<p>Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun </b>navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).</p>
<p>Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nermina Abdića</b> da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.</p>
<p>Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.</p>
<p>- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.</p>
<p>Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.</p>
<p>Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.</p>
<p>On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.</p>
<p>- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.</p>
<p>On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.</p>
<p>- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.</p>
<p>Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.</p>
<p>- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.</p>
<p>Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.</p>
<p>- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.</p>
<p>Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.</p>
<p>- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.</p>
<p>Poslanica Građanskog pokreta URA <b>Ana Novaković Đurović </b>pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.</p>
<p>Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.</p>
<p>Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.</p>
<p>- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.</p>
<p>On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.</p>
<p>- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.</p>
<p>On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.</p>
<p>Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad <b>Miloša Pižurice</b> o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.</p>
<p>- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.</p>
<p>On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.</p>
<p>Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

<p>Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.</p>
<p>To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.</p>
<p>Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.</p>
<p>Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane <b>Milorad Magdelinić </b>sa zaradom od 4.397.</p>
<p>Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.</p>
<h2>Tužioci i sudije</h2>
<p>Vrhovni državni tužilac <b>Milorad Marković </b>je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac <b>Vladimir Novović </b>47. sa 3.767.</p>
<p>Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...</p>
<p>Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.</p>
<p>Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju <b>Milan Smolović</b> je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda <b>Mirjana Popović </b>na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.</p>
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
<p>Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore <b>Boris Raonić</b> sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;</p>
<p>Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.</p>
<p>Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.</p>

Tamara Klikovac

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

<p>Treba snažno promovisati i povećati atraktivnost pedijatrijske struke u domu zdravlja. Vratiti sve finansijske i organizacione momente, koji čine atraktivnim javljanje specijalizacije za pedijatriju, jer je to osnova zdravstvenog sistema, u zemljama širom Evrope, ne samo kod na - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju dr <b>Nebojša &nbsp;Kavarić</b>.</p>
<p>Djeca u dobi od petnaest do osamnaest godina imaju pravo na svog izabranog ljekara, kaže Kavarić, kao i svaki drugi građanin Crne Gore, iz domena struke koji se razumije u, kako kaže, potrebe i probleme djece.</p>
<p>- Problem pedijatara ove grupe starijih tinejdžera ne može se posmatrati odvojeno od ukupne pedijatrijske zaštite, i činjenice da 45.000 djece, po popisu, u glavnom gradu, odnosno oko 11.000 adolescenata u glavnom gradu. Djece od 0 do 18 godina ima oko 150 000 u Crnoj Gori, od kojih se oko 30.000 odnosi na adolescente, odnosno na uzrast od 15 do 18 godina. Ne postoji dovoljan broj pedijatara za zdravlje adolescenata, zbog toga što ljekari po struci, po iskustvu, znanju edukovanom, ili doedukovanom je njih manjak. Već duži period je manjak pedijatara, i kolege koje su bile u penziji su radili jedno vrijeme kao dopunski rad, u trenutku kad su oni odlučili da konačno odu u penziju, ili da promijene lokaciju radnog mjesta, pojavio se od relativnog apsolutni manjak ljekara - rekao je Kavarić.</p>
<p>Iz profesionalne komunikacije sa Ministarstvom zdravlja, Kavarić kaže, zna da su oni svjesni problema nedostatka pedijatara i da su ga, dodaje on, identifikovali kao problem, a glavno rješenje je, kako navodi, dolazak novih ljekara pedijatara.&nbsp;</p>
<p>- Mi znamo, sve i da ljekari dobiju specijalizaciju sada, oni se vraćaju tek nakon pet, obično bude i šest i sedam godina, zato što su to obično koleginice,u većini slučajeva, &nbsp;i to je obično &nbsp;period kad &nbsp;one odluče da oforme porodicu. Na nove pedijatre se mora sačekati dok dođu, a drugi ljekari se moja prihvatiti, koji imaju bazično znanje iz unapređenja zdravlja adolescenata - naglasio je Kavarić.</p>
<p>Specifičnost adolescentskog doba u posljednje vrijeme, podsjeća Kavarić, je i u tome što se pojavio niz izazova, ističe on, vezanih za njihovo zdravlje.</p>
<p>- Nekad su adolescenti važili za najzdraviju populaciju koja praktično ne dolazi kod ljekara, zbog toga što su ti mladi ljudi izuzetno rijetko imali neka od oboljenja koja su, nažalost, posljednjih godina svakodnevna. Nekih sedam oblasti koje su značajno sistematizovanje, kod nas, u regionu, i u cijelom svijetu su prije svega mentalno zdravlje, poremećaj u ishrani i gojaznost, upotreba psihoaktivnih supstanci, seksualno i reproduktivno zdravlje, digitalna ovisnost i problemi sa snom, nasilje( vršnjačko i svako drugo),i ono što u posljednje vrijeme izlazi kao prioritet u interesovanju zdravstvenih sistema su rani mehanizmi za pojavu hroničnih oboljenja kod odraslih. Sve što sam nabrojao je vrlo osjetljiva i specifična skupina oblasti i tema, koje se tiču dominantno adolescenata. Iz ovoga proizilazi šta sve izabrani ljekari, &nbsp;kod kojih će ti adolescenti doći, u principu moraju da znaju i da budu edukovani kako da to sprovedu sa jednom vrlo osjetljivom, senzibilnom, obrazovanom, edukovanom, samosvojnom generacijom, kakvi su adolescenti - istakao je Kavarić.</p>
<p>Zdravlje adolescenata ne može da čeka, poručio je Kavarić, jer taj sistem zdravstvene zaštite treba unaprijediti i rješavati, dodaje on, akutne probleme sad, odmah i tu.</p>
<p>- Sem kolega specijalista porodične medicine, a apelovao bih na njih, naravno, oni to jako dobro znaju, prosto kroz specijalizaciju, da se konsultuju uvijek kad treba sa kolegom pedijatrom, koji je u susjednom dijelu doma zdravlja. Jedna od preporuka koje se pojavljuje je i zašto ne intezivirati saradnju sa privatnom pedijatrijskom zajednicom, koja je u pojedinim gradovima relativno brojna, kao ovdje u Podgorici. Potrebno je i raditi nove programe za promocije, edukacije i osvješćivanje adolescenata i njihovih roditelja, uraditi sve da oni dobiju zdravstvenu zaštitu kroz savjetovališni rad, kroz edukativne radionice i kroz obnavljanje znanja ljekara ostalih struka… Treba snažno promovisati i povećati atraktivnost pedijatrijske struke u domu zdravlja. Vratiti sve finansijske i organizacione momente, koji čine atraktivnim javljanje specijalizacije za pedijatriju, jer je to osnova zdravstvenog sistema, u zemljama širom Evrope, ne samo kod nas - zaključio je Kavarić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEzzSkxvTvAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kavarić: Nekad su adolescenti važili za najzdraviju populaciju, koja praktično ne dolazi kod ljekara, sad je, nažalost, drugačije

