<p>Građani ogorčeni, mjesecima čekaju na specijalističke preglede. Da problem bude veći, otvorenih termina kod ljekara za određene ambulantna preglede uopšte nema.</p> <p>Ministarstvo zdravlja priznaje - suočavamo se sa složenim problemom koji je posljedica višedecenijskog zapuštanja i rastućih potreba pacijenata. Ipak, dio krivice svaljuju na pacijente, tvrdeći da se pola njih ne pojavi za zakazani pregled.</p> <p>Liste čekanja na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure i dalje predstavljaju „jedan od ključnih izazova sa kojima se suočava naš zdravstveni sistem“, saopštilo je Ministarstvo zdravlja za Portal ETV.</p> <p>- Ovo je složen problem koji je rezultat više faktora, a koji, između ostalog, podrazumijeva i višedecenijski zapušteno kadrovsko planiranje, ograničene tehničke kapacitete te rastuće potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama - navode u izjavi za Portal ETV.</p> <p>Iz Ministarstva kojim rukovodi <b>Vojislav Šimun</b> napominju da su svjesni posljedica koje ovo stanje ima na građane.</p> <p>- Znamo da ovakvo stanje utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, i zato intenzivno radimo na unapređenju organizacije rada i racionalnijem korišćenju resursa kako bismo skratili vrijeme čekanja i poboljšali uslugu - poručuju oni.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606220628_b517a6d704da14aab7605bdd4edd58f67b46bf0fa9b5d39b3791d52af2ddd78d" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="šimun"> </figure>  <p>U okviru reformskih mjera, tokom prošle i početkom ove godine pokrenut je pilot projekat u KCCG-u koji omogućava zakazivanje pregleda unaprijed – tri mjeseca za prve, a šest za kontrolne preglede. Kako navode, cilj je „uvođenje više transparentnosti i davanje prioriteta novoidentifikovanim pacijentima“. U planu je proširenje ovog modela i na druge ustanove.</p> <p>Međutim, istovremeno, kako tvrde, se suočavaju s ozbiljnim problemom neodazivanja zakazanim terminima.</p> <p>- Analiza je pokazala da se oko 50 odsto pacijenata ne pojavi na zakazani termin - navode iz Ministarstva.</p> <p>Zbog toga je uveden SMS servis za jednostavno otkazivanje termina, kao i niz organizacionih mjera.</p> <p>- Uveli smo vikend ambulante, rad u popodnevnim časovima i prekovremeni angažman specijalista - poručuju iz MZ.</p> <p>Prema podacima Ministarstva, ove mjere omogućile su dodatnih 200 do 250 termina mjesečno za endokrinologiju, 150 za reumatologiju i oko 700 za druge oblasti.</p> <p>Jedan od prioriteta je i povećanje broja ljekara. „Pažljivo i plansko kadrovsko planiranje u oblastima koje su najopterećenije je prioritetna aktivnost. Samo za 2025. godinu odobreno je 221 specijalizacija i 29 užih specijalizacija, od čega za KCCG 42 specijalizacije i 10 užih“, navode iz Ministarstva.</p> <p>U pripremi je i reforma primarnog nivoa zdravstvene zaštite.</p> <p>- Planiramo davanje većih ovlašćenja izabranim ljekarima i smanjenje administrativnih opterećenja, kako bi se ljekari porodične medicine konkretnije bavili pacijentom i njegovim potrebama“, navode oni. Time bi se smanjio broj nepotrebnih upućivanja na sekundarni i tercijarni nivo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241226121240_047efe9ff26326b61a4d33c3cdbc6534a2374d8ae28c6cd4f3e58f0144b248b8" data-rendition-name="original" width="972" height="586" loading="lazy" alt="Ministarstvo zdravlja"> </figure>  <p>Digitalizacija zdravstvenog sistema, koju Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, još je jedan element u borbi protiv predugih lista čekanja.</p> <p>Kao znak da se sistem ipak pomjera naprijed, iz Ministarstva ističu podatke o značajnom povećanju broja operacija u KCCG-u.</p> <p>- U 2018. godini obavljeno je 13.465 operacija, dok je 2023. taj broj iznosio 23.786 – što je porast od 76,7%. U 2024. godini broj operacija dostigao je 24.033 -navode.</p> <p>Na kraju poručuju da se problemi više ne zanemaruju.</p> <p>- Sistem se razvija i prilagođava potrebama pacijenta kroz veću transparentnost i dostupnost, u skladu sa jasno izraženom voljom rukovodstva i menadžmenta da reaguje na izazove odmah - poručuju iz MZ.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Građani ogorčeni: Mjesecima čekaju na specijalističke preglede

