U cilju poboljšanja pristupa zdravstvenim uslugama i pružanja dodatne brige pacijentima sa otežanim kretanjem, Klinički centar Crne Gore (KCCG) je uveo novi servis prevoza unutar kampusa naše ustanove.
- Ovaj servis je namijenjen pacijentima koji imaju poteškoće u kretanju i ukoliko žele da koriste naš prevoz mogu se obratiti zaštitarima Službe obezbjeđenja na ulazu u KCCG, zatim na centralnom informativnom pultu, na pultu Odjeljenja za prijem i otpust pacijenata, ili pozvati na broj telefona: 069 352 199 - naveli su u KCCG.
Prevoz će, dodaju, biti obavljen vozilom na električni pogon, čime dodatno doprinosimo i očuvanju životne sredine. Ovaj servis je besplatan i dostupan pacijentima svakog radnog dana od sedam do 15 sati.
- KCCG nastavlja sa unapređenjem svojih usluga, sa ciljem da svim građanima, a naročito onima sa zdravstvenim teškoćama, omogući lakši i brži pristup potrebnim uslugama - zaključili su u najvećoj zdravstvenoj ustanovi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U KCCG dostupan servis prevoza za pacijente sa otežanim kretanjem

Dugogodišnji problem sa čekanjem na pregled ili intervenciju kod ljekara specijaliste u javnom zdravstvu, aktuelan je i na početku ove godine, što potvrđuju i juče zatečeni podaci sa sajta Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, gdje samo na dvije klinike čeka više od 1.000 pacijenata.
Najduža lista je na Klinici za ortopediju i traumatologiju, gdje se u ovom trenutku nalazi 711 pacijenata.
Podaci na sajtu ne daju uvid u dužinu čekanja na preglede, snimanja ili druge procedure kod specijaliste.
U ovom trenutku na listama čekanja na tri klinike i Centru za kardiohirurgiju nalazi se 1.485 pacijenata.
Nakon ortopedije, najduža je lista na Klinici za kardiologiju, gdje se nalazi 629 pacijenata, od kojih 169 imaju zakazanu proceduru 3D ablacije. Ostali pacijenti čekaju na razlizite procedure u Centru za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca u Klinici za kardiologiju.
U Centru za kardiohirurgiju čekaju 93 pacijenta, od kojih se, kako je navedeno, na prioritetnoj listi nalazi njih 54. Klinika za neurohirurgiju ima ukupno 52 pacijenta koji čekaju na različita dijagnostička snimanja i preglede, od kojih 25 za kontrolni. Šestoro pacijenata je na listi za operacije.
Za Očnu kliniku i Institut za onkologiju i radioterapiju nema podataka, odnosno nijesu istaknute liste. Na ovom spisku se ne nalaze Interna klinika sa centrom za hematologiju i odjeljenjima za gastroenterohepatologiju, endokrinologiju, reumatologiju i pulmologiju, kao ni Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Klinika za infektivne bolesti, Klinika za urologiju, Klinika za otorinolaringologiju, Klinika za dermatovenerologiju, Klinika za nefrologiju, Klinika za psihijatriju, Centar za fizikalnu medicinu i drugi. Ovdje nema podataka ni za Kliniku za nefrologiju, iako je poznato da više od 100 pacijenata čeka na transplantacije organa. Takođe, u medijima se vrlo često pojavljuju informacije, odnosno tvrdnje pacijenata o višemjesečnim čekanjima u drugim klinikama i centrima.
Kako se navodi na sajtu KCCG, "Liste čekanja generišu klinike/ centri za koje se odnose", dok je "osnov za izradu lista čekanja datum odluke stručnog tijela".
– Sve liste su orijentacione i podložne promjenama, i zavise od stručne procjene ljekara ili stručnog tijela Klinike/Centra o potrebi za vanrednim obavljanjem hitne intervencije (zbog pogoršanja opšteg zdravstvenog stanja pacijenta ili njegove životne ugroženosti), navode na sajtu KCCG.
Iz KCCG u više navrata su saopštavali da su liste čekanja znatno smanjene ili da ih na nekim klinikama uopšte nema. Takođe, liste čekanja pravdali su i informacijom da se na listi čekanja nalaze pacijenti iz čitave Crne Gore.

Na dvije klinike KCCG na listama više od 1.000 građana: Kod ortopeda čeka 711 pacijenata