<p>Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način - kazala je emisiji E uživo, na Televiziji E, Jasmina Halilović.</p>
<p>Godine 2019.ostaje u drugom stanju, prisjeća se Halilović, a na prvom pregledu joj doktor saopštava da je trudnoća visokorizična, da je ona sitna, dodaje Halilović, i da će uz adekvatno praćenje biti sve u redu.</p>
<p>- U 22. nedjelje na rutinskom pregledu saznajem da je jedan plod uginuo, ali, uz konsultacije sa više ljekara, rečeno mi je da nema problema da nastavim trudnoću, ukoliko ne želim da odstranim oba ploda, da za drugi plod nema šansi da može imati neke negativne posljedice po razvitak ploda, jer su u pitanju dvojajčani blizanci. Ja sam poslušala savjet ljekara i nastavila sam trudnoću - prisjetila se Halilović.</p>
<p>U sedmom mjesecu trudnoće dolazi do komplikacija, kaže Halilović, i do povišenog krvnog pritiska, i, dodaje ona, javila se u dom zdravlja.</p>
<p>- U 33.nedelji dolazi do povišenog krvnog pritiska, ja sam se javila u dom zdravlja Rožaje, upućena sam u Berane. U Beranama pozvali smo doktora, on je rekao korona, to je bilo u jeku pandemije, ja sam bila kontakt pokojne majke, jer je ona bila medicinski radnik, i taj isti doktor me je savjetovao da idem dalje, jer je ovamo haos. Meni je sve lošije i lošije bilo. Imala sam saradnju i sa doktorom iz Bijelog Polja, jer je više ljekara pratilo tu trudnoću. U Bijelom Polju na odjeljenju zadržana sam jedan dan. Doktor Varagić, kojeg bih ovim putem i pozdravila, on je rekao da je u mom i interesu ploda da se trudnoća završi i dao savjet da idem za Podgoricu, jer svakako bebi treba dodatna njega , s obzirom da će biti rođeno u sedmom mjesecu. Ja sam slušala i upućeni smo u Klinički centar Crne Gore - istakla je Halilović.</p>
<p>U Klinički centar je stigla oko 15 časova, kaže Halilović, i odmah je odrađen pregled i urađena osnovna anamneza, i, ističe ona, posljednje čega se sjeća su riječi ,,udahnite” i zna, kako kaže, da je tada počeo carski rez.</p>
<p>U indukovanoj komi je bila čak dva dana, ističe Halilović, nakon čega je saznala da joj je izvađena materica, jedan jajnik, grlić, a drugi jajnik nakon nekog vremena je izgubio funkciju.</p>
<p>- Neki ljudi su tu bili korektni prema meni, ali bilo je onih koji su bili jako grubi, jer su očekivali od mene, osobe koja je izgubila sve reproduktivne organe u 28.godini života, da mogu da ustanem , da mogu sama da se vratim, da neke higijenske potrebe mogu sama da obavljam, komentarisali su to na jako ružan način. Osjećala sam se jako ružno, s obzirom na to da svi zaslužujemo korektan i ljudski odnos, da tu moraju da rade neke osobe koje su empatične prije svega, da vam pruže utjehu i riječi razumijevanja, da vam ispričaju možda neke svijetle primjere, da ima života i poslije toga. U tom trenutku ste i zbunjeni, što od lijekova, što od situacije u kojoj se nalazite. Najmanje što u tom trenutku treba je kritika i gruba riječ, što sam ja doživjela od pojedinih - ispričala je Halilović.</p>
<p>Beba koju je rodila upućena je na Institut za neonatologiju, prisjeća se Halilović, i tamo boravi dva mjeseca, dok za to vrijeme ona pokušava da se oporavi od stresa.</p>
<p>- Ja sam peti dan otpuštena iz Kliničkog centra, uz savjet da se javim u bolnici u Bijelom Polju. Savjetovali su mi da ću bolju njegu imati kod kuće, jer mi je majka bila zdravstveni radnik. Vrijeme je to pandemije, a svi se sjećamo kako je bilo. Ja sam otišla u Rožaje, i tamo.sam imala apsolutnu zdravstvenu podršku, što od strane ljekara doma zdravlja, što od strane pokojne majke. Tada shvatam da ne mogu samostalno da mokrim. Upućena sam u Berane i privatno sam otišla kod doktorice Tanje Cimbaljević, koja je vratila kateter i pružila tu osnovnu ljekarsku pomoć. Dvadeset i jedan dan sam ja nosila kateter. Ona je to sanirala i uspostavljena je normalna funkcija mokraćne bešike , i njoj se zahvaljujem ovim putem. I moram da napomenem ovo - nakon pola godine, kad je organizam valjda ojačao i kad se vratilo sve u normalnu funkciju, iz mene su bukvalno ispali komadi metala, nešto kao municija heftalice. Doktorica Cimbaljević je takođe obaviještena i predložila je da uradim cistoskopiju , a ja sam uradila magnetnu rezonacu, jer imate otpor prema zdravstvu, vama se jednostavno.u glavi dešava to, da imate otpor prema njima i sumnjate u te ljude. Privatno sam radila magnet i oni su se smijali,i rekli da ne brinem jer iz mene još ima da zveči. Više sam se navikla na tu situacija i dešavalo se da ispadne metal, ali iskreno.se plašim se pojedinih ljekara, njihovog ophođenja prema pacijentu - rekla je Halilović.</p>
<p>Da ne bude ni tu kraj neprijatnostima za Halilović pobrinuli su se oni koji su radili nalaz papiraracusa , koji je težio svega 0.50 grama na otpusnoj listi , a na ph nalazu koji je dobila, to je dijete, kako kaže, koje je rođeno.sa 1200grama, 35 cm ženskog pola i, ističe, gdje piše da je uzeto tkivo za analizu pluća, srca i jetre.</p>
<p>- Ja se zaista pitam, i uvijek ću se pitati, na koji način je urađena ova obdukcija. Plod papiraceus koji je osušen plod, koji je 50 grama, kako je on mogao da naraste u mrtvačnici na 1200 grama. To su neki odgovori koje ja tražim, koje imam pravo kao građanka Crne Gore, da se pitam i nadam se da ću ovim svojim pojavljivanjem spriječiti ljekare da mladim osobama urade nešto ovako - poručila je Halilović.</p>
<p>Iako je podsjećanje na sve što je preživjela i ispričala kroz emotivno gostovanje na Televiziji E, uznemirilo i sama nije mogla zadržati suze, kazala je da se obraćala medijima i da je pisala kolumne, da i sada ne odustaje, čak je spremna i na pravnu bitku.</p>
<p>- Apsolutno sam pisala svim medijima u Crnoj Gori, pišem kolumne, ja sam profesor književnosti, kolumne sam proslijedila i Ombudsmanu. To je bilo sa jedne na drugu adresu, pozivala, pozivala i MANS-u, naravno , skoro sam se čula sa MANS-om i oni nijesu bili zainteresovani da iznesu ove podatke. Ja se pitam da li pojedini ljudi zapravo sluge sistema. Da li je istina prava istina, ili je istina carevo novo odijelo - naglasila je Halilović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUHDUfp2JAU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Halilović: Nadam se da ću spriječiti da ljekari urade nekome ovako nešto

