Vi ste tihi heroji našeg društva. Vaše ruke pružaju njegu, vaša riječ uliva nadu, a vaša prisutnost donosi sigurnost i olakšanje u najtežim trenucima, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun u čestitki povodom Međunarodnog dana sestrinstva.&nbsp;
Ovogodišnji slogan „Naše sestre. Naša budućnost - Briga o sestrama jača ekonomije“, a koji je odredio Međunarodni savjet medicinskih sestara (ICN), naglašava važnost ulaganja u dobrobit medicinskih sestara i tehničara kao ključni faktor za jačanje zdravstvenih sistema i ekonomija širom svijeta.
- Vaša stručnost, nesebičnost i snaga čine temelj našeg zdravstvenog sistema, a vaš doprinos u svakom domu zdravlja, bolnici i ustanovi je nemjerljiv. U ime svih onih kojima ste pomogli – hvala vam. Danas slavimo vas, vaše znanje, saosjećanje i predanost. Srećan vam vaš dan – neka vam svaki naredni bude ispunjen poštovanjem koje zaslužujete - poručio je Šimun.&nbsp;
Tema za 2025. godinu stavlja fokus na fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara, prepoznajući izazove s kojima se suočavaju, uključujući fizičke, mentalne, emocionalne i etičke aspekte.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šimun: Medicinske sestre i tehničari heroji našeg društva

Razvoj doktorskih studija medicine od suštinskog je značaja za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore – kroz jačanje domaćih istraživačkih kapaciteta, povezivanje nauke i kliničke prakse i usmjeravanje kadrova ka stvarnim potrebama društva. 
Upravo tim temama bila je posvećena tribina „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Na ovu temu govorili su ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, te profesori Medicinskog fakulteta prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović, dok je moderatorka bila dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj.
- Zdravstveni sistem Crne Gore ne može da se razvija bez snažne domaće nauke. Doktorske studije medicine moraju da budu orijentisane ka realnim problemima našeg društva – od hroničnih nezaraznih bolesti do mentalnog zdravlja i onkoloških terapija — kazao je Šimun.
Moderatorka tribine, dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora UCG za strateške politike i održivi razvoj, istakla je da su doktorske studije medicine ključne za razvoj zdravstvene politike, inovacije u dijagnostici i liječenju, kao i za stvaranje kvalitetnog akademskog kadra.
Šimun se saglasio i naglasio važnost pomjeranja fokusa zdravstvene politike: „Ministarstvo zdravlja mijenja paradigmu – sa liječenja ka prevenciji. Naše zdravstvene politike moraju biti zasnovane na istraživanjima, a doktorske studije su mjesto gdje takva istraživanja nastaju.“
Dodao je da istraživanja treba da budu usmjerena na ono što najviše opterećuje naš zdravstveni sistem:
- Srčana oboljenja, hipertenzija, maligne bolesti, mentalno zdravlje – to su oblasti gdje nam je potrebna nova znanja, koja mogu da nastanu upravo na doktorskim studijama. To je put ka efikasnijem, pravednijem i savremenijem sistemu zdravstvene zaštite kazao je Šimun. 
Ministar je posebno istakao značaj modernih tehnologija i digitalizacije u razvoju zdravstvenog sistema:
- Digitalna medicina više nije budućnost – to je sadašnjost. Vještačka inteligencija, automatizacija analiza, digitalni kartoni... sve su to alati koji mogu pomoći menadžerima zdravstva da nadoknade manjak kadra i unaprijede dostupnost usluga. Na doktorandima je da istraže kako ih možemo najbolje primijeniti u crnogorskom kontekstu - naglasio je Šimun. 
Na pitanje o sistemskoj podršci studentima doktorskih studija, ministar Šimun je poručio da bez jasne strategije razvoja doktorskih studija, nema ni napretka zdravstvene politike. 
- Ministarstvo je spremno da podrži istraživanja koja odgovaraju prioritetima države, ali i da jača institucionalnu saradnju sa univerzitetima, kako bi se obezbijedila strukturalna i finansijska podrška doktorandima - zaključio je Šimun. 
Prof. dr Mileta Golubović podsjetio je da doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Podgorici postoje od 2006/07. godine, dok su od 2017. akreditovani zasebni doktorski programi za medicinu, stomatologiju i farmaciju. 
Od 2017. godine licencom je dozvoljen upis: 10 studenata na medicini, pet na stomatologiji i pet na farmaciji.
- U posljednje tri godine evidentan je izuzetan porast odbranjenih disertacija, što implicira da se u tom periodu kvalitetnije pristupalo ovom obliku studija. Upravo iz tog razloga, neophodan je sistematičan i studiozan pristup, koji će biti u skladu sa savremenim razvojnim tendencijama medicinske nauke, kao i kreiranju prosperiteta sveukupnog zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - kazao je Golubović.
Prof. dr Milica Martinović istakla je da se doktorske studije medicine u svijetu ubrzano razvijaju i postaju sve više usmjerene ka liderstvu, multidisciplinarnosti i snažnijem povezivanju bazičnih istraživanja sa kliničkom praksom.
- U našoj zemlji potrebno je nastaviti sa radom na dodatnom unapređivanju uslova za naučnoistraživački rad, daljem usklađivanju programa doktorskih studija sa međunarodnim standardima, što će podstaći već uočeni porast efikasnosti studiranja. Istraživački i postdiplomski programi na medicinskim fakultetima imaju jednu od ključnih uloga u oblikovanju budućnosti zdravstvene zaštite i medicinskog obrazovanja - kazala je Martinović.
Diskusiju su obogatila i pitanja publike. Na kraju je zaključeno da je za uspješan razvoj doktorskih studija medicine neophodna sinergija nauke i kliničke prakse, strateška saradnja između Univerziteta i Ministarstva zdravlja, te osmišljavanje novih, društveno relevantnih i međunarodno konkurentnih modula.

