<article>Godine 1998. Bil Klinton se suočavao sa postupkom opoziva, film „Titanik“ je pobjeđivao na dodjeli Oskara, a većina domaćinstava i dalje je imala fiksne telefone. Galup i USA Today pozvali su 1.055 Amerikanaca na te fiksne linije i pitali ih da iznesu svoja najbolja predviđanja o jednoj dalekoj godini u budućnosti - 2025.Ta predviđanja danas su sačuvana u arhivama istraživanja javnog mnjenja koje vodi Roper centar pri Univerzitetu Kornel. Kako se posljednji dani 2025. sada povlače u prošlost, vrijedi se osvrnuti na to koliko su se neka od njih pokazala tačnim, piše <a href="https://edition.cnn.com/2025/12/29/politics/americans-predictions-1998-2025">CNN.</a>Neka su bila iznenađujuće pronicljiva. Većina Amerikanaca je predviđela da će zemlja u narednih 27 godina izabrati crnog predsjednika, da će istopolni brakovi biti legalni i uobičajeni, kao i da će se pojaviti „nova smrtonosna bolest“.Većina ljudi je 1998. ispravno sumnjala da će putovanja u svemir postati uobičajena za obične Amerikance ili da će vanzemaljski oblici života stupiti u kontakt sa Zemljom.Druga predviđanja nijesu se pokazala jednako tačnim. Oko dvije trećine Amerikanaca smatralo je da će zemlja do sada izabrati predsjednicu. Više od polovine je očekivalo lijek za rak, a 61 odsto je vjerovalo da će „ljudi rutinski živjeti do 100 godina“. (Svijet još uvijek nije stigao dotle.)Anketa je postavila i neka manje mjerljiva pitanja o pravcu u kojem se zemlja krećala. Ona su otkrila dosta pesimizma.Dok je 70 odsto ispitanika vjerovalo da će se kvalitet života poboljšati za bogate, mišljenja su bila podijeljena kada je riječ o srednjoj klasi, a većina je očekivala da će se život pogoršati za siromašne. Gotovo osam od 10 ispitanika očekivalo je da će Amerikanci u budućnosti imati manje lične privatnosti, a 57 odsto je smatralo da će imati manje ličnih sloboda. Većina je takođe očekivala veću stopu kriminala, lošiji kvalitet životne sredine i niže moralne vrijednosti. Čak 71 odsto je reklo da će biti teže odgajati djecu da postanu dobri ljudi.Ipak, bilo je i nekoliko svijetlih tačaka u pogledima Amerikanaca na budućnost: većina je vjerovala da će se rasni odnosi poboljšati i da će zdravstvena zaštita biti dostupnija, iako manje pristupačna po cijeni.Galup, naravno, i dalje sprovodi istraživanja javnog mnjenja, mada sa manjim oslanjanjem na fiksne telefone. Zahvaljujući tome, možemo da steknemo uvid u to kako se opšti pogled Amerikanaca na stanje u zemlji promijenio tokom posljednjih 27 godina. U jesen 1998. oko 60 odsto Amerikanaca izjavilo je da su zadovoljni pravcem u kojem se Sjedinjene Države kreću. Danas taj procenat iznosi 24 odsto.</article>

