Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici, a na predlog Ministarstva zdravlja, usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja logopedsko-defektoloških usluga i donijela zaključak kojim se po prvi put otvara put za njihovo sistemsko uvođenje u javno zdravstvo.
Zbog nedostatka ovih usluga u zdravstvenoj mreži, djeca iz Crne Gore godinama se upućuju u inostranstvo, što, kako kažu u Ministarstvu zdravlja, predstavlja veliko finansijsko opterećenje za porodice i Fond za zdravstveno osiguranje, koji godišnje izdvaja preko 1,6 miliona eura.
Vlada je zato dašanjim zaključkom zadužila Fond za zdravstveno osiguranje da obrazuje Radnu grupu koja će definisati kriterijume za pružaoce logopedsko-defektoloških usluga i sprovede javni poziv za angažovanje pravnih lica iz ove oblasti u Crnoj Gori.
- Ovaj korak omogućiće pružanje usluga u zemlji, bolju dostupnost djeci i racionalnije korišćenje sredstava Fonda. Radimo sve da obezbjedimo logopedsko-defektoloških usluga za djecu sa neurorazvojnim poremećajima ili sumnjom na neurorazvojne poremećaje - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Obrazlažući odluku na sjednici Vlade, ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da je riječ o važnom iskoraku u sistemu zdravstva.
- Ovo je značajna odluka za naše najmlađe sugrađane i njihove roditelje. Godinama smo svjedočili činjenici da djeca moraju putovati van zemlje kako bi dobila specijalizovane tretmane iz oblasti logopedsko-defektoloskih usluga i to je problem koji nastojimo sistemski da riješimo. Današnjom odlukom Vlade stvaramo okvir da stručnjaci iz Crne Gore, kojih imamo dovoljno i koji posjeduju vrhunske kompetencije, konačno budu uključeni u proces ranog razvoja djeteta koja ispoljavaju tu potrebu. Naša je obaveza da svako dijete u Crnoj Gori dobije pravovremenu, kvalitetnu i dostupnu podršku – u svojoj zemlji, u svom okruženju - poručio je Šimun.
Kako je rečeno iz Šimunovog resora, Vlada i Ministarstvo zdravlja ovim korakom potvrđuju posvećenost unapređenju dostupnosti specifičnih zdravstvenih usluga i jačanju domaćih stručnih kapaciteta, kako bi podrška najranjivijim grupama bila blagovremena, kvalitetna i dostupna u okviru javnog zdravstvenog sistema Crne Gore.

Logopedsko-defektološke usluge u okviru javnog zdravstva

U načelu su usaglašene odredbe koje predviđaju uvećanje zarada za srednji, viši i visoki medicinski kadar - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja nakon što je čelnik ovog resora Vojislav Šimun održao sastanak sa predstavnicima reprezentativnih sindikata zdravstva Mihailom Babovićem i Nebojšom Radonjićem.
U saopštenju se navodi da su ovim sastankom nastavljeni pregovori u okviru izrade Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zaposlene u zdravstvenom sistemu.
- Sastanak u Ministarstvu zdravlja protekao je u konstruktivnoj i podsticajnoj diskusiji i razmjeni argumenata sa jedne i druge strane, a očekuje se da će GKU biti potpisan pravovremeno, do kraja godine. Tokom sastanka, u načelu su usaglašene odredbe koje predviđaju uvećanje zarada za srednji, viši i visoki medicinski kadar, čime se dodatno jača profesionalni i finansijski položaj zdravstvenih radnika. Ponuda je predstavljena predstavnicima sindikata, koji će – nakon konsultacija sa svojim sindikalnim organima – donijeti konačnu odluku o prihvatanju predloga - ističe se u saoptzenju.
Šimun je istakao značaj zajedničkog rada i posvećenosti svih učesnika procesa.
- Zdravstveni radnici zaslužuju stabilan, pravedan i motivišući sistem nagrađivanja. Očekujem da ćemo dogovor koji će poboljšati njihov finansijski položaj, ali i dodatno ojačati zdravstveni sistem u cjelini. Zahvalan sam sindikatima na korektnom dijalogu i uvjeren sam da ćemo zajedničkim naporima ostvariti cilj koji svi dijelimo - rekao je Šimun.
Iz Ministarstva zdravlja su kazali da su predstavnici sindikata istakli da će sa predlogom resornog ministarstva upoznati svoje organe, nakon čega će uslijediti zvanično izjašnjavanje.
- Ministarstvo zdravlja se zahvaljuje zdravstvenim radnicima na strpljenju i razumijevanju, kao i predstavnicima sindikalnih organizacija na konstruktivnom pristupu i posvećenosti unapređenju uslova rada u zdravstvenom sistemu. Predložene izmjene GKU-a predstavljaju važan korak ka poboljšanju materijalnog položaja zdravstvenih radnika i daljem jačanju kadrovskih kapaciteta u zdravstvu - piše u saopštenju Ministarstva zdravlja.

