U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je, tokom prošle sedmice, obavljeno 10.404 ambulantnih pregleda, od čega 1.929 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u dnevnim bolnicama je zbrinuto 1.670 pacijenata, a u Urgentnom centru 1.373.
- U istom periodu obavljen je 401 operativni zahvat od toga 30 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je na bolničko liječenje primljeno 796 pacijenata, od čega 127 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 2.875 dijagnostičkih procedura, od čega 636 CT i 287 MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 477 dijagnostičkih procedura, od čega 14 CT i 53 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 7.262 pacijenta i odrađeno 221.919 analiza - navodi se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, tokom prethodne sedmice, rođeno je 75 beba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U KCCG prošle sedmice 10.400 pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljena su 1.904 ambulantna pregleda, od čega 376 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 190 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 320. 
 
- U istom periodu obavljeno je 70 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 125 pacijenata, od čega 17 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 508 dijagnostičkih procedura, od čega 80 CT i 56 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena je 71 dijagnostička procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.213 pacijenata i odrađene 33.303 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 16 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,9 hiljada pregleda

U svijetu se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona, saopštila je direktorica Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jelena Radović. 
 
U KCCG je danas realizovana akcija preventivne kontrole očnog pritiska, a Radović i doktorica Ksenija Garović su zainteresovanim građanima mjerile očni pritisak i dale korisne informacije i savjete o glaukomu. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz KCCG, kazala da je akcija opravdala očekivanja, jer se javio veliki broj građana i preventivno je izmjeren očni pritisak za njih preko 40. 
 
Ona je navela da se glaukom zbog vrlo oskudne simptomatologije još naziva i „tihi kradljivac vida“. 
 
Kako je dodala Radović, procjenjuje se da je u evropskim zemljama nedijagnostikovano oko 50 odsto osoba, dok je taj broj u nerazvijenim zemljama čak i do 90 odsto. 
 
- Prema podacima SZO trenutno se u svijetu od glaukoma liječi oko 80 miliona ljudi, dok se procjenjuje da će do 2040. godine taj broj iznositi 111 miliona - kazala je Radović. 
 
Prema njenim riječima, učestalost tog oboljenje je od jedan do dva odsto kod pacijenata starijih od 40 godina. 
 
- Preporuke su da se pacijenti sa više od 40 godina života kompletno oftalmološki pregledaju na svake dvije do četiri godine, a preko 60 godina života jednom godišnje - pojasnila je Radović. 
 
Akcija je sprovedena povodom Međunarodne nedjelje borbe protiv glaukoma, koja se u cijelom svijetu obilježava svake godine u drugoj sedmici marta.

Radović: Od glaukoma se u svijetu liječi oko 80 miliona ljudi

Svjetski dan sluha obilježava se svake godine 3. marta s ciljem podizanja svijesti o značaju cjeloživotne brige o zaštiti sluha, ranog prepoznavanja oštećenja sluha i pravovremenog liječenja gubitka sluha, posebno kod djece. Cilj je omogućiti pravilan razvoj, nesmetanu komunikaciju i punu integraciju u zajednicu. Ovogodišnja tema je “Vodi računa, zaštiti sluh”, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), preko 5 odsto svjetske populacije ima problema sa sluhom, uključujući 34 miliona djece.&nbsp;
S godinama, dodaje se u saopštenju, prevalencija oštećenja sluha značajno raste, pa tako kod osoba starijih od 60 godina čak 25% ima neki oblik gubitka sluha. Ova vrsta gubitka sluha obično je povezana sa promjenama u unutrašnjem uhu koje nastaju starenjem.&nbsp;
Osim starenja, na gubitak sluha mogu uticati i različiti faktori kao što su povrede uha ili glave, izloženost glasnoj buci, upotreba duvanskih proizvoda i genetske predispozicije.
<h2>Kako prepoznati i spriječiti gubitak sluha?</h2>
Znakovi i simptomi oštećenja ili gubitka sluha variraju i važno je obratiti pažnju na otežano slušanje na bučnim mjestima, poteškoće s razumijevanjem sagovornika tokom telefonskog razgovora, potrebu da se sagovornici često ponavljaju osjećaj da ljudi mrmljaju ili da su zvuci prigušeni, povećana potreba za pojačavanjem zvuka na televizoru ili drugim uređajima, navode iz KCCG-a.&nbsp;
Rano prepoznavanje ovih simptoma, kako dodaju, može pomoći u pravovremenom liječenju i zaštiti sluha. Ukoliko osoba primjeti bilo koji od navedenih znakova i simptoma, najbolje da se obrati stručnjaku za savjet.
Zaštita sluha je, ističu, od ključnog značaja za očuvanje zdravlja i kvaliteta života.&nbsp;
- Postoji nekoliko načina kako možemo spriječiti oštećenje sluha čime se značajno smanjuje rizik oštećenja sluha i pomaže očuvanju dobrog sluha tokom cijelog života, a to su: edukacija roditelja i djece o važnosti izbjegavanja izlaganja buci, racionalno korištenje ototoksičnih lijekova kako bi se smanjio rizik od oštećenja sluha, pravovremena identifikacija i liječenja infekcija i bolesti uha, redovne kontrole sluha, naročito kod osoba sa genetskom predispozicijom, sigurne strategije očuvanja sluha, uključujući izbjegavanje glasnih zvukova i pravilnu upotrebu slušalica - navodi se u saopštenju.&nbsp;
<h2>Uticaj gubitka sluha i važnost liječenja</h2>
Oštećenje ili gubitak sluha, kako navode iz KCCG-a, može imati značajan uticaj na kvalitet života. Kod djece može dovesti do poremećja u razvoju govora i komunikacije, što može uticati na njihovo obrazovanje i socijalne interakcije.&nbsp;
- Kod odraslih i starijih osoba oštećenje ili gubitak sluha vodi do socijalne izolacije, usamljenosti i stigmatizacije, što može uticati na metalno zdravlje. Pravovremeno prepoznavanje problema i omogućavanje pristupa odgovarajućem liječenju i rehabilitaciji ključni su koraci u prevenciji ovih negativnih posljedica - rečeno je u saopštenju.&nbsp;
Hirurško liječenje nagluvosti i gluvoće kod djece, naglašavaju, može uključivati različite metode, od manjih intervencija do ugradnje kohlearnih implanata koji često omogućavaju djeci da razviju govor na nivou svojih čujućih vršnjaka.&nbsp;
- Nakon hirurškog tretmana, ključna je faza rehabilitacije, koja uključuje rad sa surdoaudiolozima i logopedima, i psiholozima kako bi djeca mogla uspješno savladati prepreke i ostvariti svoj puni potencijal - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podizanjem svijesti i edukacijom o važnosti očuvanja sluha i kontinuiranim unapređenjem dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, ključni su za stvaranje svijeta u kojem svi imaju jednake šanse za zdrav i ispunjen život.

