Buduća njemačka Vlada pružiće „punu podršku Ukrajini na vojnom i političkom planu“ u borbi protiv ruske agresije, piše u tekstu koalicionog sporazuma konzerativaca Fridriha Merca i socijaldemokrata, predstavljenom danas.
Pruža se potpuna podrška Ukrajini da bi mogla efikasno da se bori protiv ruskog agresora i bude snažna u pregovorima sa ciljem postizanja rješenja sukoba, piše u tekstu dokumenta o kome se pregovaralo posljednjih nedjelja.
Novi predloženi kancelar Fridrih Merc je rekao novinarima da Rusija ne pokazuje nikakav znak volje za okončanjem rata protiv Ukrajine, uprkos raznim pozivima na primirje.
- Mi ostajemo čvrsto uz Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu i nastavićemo da joj pružamo podršku koliko god bude potrebno, putem vojne, diplomatske, ekonomske i humanitarne pomoći jer ruska agresija na Ukrajinu takođe prijeti i našoj bezbjednosti - piše u koalicionom dokumentu, prenosi Beta.
Buduća njemačka Vlada traži da se postigne pravedan mir do kojeg će se doći pregovarima sa Ukrajinom, a ne bez nje, saopšteno je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Buduća njemačka Vlada obećala punu podršku Ukrajini

Evropski savez u Nikšiću okupio je aktiviste i simpatizere u čast zahvalnosti na svemu do sada učinjenom.
- Zahvaljujući predanim i posvećenim ljudima koji se istinski daju u ovoj kampanji, čija želja da budu dio nečega velikog i ispravnog nadilazi sve dosadašnje izazove, vjerujemo da će Nikšić ovog proljeća doživjeti očekivane promjene - rekao je nosilac liste Ivan Radojičić.
Radojičić je naglasio značaj koji imaju svi oni koji rade na promovisanju ideja Evropskog saveza u Nikšiću.
- Zahvaljujući svima onima koji podržavaju Savez u Nikšiću i pravi su predstavnici svih onih vrijednosti koje baštinimo podrška nam svakodnevno raste i dobijamo sjajne reakcije sa terena - rekao je Radojičić.
On je istakao da se zahvaljujući onima koji personifikuju tim Evropskog saveza u Nikšiću gradi jedna uspješna priča.
- Stoga, očekujemo odličan izborni rezultat čije uporište nalazimo u kampanji koja je pozitivna, drugačija i konkretna i posvećenosti ljudi koji su nosioci aktivnosti, a vrlo brzo će biti i predvodnici bitnih promjena u Nikšiću - zaključio je Radojičić.

1250x600

1084x550

Radojičić: Evropski savez će biti predvodnik promjena u Nikšiću, podrška nam svakodnevno raste

Udruženje podstanara pokrenuće prvi organizovani model fer i sigurnog stanovanja, koji podstanarima i stanodavcima nudi stabilnost, sigurnost i podršku, saopštili su njegovi predstavnici.
- Podstanari u Crnoj Gori već godinama žive u nesigurnim uslovima, suočeni s visokim kirijama, nestabilnim ugovorima i nedovoljnom pravnom zaštitom. S druge strane, stanodavci često trpe posljedice neredovnih plaćanja i neizvjesnosti pri iznajmljivanju svojih nekretnina - navodi se u saopštenju Udruženja.