1250x600

1084x550

U načelu usaglašene odredbe koje predviđaju uvećanje zarada za srednji, viši i visoki medicinski kadar

Povodom smrti dvetogodišnjeg dječaka u Baru, Ministarstvo zdravlja izražava duboko saučešće porodici Rašketić zbog tragičnog gubitka koji je potresao, kako taj grad tako i cijelu Crnu Goru i izazvao opravdanu zabrinutost javnosti, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako navode, uvažavajući pravo javnosti da zna, napominjemo i da je Ministarstvo zdravlja u zakonskoj obavezi da čuva tajnost medicinskih podataka pacijenta kod kojeg je nažalost došlo do smrtnog ishoda.
- Ministarstvo zdravlja apeluje na javnost i medije da se uzdrže od zaključaka i špekulacija dok se ne završe svi zvanični postupci. Obdukcioni nalaz, koji će biti urađen u skladu sa medicinskim protokolima, pokazaće uzrok iznenadne smrti dječaka - ističe se u saopštenju.
Dodaje se da istovremeno, Ministarstvo zdravlja pokreće sveobuhvatan stručni nadzor u svim zdravstvenim ustanovama koje su učestvovale u zbrinjavanju djeteta, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Nadzor će obuhvatiti , kako kažu, tok pružene zdravstvene zaštite, postupanje medicinskog osoblja i ispunjenost stručnih procedura, te će ovaj proces biti sproveden temeljno, objektivno i transparentno.
- Naglašavamo da je u ovako tragičnim situacijama od najveće važnosti omogućiti stručnim službama da nepristrasno obave svoj posao, kao i obezbijediti porodici mir, podršku i dostojanstvo. Ministarstvo zdravlja će o rezultatima nadzora, kao i svim relevantnim nalazima, blagovremeno obavijestiti javnost - zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo zdravlja: Istražuju se okolnosti povodom smrti dječaka u Baru, molimo javnost za suzdržanost

Povodom informacija o hapšenju ginekologa u Podgorici, Ministarstvo zdravlja Crne Gore obavjestilo je javnost da sa pažnjom prati sve aktivnosti nadležnih organa koje se odnose na ovaj slučaj, saoppšteno je iz ovog resora.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima- kazali su iz MZ.
Kako dodaju, bez prejudiciranja bilo čije odgovornosti, Ministarstvo podsjeća da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja.
- Zdravstveni radnici su dužni da svoj poziv obavljaju u duhu Hipokratove zakletve, uz najviši stepen poštovanja dostojanstva, integriteta i prava svakog pacijenta- zaključili su.