1084x550

Razvoj doktorskih studija od značaja za unapređenje zdravstvenog sistema

Univerzitet Crne Gore organizuje tribinu na temu „Doktorske studije medicine. Trendovi. Šta je potrebno Crnoj Gori?“, koja će se održati u petak u Plavoj sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, sa početkom u 11.00 časova.
Na tribini će govoriti ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, profesori Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mileta Golubović i prof. dr Milica Martinović. Moderatorka tribine je savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, dr Branka Bošnjak.
- Ova tribina biće posvećena ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore. Imajući u vidu značaj Univerziteta Crne Gore u stvaranju kadrovskog potencijala za državni sistem, a posebno za zdravstveni sektor kao jedan od temelja savremenog društva, panel će okupiti istaknute stručnjake i donosioce odluka kako bi se sagledali aktuelni trendovi i definisale preporuke za dalji razvoj- navodi se u saopštenju Univerziteta.
Događaj je otvoren za javnost, a Univerzitet Crne Gore posebno poziva akademsku i stručnu zajednicu da prisustvuju diskusiji i doprinesu ovom važnom razgovoru o budućnosti medicinskog obrazovanja u Crnoj Gori.

UCG: U petak o ključnim pitanjima razvoja doktorskih studija medicine u kontekstu savremenih obrazovnih i zdravstvenih potreba Crne Gore

Milionsko ulaganje u zdravstvo u Budvi donijeće bolji kvalitet i dostupnost usluga za građane i turiste, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun na otvaranju renovirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da je vrijednost radova oko 240 hiljada eura.
Šimun je, kako se dodaje, obišao i radove u Domu zdravlja (DZ) Budva, nakon čega je sa predsjednikom opštine Nikolom Jovanovićem razgovarao o ulaganjima i saradnji lokalne samouprave sa zdravstvenim sistemom u susret turističkoj sezoni.
Navodi se da je Šimun izrazio zadovoljstvo novim vrijednostima koje dobija zdravstvena usluga u Budvi kroz milionsko ulaganje, projekte koji su završeni, one koji su u toku, kao i one čija je realizacija izvjesna u doglednom periodu.
- Što se tiče konkretno DZ, uvjerio sam se da se adekvatno planu odvija projekat rekonstrukcije prvog sprata koji se finansira iz kapitalnog budžeta i vrijednost mu je oko 1,1 miliona eura - dodao je Šimun.
On je naveo da je rok za izvođenje radova godinu, a, kako je dodao, građani Budve će sa renoviranim segmentom DZ, koji ima površinu oko hiljadu metara kvadratnih, dobiti nove vrijednosti i mnogo veći kvalitet zdravstvene zaštite.
Šimun je kazao da se u okviru tog projekta planira i nova epidemiološka služba, kao i služba interne medicine i ginekologija, centar za mentalno zdravlje, ali i određene druge specijalnosti poput medicine rada, oftalmologije i dermatovenerologije.
Kao metropola turizma i grad koji je posebno opterećen tokom sezone, očekivanja su, kako se navodi, da će ulaganja u budvanski DZ povećati kapacitete za zbrinjavanje pacijenata, ali i zadovoljstvo zdravstvenih radnika, angažovanih u toj ustanovi.
Šimun je podsjetio da je u DZ prošle godine otvorena savremena mikrobiološka laboratorija, vrijedna oko 300 hiljada eura, koju je finansirala Evropska unija.
On se, kako se dodaje, posebno osvrnuo na ulaganja i odnos lokalne samouprave prema zdravstvenim ustanovama na teritoriji opštine Budva.
- U kvalitetnoj saradnji sa lokalnom samoupravom dodijeljena su dva sanitetska vozila, odnosno, kupila ih je opštine Budva, vrijednosti od oko 100 hiljada eura, a moramo izvijestiti i građane Budve da je u planu da lokalna samouprava uskoro kupi i digitalni 3D mamograf, vrijednosti oko 130 hiljada eura - dodao je Šimun.
On je najavio i nove projekte, koji se, kako je saopšteno, prije svega odnose na uspostavljanje biohemijske laboratorije, kao i odjeljenja za fizikalnu medicinu.
Šimun je naglasio da je projekat za odjeljenja za fizikalnu medicinu završen i, kako se dodaje, izrazio očekivanje da će ući u kapitalni budžet za narednu godinu.
- Dakle, samo tokom ove godine država praktično ulaže u budvanski zdravstveni sistem, DZ i hitnu medicinsku pomoć, oko milion i 400 hiljada eura - naveo je Šimun.
On je dodao da zahvaljujući lokalnoj samoupravi, taj iznos ide skoro i do dva miliona eura.
- Što je praktično tri do četiri puta više nego što je uloženo u prethodnih pet godina - zaključio je Šimun.
Direktor DZ Budva, Blažo Radoman, zahvalio je Šimunu , ali i lokalnim vlastima na podršci koja se ogleda u višemilionskom ulaganju u ustanovu kojom rukovodi, a koje će kao krajnji cilj imati bolju, kvalitetniju i dostupniju uslugu kako za građane tako i za turiste.
On je kazao da će turisti, Budvu između ostalog, birati i kao destinaciju koja se izdvaja kvalitetom zdravstvene njege.
Radoman je kazao da je Opština Budva posljednjih nekoliko godina prepoznata kao opština koja stavlja akcenat na zdravstvenu zaštitu, koja je svjesna šta njen kavalitet znači, ne samo za građane Budve nego i za turiste.
- Ostale lokalne samouprave mogu da se ugledaju na Opštinu Budva. Ovo je primjer kako treba da izgleda odnos zdravstva i lokalnih vlasti u cijeloj Crnoj Gori - zaključio je Radoman.
Šimun je tokom razgovora sa Jovanovićem zahvalio na posvećenom odnosu prema zdravstvenim ustanovama i ulaganjima za koja je Opština opredijelila značajna sredstva.
Navodi se da je na sastanku posebno bilo riječi o angažovanju tokom otvaranja turističkih ambulanti tokom ljetnje sezone, koje zahtijavaju dodatni angažman i ljekarskog osoblja, ali i infrastrukture.
Jovanović je informisao ministra da je opština ove godine opredijelila 30 odsto više sredstava za otvaranje turističkih ambulanti i da umjesto dosadašnjih oko 150 hiljada eura, ove godine ta cifra iznosi oko 200 hiljada.
Dodaje se da su sagovornici razgovarali i o izgradnji stacionara u okviru DZ, koji bi imao određeni broj postelja za pacijente.
Navodi se da je Šimun posebno zahvalio zbog iskazane spremnosti Jovanovića da ustupi određeni broj stambenih jedinica koje su u vlasništvu opštine, ljekarima koji će biti angažovani u ovom gradu tokom sezone.
Šimun je najavio i mogućnost sradnje kroz dodjelu parcele za izgradnju stambenih jedinica za ljekare i medicinsko osoblje u sradnji sa lokalnom samoupravom i stambenom zadrugom „Zdravstvo“.
Jovanović je, kako se dodaje, zahvalio Šimunu na posjeti i pohvalio napore u pogledu unapređenja zdravstvene zaštite u Budvi.
On je rekao da će Opština Budva uvijek sa zadovoljstvom izdvojiti sredstva iz budžeta građana kako bi jedan dio uložila u zdravstveni sistem.
- Jer smatramo da ulaganjem u zdravstvo je upravo i ulaganje u turizam i poboljšanje kvaliteta života svih naših građana i da je to, iako ne možda primarna, jeste sigurno jedna od važnijih obaveza naše lokalne samouprave - kazao je Jovanović.