Oni su objasnili da model koji predlažu, između ostalog, nudi subvencionisanu 12. kiriju, što bi značilo da podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem imaju pravo na subvenciju u iznosu do 300 eura nakon redovne isplate 11 kirija.
Predloženi model nudi podstanarima i pravnu podršku, tako da će oni koji se suočavaju sa problemima u odnosu sa stanodavcima dobiti pravnu pomoć Udruženja.
Podstanari koji zaključe ugovor sa Udruženjem, koje planira da do kraja naredne godine počne gradnju 100 stanova, biće, kako su poručili, uvršteni na listu budućih stanara.
Model koji Udruženje planira da realizuje predviđa povoljniji zakup, koji omogućava transparentno i stabilno iznajmljivanje, kao i dodatne benefiti koje Udruženje uspije obezbijediti kroz saradnju sa državnim institucijama i privatnim sektorom.
- Udruženje podstanara pozvalo je podstanare da se prijave za članstvo i osiguraju te pogodnosti. Pravo na članstvo imaju svi podstanari, bez obzira na to da li imaju zvaničan ugovor sa stanodavcem - navodi se u saopštenju.
Iz Udruženja su objasnili da sa njima svi zainteresovani mogu da sklope ugovor o članstvu, kojim ostvaruju pravo na subvencije, pravnu podršku i rangiranje za buduće stambene projekte. Ugovorom se obavezuju na godišnju članarinu od 60 eura i redovno izmirivanje 11 kirija, čime stiču pravo na subvencionisanu 12. kiriju.
Udruženje podstanara poziva podstanare da osiguraju pravednije i sigurnije stanovanje, stanodavce da učestvuju u modelu i obezbijede sigurne i redovne uplate kirija, a institucije i privatni sektor da podrže inicijativu za uređenje tržišta stanovanja.

Udruženje podstanara pokreće novi model podrške: Subvencije za 12. kiriju, pravna pomoć...

Iranska mornarica zajedno sa pomorskim snagama Libana, Iraka i Jemena pokrenula je paradu svojih brodova i podmornica u znak podrške Palestincima u Pojasu Gaze uoči Međunarodnog dana Kudsa.
Pomorsku parada ratnih mornarica izvodi se u Persijskom zalivu i Kaspijskom moru i obale Makran. Kontraadmiral Alireza Tangsiri, komandant mornarice Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), rekao je da je 3.000 brodova učestvovalo u prikazu, nazvavši ga simbolom otpora i prkosa Izraelu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPressTV%2Fstatus%2F1905149993654137305%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1905149993654137305%7Ctwgr%5Ecf0a235dc136841fcfd6aed24eca25b7111fe0eb%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nećemo se boriti samo na kopnu. Spremni smo i na moru i nećete imati načina da pobjegnete. Korpus islamske revolucionarne garde pretvoriće more u pakao za cioniste - izjavio je Tangsiri.
Parada je uključivala nosač dronova Shahid Bagheri, ratni brod Raees Ali Delvari i raketne čamce klase Tareq.
Kao jedna od simboličnih poruka parade, mornari su zapalili zastavu Izraela dok su na brodovima bile postavljene brojne zastave Palestine.

VIDEO: Iranska mornarica održala paradu vojnih brodova kao vid podrške Gazi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je potpisalo 67 ugovora za podršku ulaganjima u ruralni turizam, a najviše projekata se realizuje u Nikšiću, Žabljaku i Mojkovcu.
Projekti poljoprivrednika će biti podržani sa sedam miliona eura, od čega će 5.000.000 plaćati Evropska unija.
Na današnjoj konferenciji za medije povodom potpisivanja ugovora sa potencijalnim korisnicima podrške IPARD III programa je poručeno da se ta ulaganja odnose na izgradnju, rekonstrukciju i opremanje ugostiteljskih objekata za smještaj, onih za pripremanje hrane i pića, uređenje turističke infrastrukture.
Ministar Vladimir Joković je istakao da je riječ o jednoj od najatraktivnijih mjera čija podrška iznosi od 10.000 do 200 hiljada eura, dok je kroz IPARD II program uloženo oko milion i po u 24 projekta.
- Potpisaćemo 67 ugovora za šta je ukupna podrška sedam miliona eura - od čega EU finansira pet.Podnijeto je 165 zahtjeva za podršku, a biće ih realizovano 67. Najviše projekata će biti realizovano u Nikšiću a zatim na Žabljaku i u Mojkovcu - naglasio je on.
<h2>Važan korak za ulazak u EU</h2>
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler je ocijenio da je ovo odličan dan za ekonomiju i poljoprivredu Crne Gore.
- Danas se ulaže prvih bespovratnih pet miliona eura od doprinosa EU od 63 miliona eura. Srećan sam što su sva ulaganja u ruralnom turizmu, jer nije mnogo zastupljen. Ovo je važan korak za ulazak Crne Gore u EU i radujemo se podržavanju i ostalih mjera - kazao je Satler i dodao da je ovaj program nosi i 60 odsto više novca nego prošli IPARD, te da očekuje da će Crna Gora zatvoriti dva pregovaračka poglavlja.
Direktor Direktorata za plaćanje u resoru poljoprivrede Marko Radonjić je ocijenio da je IPARD ključna prilika za modernizaciju i održivost poljoprivrede. Pojasnio je da se novac može preuzumati nakon ulaganja, u vidu avansa ili isplate po fazama projekta.
Direktor sektora za kreditiranje Razvojne banke Đuro Kažić je naveo da su i od 2015 do 2024 imali 553 plasmana projekta, a samo prošle godine 139 od 8.5 miliona eura, što je više nego četiri posljednje godine.
- Kreirali smo kreditnu liniju sa fiksnim kamatnim stopama od četiri odsto - naglasio je Kažić i dodao da Razvojna banka radi na novim programima za ove svrhe.