<p>Pacijenti se žale da na termin kod ljekara čekaju po nekoliko mjeseci, a nekada, kako kažu za Portal ETV i duže od pola godine.</p>
<p>Tragom ove informacije, Portal ETV je tražio informaciju od Kliničkog centra. Prema podacima koje je juče dostavio KC, na pregled kod ljekara čekaćete i do pola godine, nekada i duže, dok, prema podacima koje je Portal ETV dobio iz Kliničkog centra, u pojedinim ambulantama nema slobodnih termina. Najkraće vrijeme čekanja u ambulantama za koje je Portal ETV tražio podatke, je četiri dana.</p>
<p>Portal ETV objavljuje liste čekanja:</p>
<p>1. KARDIOLOGIJA</p>
<p>• Ultrazvuk srca (TE UZV) – 106 dana;</p>
<p>• Holter krvnog pritiska – 56 dana;</p>
<p>• Ergometrija – 94 dana;</p>
<p>• Pregled kardiologa (ambulanta za bolesti srca) – trenutno nema slobodnih termina.</p>
<p>2. ENDOKRINOLOGIJA</p>
<p>• Endokrinološka ambulanta – najduže čekanje 183 dana;</p>
<p>3. REUMATOLOGIJA</p>
<p>• Reumatološka ambulanta – najduže čekanje 182 dana.</p>
<p>4. GASTROENTEROLOGIJA</p>
<p>• Pregled gastroenterologa – do 182 dana;</p>
<p>• Gastroskopija – do 170 dana;</p>
<p>• Kolonoskopija – do 182 dana.</p>
<p>5. NEUROLOGIJA</p>
<p>• Pregled neurologa – nema slobodnih termina;</p>
<p>• EEG ambulanta – 4 dana;</p>
<p>• EMNG ambulanta – nema slobodnih termina.</p>
<p>6. OFTALMOLOGIJA</p>
<p>• Opšte oftalmološke ambulante – nema slobodnih termina;</p>
<p>• Interventna oftalmološka ambulanta – najkraći slobodni termin 04.06.2025.</p>
<p>7. VASKULARNA HIRURGIJA</p>
<p>• Vaskularna ambulanta 1 i 2 – trenutno nema slobodnih termina.</p>
<p>8. NEUROHIRURGIJA</p>
<p>• Neurohirurška ambulanta – najduže čekanje 70 dana.</p>
<p>9. MR I CT DIJAGNOSTIKA – ODRASLI</p>
<p>• CT NEURO 1 – 116 dana;</p>
<p>• CT BODY 1 i 2 – 106 dana;</p>
<p>• MR termini (preko konzilijuma) – 155 dana.</p>
<p>10. MR I CT DIJAGNOSTIKA – DJECA</p>
<p>• MR NEURO djece – 30.12.2025.;</p>
<p>• MR MKS djece – 30.12.2025.;</p>
<p>11. PEDIJATRIJSKE AMBULANTE</p>
<p>• Alergolog – dječija alergološko-imunološka ambulanta – trenutno nema slobodnih termina;</p>
<p>• Pulmolog – dječija pulmološka ambulanta – do 90 dana;</p>
<p>• Neurolog – dječija neurološka ambulanta – do 97 dana;</p>
<p>• Gastroenterolog – dječija gastroenterološka ambulanta – do 106 dana.</p>
<p>U Kliničkom centru za Portal ETV kažu da za najopterećenije ambulante, kao što su one za koje je Portal ETV tražio informacije, krajem svakog mjeseca za naredni mjesec otvaraju dopunske termine.</p>