<p>Naredba o sprovođenju istrage protiv <b>Aleksandra Mijajlovića</b>, kao šefa kriminalne grupe, kojoj su navodno pripadali i bivši policijski funkcioneri <b>Milovan Pavićević</b> i <b>Vladan Lazović</b>, nekadašnji šef kontraobavještajne službe ANB-a <b>Drago Spičanović</b>, viša državna tužiteljka <b>Andrijana Nastić</b>, kao i nekadašnji funkcioner DPS-a <b>Predrag Bošković </b>– primjer je opskurne podmetačine, montiranog tužilačkog procesa. &nbsp;</p> <p>To proizilazi iz analize tužilačkog podneska Višem sudu koji potpisuju čak troje tužilaca - specijalni tužilac <b>Miroslav Turković</b>, državna tužiteljka upućena u Specijalno državno tužilaštvo <b>Ivana Petrušić Vukašević</b> i državni tužilac upućen u Specijalno državno tužilaštvo <b>Jovan Vukotić</b>. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181020_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca "> <figcaption>PROBLEMATIČNA NAREDBA: Potpisi troje tužilaca<span>(Photo: Portal ETV )</span></figcaption> </figure>  <p><b>,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” </b>&nbsp;</p> <p>Tročlani tužilački tim SDT-a na čijem je čelu <b>Vladimir Novović </b>tim uspio je na 82 strane da spoji nevjerovatne i neodržive konstrukcije, sa ciljem diskreditacije okrivljene šestorke, sedam kritičkih medija, ali i najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista. Valjda u cilju pritiska na istražnog sudiju koji je trebalo da odlučuje o tužilačkom zahtjevu za pritvor, Naredba za sprovođenje istrage, za koju je advokatima okrivljenih rečeno da je tajna, osvanula je dijelom u uslužnom mediju – koncernu Vijesti. &nbsp;</p> <p>Redakcija tog medija je odmah akciju SPO i SDT ocijenila ,,najvećom ikad”. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008181024_a487f87bafc0e8fce4bd4b7ad3b481d263307f31d19083f1cafd40d8721b5a04" data-rendition-name="original" width="961" height="707" loading="lazy" alt="USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra "> <figcaption>USLUŽNI SERVIS SDT-A: Naslovnica Vijesti 6. oktobra<span>(Photo: Portal ETV )</span></figcaption> </figure>  <p>Da sve bude zanimljivije, u danu hapšenja na portalu Vijesti je osvanula informacija o hapšenju Milovana Pavićevića, iako je u tom času bio ispred jednog lokala u ,,Master kvartu” u Podgorici?!</p> <p>Koliko je zahtjev za pritvaranjem “opasne šestorke” bio osnovan, pokazuje i odluka sudije <b>Gorana Šćepanovića</b>: pritvor je određen Mijajloviću i Spičanoviću, kućno zadržavanje Pavićeviću i Lazoviću, dok su Nastić i Bošković pušteni na slobodu, uz obavezu da se jednom mjesečno javljaju policiji. Teško da djeluje kao da je riječ o ,,najvećoj akciji SDT-a i SPO ikad”. &nbsp;</p> <p>No, kada se pročita sadržaj naredbe, kada se sagledaju sve protivrječnosti, netačnosti, iskonstruisane, lažne, veze sa uređivanjem profesionalnih medija, onda trojka tužilaca iz SDT-a može biti zadovoljna - što svi okrivljeni nijesu pušteni da se brane sa slobode. &nbsp;</p> <p><b>ZAVJERENIČKA ŠESTORKA I ZAVJERENIČKI MEDIJI &nbsp;</b>&nbsp;</p> <p>U naredbi SDT-a targetira se sedam medija. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251008181028_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija "> <figcaption>NA METI VLASTI: Sedam kritičkih medija<span>(Photo: Ilustracija: T.METĐONAJ )</span></figcaption> </figure>  <p>-Aleksandar Mijajlović ,,kroz formiranje ili neformalno upravljanje mrežom medija utiče, kao organizator kriminalne organizacije, radi realizacije kriminalnog plana da kroz protivpravno iskorišćavanje položaja i ovlašćenja lica koja su zaposlena u državnim organima ili su nosioci javnih funkcija na uređivačku politiku “Mportala”, Portala “ETV”, “CDM”, “Standarda”, “Portal Analitike”, “Antene M”, koristi tako dobijene podatke radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje...” &nbsp;</p> <p>Još