Ovogodišnja tema: "Vodi računa, zaštiti sluh"

U susret 4. martu, Svjetskom danu borbe protiv gojaznosti, Hirurška klinika Kliničkog centra Crne Gore organizovaće niz zdravstveno preventivnih aktivnosti. Tim povodom ljekari Hirurške klinike KCCG-a i studenti medicine Medicinskog fakulteta u Podgorici će u četvrtak, 27. februara 2025. godine u periodu od 12 do 15 časova, na glavnom ulazu Poliklinike sve zainteresovane građane upoznati sa zdravim stilovima života, mjeriti BMI (indeks tjelesne mase), glikemiju i krvni pritisak, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
- &nbsp;Pored toga, u istom periodu će dr sc. med. Miljan Zindović, spec. opšte i abdominalne hirurgije, koji se u KCCG bavi hirurškim liječenjem gojaznosti, zainteresovanim građanima obaviti besplatan pregled i bez uputa od izabranog doktora. Naglašavamo da je broj pregleda ograničen i biće obezbijeđen za prvih 15 građana koji se, u četvrtak u periodu od 7 do 9 časova, prijave pozivom na kontakt telefon hirurške ambulante 020 412 328. Dr Zindović će ih detaljno upoznati o hirurškom liječenju gojaznosti- ističu iz Kliničkog centra.
Iz Kliničkog centra napominju da je, imajući u vidu epidemiološke podatke o gojaznosti, kao i bolesti koje nastaju kao njena posljedica, Svjetska zdravstvena organizacija je 4. mart ustanovila kao Međunarodni dan borbe protiv gojaznosti.
Gojaznost je hronična bolest pandemijskih razmjera i predstavlja jedan od najvećih javno zdravstvenih izazova današnjice koji na godišnjem nivou u svijetu uzrokuje oko pet miliona smrtnih ishoda kao direktna posljedica prekomjerne tjelesne mase.

1250x600

KCCG organizuje zdravstveno preventivne aktivnosti povodom Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti

Klinički centar Crne Gore (KCCG) uveo je novi SMS servis prilikom zakazivanja ambulantnih pregleda i dijagnostičkih procedura, koji podrazumijeva i besplatno otkazivanje pregleda porukom, saopšteno je iz najveće zdravstvene ustanove u našoj državi.
Kako su precizirali, kada se zakaže pregled pacijent dobija obavještenje u vidu SMS poruke sa detaljima zakazanog pregleda. Drugu, kao podsjetnik, SMS poruku dobija sedam dana prije zakazanog termina.
- Treću poruku dobija tri dana prije zakazanog termina sa molbom da pregled otkaže ukoliko iz bilo kog razloga ne može doći slanjem besplatne poruke sa sadržajem NE na broj 14490. Otkazivanjem pregleda oslobađa se termin za osiguranika kome je potreban - ističu iz Kliničkog centra.
Na ovaj korak su se odlučili nakon detaljne analize broja zakazanih, ostvarenih i neostvarenih pregleda, a sa ciljem smanjenja na najmanju moguću mjeru zakazanih a neostvarenih pregleda, te samim tim omogućavanja veće dostupnosti termina osiguranicima u KCCG.
- U 2024. godini, od 850.000 zakazanih pregleda i dijagnostičkih procedura na 31 klinici, svaki četvrti se ne iskoristi usljed nedolaska pacijenta u zakazanom terminu. Vjerujemo da će, uz pilot projekat zakazivanja ambulantnih pregleda i dijagnostičkih procedura koji se od septembra 2024. primjenjuje na Internoj i Klinici za kardiologiju, a koji je planiran i za ostale organizacione jedinice, obavještenja koja osiguranici dobijaju putem SMS poruka dodatno unaprijediti efikasnost ambulantnih pregleda u KCCG. Djelujmo povezano za dobrobit svih nas - poručili su iz ove zdravstvene ustanove.

