Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je na početku današnjeg skupštinskog zasijedanja da je Crna Gora suočena s ozbiljnim urušavanjem demokratskih procedura, zbog ignorantskog odnosa izvršne vlasti prema Skupštini.
Nikolić je, u okviru proceduralnog javljanja, upozorio da parlament više ne vrši nadzornu funkciju nad Vladom i da premijer i ministri izbjegavaju dolazak u Skupštinu.
- Tvrdim da ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti. Premijer i ministri ne dolaze u Skupštinu Crne Gore, a to potvrđuje činjenica da ministar finansija danas odgovara na pitanja poslanika koja su postavljena u martu - rekao je Nikolić.
On je naveo da takvo ponašanje urušava osnovne demokratske principe.
- Poštovani građani, ministar finansija, u drugoj polovini juna, treba da odgovara na pitanja postavljena prije tri mjeseca. Ovakvo ponašanje parlamenta i Vlade potpuno urušava sve demokratske principe – kazao je on.
Prema njegovim riječima, redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, već ključan mehanizam transparentnosti rada izvršne vlasti.
- Redovno održavanje Premijerskog sata i poslaničkih pitanja nijesu samo poslovnička obaveza, to je osnovni preduslov za funkcionisanje demokratskih procedura – da bi građani mogli da steknu uvid u rad izvršne vlasti. Mi danas nemamo informaciju o stanju javnih finansija Crne Gore, nemamo informaciju o turističkoj sezoni... Dakle nemamo elementarni uvid u vladine politike. Zašto? Zato što Vlada ne dolazi u parlament. I, sve bi bilo u redu, odnosno manje problematično, kada bi to bila samo stvar Vlade, nego je to stvar Parlamenta, odnosno Kolegijuma Skupštine i predsjednika Skupštine, koji je odbijao tri mjeseca da zakaže Premijerski sat i poslanička pitanja. To ne služi na čast Parlamentu Crne Gore – kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-nastavlja-zasjedanje-vukovic-odgovara-na-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Đuranović da se vrati na funkciju u Ustavnom sudu</h2>
Nikolić se osvrnuo i na aktuelnu ustavno-političku krizu u vezi sa odlukom o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, podsjećajući na stav Venecijanske komisije.
- Venecijanska komisija je prije par dana izdala mišljenje povodom ustavno-političke krize nastale djelovanjem parlamentarne većine da penzioniše sutkinju Draganu Đuranović bez prethodnog formalnog obavještenja od strane Ustavnog suda. VK je kazala ono što smo znali da će reći – da je prekršen Zakon o Ustavnom sudu – kazao je Nikolić.
Dodao je da opozicija očekuje poštovanje sporazuma postignutog pod pokroviteljstvom Evrospke unije.
- Očekivanje opozicije je da oni koji su stavili potpis na sporazum pod pokroviteljstvom Evropske unije, preuzmu odgovornost za sprovođenje u djelo onoga na što smo se zajednički obavezali. A, prva obaveza je da se stvari u Ustavnom sudu vrate na pređašnje stanje, odnosno da sutkinja Đuranović počne ponovo da dolazi na posao. Onda možemo, kao što se predlaže ovih dana, da razgovaramo o modalitetima preispitivanja određenih zakonskih rješenja, kako ona ne bi proizvodila određene nedoumice – poručio je Nikolić.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Više ne postoji parlamentarni nadzor nad radom izvršne vlasti, Đuranović da se vrati na posao u Ustavnom sudu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je posebnu sjednicu posvećenu premijerskom satu za naredni petak, 27. jun.
Mandić je podsjetio da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednice.
- Prijedlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne većine predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - navedeno je u najavi.
Podsjećamo, poslanici opozicije u kontinuitetu su kritikovali odnos premijera Milojka Spajića prema parlamentu i činjenicu da je posljednji premijerski sat bio 28. marta, a svi ministri još nijesu odgovarali na poslanička pitanja.
Naredna sjednica je zakazana za 13 sati.
Istovremeno ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će istog dana biti održana i Međuvladina konferencija između Crne Gore i Evropske unije (EU).
Ona je, u objavi na društvenoj mreži X, navela da je raduje to što će Crna Gora imati priliku da nastavi sa zatvaranjem poglavlja.
- Raduje me što ćemo 27. juna, kao što smo i najavili, imati priliku da nastavimo sa zatvaranjem poglavlja - kazala je Gorčević.
Kako je dodala, usvajanje izuzetno pozitivnog Izvještaja o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu vjetar je u jedra evrointegracijskim naporima Crne Gore.

