U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.094 ambulantna pregleda, od čega 347 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 255 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 333.
- U istom periodu obavljena su 93 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 208 pacijenata, od čega 32 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 582 dijagnostičke procedure, od čega 124 CT i 37 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 97 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i pet MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.460 pacijenata i odrađene 44.854 analize - navodi se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljena su 10.892 ambulantna pregleda, od čega 1.907 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinut je 1.661 pacijent, a u Urgentnom centru 1.503.
- U istom periodu obavljeno je 417 operativnih zahvata, od toga 37 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je na bolničko liječenje primljeno 786 pacijenata, od čega 106 u IBD-u.
Iz KCCG su naveli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 3.237 dijagnostičkih procedura, od čega 716 CT i 300 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 634 dijagnostičke procedure, od toga 13 CT i 46 MR pregleda - dodaje se u saopštenju.
Ističe se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 8.038 pacijenata i odrađene 246.894 analize.&nbsp;
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 70 beba.

U KCCG protekle sedmice obavljeno preko deset hiljada pregleda

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.068 ambulantnih pregleda, od čega 431 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 190 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 298.
&nbsp;- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 132 pacijenta, od čega 22 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 570 dijagnostičkih procedura, od čega 108 CT i 33 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 89 dijagnostičkih procedura, od toga jedan CT i osam MR pregleda- rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovan 1.421 pacijent i odrađeno 38.899 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 13 beba

U Crnoj Gori svake godine bude oko 20 novih slučajeva obolijevanja djece od nekog oblika kancera, naveli su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dodajući da su u dječijem uzrastu najčešćihematološki maligniteti, odnosno, kanceri krvi.
- Na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece liječe se crnogorski mališani sa hematološkim oboljenjima. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, na kojem tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije danonoćno brinu o njihovom zdravlju- kazali su iz KCCG.
Podsjećaju da se svake godine, 15. februara, širom svijeta obilježava Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti.
- Cilj je podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju naši mali heroji koji se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću. Važno je, takođe, naglasiti i značaj podrške koja je djeci i njihovim roditeljima potrebna i u procesu oporavka- dodaju u saopštenju.
U Sjedinjenim Američkim Državama je 1997. godine, na inicijativu grupe roditelja, kreirana je zlatna vrpca koja se od tada korisi kao simbol borbe protiv raka među djecom.
- Zlatna boja je odabrana da se i na ovaj način pokaže da su djeca neprocjenjivo vrijedna. Napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti bude uspješno izliječena i nastavi život bez znakova bolesti- naveli su u saopštenju.
Ukazuju da ipak liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča.
- Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti tzv. kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma. Jedan od češćih kasnih efekata je produžen osjećaj umora i smanjena fizička izdržljivost. Djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima, iako se uz vrijeme i adekvatnu fizičku aktivnost većina njih u potpunosti oporavi- dalje navode iz KCCG.
Dodaju da se kod nekih pacijenata mogu javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini.
- Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati. Određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja. Kod jednog broja djece mogu se javiti blage poteškoće sa pažnjom, pamćenjem ili učenjem, posebno ako je liječenje sprovedeno u ranom djetinjstvu. Ove poteškoće ne odražavaju smanjenu inteligenciju, već potrebu za dodatnom podrškom u obrazovnom procesu- navode iz KCCG.
Mogući su i hormonski poremećaji, kao i kasniji izazovi vezani za reproduktivno zdravlje.
- Danas se o ovim pitanjima vodi sve više računa, a pacijenti se dugoročno prate kako bi se na vrijeme pružila adekvatna medicinska i savjetodavna podrška. Iskustvo teške bolesti i dugotrajnog liječenja može ostaviti posljedice i na emocionalno i psihološko zdravlje djeteta. Povećana osjetljivost, povremena anksioznost ili strah nijesu neuobičajeni i predstavljaju normalnu reakciju na stresno životno iskustvo- dodali su.
Kako navode, iako u javnosti postoji uvjerenje da djeca koja su primila hemioterapiju nužno imaju ozbiljne zdravstvene probleme tokom života, većina djece koja su izliječena od malignih bolesti izrasta u zdrave i funkcionalne odrasle osobe.
- Kasni efekti su mogući, ali nijesu pravilo, niti su uvijek trajni. Takođe, redovne kontrole ne služe izazivanju straha, već omogućavaju rano prepoznavanje i liječenje eventualnih kasnih posljedica, čime se značajno poboljšava kvalitet života. Pitanje uticaja hemioterapije na intelektualne sposobnosti je još jedno česta zabrinutost roditelja. Međutim, većina djece ima uredan kognitivni razvoj, a bilo kakve poteškoće su obično blage i mogu se prevazići uz odgovarajuću podršku. Dugoročno praćenje djece koja su liječena od malignih bolesti ključno je za očuvanje zdravlja i omogućavanje kvalitetnog života. Ovo praćenje nije podsjećanje na bolest, već obezbjeđivanje da djeca imaju zdrav i sretan život u budućnosti-- dodali su.
Poručuju da podrška porodice, zdravstvenih radnika, obrazovnih institucija i šire zajednice igra ključnu ulogu u procesu oporavka i reintegracije djeteta u svakodnevni život.
- Dakle, kasni efekti hemioterapije kod djece predstavljaju realnu, ali ne i neizbježnu posljedicu liječenja malignih bolesti. Uz pravovremeno praćenje, savremenu medicinsku brigu i adekvatnu psihosocijalnu podršku, većina djece koja su prošla kroz liječenje malignih bolesti ima priliku ostvariti ispunjen i kvalitetan život. Na Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, pozivamo sve nas da budemo podrška ovoj djeci i njihovim porodicama na putu oporavka, jer svako dijete zaslužuje priliku za srećno i zdravo djetinjstvo- zaključuje se u saopštenju KCCG.