Godine 1998. Bil Klinton se suočavao sa postupkom opoziva, film „Titanik“ je pobjeđivao na dodjeli Oskara, a većina domaćinstava i dalje je imala fiksne telefone. Galup i USA Today pozvali su 1.055 Amerikanaca na te fiksne linije i pitali ih da iznesu svoja najbolja predviđanja o jednoj dalekoj godini u budućnosti - 2025.
Ta predviđanja danas su sačuvana u arhivama istraživanja javnog mnjenja koje vodi Roper centar pri Univerzitetu Kornel. Kako se posljednji dani 2025. sada povlače u prošlost, vrijedi se osvrnuti na to koliko su se neka od njih pokazala tačnim, piše <a href="https://edition.cnn.com/2025/12/29/politics/americans-predictions-1998-2025" target="_blank">CNN.</a>
Neka su bila iznenađujuće pronicljiva. Većina Amerikanaca je predviđela da će zemlja u narednih 27 godina izabrati crnog predsjednika, da će istopolni brakovi biti legalni i uobičajeni, kao i da će se pojaviti „nova smrtonosna bolest“.
Većina ljudi je 1998. ispravno sumnjala da će putovanja u svemir postati uobičajena za obične Amerikance ili da će vanzemaljski oblici života stupiti u kontakt sa Zemljom.
Druga predviđanja nijesu se pokazala jednako tačnim. Oko dvije trećine Amerikanaca smatralo je da će zemlja do sada izabrati predsjednicu. Više od polovine je očekivalo lijek za rak, a 61 odsto je vjerovalo da će „ljudi rutinski živjeti do 100 godina“. (Svijet još uvijek nije stigao dotle.)
Anketa je postavila i neka manje mjerljiva pitanja o pravcu u kojem se zemlja krećala. Ona su otkrila dosta pesimizma.
Dok je 70 odsto ispitanika vjerovalo da će se kvalitet života poboljšati za bogate, mišljenja su bila podijeljena kada je riječ o srednjoj klasi, a većina je očekivala da će se život pogoršati za siromašne. Gotovo osam od 10 ispitanika očekivalo je da će Amerikanci u budućnosti imati manje lične privatnosti, a 57 odsto je smatralo da će imati manje ličnih sloboda. Većina je takođe očekivala veću stopu kriminala, lošiji kvalitet životne sredine i niže moralne vrijednosti. Čak 71 odsto je reklo da će biti teže odgajati djecu da postanu dobri ljudi.
Ipak, bilo je i nekoliko svijetlih tačaka u pogledima Amerikanaca na budućnost: većina je vjerovala da će se rasni odnosi poboljšati i da će zdravstvena zaštita biti dostupnija, iako manje pristupačna po cijeni.
Galup, naravno, i dalje sprovodi istraživanja javnog mnjenja, mada sa manjim oslanjanjem na fiksne telefone. Zahvaljujući tome, možemo da steknemo uvid u to kako se opšti pogled Amerikanaca na stanje u zemlji promijenio tokom posljednjih 27 godina. U jesen 1998. oko 60 odsto Amerikanaca izjavilo je da su zadovoljni pravcem u kojem se Sjedinjene Države kreću. Danas taj procenat iznosi 24 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zanimljivosti

Amerikanci su 1998. pokušali da "predvide" 2025. godinu - šta su pogodili

Danas su službenici Sektora granične policije, Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije i Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi bili na važnom zadatku, a u sprovođenju aktivnosti poseban doprnos su dali službeni psi – Sparta i Rio. Naime, 29. decembra oko 10.30 časova navedeni službenici su, zajedno sa državnim sekretarom MUP-a, Novicom Obradovićem, bili posebni gosti 76 mališana iz Dječijeg doma „Mladost“ u Bijeloj, gdje ih je srdačno dočekala direktorica Marela Savić, saopšteno je iz Uprave policije.
Pripadnici policije, dodaju, odgovorili su na brojna pitanja djece, ali ih i uključili u trening kakav se izvodi u specijalnim jedinicama.
- Mališani su aktivno učestvovali, radili vježbe, pratili instrukcije kroz igru i pokazali veliko oduševljenje i radoznalost. Smijeh, aplauz i radost tokom druženja jasno su pokazali koliko zajednički trenuci mogu biti inspirativni, a istovremeno su mališanima omogućili da iz prve ruke osjete kako izgleda svakodnevni rad policije - ističu iz UP.
Posebnu pažnju, dodaju, među mališanima izazvali su naši službeni psi – Sparta i Rio.
- Sparta je pokazala da osim što u svakodnevnom radu hvata najopasnije prestupnike, ima i izuzetno nježnu stranu kada je u društvu djece, pružajući im sigurnost i radost. Rio je, sa svojom energijom i igrom, dodatno upotpunio prazničnu atmosferu, izazivajući smijeh i oduševljenje među mališanima. Njihovo prisustvo pokazalo je koliko policijski psi mogu biti više od radnih kolega – oni su most između službe i zajednice, simbol pažnje, prijateljstva i povjerenja. Skromni pokloni, trenuci igre i pažnja kojom smo okružili mališane učinili su da praznična čarolija danas bude stvarna i opipljiva. Ovakvi susreti nas podsjećaju da služba policije ne počinje i ne završava na ulici – ona se ogleda u osmijehu djeteta, u osjećaju sigurnosti i sreće koje možemo pružiti onima kojima je to najpotrebnije. Aktivnost je uspješno realizovana, zahvaljujemo se Dječijem domu „Mladost“ na prilici da budemo dio jednog njihovog dana - poručili su.