Pacijenti preglede u KCCG mogu otkazati besplatnim SMS-om

Zaposleni u podgoričkom Urgentnom centru dobili su 24-časovno obezbjeđenje nakon što je sredinom februara na radnom mjestu fizički napadnuta medicinska sestra Snežana Popović.&nbsp;
Popović je ispričala za Radio Slobodna Evropa (RSE) da se u tom centru godinama suočavaju s verbalnim napadima pacijenata ili članova njihovih porodica.
- Ali da me neko ošamari na mom radnom mjestu?! To je apsolutno neprihvatljivo. Teško mi je da uopšte pričam o tome... odmah počnem da se tresem i plačem - kazala je ona.
Na pitanje gdje je u trenutku napada bilo obezbjeđenje Kliničkog centra Crne Gore, u čijem sastavu je i Urgentni centar, kaže da bi i ona voljela to da zna.
Napad na nju pokrenuo je proteste zaposlenih, koji su tražili bolje uslove rada.
Jedan od zahtjeva koji je ispunjen bio je 24-časovno obezbjeđenje u prostorijama Urgentnog.
Osim toga, zaposleni traže beneficirani radni staž i da im se dodijeli status službenog lica, kako bi svaka vrsta napada na njih bila oštrije sankcionisana.
<h2>Za udaranje ljekara osuđen na rad u javnom interesu</h2>
Da je dosadašnja kaznena politika za napade na ljekare i medicinske radnike bila blaga pokazuju podaci koje je RSE-u dostavio sekretarijat Sudskog savjeta.
Naime, od 2022. izrečeno je ukupno šest osuđujućih presuda, u kojima su dvije bile uslovne, jedna rad u javnom interesu a tri zatvorske - u trajanju od dva, tri i pet mjeseci.
Tako je Osnovni sud u Podgorici osudio jednog mladića na tri mjeseci zatvora, a njegovog druga na rad u javnom interesu za napad na doktora Hitne pomoći.
U presudi, u koju je RSE imao uvid, navodi se da je jedan od njih između ostalog "uhvatio doktora za vrat, stezao i zadao više udaraca nogama u predjelu nogu i glavom u predjelu glave". Osuđen je na rad u javnom interesu.
Drugi je prijetio i pljuvao doktora. Od je ranije osuđivan za nanošenje teških tjelesnih povreda, pa je "dobio" tromjesečnu robiju.
Ministarstvo pravde je pripremilo izmjene Krivičnog zakonika, koji između ostalog predviđa da se za napad na ljekara može izreći kazna do pet godina zatvora.
<h2>Video nadzor kao jedina zaštita</h2>
Da je nasilje nad "bijelim mantilima" prisutno u velikom procentu potvrđuje prošlogodišnje interno istraživanje Ministarstva zdravlja.
Naime, među ljekarima i medicinskim osobljem u Crnoj Gori verbalni napad doživjelo je 79 odsto ljekara domova zdravlja, čak 95 odsto ljekara Hitne pomoći.
Istraživanje je pokazalo da je u prvoj polovini prošle godine 11 odsto medicinskih radnika bilo izloženo fizičkim napadima.
RSE je u avgustu objavio da je u tom trenutku oko 67 odsto medicinskih radnika u domovima zdravlja radilo u objektima koji nemaju službu obezbjeđenja, a nijedna jedinica Hitne pomoći nije imala bilo kakvu vrstu zaštitarske ili policijske službe.
Jedinu zaštitu imali su u vidu video nadzora.
Nasilje nije jedini problem.
Medicinska sestra Urgentnog centra Slađana Đuričković, s 36 godina radnog staža, ističe da je tu zdravstvenu ustanovu posljednjih godina napustilo više od 20 tehničara.
- Plašim se što će biti za par godina, kada nas starije tehničare ispratite u penziju... A mlade snage Urgentnog neće pristati da rade pod ovakvim uslovima - navodi ona.
Kako kaže, misli i na socio-ekonomski momenat:
- Trideset šest godina staža - plata 650 eura, noćni rad 130 eura mjesečno - zaključila je Đuričković.