Šimun: Milionsko ulaganje u zdravstvo u Budvi donijeće bolji kvalitet i dostupnost usluga

U Budvi je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Događaju su prisustvovali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja mr Slađana Perišić, predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović, direktor Zavoda dr Vuk Niković i pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić. Ministar dr Vojislav Šimun podsjetio je da je ovo 14. adaptirana jedinica hitne medicinske pomoći od ukupno 24 jedinice u Crnoj Gori, te da je dio šireg projekta Ministarstva zdravlja i menadžmenta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u okviru kojeg je predviđena adaptacija svih jedinica širom zemlje. - Pokušavamo da standardizujemo i podignemo kvalitet i dostupnost primarne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore, a u ovom slučaju za građane Budve. Ovakav jedan primjer adaptacije i nabavke savremene opreme i sanitetskih vozila je upravo ono što želimo da postignemo na nivou svih opština Crne Gore i da na taj način osiguramo jedan standard urgentne medicine i hitne medicinske pomoći širom naše države. Osiguravanjem jednog ovakvog objekta zaposleni Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, naši ljekari, srednje medicinsko osoblje, nemedicinsko osoblje koji nose gro posla pružanja zdravstvene zaštite u ovoj opštini zajedno sa kolegama iz Doma zdravlja stiču bolje uslove za rad i nadam se da im se na ovaj način odužujemo za sve ono što rade za zdravstveni sistem, ali i sve građane Crne Gore - naveo je Šimun. Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Budvi opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta. Na važnost otvaranja adaptirane jedinice hitne medicinske pomoći u Budvi ukazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Vuk Niković. - Kada sam došao i obišao Budvu bilo mi je nespojivo – metropola turizma, a Hitna pomoć u nekom stanju koje nije bilo baš reprezentativno. Odlučili smo da sve jedinice budu uniformne, da izgledaju savremeno i da budu privedene standardima Evropske unije. Težimo da uslovi boravka i rada ljudi koji ovdje rade 12 sati na dan ili noć budu dostojanstveni. Budva će po prvi put u istoriji postojanja Hitne pomoći u ovoj opštini imati laboratorijsku dijagnostiku za troponin, krvnu sliku i CRP. Pošto opština Budva nema bolnicu analizom određenih parametara ćemo znati da li pacijenta treba transportovati u neku referentnu zdravstvenu ustanovu. Sve ovo radimo zbog građana, pacijenata i turista kojih je ovdje u velikom broju i biće ih sve više i više - naveo je Niković. Najavio je i rješavanje pitanja hitne medicinske pomoći u Petrovcu. - Zalaganjem ministra i predsjednika Opštine naći ćemo rješenje da i tom dijelu opštine koji je udaljeniji i do koga je teško doći u toku ljetnje turističke sezone bude dostupnija hitna medicinska pomoć - najavio je Niković. Posebnu zahvalnost na dobroj saradnji direktor Zavoda je uputio predsjedniku Opštine Nikoli Jovanoviću i njegovom timu na značajnoj donaciji i zalaganju za unapređenje uslova u ovoj jedinici hitne pomoći. Zahvaljujući donaciji Opštine Budva od oko 100.000 eura jedinica hitne pomoći opremljena je i savremenom medicinskom opremom i novim sanitetskim vozilom. Donacija obuhvata sanitetsko vozilo, video laringoskop, eksterni defibrilator, aparat za automatsku masažu srca i aparat za brzo određivanje troponina, čime su značajno poboljšani uslovi za rad i kvalitet pružene zdravstvene zaštite. Tenderska procedura za nabavku opreme je u toku. Opština je dodatno opredijelila i dodatnih 10.000 eura za sanaciju krova Doma zdravlja, potvrđujući odgovoran odnos prema sistemu zdravstvene zaštite i njegovim korisnicima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417130456_f11c3a6befaea21a4fbb1cdf726624af7d1843d0e24d5cfdeed405f6ffc3b0cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250417130456_f11c3a6befaea21a4fbb1cdf726624af7d1843d0e24d5cfdeed405f6ffc3b0cd" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Hitna BD"> </figure>  - Posebno želim da zahvalim zaposlenima u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć koji svakodnevno rade, koji su po mom mišljenju heroji ovog grada jer rade jedan human i kvalitetan posao za naše turiste i građane. Adaptacija ovih prostorija je možda najbolji način da se njima odužimo stvarajući bolje uslove za rad. Opština Budva će svakako biti tu i za vas kao iza druge ustanove. Mislim da na ovome nećemo stati, raspoloženi smo da kao lokalna samouprava budemo partneri. To potvrđuje nabavka kompletne laboratorije i specijalizovanog vozila za koje je Opština Budva u ovoj godini predvidjela preko 60.000 eura - ispričao je Jovanović. Otvaranjem jedinice hitne medicinske pomoći u Budvi, Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore podiže nivo spremnosti za efikasno reagovanje u jednoj od najposjećenijih turističkih destinacija u zemlji. Povećana dostupnost i kapacitet hitne službe doprinose sigurnosti kako građana, tako i brojnih posjetilaca tokom ljetnje sezone.