Potpisano 67 ugovora za podršku ruralnom turizmu u vrijednosti od sedam miliona eura

Bugarska će snažno podržavati Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU) i pružiće joj ekspertsku i političku podršku - poručio je bugarski predsjednik Rumen Radev. 
 
On je to rekao na konferenciji za novinare sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Bugarskoj. 
 
Radev je kazao da Crna Gora radi naporno i realizuje potrebne redorme, zbog čega uspješno zatvara poglavlja. 
 
Ocijenio je i da Crna Gora radi i na razvijanju dobrosusjedskih osnosa. 
 
- Taj pristup je ispravan i zaslužuje podrsku. Tako da ćemo jako podržavati Crnu Goru na putu kao EU - rekao je Radev. 
 
On je istakao da način rada i ponašanje Crne Gore treba da bude primjer ostalim državama koje teže članstvu u EU. 
 
- Pružaćemo ekspertsku i političku podršku na tom putu - dodao je Radev. 
 
On je rekao da je posjeta Milatovića važna, zbog odličnih odnosa Bugarske i Crne Gore na najvišem nivou. 
 
Radev je istakao da Crna Gora i Bugarska dijele vjekovne kulturne i istorijske veze.

Radev: Podržavaćemo Crnu Goru na putu ka EU

Reagovanje i pojašnjenje Uprave policije u vezi sa prekršajnim postupkom koji je pokrenula protiv novinara Brana Mandića zbog vrijednosnih sudova saopštenih u kolumni, dodatno nas je uznemirilo, jer pokazuje izuzetno restriktivan pristup ovog državnog organa u odnosu na slobodu govora, što je suprotno proklamovanim ciljevima Uprave o „dostizanju evropskih standarda“, ocijenjeno je u saopštenju koje potpisuju Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za ženska prava (CŽP), Centar za građansko obrazovanje (CGO). Institut za medije Crne Gore (IMCG) i Media centar i Sindikat medija Crne Gore (SMCG).
Medijske i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, smatraju da i samo izlaganje novinara prekršajnom postupku u ovom slučaju ugrožava slobodu govora, jer destimuliše konstruktivnu debatu o važnim društvenim pitanjima, pa od iskusnih pravnika u Upravi policije zahtijevamo da intervenišu i zaustave dalju blamažu tog državnog organa.
- Uprava policije insistira u svom reagovanju na tome da postupa „zakonito“. Međutim, u ovom slučaju primjena zakona zahtijeva elementarno poznavanje evropskih standarda u skladu s kojima se zakon mora tumačiti, pogotovo u državi kandidatkinji na putu ka Evropskoj uniji . navedeno je u saopštenju ovih organizacija.
Podsjećaju da policija prekršajno goni novinara Mandića zbog njegove reakcije na televizijski nastup univerzitetskog profesora, koji je voditeljki emisije u kojoj je gostovao rekao da mu se veoma sviđa ono što je ispod i iznad majice koju je nosila. Na to je Mandić ironično napisao kako je „sreća za jednu novinarku da bude objekat žudnje matorog jarca koji omladini pokazuje kako bez njega nema udarca…“.
- Da je Mandić bez bilo kakvog konteksta nekoga na javnom mjestu nazvao „matorim jarcem“, moglo bi se smatrati da je riječ o drskom i uvredljivom ponašanju. Međutim, u datom kontekstu, mora se uzeti u obzir to da je novinar bio izazvan neprimjerenim nastupom jednog profesionalnog pedagoga da upotrebi izraze koje je upotrijebio - ocijenjeno je u saopštenju.
Dodaje se da je Mandić autorskim tekstom štitio dostojanstvo koleginice od seksističkog, javnog istupa jednog profesora, te ukazao na nedopustivo ćutanje nadležnih u tom slučaju. Sada mu, međutim, Uprava policije zbog toga prijeti i zatvorskom kaznom.