je opasniji nastavak optužbe za što su mediji trebalo da posluže: ,,u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija, čije je djelovanje u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije”. &nbsp;</p> <p>Nije eksplicitno rečeno, ali tužilačka trojka podstiče na takav zaključak – šestočlana kriminalna organizacija, koristeći sedam uticajnih medija, ima namjeru da promijeni političku i društvenu scenu. &nbsp;</p> <p>Samo je falilo da se navede – državni udar. &nbsp;</p> <p>Naredba za sprovođenje istrage se bazira, najvećim dijelom, na porukama iz telefona Aleksandra Mijajlovića. Koje baš i ne liče na poruke kojima se otkriva pokušaj destabilizacije države. &nbsp;</p> <p>Naprotiv: Mijajlovićevo propitivanje Spičanovića o identitetu ženskih osoba “čiji mi se izgled dopao” ili traženje adrese djevojke koja je vozila golf registracije PG K* **- &nbsp;ne djeluje baš kao neka zavjerenička aktivnost. &nbsp;</p> <p>U narednim danima Portal ETV će detaljno razotkriti tužilačku konstrukciju... &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251008181028_18309ddc919803365e5046e3168cfb7c71dff5ad9f8f5fd43e5bc69bd32d381e" data-rendition-name="original" width="1458" height="1458" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV "> <figcaption>KAD TUŽILAŠTVO LETI KROZ VRIJEME: Logo Portala ETV<span>(Photo: Portal ETV )</span></figcaption> </figure>  <p><b>PORTAL ETV: POVRATAK U PROŠLOST </b>&nbsp;</p> <p>No, već sada je izvjesno: uplitanje sedam crnogorskih medija bila je jasna namjera Specijalnog državnog tužilaštva da se ograniči sloboda govora, diskredituju i kriminalizuju kritički mediji, da im se uruši kredibilitet – time i da se finansijski destabilizuju. &nbsp;</p> <p>&nbsp;I to – lažnim konstrukcijama. &nbsp;</p> <p>U Naredbi za sprovođenje istrage se navodi da je Aleksandara Aco Mijajlović stvorio kriminalnu organizaciju u periodu 2018. do 2024. godine, među kojima je i ostvario uticaj na mrežu medija. &nbsp;</p> <p>Među sedam medija navodi se i “Portal ETV”, dio grupacije Televizije E, koju u nabrajanju tužioci iz nekog razloga - ne pominju. &nbsp;</p> <p>Bilo bi dobro da tužiteljska ekipa Turković, Petruđić-Vukašević i Jovan Vukotić objasne kako je moguće da je Aleksandar Mijajlović mogao uticati na uređivačku koncepciju Portala ETV kada portal nije postojao! Mijaloviću je telefon, na osnovu kojeg je i sročena Naredba, oduzet 19. februara zbog jednog drugog predmeta. Portal ETV je počeo da radi 5. septembra 2024. godine na treću godišnjicu građanskog protesta na Belvederu. &nbsp;</p> <p>Uprkos tome, tužioci terete Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra iste godine?!</p> <p>Nije šala, tako ispada iz Naredbe o sprovođenju istrage. Ali, to je – što se tiče ,,krivice” medija - tek dio tužilačke farse koja se zove Nardeba o sprovođenju istrage. &nbsp;</p> <p><b>,,DJELUJE KAO DA JE JEDAN PUTNI PRAVAC...</b></p> <p>&nbsp;U Naredbi se, od 28 strane tužilačka trojka počinje baviti porukama koje je Aleksandar Mijajlović slao čelnim osobama u sedam medija: ,,CDM BORIS”, ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA”, ,,STANDARD JASMINA”, ,,ANTENA SUKOVIĆ DARKO”, ,,POBJEDA DJURANOVIC”.</p> <p>Oznake ljudi iz medija su u Naredbi očito ubilježene shodno tome kako ih je memorisao Aleksandar Mijajlović. Sadržina koja se nalazi u Naredbi djeluje – prilično jasno i ne tako kriminalno ili zavjerenički. No, tužiocima je sve sumnjivo. &nbsp;</p> <p>Pa i sljedeća razmjena poruka koju, na primjer šalje Sonja Drobac vajberom Aleksandru Mijajloviću: ,,me-portla.me meportal.me mportal.me m-portal.me... Glasaj za ime portala”. Nakon toga Drobac dobija odgovor: ,,bez crtica. Ne vole ih ljudi. Ostalo koji hoćeš...”