1250x600

Budva dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.
Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.
- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.
Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.
On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.
- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.
On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.
- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.
Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.
- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.
Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.
- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.
- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.
Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.
Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.
- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.
On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.
- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.
On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.
Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.
Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.
- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.
On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.
Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

Crna Gora i Letonija dijele slične izazove u funkcionisanju zdravstvenih sistema, a osnaživanje i zajednička saradnja u pojedinim oblastima od velikog su značaja za obje zemlje, zaključeno je tokom biletaralnog sastanka ministra zdravlja Vojislava Šimuna i njegovog kolege iz Letonije, ministra Hosams Abu Merija, koji je održan danas u Rigi. Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministrom Šimunom boravi u službenoj posjeti Letoniji gdje će sjutra, 11.aprila učestvovati na konferenciji visokog nivoa .&nbsp; Tokom susreta, ministri Šimun i Abu Meri razgovarali su o zajedničkim izazovima sa kojima se susrijeću male zemlje, ali i naglasili značaj saradanje i uspostavljanje modaliteta djelovanja uvažavajući pojedinačna iskustva i specifičnosti zdravstvenih oblasti u kojima je moguće ostvariti saradnju. Šimun je naglasio da je u oblasti nabavke ljekova saradnja malih zemalja važnija nego ikada te upoznao kolegu iz Letonije o skorašnjoj pojeti Briselu i susretu sa evropskim komesarom za zdravlje i dobrobit životinja Oliverom Varheljijem gdje je posebno bilo riječi upravo o projektu nabavke ljekova.&nbsp; Abu Meri je pohvalio napore Crne Gore na evropskom putu iskazujući podršku Letonije, ali i izrazio interesovanje da se uključi u potencijalni projekat, budući da je nabavka ljekova izazov sa kojim se i Letonija suočava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410140440_cdf899b0f8cdf98ece5d12f1da339d3fccee7d7d4362006146314cabf1416617.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410140440_cdf899b0f8cdf98ece5d12f1da339d3fccee7d7d4362006146314cabf1416617" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa sastanka"> <figcaption>Sa sastanka(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  Tokom susreta je razmatrano upravo više modaliteta i projekata za nabavku ljekova kako kroz mehanizme EU, tako i preko Inicijative malih zemalja čije su članice i Crna Gora i Letonija. Šimun je upoznao letonskog kolegu i sa inicijativom ministra zdravlja Malte, Džo Etiema Abele, koji je tokom boravka u Crnoj Gori takođe ponudio podršku u upostavljanju i koordinaciji u projektu nabavke ljekova. - Crnogorski ministar zdravlja predstavio je prioritete Vlade kada je u pitanju ulaganje u zdravstveni sistem, dok je ministar Abu Meri podijelo iskustvo Letonije u organizaciji primarne zdravstvene zaštite, sprovođenju preventivnih programa, sa posebnim fokusom na skrining kolorektalnog karcinoma, cervikalnog i karcinoma pluća - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja. On je pokazao spremnost da Crnu Goru potencijalno uključi u projekat koji Letonija koordinira za 22 države od kojih su 20 članice Evropske unije. Vrijednost projekta je 30 miliona eura a cilj je rana detekcija abdominalnog i karcinoma pluća gdje bi Crnoj Gori Letonija ustupila protokole za karcinom pluća nakon završetka projekta. Ministar Šimun je zahvalio letonskom kolegi i izrazio duboko interesovanje da Crna Gora bude uključena. Sagovornici su podijeli i zajedničke probleme koji se tiču nedostatka medicinskog kadra, ali i razgovarali o modalitetima stimulacije za rad ljekara u ruralnim i udaljenim područjima. Razmijenjena su iskustva u priznavanju profesionalnih kvalifikacija za medicinski kadar iz zemalja koje nisu članice EU. Dogovoreno je da dvije zemlje tokom boravka u Letoniji potpišu zvaničan meomrandum o saradnji. Pored ministra Šimuna, u crnogorskoj delegaciji su i doc. dr Milena Cojić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja, kao i mr Mirjana Đuranović, načelnica Direkcije za međunarodnu saradnju.