- Kao što smo ranije rekli, Mandićev tekst i satira koju je upotrijebio u kritici neprimjerenog ponašanje univerzitetskog profesora, na osnovu evropskih standarda uživa zaštitu u demokratskom društvu. Evropski sud za ljudska prava je odavno utvrdio pravilo da sloboda izražavanja štiti i uvredljive izraze ako su upotrebljeni s razlogom, ako su reakcija na provokaciju i dati u kontekstu javne debate od opšteg interesa, što sve odgovara opisu ovog slučaju - navedeno je u saopštenju.
Imajući u vidu navedene argumente, medijske i nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima smatraju da insistiranjem na prekršajnom postupku policija države Crne Gore šalje uznemirujuću poruku svim slobodnomislećim ljudima, koji se usude da polemičnije, provokativnije kritikuju i problematizuju neprihvatljive oblike ponašanja u našem društvu.
- Dajemo punu podršku novinaru Branu Mandiću, koji je upečatljivo osvijetlio jedan sramni događaj u našoj javnosti, i na to imao pravo. Još jednom pozivamo Upravu policije da dodatno razmotri naše argumente i odustane od prekršajnog postupka - naglašeno je u saopštenju.
Civilni sektor će sa odlukom nadležnih državnih organa upoznati relevantne međunarodne adrese i s dužnom pažnjom pratiti razvoj događaja u ovom slučaju.

Podrška Mandiću: Policija šalje uznemirujuću poruku slobodnomislećim ljudima, odustati od postupka

Brano Mandić ima našu punu podršku tokom ovog procesa i sramnog pokušaja represije slobodno izraženog stava, pucnja u sarkazam, ironiju i metaforu iz njegove kolumne, kazali su iz nevladine organizacije 35mm.
Kako su kazali u toj NVO, oni koji svojim javašlukom prednjače nad svim institucijama sistema- policijski, odnosno sve više- represivni aparat ovog puta je u svojoj “revnosti” pobrkao sve lončiće.
- Ko god pročita predmetnu kolumnu povodom sramnog istupa Stamatovića ( namjerno izbjegavamo da ga nazovemo profesorom), a onda i obrazloženje UP- slobodno može crnogorsku zbilju da zamijeni za skeč Monti Pajtona ili TBOK - ističe se u saopštenju organizacije 35mm.
Upozoravaju da represija nad novinarima i kritičkim glasovima dostiže zabrinjavajuće razmjere – danas je to sudski poziv zbog kolumne, a sjutra može biti pokušaj potpunog gušenja slibodnog izraza. Dodaju da kriminalizacija javne kritike i institucionalno zastrašivanje novinara predstavlja ozbiljan udar na demokratiju i temeljna ljudska prava.
- No to ne dopire do “profesionalaca” iz UP - naglašeno je u saopštenju.
Iz 35mm apeluju na međunarodne organizacije, medijske asocijacije i civilno društvo da pruže podršku borbi za očuvanje slobode izražavanja u Crnoj Gori.
- Bez slobodnih i nezavisnih medija, ne možemo govoriti o demokratskom društvu niti o istinskoj transparentnosti i odgovornosti javnih djelatnika - navodi se u saopštenju.
Napominju da sloboda govora nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo koje ne smije biti ugroženo.
- Ako danas ćutimo, sjutra svaka kritička riječ može biti razlog za progon. Zato, podrška, glasna i decidna - za svaku kritiku zarđalih zupčanika sistema, i njegovih reprezenata. Bilo da su na Univerzitetu ili u nebezbjednosnom sektoru - zaključeno je u saopštenju.

