi dolara, navodeći da su "vremena problematična i opasna".
Vojni budžet za 2026. godinu je utvrđen na 901 milijardu dolara.
Tramp je pozvao na masovno povećanje izdataka nekoliko dana pošto je naredio američku vojnu operaciju zarobljavanja lidera Venecuele Nikolasa Madura i njegovog izvođenja radi suđenja u SAD zbog trgovine drogom, a američke snage nastavljaju da se gomilaju u Karipskom moru.
Tramp je posljednjih dana takođe pozvao na preuzimanje danske teritorije Grenlanda iz "razloga nacionalne bezbjednosti" i nagovijestio je da je otvoren za izvođenje vojnih operacija u Kolumbiji, a državni sekretar Marko Rubio je zloslutno upozorio da je "u nevolji" Kuba - dugogodišnji protivnik SAD.
- Ovo će nam omogućiti da izgradimo 'Vojsku snova' na koju odavno imamo pravo i, što je još važnije, to će nas učiniti bezbjednima, bez obzira na neprijatelja - rekao je Tramp u objavi na Truth Social-u, objavljujući svoj prijedlog.
Vojska je upravo dobila veliku pomoć od 175 milijardi dolara u okviru republikanskog "velikog, lijepog zakona" o poreskim olakšicama i smanjenju potrošnje koji je Tramp potpisao krajem prošle godine.
Insistiranje na većem finansiranju Pentagona gotovo je sigurno da će naići na otpor opozicionih Demokrata koji rade na održavanju pariteta između promjena u odbrambenoj i neodbrambenoj potrošnji. Ali, takođe je sigurno da će izazvati primjedbe republikanskih "jastrebova" protiv deficita fržavnog budžeta koji su se suprotstavili većim vojnim izdacima.
Ali Tramp je rekao da se "osjeća prijatno" povećavajući potrošnju na vojsku zbog povećanih prihoda koje je njegova administracija stvorila kroz carinske tarife nametnute prijateljima i neprijateljima širom svijeta od njegovog povratka na dužnost.
Američka vlada je prošle godine prikupila bruto prihode od 288,5 milijardi dolara od carina i drugih akciza, a 98,3 milijarde dolara 2024. godine, po podacima Dvostranačkog centra za politiku. To je značajno povećanje prihoda od oporezivanja uvoza. Ali, to nije dovoljno da pokrije razna obećanja koja je dao Tramp koji je rekao da carine mogu pokriti i dividende poreskim obveznicima, otplatiti nacionalni dug i, sada, pokriti povećane vojne troškove.
Tramp je u srijedu zaprijetio da će prekinuti kupovinu Pentagona od kompanije Rejtion, jednog od najvećih američkih izvođača u oblasti odbrane, ako ta kompanija ne prekine praksu otkupa akcija i ne uloži više profita u izgradnju svojih kapaciteta za proizvodnju oružja.
Tramp se posljednjih mjeseci više puta žalio da kompanije iz oblasti odbrane značajno kasne sa isporukama kritično važnogoružja, ali i dalje isplaćuju dividende i otkup akcija investitorima i nude impresivne plate višim rukovodiocima.
- Ili će se Rejtion angažovati i početi da ulaže u direktnija ulaganja poput postrojenja i opreme, ili više neće poslovati sa Ministarstvom rata - rekao je Tramp na društvenim mrežama.&nbsp;
Dodaje da ako Rejtion želi dalje poslovanje sa vladom Sjedinjenih Država, ni pod kojim uslovima neće im biti dozvoljeno da obavljaju bilo kakve dodatne otkupe akcija, "gdje su potrošili desetine milijardi dolara, dok ne budu u stanju da se sastave".
Ta kompanija proizvodi neke od najšire korišćenih i najznačajnijih raketa, uključujući krstareću "Tomahavk", rakete "Džavelin" i "Stinger" koje se lansiraju sa ramena, i raketu vazduh-vazduh "Sajdvinder".
Rejtion takođe poseduje "Prat i Vitni", kompaniju koja proizvodi mnoštvo mlaznih motora koji pokreću avione za sve vojne grane, uključujući i najnovijeg zajedničkog udarnog lovca F-35.
Na Vol stritu su akcije izvođača radova u odbrambenoj industriji odmah opale, pri čemu akcije kompanije Nortrop Gruman za 5,5 odsto, Lokid Martina za 4,8 odsto, a RTX Korporacije, matične kompanija firme Rejtion za 2,5 odsto.