Medicinari dobili 24-časovnu zaštitu nakon napada u Urgentnom centru; Popović: Apsolutno neprihvatljivo da me neko ošamari na radnom mjestu

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) boravila je delegacija japanske Agencije za međunarodnu saradnju – JICA gdje je iskazano interesovanje za uspostavljanje dalje saradnje.
U japanskoj delegaciji su bili Nagata Jošiaki, predstavnik kancelarije JICA u Beogradu, Takei Tomomi, savjetnica za medicinska pitanja iz kancelarije u Istanbulu i gđa Skarep Sonja, program menadžerka.
- Cilj posjete se odnosio na uspostavljanja saradnje i sagledavanja mogućnosti pružanja zdravstvenih usluga u slučajevima potrebe za japanske državljane - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Tim koji je predvodio medicinski direktor KCCG, dr Đorđije Krnjević, ukazao je na osposobljenost Kliničkog centra za pružanje zdravstvenih usluga.
Tokom posjete, predstavnici JICA su imali mogućnost da obiđu Urgentni centar KCCG i jedan broj klinika i odjeljenja.

Japanska JICA zainteresovana za dalju saradnju sa KCCG

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obustavljene su posjete hospitalizovanim pacijentima usljed povećanja aktivnosti virusa gripa, kao i registrovanog broja oboljelih od bolesti sličnih gripu i tako će biti do poboljšanja epidemiološke situacije.
Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice (supružnik, roditelji ili djeca) mogu dobiti svakog radnog dana na matičnom odjeljenju putem telefona u periodu od 14 do 15 sati.
Kontakt telefon porodica može dobiti od medicinskog osoblja prilikom prijema pacijenta ili preuzeti sa sajta Kliničkog centra Crne Gore (<a href="http://www.kccg.me">www.kccg.me</a>).
- Članovi porodice mogu donijeti lične stvari i predati ih za dječiju populaciju na glavni ulaz Instituta za bolesti djece, dok ih za adultne pacijente predaju zaposlenima na info pultu glavne zgrade KCCG, kao i na info pultu klinika za psihijatriju, dermatovenerologiju i infektivne bolesti, svakog dana u periodu od 14 do 16 časova. Lične stvari će nakon 16 časova biti distribuirane svim pacijentima - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Mole građane da se pridržavaju navedenih procedura kako bi svi zajedno osigurali bezbjednu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu pacijentima.&nbsp;
- Saradnja i međusobno razumijevanje je od izuzetne važnosti za bezbjedno zbrinjavanje svih pacijenata. Podsjećamo da će obustava posjete trajati do poboljšanja epidemiološke situacije - poručuju iz Kliničkog centra.

KCCG: Posjete pacijentima obustavljene do poboljšanja epidemiološke situacije

Posjete pacijentima U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od danas su obustavljene zbog pogoršanja epidemiološke situacije i rasta broja oboljelih od gripa i bolesti sličnih njemu, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Iz KCCG su rekli da je takva odluka donesena u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje i da će posjete biti obustavljene do poboljšanja epidemiološke situacije.
- &nbsp;Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice (supružnik, roditelji ili djeca) mogu dobiti na matičnom odjeljenju putem telefona - navodi se u saopštenju.
Navodi se da će Odjeljenje za bolničku epidemiologiju i u narednom periodu pratiti kretanje respiratornih bolesti i, shodno epidemiološkoj situaciji, predlagati mjere za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija.
Iz KCCG su zamolili građane za razumijevanje i saradnju, kao i da se pridržavaju mjera u cilju smanjenja obolijevanja od gripa.

Zabrana posjeta pacijentima u KCCG od danas

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok rekla je da će Njemačka u utorak izdvojiti dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu, što će biti omogućeno izmjenama ustava uz dodatno učvršćivanje njemačke bezbjednosne politike.
Berbok je, govoreći pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu u ponedjeljak, rekla da će Berlin u utorak “integrisati njemačku bezbjednost kroz amandman na Ustav”.
- Sjutra ćemo, istorijskom odlukom, našu bezbjednost integrirati u osnovni zakon kroz amandman na Ustav, koji sveobuhvatno pokriva sigurnost, jača je, pruža veću podršku Ukrajini i izdvaja značajna sredstva za infrastrukturu - rekao je Berbok.
Berbok je dodala da će Njemačka kao rezultat ove izmjene moći da izdvoji još tri milijarde eura za Ukrajinu, čime bi ukupna pomoć Ukrajini u 2025. godini iznosila sedam milijardi eura, što je isti iznos kao i 2024. godine.
- Takođe je važno da pored ulaganja u sigurnost i infrastrukturu predviđene osnovnim zakonom, konačno izdvajamo još tri milijarde eura za podršku Ukrajini u 2025. godini. To znači da će Njemačka nastaviti da pruža sedam milijardi eura pomoći Ukrajini, kao i prošle godine - rekla je Berbok.
Ovakvi stavovi šefice njemačke diplomatije djelimično proizilaze iz platforme koju stvara budući kancelar Fridrih Merc, a koja predviđa stvaranje finansijske baze za veća izdvajanja BDP-a za odbranu.
- Naš cilj je jaka i suverena Ukrajina... Važno je ne samo da ojačamo naše odbrambene sposobnosti, već i da donesemo brzu i ambicioznu odluku na nivou lidera i vlada EU o pružanju vojne podrške - zaključila je Berbok.