Ministarstvo zdravlja povodom hapšenja ginekologa: Očekujemo da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima

Automatski eksterni defibrilatori (AED), uređaji namijenjeni pružanju prve pomoći osobama koje dožive iznenadni srčani zastoj van bolničkih uslova, od danas su dostupni na šest lokacija u Podgorici. Defibrilatori se nalaze na zgradi Skupštine Crne Gore i Skupštine Glavnog grada, tržnim centrima Big Fashion, Bazar i Mall of Montenegro, kao i na objektu Okova na Starom aerodromu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Ministar zdravlja Crne Gore Vojislav Šimun naglašava da je postavljanjem defibrilatora napravljen važan korak u unapređenju javnog zdravlja i bezbjednosti svih građana.
- Ovi uređaji spašavaju živote. Svaka minuta je dragocjena kada neko doživi akutni srčani zastoj, a dostupnost defibrilatora na javnim mjestima znači da pomoć može stići odmah – prije dolaska ekipe hitne pomoći. AED uređaji su jednostavni za upotrebu, daju jasne glasovne instrukcije i mogu ih koristiti i građani koji nisu medicinski radnici- objasnio je ministar.
Šimun je najavio da će ministarstvo nastaviti sa aktivnostima na širenju mreže javno dostupne defibrilacije u drugim crnogorskim gradovima.
- Pozivam građanke i građane da se informišu o lokacijama na kojima su postavljeni defibrilatori i da, u slučaju potrebe, ne oklijevaju da ih koriste. Pravovremena reakcija znači razliku između života i smrti- zaključio je Šimun.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć &nbsp;Vuk Niković poručuje da je javno dostupna defibrilacija od danas standard i u Crnoj Gori, po ugledu na zemlje Evropske unije.
- Stopa preživljavanja u zemljama Evropske unije kreće se negdje od 8 do 10 posto. Ukoliko defibrilatore koristimo pravovremeno stopa preživljavanja nakon akutnog srčanog zastoja je do 30 pa čak i više posto. Vodili smo računa da na kvalitetan način napravimo kompletnu infrastrukturu, od programskog rješenja do praćenja defibrilatora. Ovo je tek početak uvođenja javno dostupne defibrilacije u Crnoj Gori. Očekujemo da će u narednih godinu dana pokrivenost biti veća. Trenutni plan je da javna defibrilacija bude dostupna u 11 opština- saopštio je Niković.
U skladu sa dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena zaštita sprovođenjem osnovnih mjera održavanja života može se pružati i na javnom mjestu, putem javno dostupne automatske eksterne defibrilacije, u skladu sa evropskom regulativom. Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Zavod za hitnu medicinsku pomoć, uz saglasnost i u saradnji sa Skupštinom Glavnog grada, realizovali su postavljanje defibrilatora na javnim površinama, čime je Podgorica postala prvi grad u Crnoj Gori sa javno dostupnim defibrilatorima.