1250x600

1084x550

Do ljekara se teško stiže, na termin se čeka i po pola godine, nekad i duže

<p>Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun </b>navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).</p>
<p>Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nermina Abdića</b> da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.</p>
<p>Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.</p>
<p>- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.</p>
<p>Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.</p>
<p>Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.</p>
<p>On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.</p>
<p>- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.</p>
<p>On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.</p>
<p>- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.</p>
<p>Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.</p>
<p>- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.</p>
<p>Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.</p>
<p>- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.</p>
<p>Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.</p>
<p>- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.</p>
<p>Poslanica Građanskog pokreta URA <b>Ana Novaković Đurović </b>pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.</p>
<p>Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.</p>
<p>Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.</p>
<p>- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.</p>
<p>On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.</p>
<p>- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.</p>
<p>On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.</p>
<p>Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad <b>Miloša Pižurice</b> o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.</p>
<p>- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.</p>
<p>On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.</p>
<p>Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.</p>

Portal ETV

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

<p>U Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore pušten je u rad savremeni multislajsni skener (MCT) 4D za potrebe zračne terapije, a koji je vrijedan preko 420 hiljada eura.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, ključna novina koju donosi ovaj aparat je to što omogućava, u ovom trenutku, maksimalno precizno planiranje i mapiranje površina zahvaćenih tumorom koje treba zračiti u respiratorno pokretljivim organima, uz povećanu zaštitu okolnih zdravih organa.&nbsp;</p>
<p>To je saopšteno na sastanku direktora KCCG, dr <b>Aleksandra Radovića</b> i medicinskog direktora, dr <b>Đorđija Krnjevića</b> sa državnom sekretarkom Ministarstva zdravlja, dr <b>Milenom Cojić</b> i predstavnicom Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, <b>Marinom Milić</b>.</p>
<p>Uz novi multislajsni skener i postojeće aparate, onkološkim pacijentima omogućavamo nastavak liječenja savremenim tehnikama zračenja koje se trenutno sprovode u svijetu. Dodatno, u prvoj polovini 2025. godine očekujemo instalaciju i novog linearnog akceleratora koji je vrijedan blizu četiri miliona eura.</p>
<p>- Na taj način, Institut za onkologiju KCCG će zaokružiti uslugu liječenja svim onim što danas nudi savremena radijaciona terapija u svijetu, kako primarnih, tako i metastatskih tumora sa dugotrajnom kontrolom bolesti - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>U KCCG-u kažu da na Institutu za onkologiju ne postoje liste čekanja za sprovođenje radioterapije, da vrijeme od indikovanja primjene do sprovođenja zračenja je jedno od najkraćih u Evropi i iznosi od 10 do 14 dana, a u slučaju hitnih indikacija i kraće.&nbsp;</p>
<p>- S obzirom na ovo, slobodno možemo reći da se onkološki pacijenti u Crnoj Gori liječe radijacionom terapijom na izuzetno visokom nivou, koji je sličan onom u velikim zapadnoevropskim onkološkim centrima - ističu u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori.</p>
<p>Dodaju da Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Menadžment KCCG prepoznaju delikatnost trenutka kog karakteriše značajno povećanje pacijenata oboljelih od maligniteta u Crnoj Gori, što, kako kažu, predstavlja globalni trend, i čini napore da i u budućnosti nastavi izuzetnu saradnju sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, koja podstiče saradnju i interesovanje američkih kompanija za učešće u nabavci savremene opreme za dijagnostikovanje i liječenje onkoloških bolesnika, kao i neophodnu edukaciju medicinskog kadra iz oblasti onkologije.&nbsp;</p>
<p>- Zahvalni smo na tome što SAD pruža kontinuiranu podršku unaprjeđenju i razvoju našeg zdravstvenog sistema. Nastavak osavremenjivanja medicinske opreme za liječenje onkoloških bolesnika i edukacija medicinskog kadra omogućiće nam da ostanemo lideri u ovoj oblasti, ne samo regionalno nego i šire - poručuju iz KCCG-a.</p>

U Institutu za onkologiju pušten u rad skener vrijedan 420.000 eura; KCCG: Nema listi čekanja

