Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, ministar dr Vojislav Šimun, uručio je ključeve sanitetskog i dostavnog vozila zaposlenima u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, čime je dodatno unaprijeđena mobilnost i operativna spremnost službe hitne pomoći.&nbsp;
Događaju su prisustvovali i direktor Zavoda prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Vuk Kadić.
Za nabavku sanitetskog vozila izdvojeno je, kak navode, 62.613,87 eura sa PDV-om, dok je za dostavno vozilo opredijeljeno 23.570,80 eura sa PDV-om.&nbsp;
- Sredstva je obezbijedio Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore čime se potvrđuje opredijeljenost države da kontinuirano ulaže u modernizaciju zdravstvenog sistema i unapređenje uslova rada medicinskog osoblja. Sanitetsko vozilo, opremljeno savremenom medicinskom opremom, poboljšaće transport pacijenata u hitnim situacijama, dok će dostavno vozilo olakšati logističku podršku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Prim. Mr sci. dr med. Vuk Niković poručio je da je proces usvajanja standarda savremene urgentne medicine je u Zavodu počeo 2021. godine.
- Osavremenjavanje voznog parka, savremeno opremljena vozila hitne medicinske pomoći su uslov za pružanje hitne medicinske pomoć u kojoj je vrijeme najvažniji faktor. Zavod će prvi put od osnivanja specijalni broj 124 snimati u svim jedinicama HMP i po prvi put će imati serversku salu u kojoj će se pored servera za snimanje broja 124 nalaziti server za Telelemedicinu, Indeks - Crnogorski protokol prijema kućnih posjeta i umrežice se svi aparati, ekg, monitori i defibrilatori na teritoriji države, a sredstva su obezbijeđena iz EU projekta IPA RACE 2 u iznosu od oko 700.000 eura. Posvećeno stvaranje uslova za rad medicinskih radnika je najvažniji dio agende rada i razvoja ove ustanove što je stavlja u red ustanova od bitnog značaja za zdravstveni sistem države Crne Gore. U ovom vrlo odgovornom procesu bez podrške Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje cjelokupni proces bi bio nemoguć jer je Zavod deceniju i više bio zapuštena zdravstvena ustanova - izjavio je Niković.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun kazao je da se kontinuiranim ulaganjima u Zavod za hitnu medicinsku pomoć na cijeloj teritoriji države potvrđuje posvećenost zdravstvenih vlasti, ali i menadžmenta da ovaj važan segment zdravstvene zaštite dostigne nivo savremenih usluga urgentne medicine.
- Zalaganjem i jasnom vizijom menadžmenta, kao i domaćinskim upravljanjem sredstvima, pacijenti mogu biti sigurni da će usluge u jedinicama hitne pomoći biti na najvišem nivou, a ljekari i medicinsko osoblje imati uslove za rad kakvi priliče ovoj profesiji. Oni koji su prvi na terenu u slučaju nesreća i hitnih zbrinjavanja ugroženih pacijenata moraju, prije svega, biti sigurni i obezbijeđeni neophodnim standardima sopstvene bezbjednosti da bi cijeli proces imao pozitivan i uspješan ishod - poručio je Šimun.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Vuk Kadić, rekao je da je za kupovinu novog sanitetskog vozila, dostavnog vozila i opreme za snimanje broja 124 na teritoriji cijele države, u svih 24 jedinice hitne pomoći, Fond opredijelio ukupno 136,420.38 eura iz budžeta za 2024. godinu.
- Fond za zdravstveno osiguranje nastaviće da pruža podršku zdravstvenim ustanovama širom zemlje, kako bi se građanima obezbijedila najbolja moguća zdravstvena usluga, a zaposlenima bolji uslovi za rad. To su ključni prioriteti naše institucije i tome će ostati posvećeni i u narednom periodu - zaključio je Kadić.
Ministar zdravlja i direktori, dodaju, obišli su i radove na serverskoj sali, gdje je u toku instalacija sistema za snimanje svih poziva ka broju 124 na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
- Po prvi put od osnivanja Zavoda, biće ispunjena zakonska obaveza snimanja poziva ka hitnoj pomoći, a podaci će se čuvati u sigurnoj bazi. Za nabavku opreme za snimanje razgovora izdvojeno je 49.849,58 eura, koje je obezbijedio Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nova vozila i savremenija tehnoligija za efikasniju hitnu i medicinsku pomoć