KCCG: U dječijem uzrastu najčešći hematološki maligniteti

Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 10.843 ambulantnih pregleda, od toga 1.807 u Institutu za bolesti djece (IBD).
U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), protekle sedmice, obavljeno je 10.843 ambulantnih pregleda, od čega 1.807 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuta su 1.692 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.450.
- U istom periodu obavljeno je 438 operativnih zahvata, od toga 42 u IBD-u - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da su na bolničko liječenje primljena 794 pacijenta, od čega 89 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 3.223 dijagnostičke procedure, od čega 707 CT i 297 MR pregleda - kaže se u saopštenju KCCG.
Iz KCCG su rekli da su u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene 584 dijagnostičke procedure, od toga 18 CT i 47 MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 7.313 pacijenata i odrađeno 227.799 analiza - kazali su iz KCCG.
U Porodilištu KCCG-a, protekle sedmice, rođeno je 56 beba.

1250x600

1084x550

U Porodilištu KCCG prošle sedmice rođeno 56 beba

Attorney Liridon Sefa, legal representative of the family of the late Drita Tafa, stated in a statement submitted to Portal ETV that close family members of the deceased filed a lawsuit on February 6, 2026, with the Basic Court in Ulcinj against the Clinical Center of Montenegro, seeking compensation for non-pecuniary damage due to the death of a close relative.
- On February 6, 2026, the close family members of the late Drita Tafa filed a lawsuit with the Basic Court in Ulcinj against the Clinical Center of Montenegro, seeking compensation for non-pecuniary damage in connection with the death of a close family member - Sefa stated.
He emphasized that the lawsuit is accompanied by the findings and opinion of the Commission for Extraordinary External Review of the Medical Chamber of Slovenia dated August 26, 2025, which was prepared at the initiative of the Ministry of Health of Montenegro, and that this report indicates serious shortcomings in the medical treatment.
- The content of this report clearly shows that there were omissions at the Clinical Center of Montenegro during the treatment of the late Drita Tafa and that not all medical standards were complied with in the course of her treatment - Sefa said, adding that the said findings and opinion are „detailed, concise and unequivocal“, and were prepared on the basis of clear and specific questions addressed to the Slovenian commission by the Ministry of Health of Montenegro.
As he explained, due to the need for the unhindered conduct of both the criminal and civil proceedings, it is not possible to disclose details of the content of the report, all with the aim of protecting the rights of the family of the late Drita Tafa, and especially the minor children, who are involved in and aware of the entire situation.
Sefa also clarified that additional evidence was proposed in the lawsuit, including expert examination by a forensic medicine expert, as well as other expert opinions as necessary, bearing in mind that this is a newly initiated civil proceeding in which it is necessary to conduct new expert examinations for the purposes of that proceeding, with a concentration of evidence in accordance with the provisions of the Civil Procedure Act. According to him, the findings and opinion of the Slovenian commission will serve as a basis for the further presentation of the proposed evidence, as it was prepared on the basis of the available medical documentation and has a direct legal connection with the claim.
He stressed that criminal proceedings are still ongoing before the Higher State Prosecutor’s Office, within which there are two expert findings and opinions - the report of the Slovenian commission and the report of the Forensic Medical Board in Belgrade.
- We have previously stated that it is necessary to supplement the Belgrade findings and opinion, and further legal actions will be undertaken in that direction - Sefa said.
He also pointed out that the civil proceedings are being conducted in parallel with the criminal proceedings, and that the lawsuit filed with the Basic Court in Ulcinj, from the aspect of mental anguish caused by the tragic outcome of Drita Tafa’s death, represents a necessary and justified legal action for the family members - the husband and minor children - in order to protect their rights and legal interests.
Finally, Sefa stated that the family is unable to provide additional statements at this time.
- This is the only statement we can make at this moment, always taking as a special guiding principle the protection of the interests of the minor children and preventing their unnecessary exposure to public pressure, as well as ensuring the unhindered conduct of the proceedings - Sefa concluded.