<p>Ministar zdravlja Vojislav Šimun najavio je rješavanje liste čekanja za koronarografiju i elektrofiziologiju, što će se riješiti otvaranjem nove angio sale u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici.<br/>
"Ono što bih morao naglasiti jeste da problem lista čekanja na koronarografiju smo praktično riješili. Otvorili smo angio salu u Beranama, a otvaramo i angio salu sjutra koju je obezbijedio novi menadžment KCCG koja će se fokusirati na efektrofiziološke procedure - na ugradnju pejsmejkera, defibrilatora, intervencije poput ablacije isl. i očekujem da ćemo i u tom domenu liste čekanja riješiti za nekih pola godine", istakao je Šimun.&nbsp;</p>
<p>Gostujući u Jutarnjem programu TVCG Šimun je kazao da su liste čekanja su kompleksan problem, pa je resor krenuo sa novim pilot projektom zakazivanja.</p>
<p>"U toku je novi modalitet zakazivanja od septembra. Registrovali smo dva problema, a prvi je neredovno puštanje. Pacijent je znao da dolazi nekoliko po nekoliko puta kod izabranog ljekara i da ne dobije termin. Drugi problem je prioretizacija", ukazao je on.</p>
<p>Šimun najavljuje da su obezbijedili veći broj termina, a sređuju se i dopunske ambulante.</p>
<p>"Očekujem presjek stanja u oktobru, pa očekujem rješavanje problema za pola godine", rekao je on.&nbsp;</p>
<p>Prema riječima Šimuna, prethodnih godina u Crnoj Gori se dešavao egzodus kadra - preko 100 ljekara napustio je crnogorski zdravstveni sistem.</p>
<p>"Svaki zdravstveni sistem kuburi sa nedostatkom ljekara. Mi trenutno radimo na registrima. Prikupljamo podatke i potrebno nam je adekvatno softversko rješenje koji će održavati registre kadrova", naveo je on.&nbsp;</p>
<p>Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, u Crnoj Gori trenutno radi 1990 ljekara u javnom zdravstvenom sistemu.</p>
<p>"Manje je ljekara na sjeveru i na jugu. Nedostaje ginekologa i pedijatara. Mi preduzimamo sve mjere da ljekare zadržimo u sistemu, a sad je sigurno manje kadra koji odlaze iz sistema", uvjerava Šimun.&nbsp;</p>
<p>Na godišnjem nivou, navodi ministar, ukupno je 90 ljekara koji dolaze sa strane, od čega je bar trećina iz Srbije.</p>
<p>"Mi kao resor prvo treba da popravimo uslove rada. Radimo novu infrastukturu. Završili smo tender za izgradnju bolnice u Pljevljima. Bitno je da se ljekarima i medininskom kadru riješi stambeno pitanje i naravno, tu je i edukacija kadra", ukazao je Šimun.&nbsp;</p>
<p>Govoreći o bolnici u Meljinama, Šimun je poručio da će u tom zdravstvenom objektu osnažiti kadar.&nbsp;</p>
<p>- Par ljekara je dovedeno iz Srbije uz sve procedure. Napravili smo posebnu sistematizaciju za tu bolnicu, imamo odgovorne sestre i načelnika - rekao je Šimun.</p>
<p>Najavio je da se rade studije izvodljivosti za novu bolnicu u Meljinama.</p>
<p>- Vidio sam tu parcelu, imamo kadra, a zbog kompleksnosti ovih imovinsko-pravnih odnosa najbolje bi bilo da se napravi nova bolnica -zaključio je Šimun.&nbsp;</p>