Osnovni sud u Podgorici, a potom i Viši sud, poništili su aneks ugovora o radu kojim je Jelena Radojičić razriješena dužnosti direktorke Klinike za očne bolesti i raspoređena na mjesto doktora medicine specijaliste, odlučivši u njenu korist.
Presudom sudije Osnovnog suda u Podgorici Mirze Ademović, potvrđenom od strane Višeg suda, usvojen je tužbeni zahtjev Jelene Radojičić u sporu za poništaj aneksa ugovora o radu. Spornim aneksom Radojičić je bila raspoređena sa funkcije direktora Klinike za očne bolesti na radno mjesto doktora medicine specijaliste u istoj klinici.
Ovakvom odlukom, prema stavu Kliničkog centra, neosnovano se osporava pravo poslodavca da samostalno organizuje proces rada i donosi kadrovske odluke u skladu sa zakonom i internim aktima ustanove, uz preuzimanje odgovornosti za eventualne pogrešne procjene. Kako se navodi, zakon i Statut ustanove jasno definišu odgovornost organa rukovođenja u pogledu organizacije rada, te se sud ne bi mogao upuštati u ocjenu cjelishodnosti mjera koje poslodavac preduzima u tom cilju.
Direktor Kliničkog centra, kao odgovorno lice za rukovođenje najvećom zdravstvenom ustanovom u državi, na mjesto direktora Klinike za očne bolesti imenovao je prof. dr Antoanetu Adžić. Poslodavac, kako se ističe, ima zakonsko pravo da raspoređuje zaposlene na druga radna mjesta ukoliko ocijeni da će na taj način efikasnije obavljati radne zadatke, u skladu sa njihovim stručnim kvalifikacijama i potrebama procesa rada.
- Naime, u prilog prednje navedenog bitno je naglasiti da je dr Jelena Radojičić podnijela tužbu za poništaj aneksa Ugovora o radu koji joj je ponuđen, i pored činjenice da je 21. 01. 2021. godine prihvatila raspoređivanje na mjesto direktora Klinike za očne bolesti, iako na to nije imala pravo s obzirom da nije ispunjavala uslove zahtijevane za to radno mjesto, odnosno iako je imala dvije godine specijalističkog radnog iskustva a ne pet godina, kako je to predviđeno aktom o sistematizaciji. Time je iskazan odnos i ozbiljnost za vršenje funkcije odgovornog rukovodioca organizacione jedinice Kliničkog centra. Presudom sudije Ademovića, isti se umiješao u nadležnosti organizacije rada KCCG, što kao pravo i obaveza pripadaju isključivo Direktoru KCCG i na taj način ušao u ingerencije i odgovornost za rad organizacionih jedinica KCCG. Cijenio je da mu je potrebno pojašnjenje razloga raspoređivanja dr Jelene Radojićić čime se želi preuzeti odgvornost za rad Klinika i ograničiti nadležnost Direktora Javne Zdravstvene Ustanove - navedeno je u saopštenju Kliničkog centra.
U najvećoj zdravstvenoj ustanovi su istakli da je sudija Osnovnog suda trebalo da zna da i prethodna praksa Višeg suda ukazuje da postupajući sudija i sud nema, niti može očekivati od poslodavca da navodi uzroke koji su doveli do promjene uslova rada, niti da detaljno elaborira te razloge.
- Takođe sudija je morao da zna da poslodavac mora suštinski da navede razloge potrebe procesa rada ili organizacije rada, pa tako dat razlog nije dužan da obrazlaže. Takođe sudija valjda, nema pravo, niti je njegova nadležnost da odlučuje o raspoređivanju u KCCG, već da se jedino može baviti ispitivanjem da ponuda sadrži sve elemente propisane zakonom i da novi raspored odgovara nivou kvalifikacije obrazovanja. Razlog za raspored je u ponudi bio precizno sadržan, a to je da će se takvim rasporedom postići bolja organizacija posla i potrebe procesa rada, odnosno bolje izvršavanje zadataka u organizacionoj jedinici - ističe se u saopštenju.
Podsjećaju da je Statutom Kliničkog centra Crne Gore definisano da direktor KCCG jedino odgovorno i ovlašćeno lice u pravnom licu i da shodno tome ima prava i obaveze raspoređivanja za upravljanje organizacionim jedinicama i samim tim snosi odgovornost za njihov rad.&nbsp;
Raspoređivanja se vrše u skladu sa odredbama Zakona o radu.&nbsp;
Rukovodeća radna mjesta u Kliničkom centru nijesu ustanovljena kao mandatna, te je, kako kažu u KCCG, odluka o odabiru rukovodećeg kadra isključivo pravo direktora ustanove.
- Što uvaženi sudija Ademović, u konretnom slučaju negira i time želi preuzeti ulogu rukovodioca Javne zdravstvene ustanove, opterećujući pri tome rad suda nepotrebnim aktivnostima i izlažući javnu zdravstvenu ustanovu nepotrebnim troškovima - navodi se u saopštenju.
Napominju da Jelena Radojičić nije konkursom primljena na radno mjesto direktora Klinike za očne bolesti za mandatni period, pa da je njen raspored predmetnim aneksom, na radno mjesto koje je obavljala prije njegovog uručenja apsolutno legitiman.
- Upravo povodom sve većeg broja radnih sporova koji se vode protiv Kliničkog centra Crne Gore pred nadležnim sudom, a u kojima je tužbeni zahtjev usmjeren na poništaj aneksa ugovora o radu, donesenih u slučajevima rasporeda zaposlenih sa rukovodećih radnih mjesta, poput rukovodilaca službi ili direktora, načelnika i glavnih sestara organizacionih jedinica, klinika i odjeljenja, obratili smo se, prošle godine, Sudskim organima u želji da olakšamo i rasteretimo rad sudstva i prosto time izbjegnemo troškove koji se na kraju prelivaju na građane. Posebno smo u obraćanju istakli problematičnost situacija u kojima se sud upušta u razmatranje opravdanosti razloga za rasporednim odlukama direktora, uključujući pozivanje na saslušanje generalnog direktora Kliničkog centra Crne Gore i drugih rukovodilaca, sa ciljem utvrđivanja zašto su konkretna raspoređivanja izvršena, pa se postavljaju pitanja, koje postupajući, a gore imenovani sudija u pojedinim predmetima cijeni opravdanim, u smislu da li je trebalo zaposliti novog rukovodioca, a ne iz postojećeg kadra, postaviti drugog prilikom razrješavanja onog koji obavlja te poslove itd. - ističe se u saopštenju.
Ponavljaju da direktori organizacionih jedinica Kliničkog centra Crne Gore snose odgovornost za rad organizacionih jedinica, dok je direktor KCCG jedino odgovorno lice ispred ustanove koje odgovora i za rad svih zaposlenih i svih rukovodilaca u skladu sa zakonima.
Stoga, u KCCG-u ističu da sduije treba da uzmu u obzir i tu statutarnu činjenicu i izbjegnu uplitanje u raspoređivanje rukovodnog kadra u Kliničkom centru.
- Direktori organizacionih jedinica u skladu sa pravnim aktima KCCG staraju se o angažmanu zaposlenih i radu klinika kojim rukovode u okviru KCCG-a, o tome izvještavaju Direktora ustanove koji ima pravo da cijeni efikasnost i efektivnost njihovog rada i da naspram toga donosi odluku o njihovoj sposobnosti da upravljaju organizacionom jedinicom. Dakle, direktor KCCG, a ne sudija nadležnih sudova - navedeno je u saopštenju KCCG.
U toj zdravstvenoj ustanovi poručuju da svrha njihovog obraćanja nije vršenje bilo kakvog uticaja na sudije ili sudske postupke, već ukazivanje na potrebu preispitivanja sudske prakse u predmetima u kojima se pobijaju rasporedne odluke nezadovoljnih pojedinaca, zaposlenih u Kliničkom centru Crne Gore, a koji, smatraju, sa ovakvim postupanjem postupajućih sudija stiču dojam da su rasporedom na rukovodeća radna mjesta nedodirljivi do kraja radnog vijeka, odnosno do sticanja prava na starosnu penziju.
- Na sve prednje navedeno ukazujemo, iz razloga što je rukovođenje JZU Kliničkim centrom Crne Gore jedan živi mehanizam naročito zbog svoje specifičnosti, koja ne trpi odlaganja u organizovanju i rukovođenju, a koje rukovođenje podrazumijeva kontinuiranu analizu rada i postavljanje kadrovskih standarda u cilju postizanja boljih rezultata u funkcionisanju najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

