<p>Komisija za raspodjelu sredstava za medicinski potpomognutu oplodnju donijela je odluku kojom je dodijelila 18.000 eura za još osam parova s prebivalištem u opštini Bar.</p>
<p>- Na osnovu ove Odluke, četiri para koja su iskoristila pravo na liječenje neplodnosti kroz obavezno zdravstveno osiguranje ostvaruju pravo na pojedinačni iznos od 3.000 eura, dok četiri para koja započinju ili su već započela liječenje neplodnosti dobijaju po 1.500 eura - saopšteno je iz Opštine Bar.</p>
<p>Ova sredstva mogu se koristiti isključivo za postupke vantjelesne oplodnje homolognom i heterolognom oplodnjom (IVF i ICSI), kao i za troškove nastale tokom sprovođenja postupka.</p>
<p>- Ova odluka slijedi nakon sprovedenog drugog javnog poziva koji je bio otvoren do 9. oktobra 2024. godine. Opština Bar je, kroz dva javna poziva ove godine, ukupno podržala 18 parova, za koje su izdvojena finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 39.000 eura. Prvim javnim pozivom podržano je 10 parova sa iznosom od 21.000 eura, dok je sada podržano dodatnih osam parova sa 18.000 eura - kazali su iz Opštine Bar.</p>
<p>Kako su rekli, ova mjera Opštine Bar potvrđuje predanost pružanju podrške porodicama u njihovoj borbi za ostvarivanje potomstva, uz nastavak finansijskog opredjeljenja za ovu značajnu namjenu i u budućnosti.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bar: 18.000 eura za osam parova u procesu vantjelesne oplodnje

<p>Evropa će morati da preispita svoju podršku Ukrajini ukoliko <b>Donald Tramp</b> bude izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, izjavio je mađarski premijer <b>Viktor Orban</b>, ističući da Evropa "neće moći sama podnijeti teret rata".</p>
<p>Orban se protivi vojnoj pomoći Ukrajini i jasno je dao do znanja da misli da bivši američki predsjednik Tramp dijeli njegove stavove i da bi pregovarao o mirovnom rješenju za Ukrajinu.</p>
<p>On podržava bivšeg predsjednika Trampa, kandidata republikanaca, da pobijedi kandidatkinju demokrata<b> Kamalu Haris</b> na američkim izborima u utorak.</p>
<p>- Mi (u Evropi) moramo shvatiti da, ukoliko će u Americi biti predsjednik koji je za mir, tada ni Evropa ne može ostati proratna - rekao je Orban 3. novembra.</p>
<p>Naveo je i da će Ukrajina biti visoko na dnevnom redu na sastnaku evropskih lidera u Budimpešti sljedeće sedmice, aludirajući na sastanak Evropske političke zajednice i najavljeni neformalni sastanak čelnika EU.</p>
<p>- Evropa ne može sama podnijeti teret [rata], a ako Amerikanci pređu na mir, onda i mi treba da se prilagodimo. I o tome ćemo razgovarati u Budimpešti - rekao je Orban.</p>
<p>Evropa je očekuje ishod izbora u SAD-u kako bi vidjela na koji način će on uticati na rat u Ukrajini.</p>
<p>Orban je naljutio Brisel svojim bliskim vezama s Rusijom i protivljenjem pomoći Ukrajini, piše Rojters.</p>
<p>Mađarski ministar vanjskih poslova <b>Peter Sijarto</b> izjavio je u julu da mađarska vlada vidi Trampa kao "šansu za mir" u Ukrajini.</p>
<p>Orban je u julu rekao da njegov tim pomaže Trampovim saradnicima u politikama o porodicama i migracijama.</p>
<p>Orban je u četvrtak nazvao Trampa da mu poželi sreću uoči izbora u SAD-u koji će biti održani u utorak.</p>