Šimun: Saradnja između Crne Gore i Letonije u oblasti zdravstva biće konkretizovana

Prva regionalna Konferencija za zdravlje žena danas je zvanično otvorena, a fokus je bio na prevenciji i liječenju malignih bolesti, jer kkao su podsjetili učesnici ovog događaja, karcinom dojki najučestalija je maligna bolest u ženskoj populaciji.
Konferenciju je otvorio ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun.
- Zdravlje žena nije samo pitanje medicine već i društvene odgovornosti, jednakosti i brige o onima koji čine stubove naših porodica i zajednica. Zdravlje žena je zdravlje jedne nacije. Zato pozivam sve žene da se odazovu na preventivne preglede jer briga o zdravlju počinje na vrijeme a prevencija je najmoćnije oružje koje imamo u borbi protiv bolesti- poručio je &nbsp;Šimun.
Predsjednica NVO Brini o sebi, Ivona Dabetić, naglasila je da je konferencija realizovana sa ciljem kreiranja platforme za razmjenu znanja i iskustava, inovativnih terapijskih pristupa i izrazitih postignuća, kao i za diljenje iskustava iz najboljih praksi sa zemljama koje su postigle značajan napredak u predmetnim oblastima, prenosi Agencija CG News.
- Namjera nam je uključiti sve akatere crnogorskog zdravstvenog sistema, sa ciljem unaprijedjenja zdravstvenih politika koje direktno utiču na kvalitet života žena u Crnoj Gori. Zdravlje žene, osim što je primarno medicinska tema, predstavlja odraz snage jednog društva, ogledalo njegovih vrijednosti i temelj na kojem se gradi budućnost- &nbsp;zaključila je Dabetić.
Medicinski direktor Kliničkog centra CG, dr Đorđije Krnjević, dao je podršku suštinskom cilju konferencije koja počiva na stvaranju platforme koja će na duže staze osigurati uvezivanje svih relevantnih ustanova sa pacijentima i osnažiti svijest o značaju prevencije i unapređenju kvaliteta života naših pacijentkinja koje se liječe od karcinoma.
- Podaci govore da je karcinom dojke najučestalija maligna bolest u ženskoj populaciji sa 416 novih slučajeva godišnje dok su maligniteti ginekološke regije na četvrtom i petom mjestu po učestalosti. Projekcije za budućnost uključuju dodatne alarme jer shodno aktuelnim svjetskim podacima očekuje se dalji porast incidence malignih bolesti do 2040. godine za 40 odsto- istakao je Krnjević.
Direktorka Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Snežana Barjaktarović-Labović, &nbsp;istakla je da se u toj ustanovi trude da prevencija postane dio svakodnevice, te da bude dostupna, razumljiva i moguća.
Da žene ne odlaze kod ljekara kada to bude kasno već da znaju da imaju pravo da brinu o sebi i da zato dobiju podršku, poručila je Barjaktarović-Labović.
Direktorka Doma zdravlja Podgorica, dr Dragana Durković-Perović, kazala je da je karcinom dojke i grlića materice sve prisutniji, ali da nam nadu daje činjenica da uz rano otkrivanje i adekvatno liječenje šanse za ilečenje postaju sve veće.
Radni dio konferencije, panelom „Izazovi u liječenju ranog karcinoma dojke“ započela je dr Sanja Lekić, onkolog Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore. U nastavku, kroz panel diskusije „Dostupnost terapija i kontinuirano snabdijevanje“, „Karcinom grlića materice – od prevencije do terapije“, „Karcinom i reproduktivno zdravlje – onkofertilitet“ i „Skrining za dojku – postignuća i izazovi“, obrađene su ključne teme vezane za dijagnostiku i liječenje karcinoma dojke i karcinoma grlića materiće, dostupnost terapija i značaj kontinuiranog snabdijevanja, onkofertilitet i važnost preventivnih programa. Tokom sadržajnih izlaganja regionalnih stručnjaka iz oblasti onkologije i ginekologije, prim. dr Snežane Šušnjar i dr Katje Jarm, prisutni su imali priliku da se upoznaju sa primjerima dobre prakse iz drugih zemalja.
Prvi dan konferencije koja je akreditovana od strane Ljekarske i Farmaceutske komore, okupio je preko 150 ljekara i medicinskih radnika. Organizatorka konferencije zatvorila je prvi dan zaključivši da je zaokružena jedna cjelina stručnog pristupa prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju najčešćih maligniteta kod žena, te da se kroz interakciju različitih društvenih sfera, zdravstvenih i socijalnih institucija i nevladinog sektora, može kreirati bolja budućnost i stvoriti osnov za pravovremenu i brzu reakciju za sve izazove koji nas očekuju prem procjenama opterećenja malignim bolestima.
Drugi dan konferencije, posvećen informisanju pacijentkinja o njihovim pravima, pristupu zdravstvenim uslugama i savremenim mogućnostima liječenja, realizovaće se 4. aprila u Crowne Plaza hotelu u Podgorici.
Konferencija se održava u organizaciji NVO Brini o sebi i tehničkoj organizaciji Vision Event-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, a u saradnji sa Institutom za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore i uz učešće Instituta za javno zdravlje, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Montefarma i Domova zdravlja. Realizaciju konferencije su podržali Novartis, Think Pink Europe i Pink Ribbon Foundation.