1084x550

Viši sud potvrdio presudu u sporu doktorke Radojičić; KCCG: Sudije hoće da rukovode našom institucijom

U Centru za neonatologiju Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore nema dovoljno ljekara i medicinskih sestara, a glavni razlog za to je nezainteresovanost za bavljenje tom granom medicine, kazala je načelnica Centra Lidija Banjac.
Ona je u intervjuu Agenciji MINA rekla da u Centru radi osam neonatologa, 12 visokih medicinskih sestara i 42 medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom.
„Prema standardima, Centar nema dovoljan broj ljekara i sestara. Glavni razlog za takvo stanje je nezainteresovanost mladih ljekara i medicinskih sestara za neonatologiju, o čemu govori činjenica da se na raspisane konkurse ne javlja dovoljan broj kandidata“, kazala je Banjac.
Kako je navela, posljednjih deset godina stopa preterminskih porođaja u Crnoj Gori, kao i u većini evropskih zemalja, kreće se od sedam do deset odsto, što znači da se svaka deseta beba u Crnoj Gori rodi prijevremeno.
„U prethodnom periodu stopa je bila od 4,5 odsto do šest odsto, što nedvosmisleno ukazuje na porast incidence preterminskih porođaja“, dodala je Banjac.
Ona je kazala da Centar za neonatologiju zbrinjava svu ugroženu preterminsku novorođenčad Crne Gore, što čini 60 odsto od ukupnog broja preterminske novorođenčadi.
„Isto tako, preterminska novorođenčad čine čine 60 odsto naše hospitalizovane novorođenčadi“, rekla je Banjac.
Na pitanje da li Centar raspolaže savremenom medicinskom opremom koja je neophodna za uspešno zbrinjavanje i liječenje preterminske novorođenčadi, ona je odgovorila potvrdno.
„Respiratori koje mi imamo su najsavremeniji Dräger-ovi aparati, koji se koriste i u neonatalnim centrima u Njemačkoj i drugim zemljama centralne Evrope. Ne postoji značajno zastarjela oprema, ali bi dodatni kapaciteti (više inkubatora i respiratora) bili korisni“, navela je Banjac.
Na pitanje da li zaposleni u Centru za neonatologiji redovno prolaze stručne obuke i edukacije koje se odnose na njegu prijevremeno rođenih beba, ona je odgovorila da se svake godine usvaja plan kratkoročnih i dugoročnih edukacija za ljekare i sestre.
Ljekari, kako je kazala Banjac, redovno učestvuju na svjetskim i evropskim kongresima.
Ona je dodala da su skoro svi ljekari Centra prošli jednogodišnje subspecijalističke studije iz neonatologije.
Za medicinske sestre se, kako je kazala Banjac, organizuju boravci u referentnim centrima ili edukacije sa ekspertima.
Odgovarajući na pitanje šta bi bio najveći iskorak koji bi država trebalo da napravi kako bi unaprijedila brigu o prijevremeno rođenim bebama, ona je rekla da je Crnoj Gori potreban veći Centar za neonatologiju, odnosno Institut za neonatologiju sa savremenom opremom, koji bi primao i liječio svu ugroženu preterminsku i terminsku novorođenčad.
„U okviru ovog Centra trebalo bi da funkcioniše Banka humanog mlijeka, koja bi omogućila da se i najteži neonatološki pacijenti u Intenzivnoj njezi hrane majčinim ili donorskim mlijekom“, istakla je Banjac.
Upitana koji faktori najčešće dovode do prijevremenih porođaja, ona je kazala da je etiologija multifaktorijalna.
„Uzročni faktori se dijele na maternalne (bolesti majke, pušenje, stres), fetalne (urođene bolesti fetusa, nepravilna pozicija, višeplodna trudnoća), od strane porođajnih puteva i posteljice (insuficijencija grlića materice, odlubljivanje posteljice), infekcije“, navela je Banjac.
Govoreći o složenosti liječenja prijevremeno rođenih beba, Banjac je rekla da one zahtijevaju intenzivnu njegu i terapiju od samog rođenja, da su često potrebne reanimacije u porođajnoj sali, a da kasnije imaju dug i komplikovan klinički tok sa čestim pogoršanjima.
Kako je navela, najčešće komplikacije uključuju respiratornu insuficijenciju, sepse, nekrotizirajući enterokolitis i retinopatiju prematurusa.
„Liječenje zahtijeva adekvatan prostor, skupu opremu (respiratori, monitori, nCPAP-aparati, fototerapijske lampe, laminarne komore, infuzore, inhalatore, aspiratore) i visokoedukovan kadar“, istakla je Banjac.
Na pitanje koliko je važna rana intervencija, ona je odgovorila da je to ključno za pravilan razvoj visokorizične preterminske novorođenčadi, pa habilitacioni tretman započinju još u Centru.
Nakon otpusta, kako je kazala Banjac, nastavlja se sa različitim oblicima fizikalnog tretmana u domovima zdravlja, ili centrima koja se bave fizikalnom terapijom.
Ona je rekla da se za veliki broj preterminske novorođenčadi tretman dalje nastavlja u Institutu za fizikalnu terapiju u Igalu.
„Fond zdravstva Crne Gore pokriva troškove boravka u Institutu (tri ture u trajanju od 21 dana u prvoj godini, a zatim dvije godišnje), što nas stavlja ispred zemalja u okruženju“, navela je Banjac.