Portal ETV

Premijerski sat istog dana kad i Međuvladina konferencija sa EU

Višegodišnje liste čekanja na operacije u zdravstvenom sistemu Crne Gore gotovo ne postoje, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun navodeći da izuzetak predstavlja dio ortopedskih operacija u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
Šimun je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nermina Abdića da li je višegodisnje čekanje na operacije i višemjesečno za pojedine preglede i dijagnostičke procedure pokazatelj napretka zdravstvene zaštite građana, kazao da postoji lista čekanja za zahvate koji nijesu hitni.
Šimun je problematizovao to što građani „gravitiraju“ prema odeđenim ljekarima, navodeći da na termin kod jednog doktora čeka malo manje od 500 građana, a kod drugog do 200.
- Prave se liste čekanja jer jedan ljekar fizički ne može da to postigne - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, na 90 odsto odjeljenja nijedna operacija nije na listi duže od godinu, a većina pacijenata je zakazana u prvom kvartalu godine.
Šimun je rekao da su značajno smanjene liste čekanja na kardiologiji.
On je apelovao na sve pacijente da otkazuju preglede ako odu privatno, kako bi oslobodili termin za druge.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Jevta Erakovića o listama čekanja, i o tome da je Ministarstvo manipulisalo podacima na dan kad je postavio pitanje u odnosu na danas, Šimun je rekao da su, kada je upućeno pitanje, termini "bili još bolji“.
- Kardiološka i interna klinika su u pilot projektu šest mjeseci i puštaju se termini za šest mjeseci, i klizno idu svakog mjeseca za još jedan - naveo je Šimun.
On je rekao da je propust KCCG-a što nijesu pustili termine i za oktobar i novembar.
- Postoje interni i eksterni termini. Internih termina imamo mnogo prije, ne prebacujemo ih u eksterne - kazao je Šimun.
Kako je naveo, na hematologiji je prvi termin 23. jul, a na reumatologiji 3. oktobar.
- Problem je to što borba sa listama čekanja vuče korijene odavno. Poenta je da imamo termine, ako je nešto hitno - tako se i rješava - kazao je Šimun.
Na pitanje Erakovića o izgradnji urgentnog centra, Šimun je rekao da je on planiran unutar Univerzitetskog kliničkog centra.
- Već je urađen medicinski program i imaće devet soba, za djecu pet soba, odgovarajuće ambulante, dvije operacione sale, jednu trijažnu sobu, operacionu sala za djecu, biće pridružen i dijagnostički centar - kazao je Šimun.
Prema njegovim riječima, to je sistemsko rješenje.
- Ne može goruće probleme riješiti jedan urgentni centar. Poenta je da nije sve u krečenju, krpljenju, mijenjanju vrata, moraju suštinske da se urade neke stvari - kazao je Šimun.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović pitala je Šimuna o razvoju sistema podrške za visokorizične bebe koje zahtijevaju hitno uključivanje u rani razvoj, navodeći da u Crnoj Gori ne postoji funkcionalan sistem za taj problem.
Ona je problematizovala nedostatak medicinskog kadra i podrške roditeljima.
Šimun je rekao da dijeli stav da te bebe moraju biti prioritet i poručio da one to jesu.
- Upravo to smo i pokazali usvajanjem Strateškog dokumenta ranog razvoja djece 2023-2027. Iz tog dokumenta realizovali smo trećinu aktivnosti - kazao je Šimun.
On je rekao da su model Porodične orjentisane rane intervencije uz podršku UNICEF-a uradili poput sistema u Hrvatskoj.
- Taj sistem je već u postavljen u domovima zdravlja (DZ) Podgorica i Bijelo Polje, a uskoro će biti i u Beranama. Cilj je da ta aktivnost bude plasirana kroz sve DZ - rekao je Šimun.
On je dodao da je osnovni korak razvoja Strategije formiranje registra.
Šimun je rekao da postoji nedostatak ljudskih resursa - psihologa, psihijatra, defektologa, logopeda.
Odgovarajući na pitanje poslanika Pokreta Evropa sad Miloša Pižurice o sprovođenju Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda i tome da se se svakodnevno svjedoči kršenju tog zakona, Šimun je kazao da je to jedan od prioriteta Ministatstva.
- Pušenje poprima oblike pandemije, svi sektori Vlade treba da prepoznaju značaj ovog problema. Ministarstvo planira da uradi izmjene postojećeg zakona i poveća novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera - rekao je Šimun.
On je kazao da je planirano propisivanje privremene zabrane obavljanja djelatnosti za ponovne prekršaje.
Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka da li se može očekivati da zdravstveni sistem odgovori na sve izazove imajući u vidu budžet koji je izdvojen za ovu godinu, Šimun je rekao da je budžet zdravstva veći 25 miliona eura.
Šimun je rekao da je budžet Montefarma povećan sa 120 na 140 miliona eura.

Šimun: Višegodišnje liste čekanja na operacije gotovo ne postoje

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je rješenje o rušenju džamije "Husein Kovač" na Koniku u Podgorici donijeto nakon inspekcijskog nadzora 16. jula 2024. godine, kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine, te da su parametri predviđeni ovim dokumentom prekoračeni. Tvrdi i da u vrijeme inspekcijskog nadzora Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u listu nepokretnosti, te da Ugovor o kupoprodaji nije sproveden do današnjeg dana.
Radunović je to naveo u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje Nađe Laković iz Pokreta Evropa sad (PES) koja je upitala ministra smatra li ispravnom svoju odluku o rušenju džamije s obzirom na to da je Crna Gora multietnička država.
Ta odluka izazvala je revolt građana islamske i pravoslavne vjeroispovijesti. Iz Islamske zajednice kazali su da se spremni da legalizuju objekat i da se nadaju povlačenju tog rješenja.
Odgovarajući poslanici Laković, Radunović je naveo da vjerski objekat nije mogao da bude građen po dozvoli iz 2012. i iz razloga je je ona istekla tri godine kasnije.
- Rješenje o rušenju pomenutog objekta donijeto je nakon inspekcijskog nadzora izvršenog 16.07.2024. godine, a kojim je utvrđeno da objekat nije građen shodno građevinskoj dozvoli iz 2012. godine (čiji je period važenja istekao 2015. godine), te se po istoj nije moglo graditi. Osim toga, inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da su parametri predviđeni građevinskom dozvolom prekoračeni - navedeno je u odgovoru Radunovića.
On je dodao da se, pored glavnog, gradi i pomoćni objekat koji je na nadležnost proslijeđen komunalnoj inspekciji.
Govoreći o roku za rušenje, Radunović je istakao da je propisan dispozitivom rješenja, kojim je predviđeno da se prije toga potrebno sačini elaborat o rušenju.
- Zakonski način da se predmetno rješenje opozove ili preinači ne postoji, budući da je rješenje donijelo ovlašćeno službeno lice koje je samostalno u vršenju poslova iz svoje nadležnosti - dodao je Radunović.
Što se tiče najavljenog podnošenja zahtjeva za legalizaciju ovog objekta, Radunović je napomenuo da ti postupci predstavljaju javni interes.
- Konačno, uz sve navedeno, napominjemo da u momentu inspekcijskog nadzora po Listu nepokretnosti broj 6429 KO Podgorica III, Mešihat islamske zajednice nije bio upisan kao vlasnik u pomenutom Listu nepokretnosti i da Ugovor o kupoprodaji u istom nije sproveden do današnjeg dana - zaključio je Radunović.
Pripadnici islamske vjere porijeklom iz Crne Gore koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ocijenili su da je donošenje odluke o rušenju džamije urađeno ciljano i zlonamjerno. Pitali su Radunovića hoće li potpisati i rješenje o rušenju brojnih crkava i pratećih vjerskih objekata sagrađenih bez dozvola.
- Mi ne pozivamo na rušenje, već provjeravamo da li će te to uraditi. Ali, podržavamo vas da uklonite sve spomenike koji su podignuti ličnostima koji su povezane sa ratnim zločinima u Crnoj Gori i šire – ističe se u njihovom saopštenju.