Uređaji za pomoć u slučaju srčanog zastoja od danas na šest lokacija u Podgorici

Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, održanoj na temu problematiке roditelja i djece sa autizmom, da su djeca i odrasli sa autizmom, kao i njihove porodice u posebnom fokusu zdravstvenog sistema, te da Ministarstvo zdravlja sprovodi niz konkretnih mjera s ciljem unapređenja dostupnosti, kontinuiteta i kvaliteta zdravstvene zaštite, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ministar Šimun istakao je da Ministarstvo dosljedno ispunjava preuzete obaveze i obećanja, posebno u dijelu formiranja i vođenja registra osoba sa autizmom, koji će biti u potpunosti implementiran u skladu sa Zakonom o zbirkama podataka te da je ministarstvo već napravilo evidenciju broja osoba iz spektra koji će se naći u zakonu.&nbsp;
- Registar će omogućiti precizniji uvid u potrebe djece i odraslih sa autizmom, ali i bolje planiranje zdravstvenih usluga na nacionalnom nivou- naglasio je ministar.
Govoreći o dostupnosti zdravstvenih usluga, Šimun je podsjetio da su liste čekanja za stomatološke usluge riješene, a u toku je izrada standardizovanog protokola za sedaciju i postupanje sa osobama sa autizmom, što će omogućiti sigurnije i humanije pružanje zdravstvene zaštite u različitim uslovima. Takođe, na predlog Ministarstva zdravlja Vladi je poslata inicijativa da Fondu za zdravstveno osiguranje bude omogućeno da sklapa ugovore sa domaćim stručnim kadrom iz resursnih centara i logopedima, čime se dodatno jača mreža stručne podrške i smanjuje potreba za upućivanjem djece u inostranstvo.
- Naš cilj je da svako dijete sa autizmom, bez obzira na mjesto stanovanja, ima pristup pravovremenoj i kvalitetnoj dijagnostici, terapiji i podršci. Roditelji ne smiju biti prepušteni sami sebi – zato gradimo sistem koji ih prati i podržava na svakom koraku- poručio je ministar Šimun.
Posebno je istakao da se Strategija ranog razvoja uspješno sprovodi i da je pohvaljena od strane UNICEF-a kao primjer dobre prakse u regionu. Sve veći broj ustanova uključuje se u programe ranog intervencijskog rada (PORI), a Ministarstvo kontinuirano ulaže u edukaciju kadrova i razvoj multidisciplinarnih timova.
Kroz zapošljavanje dodatnog broja defektologa, logopeda i psihologa u javnim zdravstvenim ustanovama, kao i uvođenjem posebnih termina i uslova za laboratorijsko uzorkovanje djece sa autizmom, Ministarstvo je pokazalo posvećenost stvaranju senzibilisanog i inkluzivnog zdravstvenog okruženja. Dodatno, uvedene su kartice pristupačnosti koje omogućavaju brže korišćenje zdravstvenih usluga za djecu i odrasle sa autizmom.
- Briga o djeci sa autizmom nije samo pitanje zdravstvene politike – to je pitanje humanosti, solidarnosti i društvene odgovornosti. Ministarstvo zdravlja će nastaviti da osluškuje potrebe roditelja i stručnjaka, da unapređuje sistem i da stvara uslove u kojima svako dijete ima priliku da napreduje i razvija svoje potencijale- zaključio je ministar Šimun.

Šimun: Djeca sa autizmom i njihove porodice u centru pažnje zdravstvenog sistema, formiran registar osoba iz spektra

Pravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore je na sjednici održanoj 06.11.2025. donio odluku o razrješenju direktora Vuka Kadića zbog grubog i svjesnog kršenja zakona, a u vezi sa potpisivanjem ugovora sa inostranim zdravstvenim ustanovama bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Radili smo po zakonu i u interesu države i građana, saopšteno je iz Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje.
Upravni odbor , ističu, radio je u izuzetno teškim i stresnim okolnostima.
-Umjesto saradnje, suočavali smo se sa opstrukcijama, pritiscima, prijetnjama i targetiranjem članova Upravnog odbora kako putem poslovne korespondencije tako i putem pojedinih medija. Građani treba da znaju: iza bučnih izjava i političkih optužbi stoji jednostavna istina – direktor Fonda je svjesno kršio zakon i mora da odgovara za to - naveli su iz UO Fonda.
Upravni odbor, poručuju, radio je po zakonu i u interesu države i njenih građana, te su stoga za "razrješenje dr Kadića glasala četiri od šest prisutnih članova Upravnog odbora."
-Uzdržan je bio predstavnik Sindikata, protiv je glasao član Upravnog odbora iz reda zaposlenih (blizak saradnik dr Kadića iz političkih angažmana) – dok predstavnik Unije poslodavaca nije prisustvovao jučerašnjoj sjednici. Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje CG je zbog specifičnosti situacije, a u cilju obezbjeđivanja nesmetanog funkcionisanja Fonda promptno donio odluku o postavljanju za v.d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje doktora stomatologije Aleksandra Ružića do imenovanja direktora u skladu sa procedurom propisanom zakonom - ističu.