Krnjević: Karcinom dojke najučestalija maligna bolest u ženskoj populaciji

Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, ministar dr Vojislav Šimun, uručio je ključeve sanitetskog i dostavnog vozila zaposlenima u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, čime je dodatno unaprijeđena mobilnost i operativna spremnost službe hitne pomoći.&nbsp;
Događaju su prisustvovali i direktor Zavoda prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Vuk Kadić.
Za nabavku sanitetskog vozila izdvojeno je, kak navode, 62.613,87 eura sa PDV-om, dok je za dostavno vozilo opredijeljeno 23.570,80 eura sa PDV-om.&nbsp;
- Sredstva je obezbijedio Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore čime se potvrđuje opredijeljenost države da kontinuirano ulaže u modernizaciju zdravstvenog sistema i unapređenje uslova rada medicinskog osoblja. Sanitetsko vozilo, opremljeno savremenom medicinskom opremom, poboljšaće transport pacijenata u hitnim situacijama, dok će dostavno vozilo olakšati logističku podršku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore Prim. Mr sci. dr med. Vuk Niković poručio je da je proces usvajanja standarda savremene urgentne medicine je u Zavodu počeo 2021. godine.
- Osavremenjavanje voznog parka, savremeno opremljena vozila hitne medicinske pomoći su uslov za pružanje hitne medicinske pomoć u kojoj je vrijeme najvažniji faktor. Zavod će prvi put od osnivanja specijalni broj 124 snimati u svim jedinicama HMP i po prvi put će imati serversku salu u kojoj će se pored servera za snimanje broja 124 nalaziti server za Telelemedicinu, Indeks - Crnogorski protokol prijema kućnih posjeta i umrežice se svi aparati, ekg, monitori i defibrilatori na teritoriji države, a sredstva su obezbijeđena iz EU projekta IPA RACE 2 u iznosu od oko 700.000 eura. Posvećeno stvaranje uslova za rad medicinskih radnika je najvažniji dio agende rada i razvoja ove ustanove što je stavlja u red ustanova od bitnog značaja za zdravstveni sistem države Crne Gore. U ovom vrlo odgovornom procesu bez podrške Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstveno osiguranje cjelokupni proces bi bio nemoguć jer je Zavod deceniju i više bio zapuštena zdravstvena ustanova - izjavio je Niković.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun kazao je da se kontinuiranim ulaganjima u Zavod za hitnu medicinsku pomoć na cijeloj teritoriji države potvrđuje posvećenost zdravstvenih vlasti, ali i menadžmenta da ovaj važan segment zdravstvene zaštite dostigne nivo savremenih usluga urgentne medicine.
- Zalaganjem i jasnom vizijom menadžmenta, kao i domaćinskim upravljanjem sredstvima, pacijenti mogu biti sigurni da će usluge u jedinicama hitne pomoći biti na najvišem nivou, a ljekari i medicinsko osoblje imati uslove za rad kakvi priliče ovoj profesiji. Oni koji su prvi na terenu u slučaju nesreća i hitnih zbrinjavanja ugroženih pacijenata moraju, prije svega, biti sigurni i obezbijeđeni neophodnim standardima sopstvene bezbjednosti da bi cijeli proces imao pozitivan i uspješan ishod - poručio je Šimun.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Vuk Kadić, rekao je da je za kupovinu novog sanitetskog vozila, dostavnog vozila i opreme za snimanje broja 124 na teritoriji cijele države, u svih 24 jedinice hitne pomoći, Fond opredijelio ukupno 136,420.38 eura iz budžeta za 2024. godinu.
- Fond za zdravstveno osiguranje nastaviće da pruža podršku zdravstvenim ustanovama širom zemlje, kako bi se građanima obezbijedila najbolja moguća zdravstvena usluga, a zaposlenima bolji uslovi za rad. To su ključni prioriteti naše institucije i tome će ostati posvećeni i u narednom periodu - zaključio je Kadić.
Ministar zdravlja i direktori, dodaju, obišli su i radove na serverskoj sali, gdje je u toku instalacija sistema za snimanje svih poziva ka broju 124 na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
- Po prvi put od osnivanja Zavoda, biće ispunjena zakonska obaveza snimanja poziva ka hitnoj pomoći, a podaci će se čuvati u sigurnoj bazi. Za nabavku opreme za snimanje razgovora izdvojeno je 49.849,58 eura, koje je obezbijedio Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Nova vozila i savremenija tehnoligija za efikasniju hitnu i medicinsku pomoć