Njemačka planira da poveća paket pomoći Ukrajini za tri milijarde eura

Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) zabranila je ulazak Diani Šošoaka, poslanici Evropskog parlamenta i predsjednici krajnje desne stranke S.O.S. Rumunija, u Ukrajinu.
Iz SBU-a su upozorili da je Šošoaka poslala pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem "hvali rusku invaziju i poziva na otimanje Ukrajine".
- Šošoaka dovodi u pitanje nacionalni suverenitet Ukrajine i međunarodno priznate granice, posebno u njenim zapadnim i jugozapadnim oblastima. Osim toga, redovno širi narative Kremlja tokom svojih javnih govora u Rumuniji i drugim zemljama Evropske unije - dodali su oni.
Rumunskoj političarki zabranjen je ulazak u Ukrajinu na tri godine.
Šošoaka je političku karijeru započela kao članica stranke Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), ali je kasnije isključena iz stranke zbog neslaganja s vođstvom. Postala je poznata po antiimigracijskim i antivakserskim stavovima. Prošle godine je izabrana za poslanicu u Evropskom parlamentu.

Rumunskoj europarlamentarki zabranjen ulazak u Ukrajinu na tri godine

Edin Gačanin uhapšen je u Dubaiju prošlog mjeseca. Protiv njega je prije dvije godine u Nizozemskoj podignuta optužnica zbog krijumčarenja 2.500 kilograma kokaina, vrijednog desetine miliona eura.
Ovu informaciju je objavio nizozemski medij Ad.nl, a u tekstu je navedeno da njegov advokat nije želio dati komentar za medije, prenosi Klix.ba.
Međutim, ranije su branioci Gačanina, advokati Laura Versluis i Leon van Klif, sklopili procesne sporazume sa Državnim tužilaštvom što znači da su Državno tužilaštvo i odbrana saglasni da se advokati odriču prava na sprovođenje istrage.
Zauzvrat Državno tužilaštvo neće biti prestrogo u pogledu tražene kazne.
Gačanin je uhapšen u Dubaiju 2022. godine, ali je potom pušten iz razloga koji nikada nijesu razjašnjeni. Takođe, Gačanin se smatra jednim od najvećih narkodilera na svijetu, piše Klix.ba.
Prema pisanjima nizozemskih medija superkartel na čijem se čelu nalazio Gačanin odgovoran je za trećinu trgovine kokainom iz Južne Amerike u Evropu.
Glavni zahtjev nizozemskih vlasti jeste izručenje Gačanina u Nizozemsku kako bi se tamo vodio krivični postupak protiv njega.

U Dubaiju uhapšen Edin Gačanin - vođa jednog od najvećih svjetskih kartela

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će sutra biti objavljeni dosijei u vezi sa slučajem ubistva bivšeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija.
- Sjutra objavljujemo i dajemo sve Kenedijeve dosijee - rekao je Tramp, dodajući da će biti objavljeno 80.000 stranica povjerljivih dokumenata.
Bivši američki predsjednik Džon Kenedi ubijen je 22. novembra 1963. u Dalasu.
Smrtno je ranjen hicem dok se vozio sa suprugom Žaklinom u predsjedničkoj koloni.
Kenedi je bio 35. američki predsjednik, a na dužnost je stupio 1961. godine.
Imao je 43 godine kada je izabran za predsjednika i bio je najmlađa osoba izabrana za lidera SAD.