Orban: Trampova pobjeda bi natjerala Evropu da preispita podršku Ukrajini

<p>Visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta<b> Uzra Zeja</b> je u Kijevu je izrazila "nepokolebljivu solidarnost SAD" sa Ukrajinom protiv agresije Moskve i obećala stalnu podršku naporima Kijeva u bori protiv korupcije.</p>
<p>Podsekretarka za civilnu bezbjednost, demokratiju i ljudska prava je u intervjuu za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa istakla postojanu podršku SAD Ukrajini suočenoj s "ilegalnim ratom Rusije" i istakla da su nedavno Kijev posjetili državni sekretara <b>Entoni Blinken</b> i šefica Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID) <b>Samanta Pauer</b>.</p>
<p>Zeja je rekla da je "pružanje podrške Ukrajini koja joj je potrebna da pobijedi glavni prioritet za SAD".</p>
<p>Ona je rekla da je među ključnim tačkama koje je istakla tokom sastanaka s liderima u Kijevu da SAD pomažu "Ukrajini da pobijedi u ratu, pobijedi u miru i pobijedi u budućnosti jačanjem njene demokratske otpornosti".</p>
<p>Uoči njene posjete, Stejt department je saopštio da će Zeja naglasiti "nastavak partnerstva za reforme za borbu protiv korupcije i vladavinu prava, snažno civilno društvo i nezavisne medije, kao i unapređenje pravde za žrtve i preživjele".</p>
<p>Predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> i drugi lideri vršili su pritisak na saveznike Kijeva za dodatnu vojnu pomoć, kao i dozvolu da koristi oružje koje je isporučio Zapad za napade na baze duboko u Rusiji, čemu se opiru Vašington i druge zemlje iz straha da će izazvati širi sukob.</p>
<p>Dok pružaju pomoć Ukrajini, zapadni partneri takođe vrše pritisak na Kijev da se bori sa široko rasprostranjenom korupcijom u zemlji kako bi – kako je Zeja rekao tokom posjete – pomogao da "obezbijedi potpuno integrisanu Ukrajinu u Evropi".</p>
<p>- SAD sa ponosom podržavaju ogromne uspjehe Ukrajine u borbi protiv korupcije, od reforme nadzora nad finansijskim kriminalom i povećanja broja sudija za borbu protiv korupcije do udvostručenja broja optužnica i osuda u posljednjih 16 mjeseci - rekla je ona.</p>
<p>Tokom posjete, Zeja je najavila partnerstvo od pet miliona dolara sa Institutom za izveštavanje o ratu i miru kako bi "pojačala saradnju civilnog društva i ukrajinskih institucija u borbi protiv korupcije u pravcu veće transparentnosti i odgovornosti vlade".</p>
<p>- Mislim da činjenica da Ukrajina konstantno raste na godišnjoj rang listi Transparensi internešenela tokom posljednjih godina dok odbija ovu brutalnu opštu invaziju zaista govori o upornosti, snalažljivosti i odlučnosti ukrajinskih napora u borbi protiv korupcije - rekla je ona.</p>
<p>Ukrajina je u posljednjem izvještaju Transparensi internešenela među 180 zemalja na 104. mjestu.</p>
<p>Ta organizacija je u izvještaju za 2023. navela da "širom regiona, mnoge vlade kontrolišu pravosuđe i institucije za sprovođenje zakona kako bi zadržale nekažnjivost za korupciju za one u privilegovanim krugovim"“.</p>
<p>Za "zemlje Zapadnog Balkana, ove ustrajne prakse stoje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, to je slučaj i s Moldavijom i Ukrajinom, mada ove zemlje sprovode značajne reforme u svojim pravosudnim sistemima", navodi Transparensi internešenel.</p>
<p>Zeja je takođe obećala da će Vašington nastaviti da pruža podršku "milionima raseljenih Ukrajinaca, uključujući one u Ukrajini i širom regiona" kojima je ruska invazija poremetila živote.</p>
<p>Zvaničnica SAD bi trebalo da otputuje u Poljsku i Veliku Britaniju poslije posjete Ukrajini.</p>

Američka zvaničnica obećava podršku SAD Kijevu u borbi protiv korupcije i ratnim naporoma