Šimun: Za pola godine nove angio sale u KCCG

<p>Književnik <b>Milutin Mićović</b>, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, nagrađen „Miroslavljevim jevanđeljem“ za djelo u kojem negira sve što Crnu Goru čini državom, a koji je zajedno s bratom <b>mitropolitom Joanikijem</b> predviđao i „ukrajinski scenario“, sada je na korak od državne penzije – koju isplaćuje upravo ta ista država.</p>
<p>Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, koji dobitnicima garantuje doživotnu penziju od jedne do dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, utvrdila je da Mićović ispunjava sve uslove za ovaj prestižni status, prije svega jer, kao ključni uslov, posjeduje jednu državnu nagradu – „Miroslavljevo jevanđelje“, ali i četiri druge relevantne domaće ili međunarodne nagrade.</p>
<h3>KOMISIJA</h3>
<p>Na prvoj sjednici, kako saznaje Pobjeda, bilo je dosta nedoumica oko njegove prijave jer je u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i „nekih ugovora“ koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače. Već na drugoj sjednici Mićović je, kako saznaje Pobjeda, poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove.</p>
<p>O kandidaturi su odlučivali<b> Aleksandar Čilikov</b>, <b>Branko Baletić</b>,<b> Isidora Damjanović</b>, <b>Novica Đurić</b>, <b>Radmila Vojvodić</b>, <b>Marko Eraković</b>, <b>Tatjana Krkeljić</b> i <b>Dalibor Elezović</b>. Izvor Pobjede objasnio je da su, što se tiče Mićovićeve kandidature, uzdržani bili Vojvodić, Baletić i Eraković.</p>
<p>Mićoviću se na listi pridružio i Dragan Koprivica, koji status „istaknuti kulturni stvaralac“ dobija po automatizmu jer je dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo. Takođe, potvrđeni kandidati za nacionalnu penziju, u oblasti književnosti, su i Novica Đurić i <b>Andrija Radulović</b>. Đurić, koji je istovremeno i član komisije za dodjelu ovog statusa, kako bi izbjegao konflikt interesa izašao je iz sale kada se diskutovalo o njegovoj kandidaturi, tvrde izvori Pobjede.</p>
<p>Iz oblasti muzike, kandidati su: <b>Roman Simović, Darko Nikčević, Srđan Bulatović i Senad Gačević. Iz likovne umjetnosti potvrđena je kandidatura: Dimitrija Popovića, Branislava Bana Sekulića, Jelene Tomašević, Naoda Zorića i Toma Pavićevića</b>, dok su za oblast kulturne baštine kandidati za status istaknuti kulturni stvaralac<b> Šerbo Rastoder </b>i<b> Radovan Radonjić</b>.</p>
<p>Nakon liste koju je sačinila komisija, na potezu je Ministarstvo kulture koje u roku od 15 dana, shodno raspoloživim sredstvima u budžetu, treba Vladi da dostavi prijedlog o dodjeljivanju statusa „istaknuti kulturni stvaralac“. Komisija, kako saznaje Pobjeda, nije zasijedala pet godina, a u međuvremenu je preminulo skoro 15 ranijih nosilaca nacionalne penzije po osnovu ovog statusa, pa je vrlo vjerovatno da svi potvrđeni kandidati mogu dobiti nacionalnu penziju.</p>
<h3>NEDOSTOJAN ODNOS</h3>
<p>Član 52 Zakona o kulturi ističe da se umjetniku ili stručnjaku u kulturi, čija su djela ili stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore, može dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralac. U uredbi o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u članu 3 se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“.</p>
<p>U zemlji gdje je Bećir Vuković mogao dobiti Trinaestojulsku nagradu, a Milutin Mićović sada doživotnu penziju, član 3 uredbe – koji zabranjuje takva priznanja onima što se „nedostojno odnose prema državi“ – funkcioniše kao ukrasna rečenica, taman kao grb na zidu institucije koja više ne zna što predstavlja. I dok se preminuli kulturni poslenici lagano brišu sa spiskova, na njihova mjesta ulaze ne samo oni koji su gradili kulturu Crne Gore, već i oni koji su je, godinama unazad, prepravljali, relativizovali i pokušavali preimenovati.</p>
<p>Na kraju, možda je najpoštenije da Ministarstvo kulture ne šalje formalni prijedlog Vladi – već telegram zahvalnosti: što je status „istaknutog kulturnog stvaraoca“ od duhovne i profesionalne titule pretvoren u politički dekor za one koji Crnu Goru vide kao privremenu istorijsku grešku, jer kad se kultura nagrađuje na osnovu negacije, jasno je – država ne dijeli penzije, nego kapitulira.</p>