Da Vlada Crne Gore ne brine dovoljno o bezbjednosti djece pokazuje i činjenica da je od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, kojim se strože kažnjavaju pedofili, prošlo više od tri godine, ali da je u međuvremenu malo što učinjeno, piše Pobjeda.
Zasad je sve ostalo samo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo… Definisano je i da takve osobe prođu odgovarajuće psihoterapeutske tretmane, ali ne i koje ustanove to treba da rade i kome i kako oni moraju da se javljaju.
Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je ovo gorući problem.
<h2>Bez odgovora</h2>
Već tri godine od izmjene KZ ta ministarstva nijesu učinila ništa iz svog domena obaveza, a trenutna situacija je takva da ne odgovaraju ni Ministarstvu pravde, ali ni na novinarska pitanja.
Pobjeda je početkom prošle sedmice uputila pitanja MUP-u i Ministarstvu zdravlja da li rade na tim podzakonskim aktima, te kada se očekuje da mogu biti završena. Odgovori nijesu stigli.
Odgovorili su iz Ministarstva pravde, da su u kontinuiranoj komunikaciji s nadležnim institucijama po ovom, ali i drugim pitanjima.
- Nakon što smo prethodno tražili informacije pisanim putem, dodatno smo ih zatražili i usmeno, pri čemu smo dobili uvjeravanja da će relevantni podzakonski akti biti doneseni tokom 2025. godine. Za precizne i ažurirane informacije preporučujemo da se direktno obratite nadležnim ministarstvima – kazali su Pobjedi iz tog ministarstva.
Precizne i ažurirane informacije nijesmo dobili.
<h2>Tražiće se odgovornost&nbsp;</h2>
Izvršna direktorica NVO Roditelji Kristina Mihailović, Pobjedi je kazala da, ukoliko budemo i dalje išli ovakvim tempom, nećemo skoro stići ni do minimuma zaštite djece.
- Vrlo interesantno je i da Ministarstvo pravde zvanično saopštava da im niko ništa ne odgovara nego da ih ignorišu duže vrijeme, tako da ne možemo očekivati da će ti resori postupati po prijedlozima drugih strana, kada unutar vlade ministarstva ne komuniciraju – kaže Mihailović.
Ona je najavila da će taj problem istaći na prvoj narednoj sjednici Savjeta za prava djeteta, u čijem su sastavu gotovo sva ministarstva, kako bi se potencirala odgovornost MUP-a i Ministarstva zdravlja i vidjelo što su uradili po tom pitanju i zašto neće da pripreme ta podzakonska akta da bi zakon počeo da se primjenjuje kako treba.
<h2>Zaduženja resora</h2>
Ministarstvo unutrašnjih poslova bi trebalo da uradi podzakonska akta koja se odnose na nadzor počinilaca.
Zakonom je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.
Ministarstvo zdravlja je trebalo da uradi svoj dio posla koji se tiče odrednice iz KZ - obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.
Nakon donošenja tih podzakonskih akata, pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, i neće se prebacivati na njihovu ličnu odgovornost i želju za tim, koju, prema podacima Klinike za psihijatriju očigledno i nemaju.
Pobjedi je iz Klinike za psihijatriju rečeno da nemaju podatak da su psihoterapeuti, psiholozi ili psihijatri ikada radili sa počiniocima ovakvih djela.
Ostalo je na onome što je uradilo Ministarstvo pravde, nakon insistiranja tadašnjeg ministra Andreja Milovića, a onda i urgencija Bojana Božovića koji ga je zamijenio na toj funkciji – formiran je Registar u kome sada ima 103 imena. Na dan kada je pokrenut bilo je 98.
Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih na štetu maloljetnika, poznatiji kao Registar pedofila, oformljen je 13. avgusta prošle godine i u njemu se nalaze 103 imena. I sam Registar je uspostavljen sa velikim zakašnjenjem od 15 godina, kada se država obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.
<h2>Djeca nijesu prioritet</h2>
Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji je na pitanje Pobjede da prokomentariše ćutnju resornog ministarstva koji bi trebalo da sprovodi nadzor, kazala da je očigledno da MUP ne procjenjuje da je to važno.
Ona je podsjetila da je zakon usvojen u decembru 2021. godine, da je njegova primjena počela 8. januara 2022, te da je sada već 2025. godina i da oni od tada ne uspijevaju da definišu podzakonski akt koji treba da usaglase sa Ministarstvom pravde.
- Ministarstvo pravde je više puta saopštavalo da im je upućivalo zahtjeve, da su dali obećanje da će to odraditi, ali to ne rade jer oni imaju druge prioritete – kaže Mihailović.
Ističe da je po hiljaditi put potvrđeno i dokazano da ih taj dio priče ne interesuje i da se ne trude da na makar srednji nivo dovedu zaštitu djece od počinilaca tih krivičnih djela.
- Ono što smo shvatili prije nekih dvadesetak dana na osnovu informacija iz Ministarstva pravde jeste da su izmijenjene i dodatno urađene izmjene Zakona o krivičnom postupku. Radi se o tome da sada sudovi mogu da narede da se počinioci ne mogu kretati na mjestima gdje djeca borave, što je i sada u KZ. To je izmjena koja je uvedena, ali se regulisanje nadzora i dalje čeka – kazala je Mihailović.
Ona je, kada je o ćutanju Ministarstva zdravlja riječ, kazala da se čekaju i te odrednice, ali da je udruženju koje predstavlja bilo prioritetno da se odredi nadzor i kontrola pedofila kako bi se znalo kuda se kreću, gdje žive i da postoji određena vrsta pritiska da se redovno javljaju policiji.
- Ali naravno da je važno da postoje sistemi rada sa njima, liječenja ili tretmana, koji bi mogli da smanje na minimum buduća dešavanja – kazala je Mihailović.
<h2>Ko kontroliše klubove ili igraonice?</h2>
Još jedan problem koji pokazuje da institucije sistema ne funkcionišu jeste i činjenica da se ne zna o kontroliše ustanove, javne i privatne koje se bave vaspitanjem ili obrazovanjem djece.
Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da su svi državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Tražile su samo pojedine škole, ali nijedan upit nije došao iz sportskih klubova, igraonica, školica...
Ovo potvrđuje i mišljenje ombudsmana koji je upozorio da nad radom organizacija koje se bave pružanjem različitih vrsta usluga djeci (igraonice, dnevni boravci i sl.), nije regulisan, nije uopšte definisan ili nije jasno definisan.
Ni slučaj koji je prošle godine uznemirio Crnu Goru, kada je otkriveno da je I. K. koji je radio sa djecom u KK „Kotor“ uhapšen i osumnjičen za više krivičnih djela nad tri djeteta i to silovanje, obljuba nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju – očigledno nije alarmirao sve one koji se bave ili rade sa djecom.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je upozoreno da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane. Data je preporuka Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise, kako bi se jasno definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja.
O slučaju u KK „Kotor“ Ministarstvo sporta i mladih nije bilo ni upoznato, do trenutka kada je ombudsman tražio izjašnjenje.
<h2>Registar da bude javan</h2>
Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u Bosni i Hercegovini, koja ga je dobila krajem prošle godine. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji, gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.
Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva pravde je nakon što je formiran, odgovoreno da su otvoreni za razmatranje.
- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu – kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pravde.
Da Registar pedofila bude javan, tražili su iz Udruženja Roditelji, ali i predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
- Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu – u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca. Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne - kazao je Šćekić u avgustu.
Zasad, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.
Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.
Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.
Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena; podatke o pravnim posljedicama osude.
<h2>Što bi se spriječilo?</h2>
Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.
Da je Registar pedofila uspostavljen prije 15 godina, kada je i trebalo, ne bi se dogodila situacija da već osuđivani napasnik ponovo počini djelo, i nakon toga pobjegne.
Već više od mjesec dana policija bezuspješno traga za A. K. koji je silovao svoju maloljetnu kćerku, a 2013. godine je osuđen za silovanja trinaestogodišnje djevojčice, inače njegove rođake, i tada je osuđen na pet godina zatvora. On je i prošle godine bio optužen za silovanje, ali je na sudu nedostajalo dokaza, i da se na vrijeme postupalo kako treba, ovo krivično djelo se ne bi desilo.
Da su sudije ili tužilaštva imali uvid u registar, opreznije bi postupali u ovim slučajevima, a nedostatak dokaza bi se vjerovatno mogao dosljednije provjeriti. Njegov dosje nije smio da bude zanemaren i to što je uspio da još jednom izmakne policiji svjedoči o tome da je bezbjednosni sektor narušen.
I Mihailovć je ranije Pobjedi kazala da postoje problemi u pravosuđu, i podsjetila na slučaj osuđenika koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i seksualno uznemiravao djevojčicu od 10 godina i koji je nakon izlaska iz zatvora pokušavao da ponovi slična djela sa čime je javnost bila upoznata.
- Međutim, desilo se to da kada su ga priveli, sud i tužilaštvo su ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da je to zato što ti organi nijesu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za ovo krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti – kazala je Mihailović nakon što je Registar stavljen u funkciju.