Tamara Klikovac

Radunović: Rušenju džamije mora da prethodi elaborat, do danas nije sproveden Ugovor o kupoprodaji

Investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata, logor Lora, Aerodromi Crne Gore - teme su o kojima će sjutra na premijerskom satu dati informacije i iznijeti stav predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Predstojeći premijerski sat po svemu sudeći neće potrajati jer je predsjednik parlamenta Andrija Mandić odlučio da većini poslanika opozicije, koji su prethodno sankcionisani mjerom udaljenja iz skupštinske sale, uskrati pravo da postavljaju pitanja premijeru i ministrima. To je izazvalo kritike iz opozicionih klupa koji ovaj potez nazivaju nedemokratskim i antievropskim u trenutku kad je postignut dogovor sa Spajićem o prevazilaženju ustavne krize.
Sa druge strane, neki poslanici vlasti već su spremili pitanja za premijera, u prvom redu poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
Urošević će pitati Spajića o velikoj investiciji Ujedinjenih Arapskih Emirata koju je najavio na konferenciji za medije prošle sedmice. Vlada je juče na telefonskoj sjednici utvrdila Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između sa UAE koji će, kako je najavljeno, omogućiti dva velika turistička projekta - jedan na sjeveru, jedan na jugu.
- U posljednje vrijeme čuli smo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru - Mohameda Alabara. Paralelno, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije pa i samom projektu. Istovremeno, iako ste jedva nešto više od godinu dana na čelu Vlade, iz istih izvora čuli smo i brojne optužbe o nedostatku stranih investicija i lošem upravljanju ekonomskim ambijentom do toga da su nerijetke i optužbe da su programi „Evropa sad 1 i 2“ krivi za inflaciju. Možete li nam sada najpreciznije kazati o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzimate na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjujete efekte vaše ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji - pitanje je poslanika Uroševića.
Poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milan Kneževića zanima premijerov odnos po pitanju logora Lora.
- Da li su po Vašem i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima - interesuje Kneževića, koji je naveo da će pitanje obrazložiti na sjednici.
Među poslanike opozicije kojima je bila izrečena mjera udaljenja nije poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur koja će Spajiću postaviti ekonomsko pitanje, a tiče se statusa Aerodroma Crne Gore.&nbsp;
- Da li planirate da Aerodrome Crne Gore date pod koncesiju na 30 godina ili Vlada ima neki alternativni plan - pitanje je Ćinćur.
Spajić je nedavno saopštio da je, na zahtjev tri kompanije, rok za dostavljanje ponuda na tender za Aerodrome Crne Gore produžen mjesec, odnosno do 7. maja.
Premijerski sat biće održan sjutra sa početkom u 12 sati. Dva puta je mijenjan datum održavanja ove posebne sjednice.
Premijerski sat prvobitno je trebalo da bude održan 27. marta. Potom je prošle srijede odlučeno da bude pomjeren za petak, 28. mart, da bi došlo do nove promjene termina zbog međunarodnih obaveza predsjednika Vlade.

Spajić o investicijama UAE, Lori i Aerodromima, opozicija "ućutkana"