NVO 35mm podržala Brana Mandića: Glasno i decidno za svaku kritiku zarđalih zupčanika sistema i njegovih reprezenata

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Na Fakultetu političkih nauka u Podgorici nema potrebnog broja glasova za sazivanje sjednice Vijeća na kojoj bi se razmatrala podrška neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, nakon što je dekan FPN-a Boris Vukićević kazao da će sjednica sa tom tačkom dnevnog reda biti zakazana ako stigne inicijativa u skladu sa procedurom, doc. dr Uglješa Janković je prošlog četvrtka mejlom uputio poziv članovima Vijeća da zvanično izađu sa tim zahtjevom pred dekanom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvukicevic-tvrdi-da-nema-incijative-za-sjednicu-vijeca-fpn-a-u-skladu-sa-procedurom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema Poslovniku Vijeća FPN-a sjednicu saziva dekan po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog najmanje trećine ukupnog broja članova Vijeća.
Pravo glasa na FPN-u, pored dekana, imaju prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Međutim, od 15 članova Vijeća, samo je njih šest (profesora) bilo za zakazivanje sjednice, dok se ostali nijesu izjašnjavali. To znači da je zbog jednog potpisa propala i sama mogućnost razmatranja podrške za "Kamo śutra".
<h2>Ćutnja i krnji odgovori&nbsp;</h2>
Podsjećamo, profesor Zlatko Vujović je početkom februara pokrenuo inicijativu za podršku grupi "Kamo śutra", nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz studentske zahtjeve.
Tada je, pored njega, prijedlog podržalo pet profesroa - doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović. Ostali članovi Vijeća ostali su nijemi na ovaj zahtjev.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dekan Boris Vukićević je danima nakon toga ignorisao pitanje medija kakav je stav Uprave FPN-a povodom ove inicijative, kako on vidi ulogu FPN-a u široj društvenoj debati i da li će se Vijeće ovom temom i formalno baviti.
Oskudan odgovor je stigao na konferenciji za medije organizovanoj 25. februara povodom početka tromjesečnog početka "Kursa češkog jezika i kulture" na FPN-u i Fakultetu političkih nauka. Vukićević je pokušao da izbjegne odgovor na pitanje novinara Portala ETV zbog čega ne zakazuje sjednicu Vijeća u vezi sa podrškom neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ i zbog čega ne odgovora na incijativu njegovih kolega sa fakulteta, uz konstataciju "kako to danas nije tema".
Tek nakon insistiranja novinara koji mu je ukazao da ignoriše upite medija, dao je kratak odgovor da ne postoji incijativa za zakazivanje sjednice Vijeća koja je u skladu sa procedurom.&nbsp;
- Ako dođe incijativa u skladu sa procedurom, sjednica bi bila zakazana, a takve incijative nema - kratko je Vukićević.
Iako po Poslovniku može sam da zakaže sjednicu, Vukićević očigledno ne namjerava da iskoristi tu mogućnost, dok se istovremeno šiti akademska podrška grupi "Kamo śutra".
Osim FDU, uz studentsku grupu su stali i Pravni fakultet, Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Fakultet likovnih umjetnosti (FLU).
<h2>&nbsp;Zahtjevi i podrška</h2>
"Kamo śutra", koju je takođe podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima bunt se proširio i na druge gradove (Nikšić, Kotor, Budvu, Bar, Pljevlja, Danilovgrad i Herceg Novi) koji blokadama saobraćajnica i kružnih tokova poručuju da neće odustati dok se ne utvrde odgovornost i propusti nadležnih u tragediji na Cetinju.