Miraš Dušević

Family of Drita Tafa files lawsuit against the Clinical Center of Montenegro over medical malpractice

Specijalistkinja ginekologije i akušerstva, prim. dr Vesna Đokvučić izjavila je da podnošenje tužbe isključivo protiv Kliničkog centra Crne Gore, a ne protiv barske bolnice, ljekara ili osoblja, potvrđuje da ne snosi odgovornost za smrt porodilje Drite Tafić, koja je nakon porođaja u Baru preminula u Podgorici.
Portal ETV jutros je objavio da su članovi uže porodice preminule Drite Tafe, 6. februara 2026. godine, podnijeli tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore, radi naknade nematerijalne štete zbog smrti bliskog lica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fporodica-drite-tafe-tuzila-klinicki-centar-crne-gore-zbog-propusta-u-lijecenju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Činjenica da je uža porodica preminule Drite Tafe, preko advokata podnijela tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore radi smrti bliskog lica, na osnovu nalaza i mišljenja Komisije za vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije, jasno isključuje bilo kakvu moju krivicu i ustanove u kojoj sam radila u vezi ovog zaista tragičnog slučaja. Izražavam još jednom žaljenje zbog niza događaja koji su uslijedili znatno nakon porođaja u Baru, poslije koga je zbog eventualnih komplikacija sa bubrezima porodilja upućena u Klinički centar, odakle je otpuštena, boravila kući izvjesno vrijeme, te ponovo došla u Podgoricu gdje je na žalost i preminula - kazala je za Bar Info Đokvučić.
Ona je ukazala na, kako je rekla, "neprofesionalnost pojedinih medija" za koje ističe da su je targetirali targetirali i implicitno ukazali na njene navodne propuste u radu.
- Osuđujući me tako bez krivice i presude, i tako nanijeli izuzetnu štetu mom poslu, i meni kao osobi koja decenijama radi kao ljekar. I ovaj slučaj je pokazao kako se bombastičnim naslovima ili netačnim konotacijama može manipulisati čitaocioma koji impulsivno reaguju u komentarima, i kako niko za to nikada neće uputiti ni riječ izvinjenja - poručila je prim. dr Vesna Đokvučić, spec. ginekologije i akušerstva.

Đokvučić: Tužba protiv KCCG isključuje moju i krivicu barske bolnice za smrt Drite Tafe

Advokat Liridon Sefa, punomoćnik porodice preminule Drite Tafe, kazao je u izjavi dostavljenoj Portalu ETV da su članovi uže porodice preminule, 6. februara 2026. godine podnijeli tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore, radi naknade nematerijalne štete zbog smrti bliskog lica.
- Dana 06.02.2026. godine članovi uže porodice preminule Drite Tafe, podnijeli su tužbu Osnovnom sudu u Ulcinju protiv Kliničkog centra Crne Gore, radi naknade nematerijalne štete povodom smrti bliskog lica - naveo je Sefa. 
On je istakao da je uz tužbu priložen i nalaz i mišljenje Komisije za vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije od 26. avgusta 2025. godine, koji je sačinjen po inicijativi Ministarstva zdravlja Crne Gore, te da iz tog nalaza proizilaze ozbiljni propusti u liječenju.
- Iz sadržine ovog nalaza jasno proizilazi da je bilo propusta u Kliničkom centru Crne Gore prilikom liječenja pok. Drite Tafa te da prilikom njenog liječenja nisu ispoštovani svi medicinski standardi - kazao je Sefa, dodajući da su pomenuti nalaz i mišljenje „detaljni, koncizni i nedvosmisleni“, te da su sačinjeni na osnovu jasnih i konkretnih pitanja upućenih Slovenačkoj komisiji od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore.
Kako je naveo, zbog potrebe nesmetanog vođenja kako krivičnog, tako i parničnog postupka, nije moguće iznositi detalje sadržine tog nalaza, sve u cilju zaštite prava porodice preminule Drite Tafa, a posebno malodobne djece, koja su uključena i upućena u cjelokupnu situaciju.
Sefa je pojasnio i da su u tužbi predloženi dodatni dokazi, uključujući vještačenje po vještaku sudske medicine, kao i druga vještačenja po potrebi, imajući u vidu da se radi o novoiniciranom parničnom postupku u kojem je neophodno sprovesti novo vještačenje za potrebe tog postupka, uz koncentraciju dokaza u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku. Prema njegovim riječima, nalaz i mišljenje Slovenačke komisije poslužiće kao podloga za dalje izvođenje predloženih dokaza, jer je sačinjen na osnovu raspoložive medicinske dokumentacije i ima direktnu pravnu konotaciju sa tužbenim zahtjevom.
On je naglasio da je i dalje u toku krivični postupak koji se vodi pred Višim državnim tužilaštvom, u okviru kojeg postoje dva nalaza i mišljenja – nalaz Slovenačke komisije i nalaz Sudsko-medicinskog odbora u Beogradu.
- Prethodno smo se izjasnili da je neophodno da se uradi dopuna Beogradskog nalaza i mišljenja, te će se u tom pravcu preduzeti dalje pravne radnje - naveo je Sefa.
Istakao je i da se parnični postupak vodi paralelno sa krivičnim postupkom, te da podnijeta tužba Osnovnom sudu u Ulcinju, sa aspekta duševnog bola zbog tragičnog ishoda smrti Drite Tafe, za članove porodice – supruga i malodobnu djecu – predstavlja nužnu i opravdanu pravnu radnju radi zaštite njihovih prava i pravnih interesa.
Na kraju, Sefa je poručio da porodica u ovom trenutku ne može davati dodatne izjave.
- Ovo je jedino što možemo da izjavimo u ovom trenutku, uvijek uzimajući kao poseban polazni princip zaštitu interesa malodobne djece i onemogućavanje njihovog bespotrebnog izlaganja javnom pritisku i princip nesmetanog vođenja postupka - kazao je Sefa.