Upravni odbor Fonda: Kadić potpisivao ugovore sa inostranim ustanovama bez saglasnosti Ministarstva zdravlja

Očigledno je da vladajuća struktura, prvenstveno PES iz čijih redova je i resorni ministar, želi da kontroliše kompletan zdravstveni sistem i da i direktor Fonda bude iz njihove partije, kazao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuk Kadić.
- Definitivno se nije odustalo od moje smjene. Petnaestog oktobra je najavljena, a do dan danas je održano nekoliko sjednica, čak je Vlada Crne Gore imenovala novi Upravni odbor na elektronskoj sjednici i po hitnom postupku, kako bi se smijenio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje - kazao je on gostujući na Adriji.
Opet je kazao kako je nalogodavac ministar zdravlja.
- Ja sam ministra zdravlja Vojislava Šimuna označio kao glavnog nalogodavca jer je on najodgovorniji za funkcionisanje zdravstvenog sistema kao resorni ministar. Što se tiče motiva, oni su prije svega politički - ne pripadam nijednoj partiji, na neki način sam nestranačka ličnost na čelu FZO već tri godine - dodao je Kadić.

Kadić: PES bi da kontroliše zdravstveni sistem, Šimun je glavni nalogodavac

Ministar zdravlja Crne Gore, dr Vojislav Šimun, učestvuje na sedmom sastanku Protokola o vodi i zdravlju koji se održava u Budimpešti, pod okriljem Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, konferenciji u Budimpešti prisustvuje i evropski komesar za zdravlje, gospodin Oliver Varhelji, direktor Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, dr Hans Kluge, kao i ministar unutrašnjih poslova Mađarske, dr Šandor Pinter.&nbsp;
- Nakon ceremonije otvaranja održan je panel visokog nivoa posvećen obilježavanju dvadesetogodišnjice Protokola o vodi i zdravlju, na kojem su pored ministra Šimuna ucestvovali i ministri i državni sekretari iz Mađarske, Srbije, Moldavije, Rumunije i Kazahstana - navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.&nbsp;
U obraćanju na panelu, &nbsp;Šimun je istakao posvećenost Crne Gore sprovođenju Protokola o vodi i zdravlju, koji predstavlja važan okvir za unapređenje pristupa bezbjednoj vodi, sanitaciji i higijeni (WASH) u svim sektorima društva.
- Od 2020. godine kada je Crna Gora postala 27. strana Protokola o vodi i zdravlju ostvarili smo značajan napredak kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i unapređenje multisektorske saradnje. Ministarstvo zdravlja, kroz rad nacionalne komisije, predvodi sprovođenje i koordinaciju aktivnosti na unapređenju bezbjednosti vode za piće i sanitacije u skladu sa nacionalnim ciljevima - istakao je Šimun.
Tokom izlaganja, kako se dodaje, ministar je podsjetio na ključne aktivnosti i studije sprovedene uz podršku međunarodnih partnera, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, UNICEF, UNECE i SIWI, koje su dale važan doprinos procjeni i unapređenju stanja u oblasti WASH-a u školama, zdravstvenim ustanovama i RAE zajednicama.
- Usvajanjem nacionalnih ciljeva u skladu sa članom 6 Protokola, Crna Gora je jasno definisala svoje prioritete – obezbjeđenje jednakog pristupa vodi i sanitaciji za sve građane, kao i održivo upravljanje vodnim resursima. U saradnji sa Evropskom unijom i međunarodnim partnerima, nastavićemo da ulažemo u infrastrukturu i jačanje sistema zaštite javnog zdravlja - zaključio je ministar zdravlja.

Šimun:Crna Gora potvrđuje posvećenost sprovodjenju WASH protokola i unapredjenju javnog zdravlja građana

Predstava „Ljubaf” nastala u produkciji Yugoarta iz Beograda biće izvedena u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO u nedjelju, 23. novembra, u sali DODEST u KIC-u „Budo Tomović”, od 20 sati.
U predstavi igraju Elizabeta Đorevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanović.
Predstava govori o ljudskim odnosima i pokreće niz pitanja o životu: Šta je ljubav? Kako je naći? I kad je nađemo, kako je održati u životu, u ovom svijetu koji ponekad izgleda potpuno okrenut naopačke? Dvojica školskih prijatelja ponovo se susrijeću i tada jedan spriječi ovog drugog u pokušaju da skoči u rijeku. Obojica pronalaze način da riješe vlastiti problem, tako što jedan drugoga ponovo vraćaju u život.
Ulaznice su rasprodate.