Da Vlada Crne Gore ne brine dovoljno o bezbjednosti djece pokazuje i činjenica da je od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, kojim se strože kažnjavaju pedofili, prošlo više od tri godine, ali da je u međuvremenu malo što učinjeno, piše Pobjeda.
Zasad je sve ostalo samo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo… Definisano je i da takve osobe prođu odgovarajuće psihoterapeutske tretmane, ali ne i koje ustanove to treba da rade i kome i kako oni moraju da se javljaju.
Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je ovo gorući problem.
<h2>Bez odgovora</h2>
Već tri godine od izmjene KZ ta ministarstva nijesu učinila ništa iz svog domena obaveza, a trenutna situacija je takva da ne odgovaraju ni Ministarstvu pravde, ali ni na novinarska pitanja.
Pobjeda je početkom prošle sedmice uputila pitanja MUP-u i Ministarstvu zdravlja da li rade na tim podzakonskim aktima, te kada se očekuje da mogu biti završena. Odgovori nijesu stigli.
Odgovorili su iz Ministarstva pravde, da su u kontinuiranoj komunikaciji s nadležnim institucijama po ovom, ali i drugim pitanjima.
- Nakon što smo prethodno tražili informacije pisanim putem, dodatno smo ih zatražili i usmeno, pri čemu smo dobili uvjeravanja da će relevantni podzakonski akti biti doneseni tokom 2025. godine. Za precizne i ažurirane informacije preporučujemo da se direktno obratite nadležnim ministarstvima – kazali su Pobjedi iz tog ministarstva.
Precizne i ažurirane informacije nijesmo dobili.
<h2>Tražiće se odgovornost&nbsp;</h2>
Izvršna direktorica NVO Roditelji Kristina Mihailović, Pobjedi je kazala da, ukoliko budemo i dalje išli ovakvim tempom, nećemo skoro stići ni do minimuma zaštite djece.
- Vrlo interesantno je i da Ministarstvo pravde zvanično saopštava da im niko ništa ne odgovara nego da ih ignorišu duže vrijeme, tako da ne možemo očekivati da će ti resori postupati po prijedlozima drugih strana, kada unutar vlade ministarstva ne komuniciraju – kaže Mihailović.
Ona je najavila da će taj problem istaći na prvoj narednoj sjednici Savjeta za prava djeteta, u čijem su sastavu gotovo sva ministarstva, kako bi se potencirala odgovornost MUP-a i Ministarstva zdravlja i vidjelo što su uradili po tom pitanju i zašto neće da pripreme ta podzakonska akta da bi zakon počeo da se primjenjuje kako treba.
<h2>Zaduženja resora</h2>
Ministarstvo unutrašnjih poslova bi trebalo da uradi podzakonska akta koja se odnose na nadzor počinilaca.
Zakonom je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.
Ministarstvo zdravlja je trebalo da uradi svoj dio posla koji se tiče odrednice iz KZ - obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.
Nakon donošenja tih podzakonskih akata, pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, i neće se prebacivati na njihovu ličnu odgovornost i želju za tim, koju, prema podacima Klinike za psihijatriju očigledno i nemaju.
Pobjedi je iz Klinike za psihijatriju rečeno da nemaju podatak da su psihoterapeuti, psiholozi ili psihijatri ikada radili sa počiniocima ovakvih djela.
Ostalo je na onome što je uradilo Ministarstvo pravde, nakon insistiranja tadašnjeg ministra Andreja Milovića, a onda i urgencija Bojana Božovića koji ga je zamijenio na toj funkciji – formiran je Registar u kome sada ima 103 imena. Na dan kada je pokrenut bilo je 98.
Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih na štetu maloljetnika, poznatiji kao Registar pedofila, oformljen je 13. avgusta prošle godine i u njemu se nalaze 103 imena. I sam Registar je uspostavljen sa velikim zakašnjenjem od 15 godina, kada se država obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.
<h2>Djeca nijesu prioritet</h2>
Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji je na pitanje Pobjede da prokomentariše ćutnju resornog ministarstva koji bi trebalo da sprovodi nadzor, kazala da je očigledno da MUP ne procjenjuje da je to važno.
Ona je podsjetila da je zakon usvojen u decembru 2021. godine, da je njegova primjena počela 8. januara 2022, te da je sada već 2025. godina i da oni od tada ne uspijevaju da definišu podzakonski akt koji treba da usaglase sa Ministarstvom pravde.
- Ministarstvo pravde je više puta saopštavalo da im je upućivalo zahtjeve, da su dali obećanje da će to odraditi, ali to ne rade jer oni imaju druge prioritete – kaže Mihailović.
Ističe da je po hiljaditi put potvrđeno i dokazano da ih taj dio priče ne interesuje i da se ne trude da na makar srednji nivo dovedu zaštitu djece od počinilaca tih krivičnih djela.
- Ono što smo shvatili prije nekih dvadesetak dana na osnovu informacija iz Ministarstva pravde jeste da su izmijenjene i dodatno urađene izmjene Zakona o krivičnom postupku. Radi se o tome da sada sudovi mogu da narede da se počinioci ne mogu kretati na mjestima gdje djeca borave, što je i sada u KZ. To je izmjena koja je uvedena, ali se regulisanje nadzora i dalje čeka – kazala je Mihailović.
Ona je, kada je o ćutanju Ministarstva zdravlja riječ, kazala da se čekaju i te odrednice, ali da je udruženju koje predstavlja bilo prioritetno da se odredi nadzor i kontrola pedofila kako bi se znalo kuda se kreću, gdje žive i da postoji određena vrsta pritiska da se redovno javljaju policiji.
- Ali naravno da je važno da postoje sistemi rada sa njima, liječenja ili tretmana, koji bi mogli da smanje na minimum buduća dešavanja – kazala je Mihailović.
<h2>Ko kontroliše klubove ili igraonice?</h2>
Još jedan problem koji pokazuje da institucije sistema ne funkcionišu jeste i činjenica da se ne zna o kontroliše ustanove, javne i privatne koje se bave vaspitanjem ili obrazovanjem djece.
Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da su svi državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Tražile su samo pojedine škole, ali nijedan upit nije došao iz sportskih klubova, igraonica, školica...
Ovo potvrđuje i mišljenje ombudsmana koji je upozorio da nad radom organizacija koje se bave pružanjem različitih vrsta usluga djeci (igraonice, dnevni boravci i sl.), nije regulisan, nije uopšte definisan ili nije jasno definisan.
Ni slučaj koji je prošle godine uznemirio Crnu Goru, kada je otkriveno da je I. K. koji je radio sa djecom u KK „Kotor“ uhapšen i osumnjičen za više krivičnih djela nad tri djeteta i to silovanje, obljuba nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju – očigledno nije alarmirao sve one koji se bave ili rade sa djecom.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je upozoreno da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane. Data je preporuka Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise, kako bi se jasno definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja.
O slučaju u KK „Kotor“ Ministarstvo sporta i mladih nije bilo ni upoznato, do trenutka kada je ombudsman tražio izjašnjenje.
<h2>Registar da bude javan</h2>
Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u Bosni i Hercegovini, koja ga je dobila krajem prošle godine. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji, gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.
Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva pravde je nakon što je formiran, odgovoreno da su otvoreni za razmatranje.
- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu – kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pravde.
Da Registar pedofila bude javan, tražili su iz Udruženja Roditelji, ali i predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
- Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu – u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca. Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne - kazao je Šćekić u avgustu.
Zasad, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.
Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.
Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.
Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena; podatke o pravnim posljedicama osude.
<h2>Što bi se spriječilo?</h2>
Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.
Da je Registar pedofila uspostavljen prije 15 godina, kada je i trebalo, ne bi se dogodila situacija da već osuđivani napasnik ponovo počini djelo, i nakon toga pobjegne.
Već više od mjesec dana policija bezuspješno traga za A. K. koji je silovao svoju maloljetnu kćerku, a 2013. godine je osuđen za silovanja trinaestogodišnje djevojčice, inače njegove rođake, i tada je osuđen na pet godina zatvora. On je i prošle godine bio optužen za silovanje, ali je na sudu nedostajalo dokaza, i da se na vrijeme postupalo kako treba, ovo krivično djelo se ne bi desilo.
Da su sudije ili tužilaštva imali uvid u registar, opreznije bi postupali u ovim slučajevima, a nedostatak dokaza bi se vjerovatno mogao dosljednije provjeriti. Njegov dosje nije smio da bude zanemaren i to što je uspio da još jednom izmakne policiji svjedoči o tome da je bezbjednosni sektor narušen.
I Mihailovć je ranije Pobjedi kazala da postoje problemi u pravosuđu, i podsjetila na slučaj osuđenika koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i seksualno uznemiravao djevojčicu od 10 godina i koji je nakon izlaska iz zatvora pokušavao da ponovi slična djela sa čime je javnost bila upoznata.
- Međutim, desilo se to da kada su ga priveli, sud i tužilaštvo su ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da je to zato što ti organi nijesu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za ovo krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti – kazala je Mihailović nakon što je Registar stavljen u funkciju.