Porodica Drite Tafe tužila Klinički centar Crne Gore zbog propusta u liječenju

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.025 ambulantnih pregleda, od čega 374 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Kako se navodi u saopštenju KCCG, u Urgentnom centru zbrinut je 201 pacijent, a u dnevnim bolnicama 266.
&nbsp;- U istom periodu obavljeno je 65 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 103 pacijenta, od čega deset u IBD-u- kaže se u saopštenju KCCG.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 596 dijagnostičkih procedura, od čega 113 CT i 40 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 97 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i sedam MR pregleda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Dodaje se da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.240 pacijenata i odrađeno 36.879 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je šest beba.

U KCCG za dan preko dvije hiljada pregleda, rođeno šest beba

Klinički centar Crne Gore (KCCG) je uveo kontrastnu mamografiju u rutinski klinički rad.
Time se, kako je saopšteno iz najveće zdravstvene ustanove, otvara novo poglavlje u dijagnostici bolesti dojke i ranom otkrivanju karcinoma.&nbsp;
- Danas su ovom metodom, po prvi put u crnogorskom zdrsvstvenom sistemu, dijagnostikovane četiri pacijentkinje, čime Crna Gora staje rame uz rame sa savremenim evropskim zdravstvenim centrima koji primjenjuju ovu naprednu, minimalno invazivnu dijagnostičku metodu - naveli su u KCCG.
Kontrastna mamografija predstavlja, kažu oni, značajan iskorak u odnosu na standardne dijagnostičke metode, jer omogućava preciznije otkrivanje suspektnih promjena, naročito kod žena sa gustim tkivom dojki i nejasnim nalazima na standardnoj mamografiji i ultrazvuku.
- Ova metoda u mnogim slučajevima može biti alternativa magnetnoj rezonanci, uz kraće trajanje pregleda, veću dostupnost i niže troškove - dodali su uKCCG.
Oni podsjećaju da je 3D mamograf, zajedno sa softverom za kontrastnu mamografiju i dijagnostičkom konzolom, trenutno najnovijom na Balkanu, obezbijeđen zahvaljujući donaciji Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana, čime je dat izuzetan doprinos unaprjeđenju javnog zdravlja i kvaliteta zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori.
- Uvođenjem ove tehnologije, pacijentkinjama će biti omogućena brža, preciznija i sigurnija dijagnostika, bez potrebe za odlaskom u inostranstvo, što predstavlja značajno rasterećenje kako za same pacijentkinje, tako i za zdravstveni sistem u cjelini - naveli su u KCCG.
Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore nastavljaju, poručuju, da ulažu napore u modernizaciju radiološke dijagnostike, sa jasnim ciljem - ranije otkrivanje bolesti, bolji ishodi liječenja i veća sigurnost i povjerenje pacijentkinja.
- Ljekari (spec. radiologije) KCCG koji su edukovani i koji će ubuduće sprovoditi ovu naprednu proceduru u našoj ustanovi su: dr Tamara Tapušković, dr Irena Tomašević Vukmirović, dr Vojislav Mandić, dr Dušanka Radović i dr Ranka Vučinić. Edukaciju je sprovela doc. dr Marijana Basta Nikolić, spec. radiologije iz Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine - zaključili su u KCCG.