</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251008181028_0603a39788caed4884be5768b07165a6b7a59efb2883d76284aa076cccd9ce4b" data-rendition-name="original" width="3455" height="2162" loading="lazy" alt="KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe "> <figcaption>KAD SERVISNE PORUKE POSTANU PREDMET KRIVIČNOG DJELA: Screenshot Naredbe<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Djeluje li ovo biranje domena kao zavjerenička igra? &nbsp;</p> <p>Ili, recimo, poruka ,,CDM BORIS” koji Mijajloviću šalje, obavještavajući ga o tekstu na portalu: ,,eo smo ga objavili kretena...” Ne djeluje zastrašujuće ni poruka, kako to opisuju tužioci, ,,lica koje koristi telefonski broj +382 67***935, memorisano pod imenom ,,STANDARD JASMINA” koja šalje Mijajloviću poruku – Ovo smo juče objavili”. &nbsp;</p> <p>Jednako opasno je i obavještenje vajber porukom ,,ANALITIKA DJURANOVIC TINKA” koja 23. marta 2020. godine Mijajlovića pita: ,,Da objavimo na Analitici... djeluje kao da je samo jedan pravac”. &nbsp;</p> <p>Ni komunikacija Mijajlovića sa ,,licem memorisanim kao ,,ANTENA SUKOVIC DARKO” ne otkriva detalje zavjere, kad 23. aprila 2021. godine ,,ovo lice šalje okrivljenom Mijajloviću poruku: Objavili Pipuna”. Nema naznaka neke organizacije državnog udara i kada ,,POBJEDA DJURANOVIC” šalje poruku Mijajloviću: ,,Ide ujutro u Pobjedi, izvini tek sad vidjeh poruku”. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ovo je samo dio poruka koje obesmišljavaju svaki pokušaj kriminalizacije pomenutih crnogorskih medija. U Naredbi koja ima 82 strane ima još sijaset poruka koji upravo pokazuju da su urednici ili direktori medija razgovarali sa Aleksandrom Mijajlovićem o regularnim objavama servisnih informacija ili je, rjeđe, Mihailović kao izvor obavještavao novinare o informacijama koje su mu dostupne, uglavnom vezane za ekonomiju ili građevinske radove, ponekad i za politička dešavanja, ali bez nekih ,,eksluzivnih” informacija. &nbsp;</p> <p><b>STATISTIKA KOJA RAZOTKRIVA </b>&nbsp;</p> <p>O zloćudnosti tužilačke konstrukcije kojom se žele uvući mediji u neku zavjerničku priču, govori i prosta statistika razmijenjenih poruka. &nbsp;</p> <p>Tako je u naredbi zabilježeno da je, da se izrazimo tužilačkim rječnikom, ,,STANDARD JASMINA” od 27. agusta 2021. godine do 23. novembra 2023. godine razmijenila ukupno 18 poruka. Dakle: za dvije godina i dva mjeseca, ni jedna poruka mjesečno. &nbsp;</p> <p>Slična se situacija pokazuje i upoređenjem broja poruka između Aleksandra Mijajlovića i <b>Darka Šukovića</b>, glavnog urednika Antene M, koji su u periodu 23. april 2021. godine – 8. novembar 2022. razmijenili 17 poruka, statistički gledano nešto više od jedne &nbsp;mjesečno. &nbsp;</p> <p>Glavni urednik Pobjede <b>Draško Đuranović</b> je takođe komunicirao vajber porukama sa Aleksandrom Mijajlovićem, sudeći po Naredbi, od 17. jula 2022. do 18. septembra 2023. godine, ukupno 13 poruka u oba pravca – po jednu poruku mjesečno. &nbsp;</p> <p>Ne mora se biti medijski ekspert, čak i tužioci su lako mogli da naprave sličnu blic-analizu: nemoguće je Aleksandra Mijajlovića optuživati da je uređivao sedam crnogorskih medija ako je razmjenjivao jednu ili dvije poruke mjesečno sa urednicima ili čelnim ljudima medija. &nbsp;</p> <p>Svi ovi podaci, koje su tužioci samostalno prezentirali, ruše konstrukciju moguće optužnice. Istovremeno, Naredba o pokretanju istrage je i najbolji dokaz da se &nbsp;Specijalno državno tužilaštvo pretvorilo u političku batinu vladajućih struktura, instrument za obračun sa opozicijom, ali i sredstvo za ograničenje slobode izražavanja i gušenje medija. &nbsp;</p> <p>I da, to nije više ponavljanje logike 1948. godine, ili progona staljinističkog tužioca <b>Lavrentija Berije</b>. Ovo je Crna Gora 2025. godine, imamo malog Beriju Bogdanovića na putu ka Evropskoj uniji. Putuj Evropo! &nbsp;&nbsp;</p> <p><br/> &nbsp;</p>