Šaranović i Šimun opstruiraju nadzor i liječenje pedofila

Ministar zdravlja Vojislav Šimun primio je u posjetu delagaciju Ministarstva zdravlja i aktivnog starenja Malte, koju je predvodio ministar Džo Etien Abela, i tom prilikom istakao da će u narednom periodu biti konkretizovana saradnju između dvije države u nekim oblastima zdravstva. Najavio je i početak Twinning Light projekta između Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CinMeda) i Agencije za ljekove Malte, vrijednosti oko 250 hiljada eura, koji će, kako je pojasnio, doprinijeti jačanju administrativnih sposobnosti CinMeda i upodobljavanju sa EU standardima. Na sastanku koji je upriličio Šimun sa saradnicima, istaknuto je da dvije države dijele slične izazove, kada je funkcinisanje zdravstvenih sistema u pitanju i da će u tom smislu razmjena iskustava i ideja, kao i buduća saradnja biti od velikog značaja.&nbsp; - Pored konkretnog projekta, kojim praktično započinjemo intenzivnu saradnju između dvije države, tokom današnjeg susreta razgovarali smo i o strateškoj saradnji u pogledu javnozdravstvenih problema, prije svega gojaznosti u mlađoj populaciji, ali i drugih hroničnih nezaraznih bolesti. Mislim da tu možemo itekako podijeliti iskustvo i već imamo neke konkretne ideje za sprovođenje određenih zajedničkih pilot strategija - najavio je ministar Šimun. Kako je kazao, bilo je riječi i o procesu nabavke ljekova, s obzirom da su obje zemlje članice Alijanse za kritične ljekove i da se susrijeću sa zajedničkim izazovima u tom pogledu, pa se razgovaralo i o potencijalnoj budućoj saradnji u nabavci ljekova između manjih država u Evropi, koje se suočavaju sa istim poteškoćama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219150248_9d400bb743e879256f24d364ecbcfef885819742b63220e8a3637805bcad49ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219150248_9d400bb743e879256f24d364ecbcfef885819742b63220e8a3637805bcad49ae" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Sa današnjeg sastanka"> <figcaption>Etien Abela i Šimun(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  - Informisao sam ministra Abelu da je Crna Gora sada članica EU4Health sistema i naveo pozive koje smo dobili grantom, u prvom redu u dijelu mentalnog zdravlja, ali i registara za kancer, zatim digitalizaciju i telemedicinu. Smatram da pored ovih projekata u saradnji sa Maltom, kao članicom Evropske unije, koja ima isksustva upravo u vođenju pomenutih projekata, možemo da ostvarimo strateško partnerstvo za razradu ovih, ali i brojnih drugih budućih ideja pomenutog programa - naglasio je ministar Šimun, dodajući da je danas održan samo jedan od inicijalnih sastanaka, na kojem je otpočela saradnja, koja će, kako očekuje, biti vrlo plodonosna u narednom periodu. Izražavajući zadovoljstvo što je u prilici da posjeti Crnu Goru i razgovara sa crnogorskim kolegom, malteški ministar Abela ponovio je da je tokom današnjeg susreta razgovarano o brojnim temama, među kojima su hronične nezarazne bolesti, jer, kako je kazao i jedna i druga zemlja žele da se pozabave ovim pitanjima, posebno u oblasti gojaznost i mentalnog zdravlja. - Naše zemlje su relativno male i shvatamo da dijelimo iste izazove, zato ćemo da razmijenimo iskustva i ideje, kako bi jedni od drugih dobili povratne informacije. Siguran sam da će teme o kojima smo danas razgovarali dovesti do opipljivih benefita za stanovnike obje zemlje - poručio je ministar Abela.

Dogovorena konkretizovana saradnju sa Maltom u oblasti zdravstva, najavljen i Twinning Light projekat vrijedan 250.000 eura