Po prvi put u Crnoj Gori uvedena kontrastna mamografija u rutinski klinički rad

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u tzv. slučaju Zlatarska ulica predstavlja institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU), poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Kako navode, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je 9. februara ove godine odbacilo krivičnu prijavu u tzv. slučaju Zlatarska ulica, za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i kanadskog državljanina Momčila Baranina 24. oktobra 2015. godine, uz obrazloženje da je krivično gonjenje zastarjelo još 2021. godine.&nbsp;
Akcija za ljudska prava ističe da ova odluka proglašava sistemski neuspjeh Državnog tužilaštva Crne Gore da obezbijedi kažnjavanje očigledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljujući snimku novinara Vijesti.
Odluka o zastarijevanju krivičnog gonjenja, kako pojašnjavaju, dolazi pošto su i <a href="https://www.hraction.org/2017/06/21/2162017-usvojena-ustavna-zalba-zbog-neistrazene-policijske-torture-u-ulici-zlatara-2015-godine/" target="_blank">Ustavni sud Crne Gore</a> i <a href="https://www.hraction.org/2021/03/11/zlatarska-ulica-evropski-sud-za-ljudska-prava-utvrdio-da-je-crna-gora-prekrsila-clan-3-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima/" target="_blank">Evropski sud za ljudska prava</a> utvrdili da državno tužilaštvo nije sprovelo istragu u skladu s međunarodnim standardima.
- Oštećeni Branimir Vukčević će na ovu odluku podnijeti pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, sa zahtijevom da se krivično djelo kvalifikuje kao mučenje, tj. nezakonito kažnjavanje, i da se time produži rok zastarijevanja do 2035. Baranina i Vukčevića su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 časova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski službenici. Do toga je došlo nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta od strane policije. Građani Baranin i Vukčević nijesu učestvovali u neredima, nijesu pružali otpor, nijesu lišeni slobode, niti je protiv njih ikada pokrenut bilo kakav prekršajni ili krivični postupak. Policijski službenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrijeđali i psovali, šutirali, a zatim ih, nakon što su im nanijeli tjelesne povrede, (kasnije potvrđene ljekarskom dokumentacijom) ostavili da leže na ulici bez pružanja pomoći - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovom saopštenju, uprkos težini navoda i dokazima, policajci koji su izvršili zlostavljanje do dan danas nijesu identifikovani, više od deset godina nakon događaja.&nbsp;
Predmet je, kako navode, čitavu deceniju ostao u izviđajnoj fazi, da bi krivična prijava konačno bila odbačena – ne zbog nepostojanja dokaza, već zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje nadležnih organa.
- Skandalozno je i to što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici predmet držalo u radu i više od četiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. Svakako, u predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, pošto je Evropski sud za ljudska prava objavio presudu u predmetu Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, u kojoj je utvrdio kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima - ističu iz HRA.&nbsp;
HRA je, kako podsjećaju, još 22. januara 2017. godine podnijela ustavne žalbe u ime Baranina i Vukčevića.&nbsp;
Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja – po prvi put u svojoj praksi. Uprkos toj istorijskoj odluci, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nikada nije sprovelo istragu u skladu sa minimalnim evropskim standardima. Nakon toga, Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine utvrdio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, niti je obezbijedila javni nadzor nad istragom, čime je dodatno produbljena nekažnjivost. Sud je posebno ukazao da državni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda, da nijesu saslušani svi svjedoci, da nije ispitano ko je sve bio na terenu, da Forenzički centar nije bio uključen, kao i da oštećenima nije obezbijeđeno adekvatno učešće u istražnom postupku. Sud je naglasio i potpunu zavisnost tužilaštva od policijskih struktura koje su bile u istom komandnom lancu kao i osumnjičeni policajci, što je isključilo nezavisnost istrage. Evropski sud za ljudska prava, kome je takođe podnijeta predstavka jer država nije sprovela adekvatnu istragu ni poslije odluke Ustavnog suda, jasno je poručio da isplata novčanih naknada štete i disciplinsko kažnjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovođenja djelotvorne istrage - dodaju iz HRA.
Upravo zato, kako kažu, Evropski sud za ljudska prava je zaključio da Baranin i Vukčević, uprkos ostvarivanju prava na naknadu štete, nijesu izgubili status žrtava.
- Odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupajući državni tužioci u ovom predmetu – Danka Ivanović Đerić i Slađana Španjević Volkov, koje su prve i najduže postupale u predmetu, kao i državni tužioci koji su se uključili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava – Vukas Radonjić, Haris Šabotić i Romina Vlahović. Naravno, odgovorni su i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji nisu našli za shodno da obezbijede otkrivanje i kažnjavanje pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) koji su izvršili akte torture. Direktor Uprave policije u vrijeme događaja bio je Slavko Stojanović (2013-2018), a zatim Veselin Veljović, Zoran Brđanin i Lazar Šćepanović, dok su ministri unutrašnjih poslova bili Raško Konjević (2013-2016), Goran Danilović, Melvudin Nuhodžić, Sergej Sekulović, Filip Adžić i Danilo Šaranović - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iako je SAJ rasformiran 2019. godine, prema njihovim riječima, njegovi (nekažnjeni) pripadnici su i danas službenici Uprave policije.
- Odbacivanje krivične prijave zbog zastarjelosti u predmetu u kojem su kršenje zabrane torture već utvrdili i Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava je težak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je ostala nekažnjena i tortura nad Kolašincima na magistrali u Podgorici iste večeri, takođe od strane pripadnika SAJ. Posebno je bila nedjelotvorna istraga i torture nad Miloradom Mijom Martinovićem, bez obzira na kažnjavanje dvojice SAJ-ovaca koji su preuzeli krivicu na sebe za torturu koju je njih dvadeset sprovelo nad Martinovićem, pri tom uništavajući i njegovo vozilo u ulici Jovana Tomaševića. Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako želi da postane država vladavine prava i da se učlani u EU. Isplata odštete iz budžeta koji se puni novcem svih (nedužnih) građana nije dovoljna i ne može da zamijeni individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu - to je Crnoj Gori jasno saopštio Evropski sud za ljudska prava - "jer bi u protivnom bilo moguće da službena lica praktično nekažnjeno zloupotrebljavaju prava onih pod njihovom kontrolom" (presuda Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, tačka 108) - pojašnjavaju iz HRA.
Primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako zaključuju, je završno mjerilo za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problempred učlanjenje u EU

Ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori koji izvještavaju o osjetljivim temama postao je izrazito neprijateljski. Na to ukazuje činjenica da je broj zabilježenih kršenja slobode medija više nego udvostručen u proteklih godinu dana, objavljeno je u <a href="https://europeanjournalists.org/wp-content/uploads/2026/02/MFRR-Monitoring-Report-2025-1.pdf" target="_blank">godišnjem izvještaju o monitoringu za 2025. godinu</a> koji su objavili partneri Media Freedom Rapid Response (MFRR).
Izvještaj su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI).
Prema podacima iz izvještaja, koji su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI), tokom 2025. godine evidentirano je 20 slučajeva kršenja slobode medija, koji su pogodili 32 medijska radnika ili subjekta povezana s medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
Polovina evidentiranih slučajeva odnosila se na zastrašivanje i prijetnje, uključujući pet ozbiljnih prijetnji smrću, koje su u najvećem broju slučajeva upućivala privatna lica putem interneta.
U izvještaju se ističu verbalni napadi poslanika Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića i Momčila Lekovića na Televiziju E, M portal i Analitiku koje su javno optužili da su "korumpirane sluge i zaštitnici mafije".
Podsjeća se i na prijetnje upućene novinarki Televizije E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka, sadržaja "pazi da te ne pogodi metak", a da je urednica M portala Danica Nikolić dobila prijetnju snajperom.&nbsp;
Dodatno, u septembru su izražene zabrinutosti zbog diskriminatornog odnosa Ministarstva odbrane prema medijima. Povod je bio slučaj novinarke Antene M Bojane Dabović, kojoj je uskraćena akreditacija za prisustvo konferenciji za medije, zajedno sa još nekoliko redakcija.
- Jedini zabilježeni pravni incident odnosio se na povredu zaštite novinarskih izvora, nakon što su urednici portala M i ETV primili dopis koji je navodno uputio pomoćnik direktora Uprave policije, tražeći objašnjenja u vezi s tekstom o navodnom političkom pritisku na disciplinskog tužioca - navedeno je u izvještaju.
Analiza pokazuje da su najčešća kršenja slobode medija bili verbalni napadi – njih 17, zatim tri slučaja ometanja rada i jedan pravni incident. Tokom 2025. godine zabilježen je i jedan fizički napad, kao i jedan napad na imovinu.
- Meta napada bilo je i više novinara Vijesti. Istraživačka novinarka Jelena Jovanović suočila se s ponovljenim prijetnjama smrću povezanim s njenim radom na temama korupcije i kriminala, uključujući i prijetnju koja je pominjala odsijecanje glave. Novinarka TV Vijesti Alisa Hajdarpašić takođe je primila prijetnje smrću putem Fejsbuka. U avgustu je fotoreporter Vijesti Boris Pejović dobio prijetnje smrću od desetak osoba tokom izvještavanja uživo o nelegalnom uklanjanju spomenika koji se pripisuje ratnom zločincu. Pejović je izvještavao u Beranama zajedno s novinarom Stevom Vasiljevićem, koji je tom prilikom fizički napadnut, a njegova oprema oštećena - navedeno je u izvještaju.
Konstatovano je i pet slučajeva diskreditacije usmjerenih protiv tri novinara i dva medija.&nbsp;
- Jedan lučaj odnosio se na novinarku Vijesti Draganu Šćepanović, koja je godinama bila izložena klevetničkim napadima portala „Aktuelno“, u vlasništvu biznismena koji kontroliše i jedno skijalište, a o kojem je Šćepanović izvještavala u okviru svojih istraživačkih tekstova. U martu je novinarka dobila spor. Sud je u prvostepenoj presudi utvrdio da je portal Aktuelno, kroz brojne tekstove, diskreditovao Draganu Šćepanović kao ličnost i kao novinarku, te doveo u pitanje njen lični i profesionalni integritet - navodi se u izvještaju.