Premijer Milojko Spajić trebalo bi sjutra da odgovara na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore. Međutim, neizvjesno je da li će premijerski sat biti održan. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nastavak juče prekinute sjednice takođe je najavio za petak, a poslanici opozicije su poručili da neće dozvoliti održavanje sjednica dok se ne povuku neustavni zaključci Ustavnog odbora o prestanku funkcije sudijama Ustavnog suda i raspisivanju javnog poziva za izbor novih. 
Sjutra bi lideri opozicionih partija trebalo i da se sastanu sa predsjednikom države, Jakovom Milatovićem u rezidenciji predsjednika, a tema sastanka, zakazanog za 10 sati, biće situacija u Ustavnom sudu.
Razgovoru sa Milatovićem prisustvovaće lideri DPS-a Danijel Živković, SD-a Damir Šehović, HGI-a Adrijan Vuksanović i GP URA Dritan Abazović.
Opozicija tvrdi da se u utorak, 17. decembra, u Skupštini dogodio ustavni puč - gaženje Poslovnika i Ustava. Na osnovu nezakonite i protivustavne odluke Ustavnog odbora predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović zbog, kako je rekao, ispunjavanja uslova za starosnu penziju.
I jučerašnje redovno zasijedanje je prekinuto jer su poslanici opozicije bili jednoglasni u stavu da stanje u parlamentu ne može biti redovno nakon što je u najvećem zakonodavnom domu suspendovana sudska grana vlasti - Ustavni sud.
Ne očekujući ovakav razvoj događaja, poslanički klubovi su ranije pripremili pitanja za premijera koja su objavljena na sajtu Skupštine.
<h2>Pitanja pod znakom pitanja</h2>
Tako je šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, prije posljednjih dešavanja u parlamentu, dostavio pitanje za Spajića koje se tiče odnosa sa Hrvatskom.
- Da li kod svih članica Vlade postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju, i šta ste Vi kao premijer spremni da promijenite u postupanju Vlade prema susjedima, kako se put Crne Gore u EU ne bi nepotrebno usporavao ili blokirao - pitanje je Nikolića.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je trebalo da pita Spajića na osnovu kojih stručnih referenci je predložio v.d. direktora Agencije za nacionainu bezbjednost Ivicu Janovića.
- Da li smatra da je takav prijedlog adekvatan imajući u vidu krajnje zabinjavajuću bezbjednosnu situaciju - pitanje je Zirojevića.
Na istu temu pitanje je ranije pripremio i dostavio Skupštini poslanik GP URA Miloš Konatar.
- Kako opravdavate imenovanje novog šefa ANB-a, po zanimanju pomorca, koji je do skoro imao državljanstvo druge države? Da li je ovo nastavak urušavanja nacionalne bezbjednosti ili vrhunac Vaše obećane meritokratije - navedeno je u pitanju Konatara.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pita Spajića šta sve Hrvatska traži od Crne Gore da ne bi blokirala njen evropski put.
Jovan Subotić ispred Pokreta Evropa sad pitao bi lidera njegove stranke i premijera o megalomanskom projektu Velje brdo. 
- Projekat Velje Brdo je pod budnom pažnjom javnosti. Šta je to do sada urađeno kada je taj projekat u pitanju i kada će početi pripremni radovi, kao i na koji način će građani moći da se prijave za kupovinu stanova u sklopu ovog projekta - zanima Čarapića.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović u okviru pitanja Spajića koja se odnose na evropske integracije Crne Gore navodi da je udvostručen broj zatvorenih poglavlja sa tri na šest, te da je parlamentarna većina i Vlada postigli za 12 mjeseci ono što su prethodnici za 12 godina.
- Šta možemo očekivati sljedeće 2025. godine i da li možemo zatvoriti poglavlja do kraja 2026. godine - pitanje je Vučurovića.
Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje šta Vlada konkretno preduzima kako bi se istražile i procesuirale sumnje o nezakonitoj distribuciji oružja iz vojnih magacina nekoliko dana pred izborni dan 30. avgusta 2020. godine, uključujući, kako je naveo, uništavanje dokumentacije, falsifikovanje i gašenje nadzornih kamera u Ministarstvu odbrane?
- Ko je izdao naređenje? Ko je od oficira Crne Gore dijelio oružje i kome? Ko je naredio da se kamere ugase?
Da li postoji plan za uvođenje strožih kontrola i procedura kako bi se spriječile zloupotrebe vojne opreme i oružja, kao što su one koje su se desile prije izbora 2020. godine, kada su automatske puške i municija završile u podrumu ANB-a, Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, ali i kod bezbjednosno interesantnih lica - navedeno je u pitanju Bogdanovića.
On planira da pita premijera i koji su konkretni koraci preduzeti kako bi se izbjegle situacije poput "čišćenja" dokumentacije iz Obavještajno-bezbjednosnog direktorata i zloupotrebe službenih resursa u političke svrhe?
- Kako se Vlada nosi s pritiscima i pozivima sa najviših državnih adresa kojima se čuvaju partijski kadrovi starog režima koji su koristili vojne i bezbjednosne strukture i njihovu imovinu za političke ciljeve i privatne interese - dodaje još Bogdanović.
<h2>Dijaspora i položaj Albanaca</h2>
Poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića je zanimalo kakav je Spajićev stav po pitanju činjcnice da lokalna samouprava Nikšić nemalim sredstvima svojih građana finansira seriju "Tvrđava" u produkciji Radio-televizije Srbije, a koja se bavi ratnim dešavanjima u Hrvatskoj.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović planirao je da postavi pitanje predsjedniku Vlade koje se odnosi na crnogrsku dijasporu i njen doprinos razvoju Crne Gore.
- Obzirom na ogroman potencijal naše dijaspore, posebno iz redova bošnjačke zajednice, da li Vlada ima plan za podsticanje povratka dijaspore kroz posebne programe i olakšice za investitore koji bi svoj kapital uložili u Crnu Goru, a posebno za one koji su usmjereni na sjeverni region - pitanje je Adrovića.
Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović pita Spajića na koji način će spriječiti devastaciju Crne Gore koju omogučava Zakon o strateškim razvojnim investicijama i da li je upoznat sa efektima sličnih zakona u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji?
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pripremio je pitanje na temu statusa albanskog naroda u Crnoj Gori. Interesuje ga i koja prava Albanci uživaju kao narod i kao pojedinci u Crnoj Gori? 
- Albanci u Crnoj Gori su autohtoni narod s dubokim istorijskim, kuiturnim i geografskim korjenima u regionu. Njihova prisutnost na teritoriji današnje Crne Gore datira još iz antičkih vremena, kada su njihovi preci živjeli na području Ilirije. Albanci su tradicionaino naseljeni u krajevima južne i jugoistočne Crne Gore, uključujući oblasti poput Ulcinja, Bara, Tuzi (područje Malesije), Plava, Gusinja i djelove Rožaja. Albanci u Crnoj Gori, prema ustavu i zakonima, imaju status nacionalne manjine i uživaju prava koja im omogućavaju očuvanje svoje kulture, jezika i tradicije. Ovo uključuje - pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, zastupanje u politici, medijska prava, kulturna prava i vjerska prava. Stepen realizacije i uživanja ovih prava je upitno, ali se svakako nameće potreba da se otvori dijalog o sljedečim principijelnim pitanjima: da li Albanci imaju pravo da se pitaju o svom razvoju; da li Aibanci imaju pravo na ravnomjeran razvoj; da li imaju jednako pravo korisćenja morskog dobra u Crnoj Gori; da li lokalno imaju pravo da odluče o svom razvoju; koliko Crna Gora omogućava bolji život Albanaca u Crnoj Gori i da li to treba povezati sa izrazitom migracijom Albanaca - stoji u obrazloženju pitanja Čapunija.
Početak premijerskog sata zakazan je za 13 sati.