Tramp najavio: Sjutra objavljujemo dosijee u vezi sa ubistvom Kenedija

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

"Od Velike Srbije ostao omanji svinjac u Pionirskom parku". "I tako radikali dođoše od Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica do Trg Nikole Pašića - Kneza Miloša - Kralja Milana - Dragoslava Jovanovića". Ovo su samo dva tvita od mnogih objava na društvenim mrežama, čiji su korisnici ovih dana šaljivo komentarisali okupljanje poslušnika i plaćenika srpskih vlasti oko prorežimske grupe "Studenti 2.0", u parku koji razdvaja zgrade Predsedništva i Skupštine Srbije u Beogradu. Na meti su skromni intelektualni i obrazovni dometi učesnika ovog skupa, ali i razne "moralne veličine" iz kriminalnog miljea, rijalitija i drugog beogradskog parka poznatog po prodavačicama seksualnih usluga. Pionirski park je uredno ograđen bezbednosnim barikadama, na koje su duhoviti Beograđani okačili natpise u stilu "molimo vas da ne hranite životinje" ili "dajte im kikiriki, ali ih ne mazite". Napravljena je i "ulaznica" za "Ćacilend". A na "gugl mapama" već su šaljivo označene lokacije "ljudskog ZOO vrta".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314070340_b76611b2950c1cb4b97c7bd52a854632bd8f53d021b8506f809a603269fed2ef" data-rendition-name="original" width="642" height="303" loading="lazy" alt="Ćaciland karta"></figure>  Neki duhoviti Beograđani su čak znali da oko tri izjutra dođu pred Park i sirenama i vuvuzelama razbude stanovnike ovog nehigijenskog naselja. Ipak, poznavaoci prilika vele da je većina iznajmljenih studenata noćivala na toplom, u obližnjem hotelu "Balkan". Koji, navodno, pripada porodici Dodik. Nekada elitni park u centru grada sada već izgleda kao razrovana livada, na kojoj se grupici mladih ljudi koji se predstavljaju kao studenti, danima priključuju organizovani "podržavaoci" iz redova Srpske napredne stranke i Vulinovog Pokreta socijalista, ali i brojne ličnosti sa biografijama kojima ne bi trebalo da se ponose: osuđeni i neosuđeni ratni zločinci, siledžije, sitni kriminalci i prostitutke. Studente, ili "studente", predvodi Miloš Pavlović, rodom iz Doboja (BiH), student Medicinskog fakulteta u Beogradu s odličnim prosekom, inače sin osuđivanog narko-dilera. Zbog bliskosti sa predsednikom Srbije, već je zaradio pogrdni nadimak "prva pratilja", a zbog činjenice da je na čelu grupacije u kojoj - istina - ima nekoliko studenata, ali mnogo više statista, nazvan je "vrhovni Ćaci". Termin "Ćaci" je, da podsetimo, postao pogrdan naziv za sve članove vladajuće stranke s kupljenim ili falsifikovanim diplomama srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno diplomama nekih od brojnih "no nejm" privatnih srednjih škola i fakulteta - naziv koji označava, u stvari, nemanje onog osnovnog obrazovanja. Nastao je od pogrešnog ćiriličnog pisanja termina "đaci" (gde nedostaje dugačka crta nadole koja razlikuje ćirilično "đ" od "ć") i simboliše podsmeh celoj velikosrpskoj bulumenti, koja svoje "srpstvo" vezuje za ćirilicu. Elem, "Ćaci" Miloš nije nepismen, iako uočljivo ima problem sa verbalizacijom, ali je zato većina njegovih drugara u ograđenom prostoru Pionirskog parka - za svaki podsmeh. Aleksandar Vučić je tu, doista, dovukao sve šta je mogao, baš onako s koca i konopca. Pa i iz "Republike Srpske". No, nisu svi akteri skupa ološ, bar ne po akademskom statusu. Tako su "Studente 2.0" posetili vrhunski endokrinolog, Svetlana Vujović, i još nekoliko profesora Medicinskog fakulteta, pa i sudija Ustavnog suda i profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov. Sasvim slučajno, sve ljudi sa izbornih lista Srpske napredne stranke ili spiskova podržavalaca Aleksandra Vučića. Ipak, tu su i ljudi sumnjivog karaktera i morala, počev od neonacista i siledžija Pavla Bihalija i Miše Vacića, preko Sime Spasića, redovne mirođije u svakoj režimskoj čorbi, ali i lica osuđenog za silovanje, do elitne prostitutke Mine Vrbaški i izvesnog Srđana "kneza" Babovića, jedne žalosne osobe s očiglednim psihijatrijskim problemom, koja već dugo služi za podsmeh.