Šaranović i Šimun opstruiraju nadzor i liječenje pedofila

Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan će sjutra doći izaslanstva više od 150 zemalja, saopštila je danas Sveta stolica.
Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaće mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.
Američku delegaciju predvodiće potpredsednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio.
Dolazak na misu na Trgu svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Inauguraciji će prisustvovati i crnogorski premijer Milojko Spajić.
Evharistijska proslava počeće sjutra u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime će papa Lav XIV svečano početi svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Sjutra inauguracija pape Lava XIV

Kina i Rusija potpisale su Memorandum o saradnji na izgradnji automatizovane nuklearne elektrane na Mjesecu do 2035. godine. Ruska svemirska agencija Roscosmos i Kineska nacionalna svemirska administracija (CNSA) potpisale su dokument početkom ovog mjeseca, a elektrana bi trebalo biti dio predložene Međunarodne lunarne istraživačke stanice (ILRS), piše NDTV.
- Stanica će sprovoditi temeljna svemirska istraživanja i testirati tehnologiju za dugotrajno besposadno djelovanje ILRS-a, uz mogućnost buduće prisutnosti čovjeka na Mjesecu- objavio je Roscosmos 8. maja, nakon potpisivanja memoranduma.
ILRS je prvi put najavljen 2017. godine, a u projekat su uključene i zemlje poput Venecuele, Bjelorusije, Azerbejdžana, Južnoafričke Republike, Egipta, Nikaragve, Tajlanda, Srbije, Pakistana, Senegala i Kazahstana.
<h3>Dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije</h3>
Kako piše NDTV, očekuje se da će ILRS biti smješten unutar 100 kilometara od južnog pola Mjeseca te omogućiti dugotrajne autonomne operacije i kratkoročne ljudske misije.

Moskva i Peking postigli dogovor: Kroz deset godina će na Mjesecu sagraditi nuklearku

Amerikanac za kojeg se sumnja da je zaražen ebolom imao je kontakt s najmanje 26 osoba tokom boravka u Češkoj, potvrdilo je češko Ministarstvo zdravlja.
Muškarac je u Češku stigao 6. maja, nakon što je prethodno boravio u Demokratskoj Republici Kongo i Ruandi. U petak uveče prevezen je iz bolnice u Taboru u specijalizovanu ustanovu Bulova u Pragu, gdje je smješten u poseban bioboks.
- Muškarac je imao ukupno 26 kontakata u Češkoj, koje su naši higijeničari uspjeli identifikovati. Trenutno su svi pod nadzorom i u kontaktu s epidemiolozima. Niko u Češkoj nije u neposrednoj opasnosti- izjavio je za Novinky.cz Matyáš Fošum, direktor Odjeljenja za zaštitu javnog zdravlja.
<h3>Svi kontakti su smješteni u karantin</h3>
Prema dostupnim informacijama, nekoliko kontakata su zdravstveni radnici, a svi su smješteni u karantin.
Odluka o premještanju pacijenta u Prag donijeta je na temelju njegovih simptoma i putničke anamneze. Fošum je pojasnio kako je muškarac kratko boravio u Taboru i da je u petak u bolnicu došao sam, nakon čega je i hospitalizovan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHZS_jihocesky%2Fstatus%2F1923487605263401070%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1923487605263401070%7Ctwgr%5E9b3ad6bdb0ec2bdbec590378e9b84feb7211d1d1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prilikom prevoza u Prag aktiviran je tim za biološke prijetnje, a transport je sproveden pod posebnim sigurnosnim mjerama.
Iz bolnice poručuju da je pacijent stabilan.&nbsp;
- Smješten je u izolaciju unutar bioboksa, a liječe ga doktori u specijalizovanim zaštitnim odijelima koji se dekontaminiraju pri svakom ulasku- rekla je PR bolnice Eva Stolejda Libigerová.
Uzorci pacijentove krvi poslati su u Institut Robert Koch u Berlinu, a rezultati se očekuju.

Amerikanac sa sumnjom na ebolu bio u kontaktu s 26 osoba u Češkoj, čeka se nalaz

Komentarišući današnji pokuđaj ubistva u podgoričkom City kvartu, u kojem je ranjen I.N., potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković upitao je vlast kada će početi da snose preuzimaju odgovornost, te da se građani ne osjećaju bezbjedno.
- Današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice koji se dogodio u sred bijela dana, još je jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno- kazao je Eraković na mreži X.
On je vlastima postavio pitanje odgovornosti.
- Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku ? Da li su fotelje preče od svega pa i od bezbjednosti gradjana?- poručio je Eraković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1923784166237159901%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku?

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vojislav-simun