Nakon nesrećnih događaja koji su zadesili Cetinje, zdravstveni sistem je je donio jednu konkretnu sadržajnu aktivnost, a koja se ticala nekoliko aspekata. Osim dobre koordinacije između zdravstvenih ustanova imali smo jedno adekvatno zbrinjavanje pacijenata i smanjenje bilansa broja žrtava, te nakon toga, brzo prepoznavanje potrebe za reakcijom i tretmanom posttraumatskih dešavanja, poručio je u svom obraćanju ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, na velikoj studentskoj tribini “Mentalno zdravlje i zdravstveni sistem Crne Gore – izazovi i perspektive '' koja je održana danas na Medicinskom fakultetu u Podgorici.&nbsp;
Kako je saopštio, SOS linija za mentalno zdravlje koja je formirana nakon tragedije na Cetinju primila je preko 400 poziva, od čega je bilo 200 direktnih intervencija. On je kazao da 60 odsto ljudi koji su koristili SOS liniju nikad prije toga nije tražilo psihološku pomoć, kao i da je većina korisnika bila starija od 40 godina.
- U saradnji sam Udruženjem psihologa Crne Gore, psihijatara Crne Gore i Kliničkog centra brzo smo podigli sistem, osnažili Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Cetinje, kako bi građanima Cetinja pružili adekvatnu podršku. Zatim smo otvorili Call centar na nacionalnom nivou i moram napomenuti, da svim ovim aktivnostima moramo obezbijediti kontinuitet. Ove posledice se prvo moraju sanirati, onda moramo raditi na unapređenju mentalnog zdravlja ne samo građana Cetinja nego cijele Crne Gore- kazao je minister Šimun.
Neki od razloga zbog kojeg su se građani javljali su anksioznost i depresija- kazao je ministar.
Jedan od prioriteta njegovog resora, kako je kazao, jeste i formiranje Centra za mentalno zdravlje u okviru Instituta za javno zdravlje (IJZ).
- Telemedicina može biti ohrabrujuća da pacijenti naprave prvi korak, u strategiji digitalizacije zdravstvenog sistema se visoko kotira medju prioritetima- kazao je Šimun.
Prema riječima specijalistkinje psihijatrije, Mirjane Varagić najveći izazov sa kojem se susreću psihijatri jeste diskriminacija i stigmatizacija ljudi sa mentalnim problemima.
- Ne treba se stidjeti mentalnih problema. Ne treba se obraćati ljekarima samo kod ozbiljnih traumatskih dešavanja, već kad primijetimo prve signale i nelagode- kazala je Varagić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore , Aleksandar Radović kazao je da je potrebno da se u medijskom prostoru zaustave laici koji govore o mentalnom zdravlju.
- Kad se desi dogadjaj poput onoga na Cetinju, tada se javi veliki broj senzacionalističkih natpisa, i mi to moramo da popravimo- kazao je Radović. On je kazao da je interesovanje za SOS liniju bilo veliko, kao i da su se gradjani na toj liniji raspitivali gdje u svom gradu mogu potražiti psihološku pomoć.
Radović je poručio da je plan da SOS linija raste i da bude trajno aktivna.

Šimun: SOS linija za mentalno zdravlje primila preko 400 poziva

Specijalna bolnica za plućne bolesti Brezovik, predstavlja zdravstvenu ustanovu koja radi po najvišim standardima savremene medicine i jedina ovog tipa u zemlji, ali i u regionu, bavi se kompletnom dijagnostikom i terapijom svih bolesti iz oblasti pulmologije. Ovo je saopšteno nakon radne posjete ministra zdravlja dr Vojislava &nbsp;Šimuna i državne sekretarke doc. dr Milene Cojić, ovoj zdravstvenoj ustanovi.
- Uz podršku Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, kao i zahvaljujući donacijama društveno odgovornih privrednih subjekata, u proteklom periodu uložena su značajna sredstva u rekonstrukciju objekata i osavremenjavanje opreme na svim odjeljenjima bolnice- navodi se u saopštenju.
Predstavljajući sistem rada i funkcionisanje ove visokostručne zdravstvene ustanove, direktor bolnice, dr Predrag Pejović, sa svojim kolegama, upoznao je ministra i državnu sekretarku sa postojećim kapacitetima, sadržajem i &nbsp;aktivnostima koje sprovode u cilju kvalitetnog pružanja zdravstvenih usluga, kazali su iz Ministarstva.
- Tokom obilaska paviljona, u sklopu kojih se nalaze Bronhološki kabinet, intenzivna jedinica, skener, Onkološko odjeljenje, kao i Kabinet za slip apneu, predočene su određene specifičnosti i novine u načinu liječenja pacijenata sa respiratornim tegobama- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tom prilikom je predstavljen i novi aparat, video bronhoskop, sa bronhoskopskim stubom, koji je, uz podršku Ministarstva zdravlja, obezbijeđen iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Vrijednost ovog savremenog medicinskog aparata iznosi 100.000 eura, a njegova upotreba će, kako je istaknuto, unaprijediti dijagnostičke i terapijske usluge, omogućavajući pacijentima kvalitetniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu.
Nakon obilaska paviljona organizovan je sastanak sa menadžmentom ustanove i načelnicima odjeljenja i ljekarima.
Ministar Šimun je istakao da je bolnica Brezovik, kroz dugu tradiciju, postala primjer profesionalnog i predanog rada i posvećenosti svakom bolesniku. To je, kako je kazao, zasluga, prije svega medicinskog osoblja, zahvaljujući čijem znanju i vještinama je ova zdravstvena ustanova danas prestižna i prepoznata u Crnoj Gori i šire, ali i stalnom ulaganju u obnavljanje i osavremenjavanje infrastrukture i medicinske opreme. Ministar je najavio da će u narednom &nbsp;periodu Ministarstvo zdravlja i Vlada dodatno podržati bolnicu Brezovik u pogledu budućih kapitalnih investicija.
Takođe, Šimun je, dodaju u saopštenju, posebno pohvalio angažman ljekara iz ove ustanove koji su veoma uspješni u liječenju malignih bolesti pluća, posebno imajući u vidu porast broja oboljelih i činjenicu da se svi pacijenti sa karcinomom pluća liječe u Brezoviku. U tom kontekstu, na sastanku je bilo riječi o uvođenju skrininga na kancer pluća, a takođe se razmatrala potreba nabavke nove medicinske opereme, kao jačanje medicinskog kadra, kroz edukacije i druge vidove stručnog usavršavanja.
&nbsp;Direktor bolnice, dr Pejović je naveo da su značajno unaprijeđeni kapaciteti uvođenjem najsavremenijeg video-bronhoskopskog sistema, koji predstavlja vrhunac moderne tehnologije u dijagnostici i liječenju bolesti disajnih puteva. Nabavka ove opreme, kako je kazao, značajno podiže standard zdravstvene zaštite, osiguravajući da pacijenti dobiju najbolju moguću njegu, uz korišćenje tehnologije koja je u rangu sa vodećim svjetskim medicinskim centrima.
On je upoznao ministra i sa budućim planovima i aktivnostima ove zdravstvene ustanove i naglasio kapitalni projekat, koji se sprovodi u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Direkcijom javnih radova, koji obuhvata adaptaciju terasa na svim paviljonima bolnice. Takođe, u narednom periodu, prema njegovim riječima, planira se obezbjeđivanje sredstava za nabavku EBUS aparata (Endobronhijalni ultrazvuk) i spiroergometra (spirometrijski ergometer), koji se koriste u savremenim metodama dijagnoze i liječenja respiratornih oboljenja- zaključuje se u saoštenju.