Banjac: Nedovoljno ljekara i medicinskih sestara u Centru za neonatologiju

Rak grlića materice i dalje je jedna od najopasnijih, ali i najpreventibilnijih malignih bolesti kod žena. Uprkos dostupnim pregledima, savremenim dijagnostičkim metodama i HPV vakcini, veliki broj žena u Crnoj Gori ljekaru se javlja tek kada se pojave simptomi uznapredovale bolesti.&nbsp;
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dodatno upozoravaju da se Crna Gora nalazi u vrhu po standardizovanim stopama obolijevanja i smrtnosti od raka grlića materice.&nbsp;
Budući da ovu temu nije dovoljno problematizovati samo tokom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice, za Portal Analitika o razmjerama ovog zdravstvenog problema, faktorima rizika, te značaju ranog otkrivanja i prevencije govori v.d. direktorice Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore Gordana Ristić-Bašović.
Ona ističe da se, prema posljednjim podacima SZO, u svijetu čak 660 hiljada žena bori sa ovom bolešću.&nbsp;
Sagovornica Analitike objašnjava da je rak grlića materice agresivna maligna bolest koja se razvija u dijelu materice koji je okrenut prema vagini i nastaje onda kada se određene grupe ćelije počnu nekontrolisano umnožavati.&nbsp;
- U tom nekontrolisanom rastu, izlaskom iz tijela materice, može doći i do oboljenja okolnih organa, a širenjem krvnim putem i do udaljenih organa. Do razvoja ove bolesti dolazi tek nakon određenog perioda, od djelovanja faktora rizika, preko prekancerogenog stanja, do razvoja invazivnog karcinoma koji u zavisnosti od stadijuma bolesti može da ima različite ishode - ističe doktorka Ristić-Bašović.
<h2>Crna Gora u vrhu po stopi obolijevanja i smrtnosti</h2>
Ukazuje i da je to veliki javno-zdravstveni problem, kako u cijelom svijetu, tako i u Crnoj Gori. O tome, kaže, najbolje govore podaci Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno Globalne onkološke opservatorije - da je 2022. godine u svijetu preko 350 hiljada žena izgubilo bitku sa ovom bolešću, što je svrstava na četvrto mjesto po obolijevanju i malignitetu kod žena.&nbsp;
- Crna Gora je, prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na prvom mjestu prema standardizovanoj stopi i po oboljevanju i umiranju. Ono što treba naglasiti jeste da porast obolijevanja kao i umiranja i dalje raste u onim zemljama koje imaju niži ili srednji ekonomski status, dok su razvijene zemlje, koje su kroz različite programe primarne i sekundarne prevencije, značajno smanjile incidencu i smrtnost od ove bolesti i postavile cilj za eradikaciju - ističe sagovornica Analitike.&nbsp;
<h2>HPV infekcija glavni faktor rizika</h2>
Doktorka ukazuje da je glavni faktor rizika za razvoj ovog karcinoma infekcija Humanim Papiloma virusom (HPV).&nbsp;
- Postoji preko 200 različitih vrsta ovog virusa, od kojih se izdvajaju oni koji su visoko onkogeni, odnosno oni koji mogu izazvati karcinom, a to su HPV 16 i 18, koji su u preko 70 odsto slučajeva odgovorni za pojavu raka grlića materice. Žene sa kompromitovanim imunim sistemom su uzročna grupa kod koje se češće razvija, iz HPV infekcija, ovaj karcinom. Prvenstveno mislimo na oboljele od HIV-a, odnosno AIDS-a, žene sa transplatiranim organima koji su u kontinuiranoj imunosupresiji, prerano stupanje u odnose, povećani broj partnera, neadekvatna higijena, odnosno niži socijalno-ekonomski status, neredovni pregledi - pojašnjava Ristić-Bašović.&nbsp;
Kako dodaje, veći broj porođaja, kao i nekontrolisana upotreba oralnih kontraceptivnih sredstava, mogu da doprinesu pojavi karcinoma, a kao kofaktore, kaže, treba imati u vidu konzumiranje cigareta, računajući i aktivne i pasivne pušače.
<h2>Značaj redovnih pregleda</h2>
Da li će se ova bolest dijagnostikovati u ranoj fazi, zavisi od svijesti žena o bitnosti svog zdravlja.&nbsp;
- Vrlo je važno da se podigne svijest žena, ne samo o mogućnostima, već i o neophodnosti preventivnih pregleda. Na kontrole treba ići makar jednom godišnje, počevši onog trenutka kada djevojka stupi u seksualne odnose, sve do 65 godine - sugeriše Ristić-Bašović.