PODMETAČINA SDT-A: Optužuju Mijajlovića da je februara 2024. uticao na uređivačku politiku Portala ETV osnovanog septembra te godine?!

<p>U Dobroj Vodi danas je u 81. godini preminuo <b>Jusuf Kalamperović</b>,&nbsp;</p>
<p>Istaknuti dugogodišnji društveno-politički radnik i funkcioner Bara, Crne Gore i Jugoslavije <b>Jusuf Kalamperović </b>preminuo je danas u Dobroj Vodi u 81. godini.</p>
<p>Jusuf Kalamperović je rođen 1945. u Dobroj Vodi, gdje je počeo školovanje koje je nastavio u Nižoj Gimnaziji u Baru, a potom u medresi u Sarajevu. Pravni fakultet završio je u Beogradu 1967.</p>
<p>U veoma bogatoj karijeri, u politici je bio predsjednik Opštine Bar, član Predsjedništva Cme Gore, delegat u Skupštini Crne Gore, poslanik Savezne Republike Jugoslavije, ministar pomorstva i saobraćaja Cme Gore, potpredsjednik Vlade Crne Gore, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Cme Gore.</p>
<p>Kao partijski funkcioner, bio je sekretar Opštinskog komiteta Saveza komunista Bara, jedan je od osnivača Saveza reformskih snaga Crne Gore, jedan je od osnivača Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) i njen dugodišnji poslanik i funkcioner.</p>
<p>Bio je počasni konzul Republike Slovenije u Crnoj Gori.</p>
<p>U privredi, bio je direktor Prekookeanske plovidbe Bar.</p>
<p>Jedan je od osnivača Matice crnogorske i utemeljivača Barskog ljetopisa.</p>
<p>U sportu se dokazao kao predsjednik Vazduhplovnog saveza Crne Gore, član COK-a, a kao pasionirani šahista, kao takmičar i predsjednik Šahovskog kluba Mornar i predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore.</p>
<p>Jusuf Kalamperović je bio poznat i kao maslinar.</p>
<p>U politici je važio za veoma mudrog i tolerantnog političara koji je poštovao tuđe stavove, zbog čega je bio cijenjen i uvažavan i od političkih oponenata.</p>
<p>Van politike, slovio je za intelektualca koji je neprestano učio i afirmisao multikuluralizam, i od kojeg se uvijek moglo čuti nešto zanimljivo i korisno. &nbsp;</p>
<p>Sahrana Kalamperovića će bidi obavljena u četvrtak, 9. oktobra, u 17 sati, na groblju Dobra Voda.</p>