Šimun: Podržaćemo Brezovik u budućim kapitalnim investicijama, nabavci nove opreme i jačanju medicinskog kadra

Ministar zdravlja Vojislav Šimun potpisao je danas sa Stambenom zadrugom zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo“ Sporazum o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, na osnovu kojeg se Vlada Crne Gore obavezuje da obezbijedi iznos od 500.000 eura godišnje za period 2024 - 2026. godine.
U ime zadruge, koja se obavezuje da dodijeljena novčana sredstva namjenski troši isključivo za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, Sporazum je potpisao predsjednik dr Nebojša Brnović.
- Nastavak saradnje sa Stambenom zadrugom je od velikog značaja, a osnovni cilj je rješavanje stambenog pitanja za zaposlene u zdravstvu. Vlada i Ministarstvo zdravlja, uz obezbjeđivanje adekvatnih uslova, kroz tehničko-tehnološko opetremanje, infrastrukturna ulaganja i povećanje zarada, želi i da na ovaj način poboljša životni standard zdravstvenih radnika - poručio je ministar Šimun nakon potpisivanja Sporazuma.
Dr Brnović je izrazio zadovoljstvo što je potpisan trogodišnji sporazum sa Ministarstvom zdravlja i naglasio da Stambena zadruga Zdravstvo agilno i kvalitetno ispunjava sve obaveze, kako bi opredijeljenja sredstva trošila transparentno i namjenski.
U MZD su istakli da u cilju unapređenja stambene politike u zdravstvenom sistemu Crne Gore, u saradnji sa lokalnim samoupravama, u kontinuitetu rade na obezbjeđivanju parcela oslobođenih od plaćanja za komunalno opremanje zemljišta, a koje su urbanističkim planovima predviđene za izgradnju objekata za kolektivno stanovanje. U toku je, napominju, realizacija aktivnosti za gradnju stambenog objekta od 209 stanova u Podgorici, kao i za objekat sa 55 stambenih jedinica u Pljevljima, 20 do 25 stambenih jedinica u Beranama, objekta na Cetinju, dok se u Kotoru već izvode radovi na izgradnji objekta sa 57 stambenih jedinica.
- Pored toga, predložiće se sprovođenje još jednog konkursa za dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uslova stanovanja, kao i nastaviti učešće u aktivnostima sa izgradnjom stambenih objekata za opštine koje su u postupku izrade glavnog projekta, kao i one koje su u postupku dobijanja saglasnosti na idejno rješenje, glavni projekat i reviziju glavnog projekta - zaključili su u MZD.

Šimun: Milion i po eura za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu do 2026. godine

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je kapitalni budžet za 2025. godinu od preko 200 miliona eura za zdravstvo solidan i da su u planu veliki projelti koji će unaprijediti kvalitet zdravstvene usluge.
- Od 27 kapitalnih projekata u državi, sedam je iz domena zdravstva, što znači imamo oko 20 odsto zastupljenosti samo za zdravstveni segment - kazao je Šimun u emisiji “Budimo Budni, pitajte Vladu” na TVCG.
On je rekao da je glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra, koji će, prema njegovim riječima značajni podići kvalitet zdravstvene usluge. Vrijednost investicije je oko 200 miliona eura.
- Imaćemo renoviranje i adaptaciju jedinice za intenzivnu njegu KCCG-a, sa sve novom opremom, koja nije renovirana od osnivanja i to će košteti 1,6 miliona eura - kazao je Šimun.
Pored toga planirana je rekonstrukcija i opremanje tri operacione sale u OB Bijelo Polje sa milion eura.
Radiće i rekonstrukciju domova zdravlja Tivat, Rožaje, što će koštati oko pola miliona eura.
- Radi se i rekonstrukcija, odnosno adaptacija i oprmanje po UNICEF-ovim standardima porodilišta u Opštoj bolnici Bar, što iznosi oko 700 hiljada eura. Imamo preko 200 miliona eura kapitalnog budžeta samo za 2025. godinu za zdravstvo. Ne brojim aktuelne projekte kojih je oko dvadesetak i vrijednosti su oko 140 miliona eura, a takođe su veoma bitni - kazao je on.
Neki od njih su izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima, izgradnja novog doma zdravlja u Siti kvartu u Podgorici čiji početak radova se očekuje u drugoj polovini 2025. godine.
- PET/CT centar sa novom klinikom za hematologiju. Odlučili smo da ne renoviramo onkologiju, već rušimo tu zgradu i pravimo novu, vrijednost oko 15 miliona eura. Radovi će početi u prvoj polovini 2025, a 2026. godine očekujem PET/CT centar i skener za građane Crne Gore - kazao je Šimun.

Šimun: Kapitalni budžet solidan, glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra

Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) pouzdan je saradnik Ministarstva zdravlja u rješavanju svih izazova sa kojima se suočava zdravstveni sistem Crne Gore, poručio je resorni ministar Vojislav Šimun. 
 
On je to kazao na konferenciji „15 godina povjerenja u CInMED: Stručno, strateški, evropski”, koja je povodom 15 godina postojanja te institucije organizovana u Budvi. 
 
U saopštenju CInMED-a navodi se da je Šimun čestitao 15 godina od osnivanja jedne od, kako je kazao, najvažnijih institucija u zdravstvenom sistemu Crne Gore. 
 
- &nbsp;Posebno ističem posvećenost Instituta i podršku evropskoj perspektivi, kao i nezavisan i transparentan rad koji je čvrsto zasnovan na principima saradnje, odgovornosti i partnerstva - rekao je Šimun. 
 
Prema njegovim riječima, organizacionom transformacijom CInMED-a i uvođenjem modernih načina poslovanja, značajno je unaprijeđena efikasnost i kvalitet obavljanja nadležnosti koje su mu zakonom povjerene. 
 
Šimun je istakao da je CInMED pouzdan saradnik Ministarstva zdravlja u rješavanju svih izazova sa kojima se zdravstveni sistem Crne Gore suočava. 
 