Za Spajića spremna pitanja o Janoviću, Hrvatskoj, finansiranju „Tvrđave“, ali sjednica neizvjesna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je za 20. decembar premijerski sat na kojem će Milojko Spajić odgovarati na poslanička pitanja.
- Podsjećam da je rok za dostavljanje pitanja predsjedniku Vlade Crne Gore u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije početka sjednica. Predlog sa precizno navedenom temom, o kojoj se postavljaju pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, predlažu poslanički klubovi parlamentarne opozicije predsjedniku Skupštine, u pisanoj formi, najkasnije sedam dana prije dana određenog za održavanje sjednice - naglasio je Mandić u saopštenju.
Sjednica će početi u 13 sati.

Spajić 20. decembra odgovara na pitanja poslanika

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Abaz Dizdarević pitao je ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića ko od članova Vlade na prethodnoj sjednici nije glasao za dodatne sankcije Rusiji - na što mu je on odgovorio da je to pitanje za službu Vlade.
- Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Vlade na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade. Konkretne odgovore o tome ko je glasao protiv odluke treba potražiti od službe Vlade, u skladu sa propisima - rekao je on.
Dizdarević je zatim ustvrdio da onda Vlada nije stopostotno usaglašena sa sankcijama Rusiji.
- Vi kao da tražite alibi za loše društvo u kojem se nalazite. Nema potrebe da bilo koga štitite, Vaš posao je da štitite interese Crne Gore. A znate dobro da se evropskom putu Crne Gore u Vladi ne raduju baš svi kao što to radimo Vi i ja - poručio je Dizdarević.
Ibrahimović je na to kazao da je partija iz koje Dizdarević dolazi 2011. godine potpisala sporazum sa jedinstvenom Rusijom, a šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić je odgovorio da se toj partiji može pripisati mnogo toga - ali da će na toj vagi uvijek prevagnuti najbolje politike i djela za Crnu Goru.
- Možete DPS-u da pripišete mnogo toga, a na toj vagi će uvijek prevagnuti ono što su najbolje politike i najbolja djela za ovu državu. Naš NATO i EU put je dominantno vođen od strane DPS. Naši čelnici su bili izloženi bezbjednosnim rizicima zbog toga, pa smo ipak ušli u NATO. Ne možete to prekrivati i prikrivati. Legat ostaje za sva vremena - poručio je Nikolić.
&nbsp;Dobro je, kako je dodao, da danas imamo politiku i partije koje su došle na platformu DPS-a.
<h2>Za ambasadore neće predlagati one koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva</h2>
Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović odgovarajući na pitanje poslanika Socijaldemokrata (SD) Nikole Zirojevića hoće li podržati kandidate za ambasadore iz redova koalicije Za budućnost Crne Gore.
Zirojević je, tokom postavljanja poslaničkog pitanja ministru, ukazao da su to kadrovi koji iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO, protiv nezavisnosti Kosova, koji otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i čija je politika dovela do zahlađenja odnosa sa Hrvatskom.
- Mislim da bi bilo bolje da ste mislili o ovome, nego što ste nas iz građanskih partija željeli da predstavite kao neprijatelje Bošnjaka - poručio je Zirojević.&nbsp;
Ibrahimović je u odgovoru naveo da u procesu postavljanja ambasadora učestvuju MVP, Vlada, Skupština i predsjednik države.&nbsp;
- Uvjeren sam da ćemo naći rješenja i da će to biti iskusni pojedinci. U izboru budućih diplomatskih predstavnika, vodićemo se kriterijumima profesionalnosti i kompetentnosti kandidata. Kao ministar neću predlagati kandidate koji nijesu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva - poručio je Ibrahimović.
<h2>Diskusije o državljanstvu u atmosferi društvenog konsenzusa i saradnji sa EU</h2>
Ibrahimović je rekao da su diskusije o državljanstvu prihvatljive samo ako su vođene u atmosferi društvenog konsenzusa i u saradnji sa EU.
To je poručio odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića - kako će se odnijeti prema najavljenoj izmjeni Ustava i Zakona o državljanstvu.
Ibrahimović je dodao da to podrazumijeva otklon od manipulacija i pokušaja izbornog inženjeringa.
- Svi imaju pravo da pokreću inicijativu za izmjene svih zakonskih rješenja. Od inicijative do usvajanja je dug put - istakao je Ibrahimović.
<h2>U toku konsultacije, nije lako odrediti ambasadora pri NATO</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić pitao je Ibrahimovića zašto Crna Gora već godinu nemamo ambasadora pri NATO-u.
- Sjetićete se da je Gabrijel Eskobar svojevremeno govorio da se sa Crnom Gorom ne dijele sve informacije koje se tiču NATO-a, da su svojevremeno iz sistema izbačeni ljudi koji su prepoznati kao ruski špijuni... - naveo je Nikolić pitajući ga u čemu je problem.
Ibrahimović je na to rekao da su konsultacije u toku, i da se traži pogodan kandidat.&nbsp;
- Naša misija pri NATO vrlo brzo će dobiti ambasadora. Nije lako odrediti čovjeka - dodao je Ibrahimović.