Predstava „Ljubaf” sjutra u KIC-u

Samo integrisanim pristupom, zasnovanim na zajedničkom razumijevanju kriminalnih ekosistema, Crna Gora i njeni partneri mogu efikasno pratiti, razbijati i onesposobljavati transnacionalne mreže koje prijete ekonomskim, bezbjednosnim i institucionalnim strukturama regiona, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula.
Furtula i policijski službenik ovog Sektora Serđo Elezović prisustvovali su sastanku visokih predstavnika država članica EU, Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC) i Zapadnog Balkana, koji je održan 20. novembra u sjedištu Evropske komisije u Briselu.
- Na osnovu uočenih trendova jasno je da budući odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan. Rastuća međuregionalna mreža između Latinske Amerike, Evrope i Zapadnog Balkana zahtijeva jačanje analitičkih kapaciteta, proaktivnu razmjenu obavještajnih podataka i sve čvršću operativnu saradnju između partnerskih zemalja - rekao je Furtula.
Govoreći o rezultatima koje je crnogorska policija ostvarila u borbi protiv organizovanog kriminala, pomoćnik direktora policije je izdvojio akcije na suzbijanju krijumčarenja narkotika koje se sprovode u ekviru EMPACT platforme, u saradnji sa EUROPOLOM i drugim partnerskim službama, te iskazao spremnost za dalje jačanje bileteralne policijske saradnje kako sa partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, državama članicama EU tako i sa zemljama Latinske Amerike, u cilju razbijanja kriminalnih mreža i presjecanja krijumčarskih ruta.
Sastanku eksperata na temu saradnje Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana o trendovima u vezi sa zloupotrebom i trgovinom narkoticima, prisustvovao je policijski službenik u Odsjeku za borbu protiv droga Serđo Elezović.
U kontekstu evrointegracione agende i ispunjavanja završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 24, Elezović je naglasio da je policijska saradnja sa evropskim službama za sprovođenje zakona u oblasti droga strateški prioritet, afirmišući saradnju sa Europolom i EU Agencijom za droge (EUDA).&nbsp;
On je ispred Uprave policije potvrdio spremnost pružanju punog doprinosa u borbi protiv krijumčarenja narkotika, mapiranju novih kriminalnih grupa, kao i otkrivanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Furtula: Odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan

Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo. To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler (RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim izazovima današnjice. Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.&nbsp; - Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo ponoviti iste greške iz prošlosti - ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor. Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i prirodi u različitim državama i društvima.&nbsp; - Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja - ocijenio je Hajnc.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389" data-rendition-name="original" width="3906" height="2932" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> </figure>  Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i reprodukuje.&nbsp; - Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane - smatra Hajnc. Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u pojedinim mjestima uliva novu nadu.&nbsp; - Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu - demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka - naveo je Hajnc. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava ponavljaju i danas. - Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku dominaciju i isključivanje žena iz javnog života - navela je Raičević. Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava. - Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se "vratimo Bogu", što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje veoma ranjivo na njih - ocijenila je Raičević.&nbsp; Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija. Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman. Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki pokreti i civilno društvo. - Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo - poručila je Lika.&nbsp; Priroda nas, kaže spaja.&nbsp; - U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija zaista znači - rekla je Zenepa Lika. Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.&nbsp; - To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu učinile mnogo da tu praksu promijene - ocijenio je Ivanović. Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a posebno kroz nove medijske formate.&nbsp; - Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa drugima - naglasio je on.&nbsp; Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.&nbsp; - To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi, biće teško očekivati stvarne promjene - ocijenio je Ivanović.&nbsp; Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa, ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i funkcioniše samo zahvaljujući građanima. - Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal - ocijenio je Hajnc. Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine, podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.&nbsp; - Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana - zaključio je Hajnc.&nbsp;

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: ministarstvo-zdravlja