Udvostručen broj slučajeva kršenja slobode medija: U izvještaju i napadi Demokrata na TV E, prijetnje novinarki Kaluđerović...

Na porodičnom imanju u neposrednoj blizini porodične kuće, Bjelopoljac Spaho Ljuca izgradio je brvnaru koja je vremenom postala mjesto okupljanja prijatelja i njegovanja dugogodišnje tradicije druženja. Objekat, koji ujedno služi i kao kačara, namijenjen je prije svega privatnim susretima i boravku u prirodnom ambijentu. Ljuca u njemu proizvodi domaću rakiju, poznatu u krugu prijatelja pod nazivom „Spahovača“. Riječ je o proizvodnji isključivo za lične potrebe, bez komercijalne distribucije. Uz rakiju, kako navode njegovi prijatelji, nezaobilazan je i sto sa domaćim proizvodima, a okupljanja su najčešće praćena muzikom i razgovorom. Takva druženja, ističu, traju godinama i predstavljaju nastavak ranije uspostavljenih običaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130244_cc97a8a23c904200e757f967953277bbd1e44e912f5c9b30d5a4715e549dd95f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218130244_cc97a8a23c904200e757f967953277bbd1e44e912f5c9b30d5a4715e549dd95f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Spaho Ljuca"> </figure>  Jedan od njih je i tradicionalni uranak na lokalitetu Obrov, koji ovo društvo organizuje dugi niz godina. Ljuca naglašava da mu je cilj očuvanje neposrednog druženja u vremenu kada se, kako kaže, kontakti sve više svode na digitalnu komunikaciju. Posebno mjesto u tim susretima imaju i sjećanja na preminule prijatelje, o kojima se, kroz razgovore i anegdote, redovno govori tokom okupljanja. Druženja nijesu ograničena samo na jedno mjesto. Ovo društvo posjeduje i kamper vozilo kojim putuju širom Crne Gore, ali i van njenih granica, kombinujući boravak u prirodi sa zajedničkim aktivnostima. Ljuca poručuje da su međuljudski odnosi i sloga ključ trajanja svakog prijateljstva, bez obzira na vjerske ili nacionalne razlike, ističući da su zajedništvo i uzajamna podrška vrijednosti koje nastoji da očuva kroz privatna okupljanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130244_135f25801867d94d8b048bd66a2f2c74c8ffbe4f2e756693e08b4b35eb9e222c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260218130244_135f25801867d94d8b048bd66a2f2c74c8ffbe4f2e756693e08b4b35eb9e222c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Brvnara Spaha Ljuce"> </figure>