- Izgradnja dobrih partnerskih odnosa i aktivno učešće svih činilaca u zdravstvenom sistemu ključni su faktori za unapređenje zdravstvene zaštite građana Crne Gore - rekao je Šimun. 
 
Direktorica CInMED-a, Snežana Mugoša, kazala je da je CInMED postao nezavisna regulatorna institucija, inovativna i naučno-istraživačka organizacija, čvrsto utemeljena na principima nepristrasnosti i transparentnosti. 
 
Mugoša je istakla posvećenost CInMED-a evropskim vrijednostima, ističući nezavisnost, nepristrasnost i transparentnost kao temeljne principe koji, kako je navela, definišu tu instituciju. 
 
- Pozicionirali smo Institut kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou, kao sinonim za garanciju kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti ljekova i medicinskih sredstava. Naš rad uliva povjerenje ne samo građanima, već i cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore, što smatramo najvećim priznanjem naše posvećenosti i odgovornosti - kazala je Mugoša. 
 
Ona je dodala da su, suočeni sa izazovima ubrzanog razvoja novih ljekova, napretka nauke, tehnologije i vještačke inteligencije, svjesni da njihov zadatak nije samo da prate promjene, već da budu aktivni učesnici u njihovom oblikovanju. 
 
- Naš proevropski smjer ne ogleda se samo u prihvatanju evropskih vrijednosti, već i u produbljivanju međunarodne saradnje, kroz koju aktivno doprinosimo globalnoj harmonizaciji standarda u oblasti ljekova i medicinskih sredstava - poručila je Mugoša. 
 
Kako se navodi u saopštenju, direktorica Evropske agencije za ljekove (EMA) Emer Kuk pohvalila je napore CInMED-a u postupku evropskih integracija i čestitala na izuzetnim rezultatima i sprovedenim reformama. 
 
- Kao što znate, proširenje Evropske unije (EU) je u središtu političke agende Unije, a put Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU je od velike važnosti za EMA - rekla je Kuk. &nbsp; 
 
Ona je dodala da je jasno koliko su građani Crne Gore posvećeni pristupanju EU i poručila da treba nastaviti aktivnosti i iskoristiti postignuti zamah. 
 
- EMA je spremna da podrži vaš put, da se pripremite za punopravno članstvo u EU. Nastavite sa svojim impresivnim radom. Već vidimo da ste ostvarili značajan napredak. Znam da je ovo putovanje dugo, ali je vrijedno vremena i ulaganja i zapamtite - nijeste sami - kazala je Kuk. 
 
Ona je istakla da EMA smatra Crnu Goru liderom među svim zemljama kandidatima za članstvo u EU, ukazujući na, kako je navela, neizmjerni doprinos koji CInMED pruža na tom izuzetno kompleksnom putu. 
 
U saopštenju se navodi da je konferencija, koja se održava od četvrtka do subote, izazvala veliko interesovanje i okupila preko 200 učesnika. 
 
Konferencija će, kako su kazali iz CInMED -a, biti prilika da se razmotre aktuelne teme i izazovi i pronađu inovativni načini za unapređenje regulative i prakse u oblasti ljekova i medicinskih sredstava. 
 
- Program konferencije će prevashodno biti usmjeren na teme koje se tiču novih legislativnih rješenja u EU i Crnoj Gori, postignutim standardima kvaliteta na tržištu ljekova i u farmakovigilanci - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da je organizovana i naučna sesija koja predstavlja odraz posvećenosti CInMED-a istraživanju i razvoju, a učesnici će imati priliku i da čuju najnovije aktuelnosti iz oblasti distribucije medicinskih sredstva, potrošnje ljekova i antimikrobne rezistencije.

Šimun: CInMED pouzdan saradnik u rješavanju izazova u zdravstvenom sistemu

Heroj iz Pljevalja Emir Lojo, koji je 24. oktobra sigurne smrti spasio ljekara neuropsihijatra Ilhana Tursumovića, kojeg je u ordinaciji nožem napao šezdesetpetogodišnji sugrađanin Dušan Vukašinović u namjeri da ga ubije, narednih dana dobiće posao u pljevaljskom Domu zdravlja – potvrdio je Portalu ETV predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. &nbsp;- Tokom današnje posjete ministra zdravlja Vojislava Šimuna dogovorili smo način da se gospodinu Loju riješi pitanje zapošljenja u najskorije vrijeme – kazao je Vraneš. Dodao je da će direktorica Doma zdravlja dr Branka Stanković već sjutra obaviti razgovor sa Lojom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112519118_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja"> <figcaption>LOJO USKORO POČINJE DA RADI: Dom zdravlja Pljevlja</figcaption> </figure>  Šimun je juče boravio u Pljevljima gdje je prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija jedinice Hitne medicinske pomoći. Vraneš je 28. oktobra primio Loja da mu zahvali na hrabrom činu kada mu je obećao da će mu biti obezbijeđen posao. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je tada Vraneš. Prošle sedmice kazao je za naš portal da „herojski čin Emira Loja nije zaboravljen“ i da če, „kao društveno odgovorna institucija, u dogovoru sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom“ pronaći posao ovom mladiću. Lojo je, kako smo pisali, diplomirani ekonomista i od 2019. godine u Pljevljima uzaludno traga za poslom. Porno je konkurisao i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali je uvijek odbijan.&nbsp; I tog 24. oktobra u Domu zdravlja čekao je da ovjeri ljekarsko uvjerenje za oglas za posao vozača u Domu starih, kada je iz ordinacije doktora Tursumovića istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Obratila se i lično Loju kada ga je ugledala, a on je bez razmišljanja utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom.&nbsp; - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je ranije Lojo za naš portal. Institucije kao da su htjele da sakriju činjenicu da je Lojo heroj koji je spasio dr Tursumovića, pa ga u saopštenjima niko ni riječju nije pomenuo – od policije i tužilaštva, do Ministarstva zdravlja. Portal ETV 26. oktobra prenio je pravu informaciju o dešavanjima u Domu zdravlja tog 24. oktobra, kada smo ispričali priču o herojskom činu Emira Loja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112519118_b12dff01d64ad4e32c0072c53d6c1b480eec1d85ec927730ed7bfa268d167642" data-rendition-name="original" width="768" height="446" loading="lazy" alt="Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći "> <figcaption>Ministar Šimun juče u Pljevljima prisustvovao svečanom otvaranju adaptiranih prostorija Hitne pomoći </figcaption> </figure>  Do te informacije došli smo zahvaljujući Fejsbuk objavi lokalnog građanskog aktiviste Pavla Čolovića koji je apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Doktor Tursumović, poznati pljevaljski neuropsihijatar, uspješno se oporavlja od užasnog napada. Imao je više ubodnih rana na leđima, grudnom košu i po rukama. Napadač Dušan Vukašinović je u pritvoru, a okrivljen je za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje. U ambulantu je došao naoružan nožem s namjerom da se obračuna sa doktorom koji je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – ispričao je ranije Lojo za Portal ETV što se tog dana desilo u pljevaljskom Domu zdravlja.