Doktorka napominje da su ginekološki organi dostupni pregledu, da se svaka promjena može vidjeti golim okom i da se na taj način bolest može otkriti u ranoj fazi.
- Promjene na grliću se otkrivaju ginekološkim i kolposkopskim pregledom. Kod sumnjivih lezija radi se biopsija i histopatološki pregled, i u skladu sa tim nalazima određuje se algoritam pregleda- &nbsp;pojašnjava ona.
<h2>Sve mlađe pacijentkinje, ali ima oboljelih i u starijoj dobi</h2>
Rak grlića materice se, kako ističe, najčešće javlja u reproduktivnom periodu života žena, od 30 do 50 godine života.&nbsp;
- Ta starosna granica se danas sve više pomjera ka mlađoj dobi, tako da već od 25/30 godine počinju da oboljevaju, a vrh incidence jeste između 30 i 50 godine. Sve više bilježimo u kliničkoj praksi žene kod kojih se karcinom grlića materice otkriva i nakon 65, pa i 70 godine života - dodaje doktorka.
Rano otkrivanje raka grlića materice ima veliki uticaj na dalji tok liječenja, pa naša sagovornica ističe da je to osnov dobrog liječenja, odnosno kontrole ove bolesti.&nbsp;
- To je preventibilna bolest, a čak dvije trećine žena se na pregled javlja tek kada se pojave neki simptomi i znaci bolesti, a tada imamo jako uznapredovalu bolest, kada su šanse za izlječenje vrlo male - upozorava Ristić-Bašović.
Naglašava da preventivni pregledi služe da bi se otkrile premaligne lezije koje se uspješno liječe ili invazivni karcinom u ranoj fazi, kada su mogućnosti izlječenja velike.&nbsp;
- Nažalost, otkrivanjem tumora u uznapredovaloj fazi bolesti dovodi do neizvijesnosti ishoda liječenja, smanjenja mogućnosti izlječenja i povećanjem troškova liječenja - ukazuje ona.
<h2>HPV vakcina najefikasnija primarna prevencija</h2>
Vakcina protiv HPV-a je u Crnoj Gori počela da se primjenjuje u septembru 2022, dok je u ostalim zemljama razvijenog socijalno-ekonomskog statusa već uveliko dostupna i smanjena je incidence oboljevanja i smrtnosti.
- Preporučujem imunizaciju svim djevojčicama i smatram da treba osvijestiti svakog roditelja o tome koliki je značaj HPV vakcine za zdravlje njihove djece. Sa imunizacijom treba početi rano, u uzrastu od devete do 14 godine, kada je djelotvornost ove vakcine najveća. Može se primati i do 26 godine, u slučaju da djevojke nisu stupile u seksualne odnose ili nisu mijenjale partnere, s obzirom na to da je djelotvornost ove vakcine sa godinama sve manja - ističe Ristić-Bašović.&nbsp;
Skreće pažnju i na to da je cilj HPV imunizacije u svijetu da oko 80 odsto djece, uzrasta od devet do 14 godina, bude obuhvaćeno ovom vakcinom.&nbsp;
- HPV virus, osim raka grlića materice može da izazove i druge vrste tumora, pa i kod osoba muškog pola, karcinom penisa, karcinom analnog kanala, karcinom usne duplje. Samim tim se ova vakcina preporučuje i dječacima, što će združeno djelovati da se smanji prokuženost ovog virusa i među pripadnicama ženskog pola - naglašava Ristić-Bašović.
<h2>Prevencija je šira od vakcinacije</h2>
Navodi da osim HPV vakcine postoji još načina prevencije i savjetuje prestanak pušenja, određeno seksualno obrazovanje, zaštitu prilikom odnosa, ne mijenjanje partnera.&nbsp;
- Ukoliko eliminišemo ili svedemo na minimim sve ove faktore rizika, smanjuje se i uticaj tih faktora koji mogu da dovedu do pojave karcinoma - naglašava ona.
Ristić-Bašović ukazuje da na neke faktore rizika ne možemo uticati, kao što je imunosupresija zbog transplatacije organa ili neke autoimune bolesti, ali u tim slučajevima se, kako dodaje, zna da su te osobe u povećanom riziku i savjetuju im se češći pregledi.&nbsp;
Pored ovih načina prevencije, doktorka preporučuje i organizovane nacionalne programe, screening programe, na koje žene trebaju da se odazivaju u što većem broju.&nbsp;
- Ovaj program obuhvata osobe od 35 do 50 godine u kome se obavljaju određeni testovi koji su bezbjedni i pristupačni, a vrlo efikasni u otkrivanju svih ovih promjena. Iz zdrave populacije treba izdvojiti one žene koje imaju ovaj tumor - zaključuje direktorica Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore.