Tamara Klikovac

Vijeće FPN ne saziva sjednicu: Jedan potpis nedostaje za raspravu o podršci „Kamo śutra“

Predsjednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, izjavio je danas da odbrana palestinske stvari nije samo odbrana potlačenog naroda, već odbrana čovječnosti, mira i pravde.
U govoru na sastanku Parlamentarne grupe za podršku Palestini, održanom u Istanbulu na inicijativu Velike narodne skupštine Turske, Erdogan je rekao da je srećan što će u Turskoj ugostiti "prijatelje Palestine", prenijela je Anadolija.
Navodeći da su se okupili da bi bili glas Palestine, koja je kroz istoriju bila kolijevka mnogih civilizacija i dom mnogih proroka, Erdogan je rekao da su tu ne samo da bi branili grad i njegove ljude, već i pravdu, mir i otpor.
- Odbrana palestinske stvari nije samo odbrana potlačenog naroda. Odbrana Palestine je odbrana čovječanstva, mira i pravde. Palestinska stvar je stvar dostojanstva naroda koji je dugo i masovno bio podvrgnut ugnjetavanju svih naroda - istakao je Erdogan.
On je naveo je narod Gaze i Palestine od 7. oktobra 2023. godine podvrgnut jednom od najvećih razbojništava ovog vijeka.
- Izraelska vlada je u stanju potpunog ludila, ubija našu palestinsku braću i sestre, bez obzira da li su djeca, žene, bebe ili stariji. Ogromna većina od skoro 60.000 Palestinaca koje je Izrael brutalno ubio su žene i djeca. Više od sedam procenata stanovništva je ubijeno ili trajno osakaćeno. Čak 212 novinara, koji su pokušavali da svijetu prenesu istinu sa terena, pogubljeno je - naglasio je Erdogan.
Prema njegovim riječima, stotine ljekara, medicinskih sestara i zdravstvenih radnika postali su mete.
- Humanitarni radnici su ubijeni. Bebe su umirale pred očima svih jer nisu imale pristup lijekovima, vodi i hrani. Suočeni smo sa ruljom koja je toliko izgubila svaku trunku ljudskosti da rođendan svog djeteta slavi ubijanjem djece u Gazi - naveo je predsjednik Turske.
On je kazao da su bombardovane škole, crkve, džamije, univerziteti. 
- Gotovo 80 odsto zgrada u Gazi je uništeno. Gaza je razorena do te mjere da nije ostao kamen na kamenu. Govorimo o više od 50 miliona tona ruševina - dodao je Erdogan.
Prema njegovim riječima, Izrael je napadima koje je ponovo pokrenuo uništio jednu po jednu posljednje zgrade, bolnice, civilna naselja i resurse čiste vode, koji su žila kucavica Gaze.
Erdogan je ukazao na to da se brutalnost naseljenika, pod zaštitom okupacionih snaga, u punoj mjeri nastavlja na Zapadnoj obali, a posebno je istakao da je najalarmantniji aspekt ovog pitanja to što se "surovost i varvarstvo već punih 18 mjeseci odvijaju pred očima čitavog čovječanstva, uključujući i takozvani civilizovani svijet".

Erdogan o Izraelu: U stanju su potpunog ludila, ubijaju našu palestinsku braću i sestre

Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.B. zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
- Osumnjičeni je policijskim službenicima upućivao prijetnje, naglašavajući da oni ne znaju ko je on i da su njegovi svi u zatvoru - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Podgoričanin prijetio policajcima: Upozorio ih da ne znaju ko je i da su svi njegovi u zatvoru

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.H. zbog sumnje da je pocinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
M.H. se sumnjiči da je prijetio bivšoj supruzi da će je odrobijati, ponavljajući više puta da će je zapaliti, što je kod nje izazvalo osjećaj straha zabezbjednost.

Podgorica: Prijetio bivšoj supruzi da će je odrobijati i zapaliti

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: podrska