Kaćuša Krsmanović

Vraneš ispunio obećanje, Lojo će početi da radi u Domu zdravlja

Ekološka inspektorka Slavena Vuković saopštila je da je još 5. februara podnijela krivičnu prijavu protiv Luke Bar zbog povišenih koncentracija arsena.
- Krivičnu prijavu sam podnijela 5. februara 2024. godine protiv pravnog lica Luka Bar AD, zbog povišenih koncentracija arsena na mjernim mjestima M1 i M2. Mjerno mjesto M1 kod naselja Stara ambulanta, i M2 kod Upravne zgrade kod sportskih terena - kazala je ona tokom današnjeg saslušanja povodom mogućeg trovanja radnika Port of Adria, Luke Bar, i eventualno uticaja na zdravlje Barana.
Odgovarajući na pitanje koje je mjere preduzela kao ekološka inspektorka u predmetnom slučaju, Vuković je istakla da je najveći fokus je bio na kontrolu pravnog lica Luka Bar jer rade sa rasutim teretima i što su količine kod AD Luke Bar mnogo veće u odnosu na količine koje vrši Port of Adria, te što se teret jedno vrijeme istovarao na otvorenom.
- Mjerenja se rade četiri puta godišnje da se pokriju sva četiri godišnja doba, onda se radi godišnji izvještaj o kvalitetu ambijentalnog vazduha. Jedna od mjera koje je Luka Bar morala da preduzme jeste da stopira istovar na otvorenom, i ruta kretanja kamiona kroz Luku Bar je skraćena - kazala je Vuković.
<h2>Šimun: Zaposleni Port of Adria su bezbjedni, u toku je monitoring</h2>
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je analizama utvrđeno da su vrijednosti olova u krvi kod zaposlenih u Port of Adria u granicama dozvoljenog za profesionalni angažman.
- Mi smo po saznanju o prispjelim nalazima i mogućem zdravstvenom riziku radnika Port of Adria stupili u kontakt sa nadležnom referentnom ustanovom iz regiona Institutom za medicinu rada i njenim direktorom. Saradnja je imala za cilj da se brzo odgovori na identifikovane promjene. Počelo se analizom i došlo do toga da navedene vrijednosti olova u krvi jesu u granicama dozvoljenog za radni angažman - rekao je on.
Ministarstvo zdravlja će, kaže Šimun, nastaviti adekvatno da upravlja ovom situacijom.
- Bavili smo više posljedicom, nego uzrokom. Da li su radnici bili zaštićeni, je li rada odnosno sirovina kojom se upravljalo bila adekvatno zaštićena. Jesmo li imali kontrole institucija, tu ostavljamo prostora za polemikom - istakao je resorni ministar.
U pogledu zdravlja zaposlenih u Port of Adria, on je kazao da su pod biološkim monitoringom, da su bezbjedni i adekvatnog stanja.
<h2>Kari: Radnici imaju svu opremu, obučeni su za opasne terete</h2>
Izvršni direktor Port of Adria Sedat Kari kazao je da kada je u pitanju zaštita na radu, radnici imaju svu opremu i obučeni su za opasne terete.
- Bitno je da od 63 radnika, šest radnika koji imaju najviše koncentracija olova u krvi, da su dobrog zdravlja i da je to u granicama dozvoljenog, dakle dobro je da su svi radnici zdravi - kazao je Kari.
Poručio je da nastavljaju rad sa Ministarstvom zdravlja, da cijelu situaciju dovedu do kraja.

Vuković: Podnijela sam krivičnu prijavu protiv Luke Bar zbog povišenih koncentracija arsena 5. februara

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio je da će narednih dana uputiti inicijativu za održavanje hitne sjednice Skupštine Prijestonice posvećene dinamici realizacije zaključaka koji se odnose na tragediju u kojoj je 1. januara ove godine Aco Martinović ubio 13 sugrađana.
- Veoma nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, smatram neophodnim da se Skupština Prijestonice odredi prema dinamici realizacije donesenih zaključaka - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Skupština Prijestonice donijela je na sjednici 10. januara zaključke povodom tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju. 
 
Prvi zaključak odnosi se na podnošenje ostavki ili smjene rukovodstva bezbjednosnog sektora - koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je tada od nadležnih državnih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. 
 
Oni su od tražili jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim predlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara ove godine. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je od Uprave policije i nadležnih državnih institucija iz sektora bezbjednosti da, bez odlaganja, izrade procjenu trenutne bezbjednosne situacije na Cetinju koja će, između ostalog, sadržati informaciju o tome da li se građanima garantuje bezbjednost. 
 
Lokalni parlament tražio je i dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute dobile odgovore u zvaničnoj formi. 
 
U jednom od zaključaka traži se i pokretanje postupka da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje preraste u Centar bezbjednosti, kroz nužno i neodložno potrebno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. 
 
Skupština Prijestonica zatražila je od MUP-a pozicioniranje u Prijestonici regionalnog centra, stacionara, baze ili sjedište odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja. 
 
Jedan od zaključaka odnosi se na obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje kvartovskih policajaca/policajaca u zajednici, sa posebnom pažnjom na obrazovne i zdravstvene istitucije, uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije. 
 
- Skupština Prijestonice zahtijeva da MUP, u saradnji sa Prijestonicom, na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora - navodi se u zaključcima.