Brvnara Spaha Ljuce mjesto okupljanja i čuvanja tradicije u Bijelom Polju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman je da se odrekne prava veta, ukoliko bi to omogućilo ulazak u Evropsku uniju, ali je takva mogućnost među političarima i stručnjacima sporna jer bi u praksi dovela do stvaranja dvije klase članica Unije, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
FAZ piše da je Vučić takvu spremnost izrazio u izjavi za taj dnevnik u ponedjeljak. Vučić je za FAZ kazao da je „za Srbiju prihvatljivo članstvo bez prava veta“.
- Najvažniji aspekt za nas su zajedničko tržište i slobodan protok robe, ljudi i kapitala“, i to su „centralne vrijednosti koje želimo da ostvarimo članstvom u EU - rekao je Vučić.
Njemački dnevnik piše da je to još prije Vučića, u januaru, učinio i albanski premijer Edi Rama. „Uvedite nas u Evropu i spreman sam da potpišem sporazum u kojem se jasno utvrđuje da ne želimo da imamo pravo veta“, rekao je tada Rama.
FAZ navodi da druge zemlje kandidati, na primjer Crna Gora, u ovom trenutku odlučno odbacuju takav model, barem javno.
<h3>„Nova Mađarska vreba na sve strane“</h3>
Dnevnik u komentaru pod naslovom „Najvažnije je ući u klub“ podsjeća da se u politici proširenja EU kao najveći problemi nameću upravo pravo veta i funkcionalnost buduće Unije, pošto je njena sposobnost djelovanja već sada „svako malo ograničena zbog prava veta, često iz Budimpešte, ponešto iz Bratislave ili Nikozije ili drugih glavnih gradova“.
- Zamislimo EU u kojoj bi još i Kišinjev, Kijev, Tirana ili Podgorica imali mogućnost blokade, o Beogradu, Sarajevu ili Tbilisiju da i ne govorimo. Nova Mađarska vreba na sve strane. Ako ne danas, onda sjutra ili preksjutra. Kako EU može da izađe u susret geopolitičkoj nužnosti (proširenja), a da ipak ostane sposobna da djeluje? - piše FAZ.
<h3>„Ideju u javnosti odbacuju s gađenjem, u četiri oka to je drugačije“</h3>
Šef odbora za pitanja EU u njemačkom Bundestagu Anton Hofrajter izjavio je za FAZ da, uprkos javnom protivljenju pojedinih kandidata ideji uskraćivanja prava veta, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, iza kulisa stvari nijesu tako jednoznačne.
Hofrajter je rekao da je iz zemalja Zapadnog Balkana dobijao signale koji takvu inicijativu ocjenjuju kao konstruktivnu i realističnu. „Ima nekoliko vlada koje to prema javnosti odbacuju sa gađenjem i negodovanjem. U četiri oka to je drugačije“, kazao je poslanik njemačkih Zelenih.
Ujedno je pojasnio da ne vjeruje u ideje da članstvo bez prava veta bude oročeno i da smatra da takvo rješenje treba da traje sve do uspješne reforme EU, „za koju, ruku na srce, niko ne zna da li će se ikada i dogoditi“.
To krije opasnost da u EU vječno bude zemalja bez prava veta, ali „alternativa je da te zemlje nikada ne postanu članice EU, ili da se nađu neka druga polurješenja koja bi značila da imaju još manji uticaj“.
<h3>„Proširenje samo po sebi izmjena osnivačkog ugovora EU“</h3>
Iako su u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, na pitanje FAZ-a, ukazali na član 4 osnivačkih ugovora EU koji predviđa ravnopravnost svih članica, uključujući i pravo veta, Hofrajter je rekao da su pravnici potvrdili da rješenje bez prava veta ne bi zahtijevalo izmjenu osnivačkih ugovora, zato što je proširenje samo po sebi izmjena ugovora, pa se „odricanje od prava veta može unijeti u ugovor o pristupanju“.
Otvoren za takvo rješenje je i spoljnopolitički stručnjak i poslanik socijaldemokratskog SPD-a Adis Ahmetović. On je za FAZ kazao da su potrebni pragmatizam i kreativnost kako bi šest zemalja Zapadnog Balkana bilo primljeno u EU i da bi „odricanje od prava veta moglo da bude kompromis“ koji bi to ubrzao.
Istovremeno, najnovije izjave Jensa Špana, šefa najveće njemačke poslaničke grupe koju čine demohrišćanske partije CDU i CSU, ukazuju da kod demohrišćana postoji rezerva prema proširenju kao takvom, bilo ono bez ili sa pravom veta, piše FAZ.
<h3>Kos: Ugovori ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda</h3>
Skeptična je, navodi list, i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je za FAZ kazala da „ugovori EU ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda“.
Ipak, Hofrajter je ocijenio i da javno protivljenje pojedinih kandidata uskraćivanju prava veta, u slučaju realne perspektive ulaska u EU, ne bi postojalo.
- Volio bih da vidim državu kojoj bi bio ponuđen pristupni ugovor spreman za potpisivanje sa svim džinovskim prednostima članstva, uz jedno jedino ograničenje, i koja bi to odbila - rekao je Hofrajter.
To rješenje, prema njegovim riječima, nije lijepo, jer bi u tom slučaju zaista postojale članice prvog i drugog reda, „ali je situacija takva kakva jeste“.
- Jedan od najvažnijih uzroka velike rezervisanosti prema proširenju, posebno u Francuskoj i Holandiji, uvijek je bio argument da nijesu potrebni novi ‘igrači’ sa pravom veta. Ima i drugih argumenata, ali u osnovi se uvijek radi o vetu - kazao je Hofrajter, dodajući da, sve dok to pravo veta postoji, ne postoji šansa za proširenje EU.

Tag: klinicki-centar-crne-gore