Dizdarević: Ko je bio protiv sankcija Rusiji?; Ibrahimović: Pitajte službu Vlade

Materijalni status sudija i državnih tužilaca je na nedopustivo niskom nivou, ocijenio je ministar pravde Bojan Božović, dodajući da postoji velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše.
Božović je to rekao u Skupštini, odgovarajući na pitanje nezavisne poslanice Radinke Ćinćur šta Ministarstvo pravde planira da preduzme kako bi se što urgentnije popravila situacija na koju su ukazale sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.
- Materijalni status sudija i državnih tužilaca je u najvećoj mjeri na nedopustivo niskom nivo. Isto tako, činjenica je da postoji nedopustvo velika nesrazmjera u zaradama unutar te branše - kazao je Božović.
On je naveo da nije rijetka situacija da sudije u osnovnim sudovima koji se bave krivicom, zbog pripravnosti i dežurstava, imaju značajno veće naknade u odnosu na parničare koji rade takođe veoma zahtjevan posao, ali u tim referatima, po prirodi stvari, načelno nema dežurstava.
Božović je ukazao i na, kako je rekao, izuzetno loš položaj sa aspetka infrastrukturnih izazova – dotrajale zgrade, neadekvatan sistem zaštite.
On je naveo da nikada nije „uperio prstom“ u Sudski savjet i rekao da je njihova odgovornost najveća.
- Jer mislim da nije. Mislim da smo mi, kao država, propustili priliku da Sudski savjet osnažimo i administrativno i na svaki drugi način, u onom obliku da on zaista bude vlada sudske vlasti - dodao je Božović.
On je kazao da su započeli razgovore sa predstavnicima sudske grane vlasti i državnog tužilaštva.
- Nadamo se da ćemo naći rješenje koje će biti pozitivno za sve, a tu, prije svega, mislim na to da ćemo obezbijediti mnogo bolji materijalni status po usvajanju zakona koje očekujemo - naveo je Božović.
On je poručio da će "omogućiti onaj nivo dostojanstva koji je neophodan za tu granu vlasti“.
Božović je apelovao na Sudski savjet da što prije izabere nedostajuće sudije Višeg suda u Podgorici, kako bi se u Specijalnom odjeljenju tog suda, u što kraćem roku, izabrale nove sudije i „koliko toliko rasteretio posao kod njih“.
On je kazao da su izmjenama i dopuna Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) uveli značajne novine.
- Taj nacrt izmjena, koji je pisan u značajnoj mjeri uz saglasnost upravo sudija iz Višeg suda, poslat je Evropskoj komisiji i nadamo se da ćemo, po dobijanju pozitivnog mišljenja, svi nastaviti rad na tome - rekao je Božović.
On je ocijenio da će se svi koji se bave ozbiljnije pravom saglasiti da je zrelo vrijeme da se formira nova radna grupa za pisanje novog ZKP-a.
- Jer nekada jednostavno ne možete izmjenama i dopunama u beskonačno ispravljati određeni izvor prava - naveo je Božović.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je Božovića koje aktivnosti je preduzelo Ministarstvo pravde povodom zahtjeva pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima u dijelu njihove zarade.
Mugoša je rekao da nije sporio uvećanje minimalne zarade, ali da je tada ukazao da će biti diskriminisanih u sistemu, što se i desilo.
- Ne mogu zaposleni za puno radno vrijeme i standardni radni učinak da imaju manju platu od minimalne. To je abeceda radnog prava - naveo je Mugoša.
On je kazao da pripravnici u tužilaštvu i sudovima trenutno primaju od 593 do 625 eura, što znači da neki od njih primaju manju zaradu nego što je minimalna za srednjoškolce.
- A značajan broj njih prima u rangu minimalne za srednjoškolce - dodao je Mugoša.
Božović je kazao da je razgovarao sa predstavnicima pripravnika.
- Trudiću se da, što je prije moguće, razgovaramo i sa Ministarstvom finansija i ostalima u Vladi, kako bismo riješili situaciju koja dugoročno može da ostavi ozbiljne posljedice - naveo je Božović, dodajući da, nažalost, u pravosuđu ima sve manje pripravnika.
Zbog toga je, kako je poručio, važno da što prije poboljšaju status svih tih mladih ljudi, kako bi oni ostajali unutar sistema.
Božović je ocijenio da je status kod pripravnika sada bolji nego ranije, ali da i te kako ima prostora za njegovo unapređenje.
On je, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista Zoje Bojanić Lalović na osnovu kojeg zakona Ministarstvo pravde može da finansira obrazovnu ustanovu, uključujući i vjersku, kazao da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica.
Prema riječima Božovića, nadzor nad primjenom tog zakona vrši organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa, odnosno Ministarstvo pravde.
- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu, koji je donijela Skupština 6. septembra ove godine, ova obaveza je adresirana na Ministarstvo pravde, imajući u vidu nadležnosti tog resora sa aspekta nadzora nad Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, kao i nadležnosti Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama - naveo je Božović.
Kako je kazao, s obzirom na to da je u toku budžetska godina i da ta aktivnost još nije realizovana, to pitanje će se dodatno razmotriti i na sjednici Vlade, uz izjašnjenje i resora nadležnog za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Božović je rekao da Ministarstvo pravde nema nadležnost da finansira bilo koju vjersku školu.
- Ako bi se bilo kakav prenos sredstava vršio, u tom slučaju mi možemo prenijeti samo na vjerske zajednice, a ne direktno na vjerske škole - naveo je Božović i ponovio da će konačnu odluku donijeti na Vladi.
Bojanić Lalović je kazala da je Božović upravo priznao da su prekršili zakon, navodeći da ona ne govori o vjerskim zajednicama, nego o obrazovnim ustanovama.
- Ove vjerske obrazovne ustanove je licenciralo Ministarstvo prosvjete i nadzor nad tim, kao i nad svim ostalim obrazovno-vaspitnim ustanovama koje su dobile licencu, vrši to Ministarstvo - rekla je Bojanić Lalović.
Ona je podsjetila da se obrazovno-vaspitne ustanove finansiraju iz budžeta, ako je osnivač država.
Kako je kazala Bojanić Lalović, ako je osnivač neko privatno lice, onda se finansiraju iz sredstava osnivača.
- Članovi 138 i 139 zakona omogućavaju određenu pomoć, ali uz tačno precizirane kriterijume, koji se odnose ili na nastavna sredstva, ili na podršku nastavnom kadru, ali ne nikako, kako je to rađeno u prethodnom periodu, na osnovu diskrecionog prava nekog ministra - rekla je Bojanić Lalović.