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Nacionalni park Virunga, u istočnoj afričkoj državi Demokratskoj Republici Kongo, dobio je nove stanare, ali ne bilo kakve.
Mafuko, 22-godišnja gorila, rodila je blizance što je rijetka pojava među ovim ugroženim primatima.
Konzervatori su je 3. januara pronašli kako grli dva mladunčeta i svo troje izgledaju dobro i zdravo.
Samo jedan odsto planinskih gorila rodi blizance, mada tačni podaci nisu dostupni.
Virunga je u dijelu zemlje sklonom sukobima i najstariji je i najveći nacionalni park u Africi.
Osnovan je prije jednog vijeka kako bi se zaštitile planinske gorile, kojih je u divljini ostalo manje od 1.100.
Ove životinje uglavnom žive u Virungi i u nacionalnim parkovima u Ruandi i Ugandi, podaci su Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), koja sastavlja Crvenu listu ugroženih vrsta.
Posljednje rođenje blizanaca planinskih gorila u Nacionalnom parku Virunga bilo je u septembru 2020.
Mafuko je rodila blizance 2016. godine, ali su oboje uginuli u roku od sedam dana.
Mladunčići se u potpunosti oslanjaju na majke kada je riječ o brizi i kretanju.
Izuzetno su ranjivi u okruženjima gdje djeluju krivolovci i mnoge naoružane grupe.
Zvaničnici parka ukazuju da su uvedene dodatne mjere kontrole i zaštite kako bi se osiguralo preživljavanje blizanaca tokom ovog kritičnog perioda.
Čuvari će pažljivo pratiti mladu porodicu i pružiti podršku ukoliko zatreba.
Trudnoća gorile traje oko osam i po mjeseci i ženke obično rađaju jedno mladunče svake četvrte godine.
Gorila Mafuko je i sama imala dugu istoriju preživljavanja, ukazuju konzervatori Virunge.
Rođena 2003. godine u porodici Kabirizi, izgubila je majku zbog naoružanih napadača kada je imala četiri godine.
Pridružila se porodici Bageni sa 10 godina i do sada je bila trudna i porodila se pet puta.
Njeno najnovije potomstvo predstavlja značajan podsticaj naporima da se zaštiti ova ugrožena vrsta, ukazuju konzervatori u Virungi, koja je i na listi svjetske baštine agencije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Posljednjih deset godina se broj planinskih gorila u ovom nacionalnom parku polako povećavao zahvaljujući patrolama protiv krivolova i programima zajednice, koje podržavaju Evropska unija (EU) i UNESKO.
Zahvaljujući ovom uspjehu, koji su zabilježili IUCN i drugi partneri, ove životinjske vrste su sa „kritično ugroženih“ označene kao „ugrožene“ 2018.
Virunga se prostire na 7.800 kvadratnih kilometara i dom je zadivljujuće raznovrsnog pejzaža: od aktivnih vulkana i prostranih jezera do prašume i planina.

Rijetka pojava u afričkom nacionalnom parku: Gorila rodila blizance

Kineski tajkun Čen Ži, kojeg su Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile za prevaru i pranje novca zbog vođenja mreže prevara na internetu iz Kambodže, uhapšen je i izručen Kini.
Čen je navodno upravljao operacijama kompleksa za prisilni rad širom Kambodže, gdje su radnici žrtve trgovine ljudima držani u objektima sličnim zatvorima okruženim visokim zidovima i bodljikavom žicom.
Osnovao je "Prince Group", multinacionalni konglomerat za koji vlasti tvrde da je služio kao paravan za jednu od najvećih azijskih transnacionalnih kriminalnih organizacija, prema podacima američkog ministarstva pravde.
- Kambodžanske vlasti uhapsile su tri kineska državljanina - Čen Žija, Su Đi Lianga i Šao Đi Huija - i izručile ih Narodnoj Republici Kini - saopštilo je kambodžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Operacija je izvedena u utorak u okviru saradnje u borbi protiv transnacionalnog kriminala i prema zahtjevu kineskih vlasti nakon nekoliko mjeseci zajedničke istražne saradnje.
Američke vlasti su u oktobru otkrile optužnicu protiv Čena, biznismena optuženog da je upravljao kompleksima u Kambodži gdje su radnici koji su bili žrtve trgovine ljudima provodili prevare s kriptovalutama koje su mu donijele milijarde dolara.
Suočava se s do 40 godina zatvora ako bude osuđen u SAD-u za optužbe za prevaru putem elektronskih komunikacija i pranje novca, a koje uključuju otprilike 127.271 bitkoin koje je Vašington zaplijenio, vrijednih više od 11 milijardi dolara po trenutnim cijenama.
Centri za prevare širom Kambodže, Mjanmara i regije koriste lažne oglase za posao kako bi privukli strane državljane u namjenski izgrađene komplekse, gdje su prisiljeni vršiti onlajn prevare.
Američki tužioci tvrde da "Prince Group" posluje u više od 30 zemalja pod krinkom legitimnih nekretnina, finansijskih usluga i potrošačkih poslova.

Kineski tajkun uhapšen u Kambodži, tereti se za prevaru tešku nekoliko milijardi dolara

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Njemački, francuski i poljski ministri raspravljaju o podršci Ukrajini

Tagovi

Agent američke imigracije pucao i ubio ženu u Mineapolisu

Tramp traži povećanje vojnih izdataka za 2027. na 1.500 milijardi dolara zbog "opasnih vremena"

Rijetka pojava u afričkom nacionalnom parku: Gorila rodila blizance

Kineski tajkun uhapšen u Kambodži, tereti se za prevaru tešku nekoliko milijardi dolara

PRATITE TVe UŽIVO