Preminuo Jusuf Kalamperović

<p>U optužnici SDT-a protiv više lica (među kojima je i biznismen Aleksandar Mijajlović) za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja i odavanje tajnih podataka, objavljeni su djelovi komunikacije koja uključuje i dopisivanje izvršne direktorice Portala Analitika Tinke Đuranović sa dugogodišnjim poslovnim partnerom koji u našem mediju ima zakupljen oglasni prostor za banere i editorijale/promo tekstove.</p> <p>U optužnici je navedeno ukupno dvadesetak razmijenjenih poruka, u periodu od marta 2020. do septembra 2023, dakle za četiri godine. Sve poruke, kako i dokument pokazuje, potpuno su jednostrano citirane. U njima se (kao što možete vidjeti) pojavljuje isključivo tekst koji je upućen od strane direktorice, bez ijedne prikazane komunikacije sagovornika.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008181024_4b3deb6b25daaed018908877ca5b703bc208d4eafa198e6fb858af2d1344cbcc" data-rendition-name="original" width="1066" height="670" loading="lazy" alt="Analitika navodi SDT"> </figure>  <p>Time se stvara pogrešan i tendenciozan utisak o prirodi komunikacije, dok se suštinski kontekst poslovne saradnje potpuno prećutkuje. U navedenim porukama stoje izrazi poput: „Važi, objavićemo brzo“, „Objavili smo, odmah “, „Pripremićemo i objaviti ubrzo“, „Objavićemo“ itd. Ova komunikacija odnosi se prevashodno na tehničku koordinaciju oko komercijalnih i oglasnih objava, uobičajenu u svakodnevnom poslovanju medija, a ne na uređivačke odluke.</p> <p>Nijedna od poruka pomenutih u optužnici nije rezultirala objavljivanjem bilo kakve informacije bez uredničke provjere i bez moje saglasnosti kao glavne urednice. Portal Analitika nikada nije objavio nijedan tekst, vijest ili informaciju koja bi potekla od vanredakcijskog izvora bez standardne novinarske procedure i višestruke provjere vjerodostojnosti podataka.</p> <p>Ono što optužnica naziva „obavještavanjem organizatora kriminalne organizacije o objavama“ u stvarnosti je, prije svega, poslovna komunikacija sa oglašivačem, koji ima zaključen ugovor o zakupu banera i editorijala/promotivnih tekstova čije su kampanje, kao i sve druge, prolazile kroz uobičajenu marketinšku dinamiku i tehničku potvrdu objave. Ono što jeste u određenim primjerima bio domen dolaženja do informacija (legitiman od poslovnog klijenta kao i od bilo kojeg građanina) svaki put je, ponavljam, prošao novinarsku provjeru kako nalažu pravila struke.</p> <p>Još jednom, pozivamo SDT da prestane sa zloupotrebom novinarske i poslovne komunikacije u cilju targetiranja i diskreditacije medija. Na ovaj način SDT ne samo da narušava osnovna prava i slobode, već direktno doprinosi zastrašivanju novinara i stvaranju atmosfere nepovjerenja prema nezavisnim redakcijama.</p> <p>Navodi iz optužniceSDT, sad je bjelodano, besraman su napad na integritet nezavisnog medija, pokušaj kriminalizacije profesionalne komunikacije i grubi pokušaj diskreditacije Portala Analitika u javnosti. Odakle taj vjetar politički duva, znaju već i vrapci na grani.</p> <p>Portal Analitika će i dalje raditi slobodno, profesionalno i odgovorno, u skladu s javnim interesom i etikom novinarskog poziva, uprkos pokušajima da se naš rad poveže s procesima sa kojima nemamo nikakve veze. Zato ćemo, osim pred sudom javnosti, istinu i pravdu tražiti i pred sudovima Crne Gore.</p> <p>Naš odgovor sigurno neće biti ćutanje, već istrajavanje u odbrani profesionalnog dostojanstva, slobode medija i prava javnosti da zna.</p> <p><b>P.S.</b> U kratkom vremenskom roku, pokušali smo da utvrdimo na koje se konkretne objave na Analitici odnose poruke direktorice i Mijajlovića. Po našoj rekonstrukciji, &nbsp;ta komunikacija odnosi se na sljedeće sadržaje koji se mogu pročitati u nastavku, na priloženim linkovima.</p> <p>Dvije donacije 23. marta 2020. u doba pandemije i to od dana <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/hidroenergija-montenegro-doniramo-20000-eura-za-nabavku-respiratora" target="_blank">23. marta 2020. godine</a>. ("Važi objavićemo i ovo")</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fi-master-inzenjering-donirao-20000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. oktobra 2020. godine: “smo za Marinu Jočić, pokušali smo da ustanovimo za ovog Miloša, pa nijesmo uspjeli”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fjocic-misko-perovic-drzi-lekcije-mandataru-krivokapic-da-se-vrati-na-matematiku-iz-treceg-osnovne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 25. marta 2021. godine: ”Objavili smo, odmah”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fvukovic-podgorica-uskoro-dobija-jos-jedan-most&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 23. aprila 2021. godine: “Poslala sam dežurnom da objavi”:</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fbemax-skola-u-tolosim-projektovana-za-1200-daka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Dana 26. avgusta 2021. godine.’ “Juče smo objavili".</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fdo-zavrsetka-radova-na-auto-putu-98-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Objaviće malo kasnije, sad prate SDT”, dana 27. avgusta 2021. godine.' “Objavismo ono sa Mondo, čije su tablice CG013”,<br/> </p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fsluzbeno-vozilo-cg-tablica-divljalo-cestom-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;Dana 31. oktobra 2021. godine.’ “Danas će objaviti prilog oko aktuelnog stanja izgradnje bulevara Podgorica Danilovgrad, a sjutra bi mogli oko Master Quart-a”,</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fradovi-na-izgradnji-bulevara-podgorica-danilovgrad-teku-punom-parom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>“Da zato moramo biti oprezni nije lako ovo objaviti, a ni ignorisati”, dana 7. jula 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.portalanalitika.me%2Fclanak%2Fusporen-zavrsetak-bulevara-podgorica-danilovgrad-sekulic-otvarati-ga-nece-dok-se-ne-regulisu-imovinsko-pravni-odnosi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Besraman pokušaj diskreditacije nezavisnog medija: Evo kako SDT zamišlja da se „uređuje“ Analitika