Božović: Materijalni status sudija i tužilaca na nedopustivo niskom nivou

Beranska policija je u više odvojenih akcija, po nalogu suda, izvršila pretrese i kontrole operativno interesantnih lica i tom prilikom pronašla opojnu drogu. Podnijete su tri prekršajne prijave, dok je jedno lice lišeno slobode, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi V.M. (37) pronađeno je 12 tableta ksalola za koje nije imao medicinsku dokumentaciju. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju ocijenilo je da nema elemenata krivičnog djela, pa je protiv V.M. podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.
U kući i pomoćnim objektima V.T. (46) policija je pronašla 44 tablete različitih vrsta sa liste opijata. I u ovom slučaju tužilac je utvrdio da nema osnova za krivičnu odgovornost, pa je V.T. prijavljen za prekršaj iz istog zakona.
Policija je, prilikom kontrole vozača E.A. (28), pronašla ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem marihuane i mrvilicu sa tragovima iste droge. Kako je odbio testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci, E.A. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, a protiv njega je podnijeta i prekršajna prijava po Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.

Berane: Droga pronađena kod tri osobe, jedna uhapšena

Načelnik Direkcije za operativne poslove Radomir Šćepanović kazao je da su trenutno aktivni požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću.
- U Podgorici na Bioču, zaseok Bioči, Danilovgradu u Topolovu i u Petrovićima u Nikšiću. Radi se o požarima manjeg intenziteta, koji su pod kontrolom i ne ugrožavaju ni objekte, ni istanovništvo -rekao je Šćepanović.
Kako je rekao, i dalje su ekipe na terenu pripravne i opserviraju požarišta.
- Pripadmici Direktorata za zaštitu i spašavanje sa termovizijama se obilazi teren, detektujući podzemne požare koji su nam pravili problem prethodnih dana. Najsvježiji primjer je sa Kučkih korita - dodao je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, na raspolaganju je sedam letjelica.
On je istakao da je sistem zaštite i spašavanja dao puni odgovor i u punom kapacitetu svih dana.
Šef Odsjeka za obuke i operativne aktivnosti Milan Radović kazao je da je od 11. avgusta, otkad su startovali požari, sistem zaštite se podizao.
- Poslali smo zahjev za međunarodnu pomoć, prvi timovi su stigli 12. i 13. avgusta. Došli su timovi iz Švajcerske i Asutrije koji su pomagali sa zemlje. Oni su i dalje tu i produžili smo njihov boravak ovdje iz preventnivnih razloga da bi bili spremni na eventualnu eskalaciju požara - naglasio je Radović.
On se zahvalio međunarodnim timovima, ali i svim službama zaštite i spašavanja iz svih gradova Crne Gore, Vojsci Crne Gore.
- Nažalost, imali smo smrtni slučaj što je najteža posljedica koja može biti i koja je sve u sistemu i sve građane Crne Gore pogodila. Naš mehaničar koji je bio angažovan dano-noćno u popravci i sređivanju letilica je imao udes, ali se već sjutra stavio na raspolaganje. To je dokaz da oni imaju veliko srce. Poželio bih mu brz oporavak - kazao je Radović.
Podsjetio je da je uspostavaljena baza operacija putem koje su raspoređivali međunarodne timove.
- Što se tiče kapaciteta u Direktoratu MUP-a, prva dva dana požara u reonu Kuča smo angažovali multi-robotički sistem koji je dao odlične rezultate... Stavili smo na raspolaganje sve što smo imali, prekinuli smo godišnje odmore svim službenicima i na kraju nas je pogedao Bog i &nbsp;juče je pala kiša - kazao je, pored ostalog, Radović.
Šćepanović je kazao da bi Vlada trebalo da obezbijedi sredstva da se lokalne službe opreme, s obzirom da budžeti lokalnih samouprava nijesu u mogućnosti da to urade adekvatno.
- Službe zaštite i spašavanja su dio lokalne samouprave. Naravno, Direktorat za zaštitu i spašavanja vodi i pravi analizu sistema i podnosi izvještaj Vladi. Koliko god je u našoj mogućnosti, kroz sprovođenje međunarodnih projekata, a na osnovu analize krajem godine, te službe pomažemo u mjeri u kojoj je moguće. U ovoj godini ćemo kroz strateški projekat koji sprovodimo sa Italijom i Albanijom, nabaviti šest vatrogasnih vozila manjeg kapaciteta za gašenje početnih požara na ruralnim terenima, koja će biti podijeljene opštinama u basenu Skadarskog jezera. Takođe kroz projekat sa Hrvatskom i BiH, nabavićemo još 13 vozila za službe zaštite i spašavanja iz tog programskog područja - pojasnio je Šćepanović.
Na pitanje da li treba sistem centralizovati, Šćepanović je rekao da za takvo nešto treba imati i politički konsenzus.
- Ja sam lično za, ali to nije ono što Evropa traži. Evropa traži decentralizaciju. Mi pružamo odgovor i ovako, solidarnost među vatrogascima je besprekorna... Sistem funkcioniše - kazao je Šćepanović.
On nema informaciju da li sve lokalne službe zaštite plaćaju prekovremene sate vatrogascima.
- Mislim da, uz praćenje evidencije po Zakonu o radu, neće ostati uskraćeni svi vatrogasci koji su bili angažovani - uvjeren je Šćepanović.
Na pitanje o zastarjeloj opremi vatrogasaca, Radović je podsjetio da je obaveza loklalnih samouprave je, kako da opremaju, tako i da finansijraju službe zaštita i spašavanja.
- Neko to radi manje, neki više. Neki smatraju da je dovoljno da im nabave po jednu majicu za tri-četiri godine. Naše kolege kolege znaju što i kako treba, da li se to ispoštuje do kraja kod donosioca odluka na tome treba da raidmo - zaključio je Šćepanović.