Ristić-Bašović: Rak grlića materice je bolest koju možemo zaustaviti na vrijeme, prevencija počinje HPV vakcinom i redovnim pregledima

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović smatra da je ostavka dr Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece ispravan i moralan, koji je nedavno upozorio na odliv kadra u toj ustanovi, moralan i ispravan čin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmajic-podnio-ostavku-na-funkciju-direktora-instituta-za-bolesti-djece&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smatram da je dr Majić ovih četiri i po godine radio najviše i najbolje što je umio. On je u posljednjih nekoliko nedjelja iznio probleme sa kojima se srijeće u organizaciji Instituta za bolesti djece. Naveo je da je to nešto što u ovom trenutku nije bilo u moći da izmijeni onako kako bi smatrao da treba da bude. I on je podnio ostavku što smatram da je potpuno jedan legitiman čin i nešto čime treba da se svako rukovodi u životu. Svako ko se prihvati rukovodeće funkcije - rekao je Radović.
Radović je naveo da su ove godine u KCCG zapošljena 43 doktora, a da ih je od početka godine napustilo 27.
- Obzirom da je aktuelna priča oko odliva ljekara u novu privatnu bolnicu, mi za sada imamo podatak za četiri ljekara da će preći da rade u privatnu zdravstvenu ustanovu. Što se tiče srednjeg medicinskog kadra, od početka godine 106 medicinskih sestara i tehničara je dalo zahtjev za raskid radnog odnosa. Njih 16 je dobilo otkaz, a u istom periodu je zasnovalo radni odnos 169 - kazao je Radović.
U KCCG trenutno radi 628 ljekara. Radović je rekao da fali internista na onkologiji, na pedijatriji, anesteziologiji, ali da je situacija bolja je su angažovali šest novih mladih ljekara. 
- Neonatologija takođe je nešto što imamo decenijski problem - upozorava Radović.
Direktor KCCG pojasnio je da se dugo čeka na određene preglede kao kod endokrinologa, reumatologa ili očnog, zatim na dijagnostiku magnetnom rezonancom i skenerom. Pomaka ima na kardiologiji gdje specijalista zakazuje kontrolne i druge preglede tako da se pacijent ne vraća kod izabranog ljekara.
Prema riječima Radovića da bi to zaživjelo i na drugim klinikama.
- Postoje dva modela kojima ćemo pokušati to sve da riješimo da se pacijenti ne vraćaju na primaru zaštitu, to je da uvedemo administratore, a s druge strane da je informacioni sistem sam omogući da svi ti pregledi koji su neophodni do kontrolnog pregleda se obave automatizovano - rekao je Radović.
Radović je apelovao na građane da svaku sumnju na korupciju u zdravstvu prijave. To mogu da učine anonimno putem telefona ili maila.
U toku je kampanja “Zdravlje bez korupcije” koju KCCG provodi sa Ministarstvom zdravlja i Agencijom za sprečavanje korupcije.