<p>Više od 100 zemalja članica Ujedinjenih nacija (UN) potpisalo je pismo podrške generalnom sekretaru UN <b>Antoniju Guterešu</b> nakon što ga je Izrael proglasio za "personu non grata", a među njima je i Crna Gora.</p>
<p>Pismom, koje potpisuje 105 zemalja, se izražava "duboka zabrinutost i osuda nedavne izjave ministra spoljnih poslova Izraela kojom generalnog sekretara proglašava nepoželjnom osobom".</p>
<p>- Takve akcije potkopavaju sposobnost UN da sprovedu svoj mandat, koji uključuje posredovanje u sukobima i pružanje humanitarne podrške. Na Bliskom istoku, to bi moglo dodatno odložiti kraj svih neprijateljstava i uspostavljanje kredibilnog puta ka rješenju sa dvije države, gdje bi države Palestina i Izrael živjele jedna pored druge u miru i bezbjednosti, u skladu sa relevantnim rezolucijama UN", navodi se u pismu u koje je Beta imala uvid.</p>
<p>Među zemljama koje nijesu potpisale pismo su SAD, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Kanada, Indija.</p>
<p>Na spisku nema ni Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Poljske, Rumunije, Bugarske, Ukrajine.</p>
<p>Iz regiona podršku Guterešu potpisali su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Slovenija, dok Srbija, Hrvatska i Albanija nijesu.</p>
<p>U zajedničkom pismu, 105 zemalja poziva na poštovanje vođstva i misije UN, na konstruktivnu saradnju i izbjegavanje akcija koje bi mogle oslabiti ključnu ulogu UN u rešavanju sukoba i na podršku inicijativama koje doprinose mirnom i trajnom rješenju krize na Bliskom istoku.</p>
<p>Potpisivanje pisma podrške Guterešu inicirala je misija Čilea pri UN, u ime grupe zemalja koju čine još Brazil, Kolumbija, Južna Afrika, Uganda, Indonezija, Španija, Gvajana i Meksiko.</p>
<p>Zajedničko pismo sa spiskom 105 zemalja potpisnica upućeno je generalnom sekretaru UN 11. oktobra, uz molbu da bude proslijeđeno državama članicama i Generalnoj skupštini UN.</p>

1084x550

Podršku Guterešu dalo 105 zemalja, među njima Crna Gora

<p>Ključno je imati odgovorne lidere koji se bave ključnim budućim pitanjima, uključujući ekonomiju, tržište rada i socijalnu pravdu. Podjednako važne su teme koje se pojavljuju kao što su digitalizacija, vještačka inteligencija i napori u borbi protiv klimatskih promjena, poručio je guverner i gradonačelnik Beča, <b>Mihael Ludvig</b>, pružajući podršku nosiocu liste ''I riječju i djelom!'', Nerminu Abdiću, u njegovoj kandidaturi za gradonačelnika Podgorice.</p>
<p>Kako je Ludvig kazao, i glavne evropske opštine suočavaju se sa mnogim zajedničkim izazovima.</p>
<p>- I mi u Austriji ćemo imati svoje nacionalne parlamentarne izbore 29. septembra. Tako da razumijem koliko izborna kampanja može biti zahtjevna – ne samo za kandidate već i za širu javnost. To obično znači mnogo pokreta i diskusije - poručio je guverner i gradonačelnik Beča.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9NgwFyng9_I&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gradonačelnik Beča podržao Nermina Abdića