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314070340_8e78ab024d47c03d42aa917b589dc08ce2106ecf6f9bf7a1e350add62cdbb204" data-rendition-name="original" width="526" height="698" loading="lazy" alt="Sima Spasić Ćaciland"></figure>  Kad smo kod podsmeha - pojavio se i direktor novosadske gimnazije "Zmaj Jova Jovanović" Radivoje Stojković, koji je postao poznat kada je klekao u poniznu molitvu pošto su učenici škole stupili u obustavu. Njega su po povratku u Novi Sad sačekali đaci s transparentima "Pošto obraz" i "Vrati se u Ćacilend". Slično je prošao i nastavnik fizičkog Umetničke škole u Nišu, koji se u Beogradu predstavio kao student: đaci su ga izviždali i sprečili da uđe u zgradu škole. S društvancem u parku slikao se i nekadašnji košarkaš Dejan Tomašević, poslanik SNS. Pojavio se i "novinar" Dragan J. Vučićević ("Informer"), kome su Beograđani tom prilikom s druge strane ograde skandirali "vrati konju glavu, Dragane". Možda i najveći bezobrazluk bilo je pojavljivanje nekoliko nekadašnjih pripadnika zloglasne jedinice "Crvene beretke", baš uoči dana na koji su 22 godine ranije njeni pripadnici ubili premijera Srbije Zorana Đinđića. Ipak, sa Živoradom Ivanovićem poznatim kao "Žika Crnogorac" - kome nikad nije suđeno za zločine "beretki" iako im je bio komandant - došlo je tek nekoliko stvarnih penzionera. Ostatak do broja za koji je procenjeno da bi trebalo da uliva strahopoštovanje popunili su statisti, koji su većinom bili deca u vreme delovanja ove zloglasne jedinice. Bio je tu i Goran Radisavljević Guri, bivši komandant Žandarmerije, koji je dovođen u vezu s ubistvom državljana SAD, braće Bitići. I naravno, haški osuđenik general Vladimir Lazarević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250314070340_0949210502140e8fd32b0da6b8630f60dcad8577ab7f1a08dd0c1eb01a171557" data-rendition-name="original" width="403" height="589" loading="lazy" alt="Crvene beretke Ćacičand"></figure>  Na društvenim mrežama identifikovan je i najveći broj učesnika ovog skupa kao lokalni funkcioner Srpske napredne stranke u nekoj od srpskih opština. Ali, tu ima i romske populacije koja je više nego očigledno došla samo po dnevnicu. Kao i nekoliko registrovanih narkomana, kojima takođe dnevnica dobro dođe. "Da li ste svesni da bi danas i Ivan Tasovac morao da bude u Ćacilendu, da se nasmejan slika s ubicama i kurvama, da hvali "srpsku mladost"? Kad se uhvatite s mafijom - samo vas smrt izbavlja" - glasi još jedna objava na društvenim mrežama, koja opisuje čudnu potrebu nekih afirmisanih ljudi da se povežu sa SNS, koja to članstvo posle "naplaćuje" i kroz pojavljivanja na ovakvim mestima i u ovakvom društvu. Juče je predsednik Srbije, onim svojim glasom odgovarajućim za izjave saučešća, zamolio "Studente 2.0" da razmisle da se 15. maja ne pojave u Pionirskom parku, kako bi se izbegli incidenti. O incidentima, međutim, samo on i vođstvo Srpske radikalne stranke pričaju, jer ni na jednom studentskom okupljanju do sada - na Slaviji, u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu - nije bilo nikakvih incidenata. Svakako, o mogućem nepojavljivanju na kraju će ipak razmisliti sam student Fakulteta za fizičku kulturu iz Andrićevog venca, koji je i smislio pojavljivanje. Ako bi se nešto do sada moglo nazvati "incidentom" - to je uspešna akcija kolega sa televizije N1, koji su provalili i snimili šemu angažovanja i plaćanja "rent-a-studenata", za oko 70-100 eura po noći. Naredni incident su spremili sami studenti Fakulteta dramske umetnosti, koji su se infiltrirali među "ćacije" i snimili film. Uglavnom, Pionirski park ovih dana zatrpan je đubretom i ljudskim izlučevinama, a zabeleženo je već nekoliko međusobnih tuča ovog perfomansa, jer su sponzori prekasno shvatili da nije trebalo da im obezbeđuju pakete "Rubin" vinjaka za zagrevanje u hladnim martovskim noćima. Da sve bude tužnije, u Pionirskom parku nalazi se kamenje za koje mnogi tvrde - iako to nauka ne potvrđuje - da predstavlja delove osmatračnice srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Ta je "osmatračnica" postala jedan od simbola srpskog nacionalnog ponosa, ali to nije sprečilo najveće Srbe među Srbima, angažovanim u ovom igrokazu, da na njoj vrše nuždu, ignorišući postavljene mobilne toalete. Verovatno kao još jednu podvalu mrskog Zapada.