1250x600

Radović: Ostavka Majića ispravan i moralan čin

Klinički centar Crne Gore (KCCG) dodijelio je još jednu stipendiju za studijsku 2025/2026. godinu, koja predstavlja nastavak inicijative KCCG-a da pruži podršku najboljim studentima, kako iz oblasti zdravstvenih, tako i drugih naučnih disciplina, saopšteno je iz Kliničkog centra.
Direktor KCCG, Aleksandar Radović, potpisao je danas Ugovor o stipendiranju sa Krstom Kustudićem, studentom završne godine master studija na smjeru Računarstvo i informacione tehnologije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Ugovorom je definisano stipendiranje za studijsku 2025/2026. godinu, u iznosu od 300,00 € mjesečno.
- Stipendija je dodijeljena u skladu sa Memorandumom o saradnji između Univerziteta Crne Gore i KCCG-a, koji je potpisan 18. jula 2025. godine, kao i Ugovorom o saradnji zaključenim 31. jula 2025. godine. Takođe, Krsto Kustudić je stipendiju ostvario na osnovu Konkursa, u okviru inicijative Stipendije najboljima, posao kod najboljih, za dodjelu stipendija privrednih društava i ustanova najboljim studentima Univerziteta Crne Gore za studijsku 2025/2026. godinu- navode iz KCCG.
Ugovorom su precizirana međusobna prava i obaveze između KCCG-a i Krsta Kustudića u vezi sa realizacijom stipendije, kao i stručnom praksom. Kustudić će, takođe, imati i mogućnost da postane stalni član kolektiva KCCG-a nakon završetka master studija.
- Dodjela stipendije Krstu Kustudiću predstavlja još jedan dokaz da KCCG ulaže u najbolje talente, ne samo zdravstvene struke, već i u oblasti poput informacionih tehnologija. Ovaj korak ujedno stimuliše najbolje studente i šalje snažnu poruku mladim ljudima da se rad i posvećenost cijene- poručeno je iz ove zdravstvene ustanove.
Potpisivanju Ugovora prisustvovala je direktorica Centra za nauku KCCG, prof. dr Brigita Smolović.

KCCG ulaže u najbolje talente: Studentu Krstu Kustudiću dodijeljena stipendija

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.209 ambulantnih pregleda, od čega 374 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 215 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 380.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 76 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljen je 141 pacijent, od čega 24 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađena 491 dijagnostička procedura, od čega 41 CT i 38 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena je 91 dijagnostička procedura, od toga sedam CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.124 pacijenta i odrađeno 34.227 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

Travel agencija Grand donirala je motorno vozilo marke Pežo Ekspert Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Iz Kliničkog centra Crne Gore poručili su da ova vrijedna donacija predstavlja značajno unaprjeđenje funkcionalnosti Centra za sudsku medicinu, ali i Centra za patologiju, te da će doprinijeti poboljšanju operativnih kapaciteta Kliničkog centra Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122511120_9a408e66e68f6f0eda339257a64d93761553e0b71874ab9a20429bc70af9093a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122511120_9a408e66e68f6f0eda339257a64d93761553e0b71874ab9a20429bc70af9093a" data-rendition-name="original" width="4252" height="2834" loading="lazy" alt="Donirano motorno vozilo KCCG"> <figcaption>Donirano vozilo(Photo: KCCG)</figcaption> </figure>  - Novo vozilo omogućiće efikasnije obavljanje svakodnevnih zadataka, logističkih potreba i drugih operativnih aktivnosti, što je od velike važnosti za uspješno funkcionisanje naših organizacionih jedinica - naglasili su u saopštenju. Izvršni direktor agencije Grand Sreten Kankaraš uručio je ključeve ovog vozila direktoru KCCG Aleksandru Radoviću. - Ovaj društveno odgovoran gest agencije Grand pokazuje iskreno razumijevanje i podršku radu naše ustanove. Vozilo će značajno unaprijediti organizaciju i brzinu obavljanja poslova, direktno utičući na efikasniji rad Centra za sudsku medicinu, Centra za patologiju i Kliničkog centra Crne Gore u cjelini - naveli su u KCCG. Oni, kako su kazali, iskreno zahvaljuju rukovodstvu i zaposlenima Travel agencije Grand na ovoj važnoj donaciji. - Ovim činom agencija se pridružila Klubu prijatelja Kliničkog centra, dajući vrijedan doprinos unaprjeđenju zdravstvenih usluga u najreferentnijoj bolničkoj ustanovi u državi. Ovaj društveno odgovoran gest ostavlja trajnu vrijednost i doprinosi boljem funkcionisanju javnih servisa koji služe svim našim građanima - naglasili su u KCCG. Zahvaljujući ovakvim doprinosima sigurni su, kažu, da mogu još efikasnije odgovoriti zahtjevima kompleksnog i odgovornog rada. Povodom donacije, dr Radović je uručio zahvalnicu Kliničkog centra Sretenu Kankarašu.