Šćepanović: Manji požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću, ne ugrožavaju objekte i stanovništvo; Radović: Timovi iz Švajcerske i Austrije i dalje preventivno tu

Na Evropskom kupu za pionire koji je održan u Đeru (Mađarska) i na kome su učestvovala 273 &nbsp;takmičara iz 77 klubova i 19 zemalja, takmičari džudo kluba Ippon osvojili su tri medalje, po jedno zlato, srebro i bronzu. Zlatnu medalju je osvojio Milorad Tadić, srebrom se okitio Lazar Dubljević, dok je bronzano odličje pripalo Petru Čvoroviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b" data-rendition-name="original" width="3816" height="3232" loading="lazy" alt="Tadić Ippon"> </figure>  Tadić je u prvom kolu kategorije do 50kg bio slobodan, dok je u drugom kolu pobijedio reprezentativca Bugarske Ivana Antonova. U četvrtfinalnom meču Milorad je bio bolji od Litvanca Sinagins Nilsa a u polufinalnom meču savladan je predstavnik Srbije Luka Anđelković. U finalnom meču naš takmičar je bio bolji od reprezentativnog druga Vojina Radoševića. Miloradu je ovo druga zlatna medalja na evropskim kupovima i odličan pokazatelj da se veliki rad i odricanje na svakom treningu itekako isplati.&nbsp; Dubljević je u prvom kolu kategorije do 42kg bio slobodan dok je u drugom kolu savladao reprezentativca Mađarske Janka Marcella. U polufinalnom meču, nakon veoma neizvjesne borbe koja je ušla u produžetak, Lazar je bio bolji od predstavnika Azerbejdžana Satara Gadirova da bi u finalnom meču za nijansu bio bolji reprezentativac Ukraine Svitosav Nesvietov. Prva medalja za Lazara na evropskim kupovima dokaz je da je na pravom putu i da najbolje od njega tek očekujemo. Petar Čvorović je u prvom kolu kategorije do 50kg izgubio od Litvanca Aleksandra Popoksa koji je u nastavku takmičenja došao do polufinala i tako obezbijedio repesaž našem takmičaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689" data-rendition-name="original" width="3060" height="2862" loading="lazy" alt="Petar Čvorović Ippon"> </figure>  U prvom kolu repesaža Petar je bio bolji od reprezentativca Mađarske Sare Hunora, a u drugom kolu je prelijepim iponom savladan predstavnik Srbije Lazar Jokić. U finalu repesaža pobijedio je Dimitrija Dejanovića iz Srbije da bi u borbi za bronzanu medalju Petar na dominantan način savladao prvaka Srbije Luku Anđelkovića. Petru je ovo prva medalja na evropskim kupovima i veliki podstrek i vjetar u leđa za naredna takmičenja. Luka Ranitović je nastupio u kategoriji do 55kg i poražen je u prvom kolu od reprezentativca Ukraine Danila Voloktina nakon veoma neizvjesne borbe koja je riješena tek u produžetku. Ogromno iskustvo za Luku koji ide velikim koracima ka ostvarenju svojih snova. Takmičare je predvodio naš proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević koji se odlično snašao u trenerskoj ulozi i koji je bio velika motivacija i podrška našim takmičarima u pohodu na medalje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1" data-rendition-name="original" width="2696" height="4128" loading="lazy" alt="Ippon Đer"> </figure>

Tri medalje za džudiste Ippona na Evropskom kupu u Mađarskoj

Ulcinjski policajci su kontrolom A.B. (23) pronašli pvc pakovanje sa 10 komada tableta MDMA.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama A.B. ne stiču elementi krivičnog djela već je naložio da se protiv njega podnese prekršajna prijava u redovnom postupku zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Kontrolom J.V. (40) iz Nikšića, u blizini jednog ugostiteljskog objekta na Velikoj plaži, policija je pronašla manju količinu marihuane.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da u radnjama A.B. nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, te će protiv A.B. biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz istog Zakona.
- Policijski službenici nastavljaju sa pojačanim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe i ulične distribucije narkotika, naročito u južnoj regiji države u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, zaštite građana i turista i njihovog zdravlja - saopšteno je iz Uprave policije.

Kontrole u Ulcinju: Oduzeti MDMA i marihuana, prekršajne prijave protiv dvijer osobe

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: poslanicka-pitanja