Statisti iz "Ćacilenda"

Kada su, krajem oktobra 2023. godine, Demokrate Alekse Bečića preuzele kontrolu nad bezbjednosnim sektorom, osmišljen je plan čistki politički nepodobnih i postavljanja svojih stranačkih ljudi u policiji. &nbsp; Akcija je ubrzana nakon što je ministar unutrašnjih psolova Danilo Šaranović postavio za čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji se u narednim mjesecima potrudio da ispunjava kadrovske želje Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031120034_991b525478626bf3249edcc3a5789278912d881fee327cbbe8e3e94798fa2d84" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>NA USLUZI DEMOKRATAMA: v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PO DIKTATU DEMOKRATA ,,Smjene su naš interes. Dobićete uskoro spisak onih koji treba da odu“. Tako je, kažu sagovornici Portala ETV, jula prošle godine potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, u užem krugu najavio čistke politički nepodobnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; Istovremeno i akciju postavjanja na važne policijske pozicije stranačkih favorita vlasti, uglavnom simpatizera Demokratske Crne Gore koja nadzire kompletan sektor bezbjednosti Crne Gore. &nbsp; Nekako u isto vrijeme novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović poslao svim svim organizacionim jedinicama telegram kodnog imena - ,,Značka“. To je bila nayiv akcije u kojoj je osmišljeno da rukovodioci pojedinih sektora policije od podređenih službenika traže informacije protiv nepoželjnih, nepodobnih kolega. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250311200312_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića"> <figcaption>ŠEMA POLITIČKOG PROGONA U POLICIJI: Dio dopisa Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Narodski rečeno - da prošpijaju kolege koje bi nova vast trebalo da izbaci iz policijske službe. &nbsp; Počelo se od sjevera Crne Gore, odnosno od smjena i promjena u regionalnom policijskom centru ,,Sjever”. &nbsp; - Dolaskom Demokrata i ministra Danila Šaranovića na čelo MUP-a u oktobru 2023. godine planirali su pozicioniranje svojih kadrova u Regionalnom centru Sjever a koji u tom momentu nisu ispunjavali uslove za rukovodeća mjesta jer su imali niže činove – ističe sagovornik Portala ETV I Televizije E iz crnogorske policije. &nbsp; NAREĐENJE ZA ŠPIJUNIRANJE KOLEGA &nbsp; Ovaj iskusni policajac svjedoči da je v.d. direktora Uprave policije Šćepanović, u saradnji sa ministrom Šaranovićem, potpredsjendikom Vlade Bečićem, napravio konkretan plan kako da se otarase nepoželjnih rukovodećih kadrova u policiji. &nbsp; -U decembru 2023. godine, preko tadašnjeg načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” u Bijelom Polju, Dušana Bakovića, poslat je ANB-u zahtjev za bezbjednosne provjere, a operativci ANB-a su te naručene provjere odradili polovinom 2024. godine. Bakovića su mediji prozivali da ima sumnjivu diplomu sa Kosova, zato je jednokratno i poslužio Šćepanoviću i Šaranoviću - ističe izvor Portala ETV iz Ministarstva unutra[njih poslova. &nbsp; Uplašen za svoj status Baković je poslao provjere za rukovodioce sa Sjevera, kako je to sam navodio - ,,po naređenju sa vrha“. &nbsp; ,,ČIŠĆENJE SJEVERA” U maju 2024. godine ipak smenjuju Dušana Bakovića i na čelo Regionalnog centra ,,Sjever“ dovode Harisa Đurđevića koji dalje sprovodi plan Demokrata. &nbsp; Kako je bio napadan od čelnika Nove srpske demokratije, prevashodno zbog nesposobnosti u rukovođenju akcijom hvatanja Alije Balijagića, policajac Đurđević je shvatio da mora biti do kraja lojalan Šaranoviću i Šćepanoviću. Tako se kombinacijom usluga i ucjena stvarala atmosfera za čistke u regionalnom centru ,,Sjever”. &nbsp;&nbsp; U drugoj polovini prošle godine posebna komisija, kojom su faktički rukovodili Lazar Šćepanović i Dragan Vujović, načelnik unutrašnje kontrole koji nedavno smijenjen, konstatovala je negativne bezbjednosne provjere za čak 21 službenika policije. &nbsp; Istovremeno, za provjere i kompromitaciju službenika u regionalnom centru ,,Sjever“ zadužuje se kadar iz Berana - Željko Babović i Marjan Babović. &nbsp; SUMNJE U NOVI KADAR Januara ove godine vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović &nbsp;slavodobitno je saopštio da je počeo sa kadrovskim promjenama. Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje rasporedio je Vladimira Delevića, nekadašnjeg šefa opšteg kriminaliteta. Prema izvorima iz policije, čelnik Uprave policije je znao da će Delević morati da ga sluša prije svega zbog kompromitujućih podataka iz biografije. &nbsp; -Delević je još 2017. godine postavljao na ličnom profilu objave ,,Crna Gora – Srpska Sparta“, a kasnije je, nakon promjena avgusta 2020. godine, od simpatizera DPS-a postao naprasni podržavalac SNP-a. Kasnije je ,,preletio” u naručje Demokratama Alekse Bečića – ističu izvori naše redakcije. &nbsp;&nbsp; U danu kada je postavio Delevića na mjesto načelnika u Rožajama, Šćepanović je imenovao i Senada Mujevića za šefa kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti Rožaje. &nbsp; Prema dobro obaviještenim izvorima Portala ETV i Televizije E, Mujević je - Šćepanovićev školski drug. Svojevremeno su ga iz unutrašnje kontrole sumnjičili da je činio neke neprofesionalne usluge pojedinim bezbjednosno interesantnim licima kada su izlazili iz države preko graničnog prelaza Kula. Sumnje su ostale na tome jer nije bilo dokaza, baš kao što nije ispitivano porijeklo diplome koju je priložio. &nbsp; Pod optužbama da je odavao tajne podataka bio je i Elvis Kurpejović, u januaru postavljeni komandir rožajske policije. I u ovom slučaju sve je ostalo na – nedokazanim optužbama. &nbsp; SLABLJENJE POLICIJSKE MOĆI &nbsp; Tako su Demokrate za nekoliko mjeseci u Rožajama uklonili sve one kojima nijesu mogli da vjeruju, a postavili svoju mrežu lojalnog kadra. &nbsp; Rožaje je bio samo ogledni primjer: nakon toga je operacija ,,Značka”, odnosno čišćenje nepodobnih, fokusirana na Berane i Bijelo Polje. I tamo se koristio isti mehanizam čistki nepodobnih i postavljenja lojalnih. &nbsp; A koliko je partijsko kadrovanje policijom oslabilo njenu moć - pokazale su i neuspješne akcije hvatanja ubice Alije Balijagića ili nesposobnost zaustavljanja masovnog ubice Aca Martinovića 1. januara na Cetinju. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: klinicki-centar-crne-gore