Centar za sudsku medicinu dobio novo vozilo

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.164 ambulantna pregleda, od čega 414 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinut je 221 pacijent, a u dnevnim bolnicama 371.
- U istom periodu obavljeno je 85 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 125 pacijenata, od čega 18 u IBD-u- kaže se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 509 dijagnostičkih procedura, od čega 50 CT i 44 MR pregleda.
Dodaje se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 78 dijagnostičkih procedura, od čega pet CT i devet MR pregleda.
&nbsp;- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovan je 1.080 pacijenata i odrađeno 35.577 analiza- kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan preko dvije hiljade pregleda, rođeno deset beba

Najviši američki izaslanici koji su se danas sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pozvali su njegovu vladu da pređe na drugu fazu mirovnog plana za prekid vatre u Gazi, saopštio je kabinet izraelskog premijera.
U saopštenju se navodi da se Netanjahu danas sastao sa izaslanikom američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i savjetnikom Bijele kuće Džaredom Kušnerom, ali nijesu dati detalji razgovora, prenosi AP.
Sjedinjene Američke Države žele da počne druga faza mirovnog sporazuma, koji je postignut u oktobru prošle godine na predlog američkog predsjednika Donalda Trampa, između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Ipak se Netanjahu suočava sa pritiskom da sačeka dok Hamas vrati ostatke tijela poslednjih &nbsp;talaca koje još drži u Gazi.

Američki izaslanici pozvali Netanjahua da pređe na drugu fazu prekida vatre u Gazi

Njemačka policija uhapsila je na aerodromu u Berlinu pripadnika terorističke organizacije Hamas koji se sumnjiči da je pripremao napade na jevrejske objekte u Njemačkoj, saopštilo je u subotu državno tužilaštvo u Karlsrueu.
- Državno tužilaštvo je u petak uveče naložilo hapšenje 36-godišnjeg Muhamada S. nakon povratka iz Bejruta. Njemu se pripisuje članstvo u terorističkoj organizaciji Hamas i priprema terorističkih napada na jevrejske objekte u Njemačkoj - saopštilo je Glavno državno tužilaštvo u Karlsrueu, prenose agencije.
Kako se dalje navodi, Muhamad S. je u avgustu, u dogovoru s drugim članom Hamasa koji je već uhapšen, dogovarao napade na jevrejske objekte i u tu svrhu je nabavio 300 komada bojeve municije.
Policija je još prošle godine uhapsila nekoliko pripadnika iste grupe, između ostalog i u Londonu, pod optužbom da su pripremali napade na jevrejske objekte u Njemačkoj i Evropi.
U Njemačkoj je od napada Hamasa na Izrael 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, povećan broj napada na pripadnike jevrejske zajednice.
Situacija je posebno napeta u Berlinu gdje živi veliki broj arapskih Palestinaca. Prema informaciji Organizacije za borbu protiv antisemitizma, u Berlinu se dnevno bilježi sedam napada sa antisemitskom pozadinom.

Na aerodromu u Berlinu uhapšen pripadnik Hamasa

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

Velika zimska oluja će u narednim danima proširiti obilne snježne padavine i razoran led na veliki dio Sjedinjenih Američkih Država. Veoma niske temperature će samo pogoršati oluju i povećati njenu opasnost, piše CNN.
Očekuje se da će se doseg oluje protezati stotinama kilometara, donoseći višestruke vremenske opasnosti različitim regijama dok se bude razvijala od petka ove sedmice do početka sljedeće sedmice.
Današnja prividna temperatura u Dalasu, koja uzima u obzir vjetar kako bi se odredio "osjećaj" napolju, mogla bi biti 40 stepeni hladnija nego u četvrtak.
Ukupne sniježne padavine od 15 do 30 cm moguće su na širokom području zemlje, od južnih ravnica preko doline Ohio do srednjeg Atlantika i sjeveroistoka, s lokalnim ukupnim padavinama većim od 30 cm.
Nekoliko velikih gradova nalazi se unutar predviđenog snježnog pojasa, a snježne padavine povremeno bi mogle padati brzinom od 2,5 cm ili više na sat.
Hladnoća koja prati oluju vjerovatno će pojačati njene efekte, ubrzavajući nakupljanje snijega i leda na putevima, komplikujući napore čišćenja i izazivajući zabrinutost kod stanovnika koji bi mogli ostati bez grijanja ako nestane struje.
Na mjestima sa značajnim nakupljanjem snijega i leda, problemi sa putovanjem i nestanci struje mogli bi se produžiti do početka sljedeće sedmice.
Najmanje 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija proglasili su vanredno stanje zbog olujnog vremena od petka ujutro, a glavne američke avionske kompanije upozorile su putnike na moguće nagle promjene te otkazivanja letova.
Vladina upozorenja i preporuke zbog zimskih oluja, poledice i ekstremne hladnoće objavljeni su od južnog dijela Stjenjaka na istoku do srednjoatlantske obale i Nove Engleske, obuhvaćajući više od 200 miliona Amerikanaca.
Zbog ovih prognoza CNN piše da bi u SAD mogla doći istorijska zimska oluja u narednim danima.

Tag: klinicki-centar-crne-gore