Uprava policije danas na posebnom zadatku

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da u Mar-a-Lagu održi sastanak s premijerom Izraela Benjaminom Netanjahuom, a CNN u svojoj analizi navodi da će iz Tel Aviva stići identična poruka kao i na prethodnih nekoliko samita.
Američki medij navodi da Netanjahu javno hvali Trampa kao „najvećeg prijatelja Izraela“, ali da je privatno ton drugačiji i da traži aktivnije učešće SAD-a u ostvarivanju interesa zemlje koju vodi.
- Međutim, doček bi ovaj put mogao biti drugačiji. Tramp, koji je obećao da će djelovati kao predsjednik mira, poslednjih mjeseci je bio oprezan prema nekim izraelskim potezima, uključujući udare u Siriji. Svjestan je raspoloženja američke javnosti, koja ne podržava uvlačenje u još jedan rat na Bliskom istoku. Krhko primirje u Gazi, koje je Tramp s ponosom lično pomogao da se finalizuje tokom posjete regionu u oktobru, sada je na ispitu zbog nastavka smrtonosnih izraelskih operacija u palestinskoj enklavi i sporog procesa prelaska u drugu fazu sporazuma - navodi CNN.
U analizi se dalje navodi da je odnos između dvojice lidera u određenim trenucima bio zategnut zbog razlika u pogledima na spoljnu politiku u regionu, iako su javno predstavljali svoj odnos kao „odličan“.
Posebno je u fokusu druga faza mirovnog sporazuma u Gazi, odnosno odnos Izraela prema sprovođenju onoga što je dogovoreno.
- Sjedinjene Američke Države nastoje brzo da pređu u narednu fazu i žele da objave više detalja o upravljanju Gazom i novim međunarodnim stabilizacionim snagama, ali Izrael oklijeva s daljim povlačenjem iz Gaze bez razoružavanja Hamasa. To je izazvalo napetosti s nekim savjetnicima u Bijeloj kući, koji smatraju da Netanjahu namjerno usporava prelazak u drugu fazu - piše ovaj američki medij.
Međutim, ovo nije jedino pitanje oko kojeg se Tramp i Netanjahu razilaze, odnosno oko kojeg su već imali sukobe u prošlosti.
- Kada je Izrael u septembru izveo napade na lidere Hamasa unutar Katara, ključnog američkog saveznika, Tramp je bio bijesan jer je to prijetilo da ugrozi njegove mirovne napore u vezi s Gazom. Katar je imao važnu ulogu posrednika između Hamasa, SAD-a i Izraela u mirovnim pregovorima. Kasnije je, tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp insistirao da se Netanjahu izvini katarskim liderima, čak držeći telefon u krilu dok je premijer Izraela obavljao poziv - piše CNN.
Pitanja su povezana i s aktuelnim dešavanjima, odnosno američkom podrškom predsjedniku Sirije Ahmedu el-Šari, kao i odnosom prema Iranu.
- Čak i nakon ‘12-dnevnog rata’ tokom kojeg je Tramp naredio bacanje bombi za probijanje bunkera na iranska nuklearna postrojenja, lideri SAD-a i Izraela ne mogu da se usaglase o odnosu prema Iranu. Izrael pažljivo prati iransko obogaćivanje uranijuma i sve je zabrinutiji zbog aktivnosti vezanih za balističke rakete - piše CNN.
Na kraju analize se navodi da Tramp i Netanjahu sukobe i dalje zadržavaju za privatne razgovore, dok javno pokušavaju da pošalju sliku „idealne saradnje i prijateljstva“.

