Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).

Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.

Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.

- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.

Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.

Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.

On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.

Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.

- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.

On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.

- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.

Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.

- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.

Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.

- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.

Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.

- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.

Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.

Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.

Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.

- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.

On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.

- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.

On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.

Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.

Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.

- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.

On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.

Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.

Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.