<p>Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Podgorica pružili su podršku zaposlenim nakon što je Sindikat Glavnog grada ukazao na višemjesečni progon i diskriminaciju dijela njihovih članova.</p>
<p>- Demokratska partija socijalista već mjesecima unazad ukazuje na izuzetno težak položaj u kojem se, nakon stupanja na dužnost nove gradske uprave, našao veliki broj zaposlenih u organizma i službama Glavnog grada, kao i preduzećima i javnim ustanovama čiji je osnivač Glavni grad. U protekle dvije godine gotovo svakodnevno smo dobijali informacije o političkom revanšizmu koji se sprovodio u cilju oslobađanja što većeg broja mjesta na kojima je bilo potrebno što prije uhljebiti kadrove Pokreta Evropa sad - saopšteno je iz podgoričkog DPS-a.</p>
<p>Ističu da su otvoreni pritisci i progoni kulminirali danas pokušajem nezakonitog otpuštanja predsjednika Sindikalne organizacije Glavnog grada.</p>
<p>- Istovremeno, iz medija smo informisani i da jedan broj zaposlenih u gradskim preduzećima otvoreno traži zaštitu nadležnih državnih organa. Kao partija koja se istinski, a ne deklarativno, zalaže za profesionalizovanje javne uprave, želimo da pružimo punu podršku zaposlenima u Glavnom gradu i da im obećamo da će njihovo mišljenje, politički, vjerski i svi drugi stavovi biti isključivo njihova lična stvar, te da će gradska uprava koju ćemo formirati nakon 29. septembra voditi računa isključivo o tome ko i u kojoj mjeri daje doprinos ostvarenjimu zajedničkog cilja - da nam Podgorica bude ljepše i ugodnije mjesto za život - navedeno je u saopštenju DPs-a.</p>
<p>U toj partiji su poručili da neće dozvoliti da na desetine profesionalnih kadrova ostane bez radnih mjesta ili radnih zadataka "samo da bi neko ko je politički podoban dobio platu koju ne zaslužuje".</p>

1250x600

DPS podržao zaposlene u Glavnom gradu: Nećemo dozvoliti da desetine profesionalnih kadrova ostane bez radnih mjesta