Đurašković: Veoma sam nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, iniciraću hitnu sjednicu

Na međunarodnom džudo turniru „Trofej Beograda“ koji je u dva dana okupio 805&nbsp;
takmičara iz 62 kluba iz šest zemalja, takmičari džudo kluba Ippon ukupno su osvojili 14 medalja od čega osam zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane.&nbsp;
Mladi džudisti Ippona potvrdili su svoj kvalitet na ovom prestižnom turniru koji slovi za jedan od najjačih u regionu.
Zlatne medalje su osvojili:&nbsp;
1. Hana Šturanović - poletarka +43kg
2. Iva Matunović - mlađa pionirka 32kg
3. Maša Vukićević - mlađa pionirka 52kg
4. Helena Krtolica - starija pionirka 36kg
5. Vanja Guzina - mlađa kadetkinja 57kg, kadetkinja 57kg (dvije zlatne)
6. Milorad Tadić - mlađi kadet 50kg
7. Milan Barović - mlađi kadet 46kg
Srebrne medalje su osvojili:&nbsp;
1. Marija Simić - kadetkinja 44kg
2. Rajko Tadić - poletarac 34kg
3. Miodrag Tadić - mlađi pionir 34kg
4. Milorad Tadić - stariji pionir 50kg&nbsp;
Dvije bronzane medalje je osvojio Petar Čvorović. Jednu u kategoriji do 50 kg u uzrastu starijih pionira a drugu u istoj težinskoj kategoriji ali u uzrastu mlađih kadeta.&nbsp;
- Prezadivoljan sam načinom na koji su se naši takmičari borili. Osvojiti 3. mjesto u ukupnom plasmanu sa samo 13 takmičara i biti odmah iza domacih klubova Zvezde i Partizana koji su nastupili sa 50-60 takmičara, je nešto što potvrđuje da smo na pravom putu i ohrabruje nas da nastavimo jos jače. Iskoristio bih priliku da se zahvalim našim generalnim sponzorimo kompaniji Bemax koji su snosili sve troškove nastupa naše ekipe u Beogradu - rekao je predsjednik kluba i trener Srđan Mrvaljević.&nbsp;
Takmičare su predvodili treneri Srđan Mrvaljević i Predrag Stanjević.

Za Ippon 14 medalja na džudo turniru „Trofej Beograda“

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, formirao je Radni tim za izradu koncepta Zakona o lokalnim izborima, saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Tim će, kako navode, na osnovu Informacije o stanju u jedinicama lokalne samouprave u pogledu efekata postojećeg izbornog sistema na ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu, koju je Vlada Crne Gore usvojila, na 74. sjednici održanoj 27. marta 2025. godine, raditi na izradi koncepta Zakona o lokalnim izborima.&nbsp;
- Članovi Tima su istaknuti predstavnici državnih institucija, nevladinog sektora, kao i akademske zajednice: prof.dr Đorđije Blažić, prof.dr Srđan Darmanović, Zlatko Vujović (CEMI), Dragan Koprivica (CDT), Nikola Mugoša Predsjednik Državne izborne komisije, Ivan Šikmanović savjetnik Predsjednika Crne Gore, dok će ispred Ministarstva javne uprave u radu Tima učestvovati državni sekretar Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice za lokalnu samoupravu Nina Blažić- navodi se u saopštenju.
Na današnjem prvom sastanku ovog Radnog tima, izz MJU ističu da su se svi članovi složili da je od izuzetne važnosti da se u Crnoj Gori osmisli zakonsko rješenje, koje će osigurati deblokadu političkog sistema u jedinicama lokalne samouprave.&nbsp;
- Reforma lokalnog nivoa vlasti je ključna u evropskom integracionom procesu. Ona biračima daje neposrednu moć u odlučivanju, koja im i pripada. Naša rješenja biće usmjerena na neposredan izbor predsjednika opštine, otvorene izborne liste, neposredan izbor organa mjesne zajednice, održavanje lokalnih izbora u jednom danu i rješavanje svih postojecih problema u pojedinim opštinama - naveo je ministar Dukaj.
Na današnjem sastanku, dodaju, članovi Tima su analizirali postojeći pravni okvir, kao i utvrdili dinamiku rada i usaglasili ostale pojedinosti dalje saradnje na ovom važnom poslu.
- Čvrsto vjerujem da će ovaj stručni Radni tim, Odbor za sveobuhvatnu reformu, kao i svi poslanici, i riječju i djelom, dati doprinos da Crna Gora što prije uspostavi mehanizam efikasnog izbornog procesa u skladu sa najboljim praksama i mehanizmima EU - zaključio je Dukaj.
Nakon izrade, koncept Zakona o lokalnim izborima, biće dostavljen Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu Skupštine Crne Gore.

Dukaj: Reforma lokalnog nivoa vlasti ključna u evropskom integracionom procesu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: vojislav-simun

Nova vozila i savremenija tehnoligija za efikasniju hitnu i medicinsku pomoć

Šaranović i Šimun opstruiraju nadzor i liječenje pedofila

Dogovorena konkretizovana saradnju sa Maltom u oblasti zdravstva, najavljen i Twinning Light projekat vrijedan 250.000 eura

Šimun: SOS linija za mentalno zdravlje primila preko 400 poziva

Šimun: Podržaćemo Brezovik u budućim kapitalnim investicijama, nabavci nove opreme i jačanju medicinskog kadra

Šimun: Milion i po eura za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu do 2026. godine

Šimun: Kapitalni budžet solidan, glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra

Šimun: CInMED pouzdan saradnik u rješavanju izazova u zdravstvenom sistemu

Vraneš ispunio obećanje, Lojo će početi da radi u Domu zdravlja

Vuković: Podnijela sam krivičnu prijavu protiv Luke Bar zbog povišenih koncentracija arsena 5. februara

Nova vozila i savremenija tehnoligija za efikasniju hitnu i medicinsku pomoć

Đurašković: Veoma sam nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, iniciraću hitnu sjednicu

Za Ippon 14 medalja na džudo turniru „Trofej Beograda“

Dukaj: Reforma lokalnog nivoa vlasti ključna u evropskom integracionom procesu

PRATITE TVe UŽIVO