<p>Bivša njemačka kancelarka <b>Angela Merkel</b> tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.</p>
<p>Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s <b>Vladimirom Putinom</b>, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.</p>
<p>U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.</p>
<p>Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.</p>
<p>Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.</p>
<p>- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.</p>
<p>- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.</p>
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
<p>Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik<b> Emanuel Makron</b> spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.</p>
<p>- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.</p>
<p>Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.</p>
<p>Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.</p>
<p>- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.</p>
<p>„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.</p>
<h2>Pad u nemilost</h2>
<p>U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.</p>
<p>Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.</p>
<p>Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.</p>
<p>Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.</p>
<p>- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik <b>Frank-Valter Štajnmeier</b>.</p>
<h2>Sjeverni tok</h2>
<p>Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.</p>
<p>- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer <b>Donald Tusk</b> na Fejsbuku u utorak. </p>
<p>Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.</p>
<p>- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je <b>Štefan Majster</b> iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.</p>
<p>Dok se sadašnji kancelar <b>Fridrih Merc</b> odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.</p>
<p>Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.</p>
<p>Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.</p>
<p>- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je <b>Aleksej Česnakov</b>, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.</p>

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

<p>Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi <b>Novica Vuković</b>, biće PES-ov bot <b>Tarik Turković,</b> saznaje Portal ETV.</p>
<p>On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi <b>Bojanu Bošković</b>, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu <b>Maida Gorčević</b>.</p>
<p>Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade <b>Milojka Spajića</b>. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.</p>
<p>Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.</p>

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

<p>Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac <b>Vukas Radonjić</b>, pominju <b>Dritana Abazovića</b>, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", <b>Danica Nikolić</b>, glavna i odgovorna urednica M portala.</p>
<p>Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu <b>Aleksandru Mijajloviću</b> navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;</p>
<p>- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.</p>
<p>A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;</p>
<p>- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.</p>
<p>Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.</p>
<p>Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.</p>
<p>- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.</p>
<p>Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića </b>i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.</p>
<p>- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.</p>
<p>Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva <b>Milom Božovićem</b>. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim <b>Duškom Kneževićem</b>.</p>
<p>- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.</p>
<p>Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.</p>
<p>- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.</p>
<p>Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, <b>Darko Šuković</b>, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

<p>Izjava poslanice Pokreta Evropa sad <b>Jelene Nedović </b>viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.</p>
<p>Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".</p>
<p>Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.</p>
<p>"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.</p>
<p>Poslanik PES-a, <b>Boris Pejović</b> iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.</p>
<p>"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><br/></p>
<p>Poslanik Bošnjačke stranke <b>Admir Adrović </b>im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.</p>
<p>Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

<p>Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) <b>&nbsp;Predrag Bošković</b> pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.</p>
<p>Ovu odluku donio je sudija za istragu <b>Goran Šćepanović</b>.</p>
<p>Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Advokat <b>Mihailo Volkov</b> kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.</p>
<p>- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.</p>
<p>Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.</p>
<p>- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.</p>
<p>Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.</p>
<p>U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.</p>

Tag: doktori