<p>Doc. dr Mehmed Đečević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, podržao je za predstojeće lokalne izbore u Podgorici listu<br/>
„Evropski savez – <b>Boris Mugoša</b> (SDP, SD, LP i građani) - Podgorica za primjer”.<br/>
<br/>
Đečević je naveo razloge zbog kojih Boris Mugoša i lista Evropskog saveza treba da budu pobjednici predstojećih izbora u Podgorici.<br/>
<br/>
<b>Tekst podrške doc. dr Đečevića prenosimo u cjelosti:</b><br/>
<br/>
Za Borisa Mugošu, čovjeka koji će biti nosilac liste Evropskog saveza na lokalnim izborima u Podgorici, znam još od djetinjstva. S obzirom na to da je Boris od mene stariji par godina, koje u ranom uzrastu toliko i tako višestruko znače, o njemu sam uvijek znao više nego što je njega moglo interesovati da sazna o meni. Moja percepcija Borisa dodatno je oblikovana jednom slučajnošću, koja je učinila da u mojim očima, dok sam bio klinac, Boris bude jedan od uzora (mogao bih dodati – srećom).</p>
<p>Naime, tokom devedesetih godina, koje su u okolnim republikama/državama bile obilježene masovnim zločinima, počinjenim velikim dijelom u ime velikodržavnog nacionalizma, a u Crnoj Gori opštom društvenom regresijom koja je zahvatila sve pore društva, Boris i ja smo dijelili jedno zdravo interesovanje – obojica smo pasionirano trenirali i igrali tenis. Sa već višedecenijske distance, i sa izvjesnim stručnim znanjem iz oblasti psihologije, mogao bih tvrditi i da je bavljenje sportom, i njemu pripadajuća identifikacija sa poznatim pojedincima koji su se u ovoj djelatnosti dokazali, sačuvala nas koji smo tu vrstu interesovanja i identifikacije bili srećni da ostvarimo od preuzimanja onog što je veliki psiholog Erik Erikson nazvao „negativnim identitetom.“ Erikson je, naime, smatrao da se u nasušnoj potrebi za identitetom i identifikacijom, mladi čovjek kome društvo iz bilo kog razloga (klasna pripadnost, seksualna orijentacija, etno – kulturno porijeklo, društvene turbulencije...) ne dozvoli da razvije svoj potencijal i da bude socijalno integrisan na temelju jedinstvenih kapaciteta koje posjeduje, okreće jednom od „negativnih identiteta“ koji mu, kao alternativa, stoje na raspolaganju. Ova lepeza „negativnih identiteta“ je, po Eriksonu, tako satkana da bismo, sociološkom terminologijom, mogli reći da se ona uglavnom kreće kroz oblast socijalne patologije.&nbsp;</p>
<p>Primjera radi, Eriksonova analiza pokazuje da je Malkolm X, kao Afro – Amerikanac u društveno restriktivnom ambijentu, tokom dijela svog života (kada se, kao mlad čovjek, a ponukan nekim socijalnim odbijanjima, našao „s one &nbsp;strane zakona“) bio žrtva zamke „negativnog identiteta.“<br/>
<br/>
U ambijentu društvene erozije, za Borisa i mene je ponuđenih negativnih identiteta bilo napretek, štaviše – tih godina su se pojavljivale<br/>
njihove bizarne, groteskne forme, koje su čak bile dobro primljene. Možda sam, odrastajući kao pripadnik „manje brojnog naroda“ u društvu koje je tih godina bilo ideološki prožeto nacional – šovinizmom, bio u većem riziku od upadanja u zamku „negativnog identiteta“ od Borisa. I<br/>
možda su otud uzori koje smo Boris i ja dijelili za mene bili važniji nego za njega. Zapravo, dijelili smo ih samo donekle, jer za mene je i Boris bio jedan od takvih uzora. I to nije bilo slučajno: čak i u grupi od nekoliko starijih momaka koji su ozbiljno igrali tenis, i koje sam inače zapamtio kao veoma pristojne, Boris, šampion, se izdvajao svojom skromnošću, pameću, jednostavnošću, kulturom i uopšte držanjem. Bio je tihi, nenametljivi pobjednik – nešto poput domaćeg Stefana Edberga. Oni koji su tih godina pratili tenis znaće šta to sve znači. I znaće da je to najotmeniji, najdostojanstveniji način da se pobjeda nosi.<br/>
<br/>
Tako će i lista koju Boris predvodi biti tihi pobjednik izbora u Podgorici. Ova lista neće ostvariti najveći broj glasova. Ali, u smislu vrijednosti koje ova lista nosi, ultimativna pobjeda mora biti njena.<br/>
Ovo „mora“ iz &nbsp;prethodne rečenice nema imperativno značenje: ono je više način da se konstatuje jedna istorijska neumitnost. Svaki višećelijski oblik života, svaki iskreni prijateljski ili romantični odnos, svaka etnički pluralna država, svaka nadnacionalna organizacija, bilo koja forma udruživanja za koju su ljudi kadri, a koja može da traje – opstaje zahvaljujući silama povezivanja: bilo da te sile nazovemo libidinalnim ili erotskim (u širem značenju – onako kako je to radio Frojd) ili da ih označimo kao naklonost, simpatiju – sve do ljubavi – onako kako bi to učinili laici.&nbsp;</p>
<p>U svijetu koji je ireverzibilno postao „globalno selo“ i u kojem više nema daljina, u kojem su države i narodi nepovratno upućeni jedni na druge, u kome su migracije velikih razmjera, jednako trajne, postale stvarnost i učinile veći dio planete kulturološki heterogenim – pred ljudskim rodom stoje dva puta. Jedan je reakcionaran i putem ksenofobije i podsticanja različitih oblika isključivosti i partikularizama vodi u ambis, o čemu već imamo barem dva proročanska teksta, napisana u različitim formama, ali jednako zlokobna: Hantingtonov Sukob Civilizacija i Orvelovu 1984. Dok Hantingtonova teza govori o kulturološkim (i u njihovom krajnjem stepenu - civilizacijskim) razlikama kao neuralgičnim tačkama duž kojih će se odvijati veliki i razorni konflikti, Orvel nudi distopijsku sliku u kojoj je svijet „isparcelisan“ na nekoliko velikih totalitarnih blokova koji su u permanentnom konfliktu i riziku da eskalacijom ovih sukoba unište ljudski rod. Uz svu autorsku slobodu, mogli bismo ratna žarišta koja su otvorena posljednjih godina – ono u Palestini i ono u Ukrajini – tretirati kao indikatore da od ovako zloslutnih scenarija više i nismo daleko: prvo žarište podsjeća na sukob civilizacija, a drugo – na mogućnost velikog blokovskog okršaja.<br/>
<br/>
Drugi put je put nade. To što se događaji ubrzano kondenzuju u prijetećem pravcu znači da više nemamo luksuz da pasivno posmatramo kako istorijski i društveni procesi upravljaju nama. U finoj dijalektici koja se odvija između objektivne stvarnosti (političkih procesa, društvenih činjenica, itd.) i ljudske subjektivnosti (onog kako te procese shvatamo, interpretiramo, i kako u okviru tih interpretacija nastojimo da djelujemo i artikulišemo svoje interese), onima koji pretenduju da se bave politikom pripada odgovornost da najvećim dijelom pokušaju da zauzdaju društveno - političke procese i da ih usmjeravaju. Naravno, postavlja se pitanje: kojim političarima ćemo ukazati povjerenje da takvim procesima upravljaju, odnosno: kome ćemo na izborima dati povjerenje?<br/>
<br/>
To je i suština ovog obraćanja, ali i moje odluke da na izborima dam povjerenje listi Evropskog saveza, koju na lokalnim izborima u Podgorici predvodi Boris Mugoša. Hajnc Hartman, veliki psihoanalitičar, je govorio o čovjekovom kapacitetu za neutralizaciju sirove nagonske energije kao o jednom od vitalnih kvaliteta dobro integrisane ličnosti. Ono što je značajno za ovu političku priču je činjenica da je neutralizacija „zaslužna“ i za čovjekov kapacitet da odgodi neposredno zadovoljenje bazičnih potreba onda kada bi to bilo socijalno proskribovano ili se kosilo sa moralnim imperativom, da kvalitetno organizuje i dugoročno planira svoje postupke, da stekne predstavu o sebi – i posebno važno – o drugom u kontekstu u kojem djeluje.</p>
<p>Lista na čijem je čelu Boris, zajedno sa ostalim listama koje se nalaze na istom dijelu političkog spektra, ne samo da djeluje iz pozicije ranije spomenutih „vezivnih“ supstrata ljudske psihe, nego, onako kako sam i njenog nosioca doživio i opisao, uliva povjerenje da se zaista radi o ljudima koji jesu u stanju da rade ono što bi političari i trebalo da rade – da maksimaliziraju dobro i da pritom djeluju odgovorno. Kvalitet liste Evropskog saveza je i u tome što ona prevazilazi partikularizme: prostor „dobra“ koji su ovi politički akteri odabrali da šire kao rezultat svog djelovanja nadilazi jednu etničku zajednicu, jednu religijsku grupu, jednu seksualnu orijentaciju, jednu mahalu, pleme ili selo.<br/>
<br/>
Sve su ovo razlozi iz kojih Boris Mugoša i lista Evropskog saveza moraju biti pobjednici predstojećih izbora. To što će biti tihi pobjednici – dio je njihovog dostojanstva i ljudskog kvaliteta.</p>