I Mićović na domaku nacionalne penzije

<p><b>Miroslav Vuković</b> oglašen je krivim pred Osnovnim sudom na Cetinju i osuđen na kaznu od četiri mjeseca zatvora, saopštila je sutkinja<b> Tanja Vidić</b>, gdje se postupak protiv njega vodio tri godine – javlja Radio Cetinje.</p>
<p>Vuković je bio optužen da je 5. septembra 2021. godine, upravljajući bagerom kompanije „Car invest“, tokom razbijanja barikade koju su građani postavili na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila.</p>
<p>U obrazloženju presude, sutkinja Vidić je navela da je ”u konkretnom utvrđeno da se radilo o samovoljnom uklanjanju tuđih vozila bagerom”.</p>
<p>lako je navodno postupao po naređenju pretpostavljenog odnosno vlasnika privrednog društva „Carinvest”, utvrđena je krivica okrivljenog. Naime, naređenje ne oslobađa krivice ako je očigledno nezakonito što je u konkretnom i utvrđeno jer zakonito naređenje može izdati samo državni organ svojim službama a ne nikako privrednom društvu i to usmenim putem. Nadalje, u radnjama okrivljenog se manifestuje direktni umišljaj koji u sebi apsorbuje i elemente predumišljaja budući da je okrivljeni noć prije znao da postoji mogućnost da će biti angažovan na “razbijanju demonstracija” i da mora pripremiti mašinu, odnosno bager, tako da se u konkretnom ne može govoriti o zabludi. Ovu kaznu sud je izrekao jer smatra da visina kazne odgovara svrsi kažnjavanja, te da će se u dovoljnoj mjeri uticati kako na učinioca krivičnnog djela tako i na buduće potencijalne učinioce krivičnog djela – da u buduće ne čine ista ili slična djela – saopštila je sutkinja Vidić.</p>
<p>Podsjetimo, okrivljeni bagerista Miroslav Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva – Cetinje. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.</p>
<p>Oštećene u ovom predmetu sud je uputio da imovinsko-pravni zahtjv mogu ostvariti u parničnom postupku.</p>

Zbog razbijanja barikade na Adžića krivini: Bagerista Vuković oglašen krivim

<p>Sinoć je, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, održan koncert izuzetnog ukrajinskog pijaniste Vadima Holodenka, pa je podgorička publika imala priliku da uživa u vrhunskoj interpretaciji jednog od najznačajnijih klasičnih pijanista današnjice – umjetnika prepoznatljivog po tehničkoj superiornosti, izražajnosti i stilskoj originalnosti, saopštili su organizatori.</p>
<p>&nbsp;- Holodenko je svojim nastupom potvrdio epitet „jednog od najstilskijih – ako ne i najekstravagantnijih – izvođača“, ostavivši snažan utisak na podgoričku publiku- navodi se u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;Koncert je dio programa manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.</p>

Ukrajinski pijanista Vadim Holodenko oduševio podgoričku publiku

<p>U Crnogorskoj kinoteci sinoć je svečano premijerno prikazan dokumentarni film „Bogatstvo u različitostima: Posebnosti manjinskih naroda“, u produkciji Mreže za evropske politike MASTER, a u okviru projekta koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Film donosi autentične priče i iskustva pripadnika različitih nacionalnih manjina u Crnoj Gori, predstavljajući bogatstvo njihovih kulturnih identiteta, običaja i zajedničkih vrijednosti koje čine važan dio društvenog mozaika zemlje.</p>
<p>Premijeri su prisustvovali predstavnici državnih institucija, međunarodnih organizacija, civilnog sektora, medija, kao i brojni građani, među kojima posebno mladi, kojima su i upućene ključne poruke filma.</p>
<p>U filmu govore istaknuti predstavnici manjinskih zajednica i javnog života, među kojima su: Fatmir Gjeka, ministar ljudskih i manjinskih prava; Mirsad Nurković i Nikola Camaj, potpredsjednici Skupštine Crne Gore; Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore; Mensur Šaljaj, predsjednik Romskog savjeta; Emina Skenderović iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava; Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative; kao i mladi aktivisti Adnan Metanović, Amin Smailović, Jasmina Beriša, Kristina Gojčaj i Kristina Janović.</p>
<p>Nakon projekcije, upriličen je koktel u holu kinoteke, tokom kojeg su gosti imali priliku da razgovaraju sa autorima i učesnicima filma.</p>
<p>Film je izazvao snažne emocije i pozitivne reakcije publike, a njegova ključna poruka bila je da različitosti ne predstavljaju prepreku, već vrijednost koju treba prepoznati, čuvati i razvijati.</p>
<p>Multikulturalnost Crne Gore, kako je istaknuto u filmu, nije samo istorijska činjenica, već i vodič ka inkluzivnijoj i pravednijoj budućnosti, zasnovanoj na dijalogu, razumijevanju i poštovanju različitosti.</p>
<p>Mreža za evropske politike MASTER najavila je da će i ubuduće nastaviti da kroz slične inicijative promoviše interkulturalnost, društvenu koheziju i aktivno građanstvo.</p>

Premijerno prikazan film „Bogatstvo u različitostima: Posebnosti manjinskih naroda“

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: liste-cekanja