Liste čekanja gorući problem: Šimunov resor dio krivice svalio na pacijente - 50 odsto ne dolazi na zakazane preglede

Građani ogorčeni: Mjesecima čekaju na specijalističke preglede

Građani ogorčeni, mjesecima čekaju na specijalističke preglede. Da problem bude veći, otvorenih termina kod ljekara za određene ambulantna preglede uopšte nema.

Ministarstvo zdravlja priznaje - suočavamo se sa složenim problemom koji je posljedica višedecenijskog zapuštanja i rastućih potreba pacijenata. Ipak, dio krivice svaljuju na pacijente, tvrdeći da se pola njih ne pojavi za zakazani pregled.

Liste čekanja na specijalističke preglede i dijagnostičke procedure i dalje predstavljaju „jedan od ključnih izazova sa kojima se suočava naš zdravstveni sistem“, saopštilo je Ministarstvo zdravlja za Portal ETV.

- Ovo je složen problem koji je rezultat više faktora, a koji, između ostalog, podrazumijeva i višedecenijski zapušteno kadrovsko planiranje, ograničene tehničke kapacitete te rastuće potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama - navode u izjavi za Portal ETV.

Iz Ministarstva kojim rukovodi Vojislav Šimun napominju da su svjesni posljedica koje ovo stanje ima na građane.

- Znamo da ovakvo stanje utiče na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, i zato intenzivno radimo na unapređenju organizacije rada i racionalnijem korišćenju resursa kako bismo skratili vrijeme čekanja i poboljšali uslugu - poručuju oni.

šimun

U okviru reformskih mjera, tokom prošle i početkom ove godine pokrenut je pilot projekat u KCCG-u koji omogućava zakazivanje pregleda unaprijed – tri mjeseca za prve, a šest za kontrolne preglede. Kako navode, cilj je „uvođenje više transparentnosti i davanje prioriteta novoidentifikovanim pacijentima“. U planu je proširenje ovog modela i na druge ustanove.

Međutim, istovremeno, kako tvrde, se suočavaju s ozbiljnim problemom neodazivanja zakazanim terminima.

- Analiza je pokazala da se oko 50 odsto pacijenata ne pojavi na zakazani termin - navode iz Ministarstva.

Zbog toga je uveden SMS servis za jednostavno otkazivanje termina, kao i niz organizacionih mjera.

- Uveli smo vikend ambulante, rad u popodnevnim časovima i prekovremeni angažman specijalista - poručuju iz MZ.

Prema podacima Ministarstva, ove mjere omogućile su dodatnih 200 do 250 termina mjesečno za endokrinologiju, 150 za reumatologiju i oko 700 za druge oblasti.

Jedan od prioriteta je i povećanje broja ljekara. „Pažljivo i plansko kadrovsko planiranje u oblastima koje su najopterećenije je prioritetna aktivnost. Samo za 2025. godinu odobreno je 221 specijalizacija i 29 užih specijalizacija, od čega za KCCG 42 specijalizacije i 10 užih“, navode iz Ministarstva.

U pripremi je i reforma primarnog nivoa zdravstvene zaštite.

- Planiramo davanje većih ovlašćenja izabranim ljekarima i smanjenje administrativnih opterećenja, kako bi se ljekari porodične medicine konkretnije bavili pacijentom i njegovim potrebama“, navode oni. Time bi se smanjio broj nepotrebnih upućivanja na sekundarni i tercijarni nivo.

Ministarstvo zdravlja

Digitalizacija zdravstvenog sistema, koju Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, još je jedan element u borbi protiv predugih lista čekanja.

Kao znak da se sistem ipak pomjera naprijed, iz Ministarstva ističu podatke o značajnom povećanju broja operacija u KCCG-u.

- U 2018. godini obavljeno je 13.465 operacija, dok je 2023. taj broj iznosio 23.786 – što je porast od 76,7%. U 2024. godini broj operacija dostigao je 24.033 -navode.

Na kraju poručuju da se problemi više ne zanemaruju.

- Sistem se razvija i prilagođava potrebama pacijenta kroz veću transparentnost i dostupnost, u skladu sa jasno izraženom voljom rukovodstva i menadžmenta da reaguje na izazove odmah - poručuju iz MZ.