Profesor Mehmed Zečević podržao Evropski savez: Mugoša i njegova lista kao paradigma (su)života

<p>Na poziv guvernera Austrijske narodne banke (OeNB) <b>Roberta Holcmana</b>, guvernerka Centralne banke Crne Gore<b> Irena Radović</b> učestvovala je na međunarodnoj konferenciji u Beču posvećenoj temi „Euro u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi (CESEE)“. Konferencija je okupila guvernere centralnih banaka, visoke zvaničnike Evropske centralne banke (ECB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i stručnjake iz drugih međunarodnih finansijskih institucija.</p>
<p>Tokom panela kojim je predsjedavao guverner Holcman, guvernerka Radović je istakla značaj uvođenja eura za Crnu Goru, govoreći o pozitivnim ekonomskim efektima ove odluke.</p>
<p>"Uvođenje eura pokazalo se kao strateški ispravan potez - ova valuta nam je donijela stabilnost cijena i deviznog kursa, osigurala reformu bankarskog sektora i snažan priliv stranih direktnih investicija, što je doprinijelo ubrzanom ekonomskom razvoju zemlje", izjavila je Radović.</p>
<p>Na panelu su guverneri centralnih banaka Eurosistema i zemalja u procesu pridruživanja razmijenili iskustva o uticaju eura na ekonomski rast svojih zemalja i diskutovali o povezivanju CESEE regiona i eurozone, naročito u kontekstu monetarne politike ECB-a. Radović je naglasila da je Crna Gora, kao visoko eurizovana zemlja, snažno povezana sa ekonomskim tokovima eurozone, što doprinosi stabilnosti, ali takođe nameće izazove u pogledu usklađivanja sa evropskim standardima.</p>
<p>Konferencija je zaključena pozivom na intenziviranje dijaloga i saradnje među zemljama CESEE regiona, kako bi se osigurali održivi modeli ekonomske integracije i dugoročna stabilnost ovog dijela Evrope.</p>

Guvernerka CBCG: Euro je strateški ispravan potez za Crnu Goru

<p>Sjednica savjeta za odbranu i bezbjednost biće nastavljena u sedmici koja počinje 9. decembra, saopštio je predsjednik države <b>Jakov Milatović, </b>dodajući da je to dogovor sva tri kabineta.</p>
<p>Milatović je 5. novembra kazao da će sjednica Savjeta biti nastavljena 18. ili 19. novembra&nbsp;</p>
<p>- Sjednica je trebalo da bude održana ove sedmice, ali predsjednik Skupštine Andrija Mandić je van zemlje, i predsjednik Vlade Milojko Spajić narednih dana trebalo bi da bude van zemlje. Mislim da ćemo nastaviti razgovor, ja sam i na prošloj sjednici pozvao da se spusti lopta i da se odgovorno ponašamo u odnosu na ono što je nadležnost Vojske Crne Gore. Moramo spustiti loptu i odgovornije razgovarati. Moramo da se okupimo oko onoga što nam je zajednički cilj, a to je nacionalna bezbjednost Crne Gore - rekao je Milatović.</p>
<p>Govoreći o formiranju vlasti u Glavnom gradu, Milatović je kazao da nije mnogo pratio situaciju ali da će naredne sedmice biti zakazana sjednica lokalnog parlamenta, te očekuje da se sjedne i razgovara.</p>
<p>- Taj razgovor trebalo bi da bude zasnovan na određenim programskim načelima i principima, kako bi građani osjetili unapređenje kvaliteta njihove svakodnevice. Svjedoci smo da građani nisu zadovoljni tempom razvoja Glavnog grada i to mora da se promijeni. Partijski interesi moraju da se stave po strani - dodao je Milatović.</p>
<p>Milatović je komentarisao i hapšenje Alije Balijagića, te poručio da nije dobro da je skoro mjesec bila bezuspješna potraga.</p>
<p>- Mislim da smo juče primili jednu dobru informaciju, mislim da su stanovnici sjevera odahnuli, ali u narednom periodu građani Crne Gore, uključujući i mene, očekujemo puno više od bezbjednosnog sektora. Mnogo manje PR-a, a mnogo više rada, posvećenosti i ulaganja u bezbjednosni sektor. Ne možemo da očekujemo ni od ljudi koji rade tamo da bez određenih budžetskih ulaganja i izdataka i u dijelu infrastrukture i opreme, dobijemo konkretne rezultate - poručio je on.</p>

Milatović: Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost u sedmici koja počinje 9. decembra

<p>Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore organizuju Komemorativnu sjednicu povodom smrti akademika Vojislava Voja Stanića.</p>
<p>Na komemoraciji će, kako je saopšteno iz CANU, govoriti: akademik Ljubiša Stanković, predsjednik CANU, dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija u Vladi Crne Gore, i akademik Žarko Mirković, potpredsjednik CANU. &nbsp;</p>
<p>Komemorativna sjednica će se održati u ponedjeljak, 25. novembra 2024. godine, u 10.00 časova, u &nbsp;Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, Ul. Rista Stijovića 5, Podgorica.</p>

U ponedjeljak komemorativna sjednica povodom smrti Voja Stanića

<p>Ministarstvo pravde Crne Gore je danas, 22.11.2024. godine Ministarstvu pravde Republike Srbije uputilo elektronskim putem zahtjev za izručenje okrivljenog Alije Balijagića, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, saopšteno je iz Ministarstva pravde.</p>
<p>- Izručenje imenovanog se traži radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navedeno je u saopštenju.</p>

Crna Gora tražila izručenje Balijagića

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: podrska