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Poslanici Nove srpske demokratije Dejan Đurović i Jovan Vučurović predložili su izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš kojim se briše odredba da je dinastija „detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine“.
Kako su predložili, član 1 treba da glasi „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš“.
Vučurović je kazao da je važno iz teksta zakona ukloniti bilo kakva jednostrana istorijska tumačenja kakva su sadržana u sadašnjem tekstu.
- Petrovići pripadaju čitavoj Crnoj Gori i treba da budemo makar oko nečega zajedno. Priča o aneksiji je neutemeljena jer niti je bilo aneksije Crne Gore niti nasilnog pripajanja. Narod Crne Gore je 1918. u ogromnoj većini bio za ujedinjenje i to je vjekovna težnja našeg naroda i jedan od najznačajnijih datuma u našoj istoriji - naveo je Vučurović u saopštenju.
Kako je rekao, volja naroda za ujedinjenjem je potvrđena na Konsultu naroda iz 1920. i to su činjenice.
- Međutim, imamo i druga tumačenja i zato tekst zakona treba osloboditi od toga - kazao je Vučurović.

Đurović i Vučurović predložili izmjene: Bez „aneksije“ u Zakonu o statusu dinastije Petrović-Njegoš

Predsjednik Jakov Milatović potpisao je ukaze o proglašenju 26 zakona.
To je saopšteno iz Kabineta Predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Crne Gore potpisao je ukaze o proglašenju tri zakona, koje je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Četvrtoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 27. decembra 2025. godine, i dvadeset i tri zakona koje je donijela Skupština Crne Gore 28. saziva na Sedmoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, dana 27. decembra 2025. godine.
Proglašeni su sljedeći zakoni:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama;
Zakon o dopunama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda;
Zakon o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti;
Zakon o bezbjednosti i interoperabilnosti željeznice;
Zakon o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji;
Zakon o izmjenama i dopunama Carinskog zakona;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izgradnji objekata;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica;
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju;
Zakon o izmjenama Zakona o carinskoj službi;
Zakon o izmjeni Zakona o državnoj imovini;
Zakon o Klasifikaciji djelatnosti;
Zakon o kolektivnim tužbama za zaštitu interesa potrošača;
Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima;
Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda;
Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe;
Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova;
Zakon o reprogramu poreskog potraživanja jedinice lokalne samouprave, fonda, javne ustanove i privrednog društva čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave;
Zakon o sprovođenju regulative (EU) 2023/988 o opštoj bezbjednosti proizvoda;
Zakon o budžetu Crne Gore za 2026. godinu i
Zakon o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primjenu mjera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premještanja dobiti odnose na poreske ugovore.
Ukazi o proglašenju ovih zakona biće objavljeni u „Službenom listu Crne Gore“.

Milatović proglasio 26 zakona

Predsjednik SAD Donald Tramp je na platformi Truth Social izjavio da je razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom prije sastanka sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
- Upravo sam imao dobar i veoma produktivan telefonski razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom - rekao je Tramp na platformi, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodaje da će se sastanak sa Zelenskim održati u glavnoj trpezariji Mar-a-Laga i da su novinari pozvani da prisustvuju.
Rzagovor bi, prema našem vremenu, trebalo da počne oko 19 sati.
Kremlj je takođe potvrdio da je razgovor između dva lidera zaista održan.
Odvojeno, u ranijoj objavi, Tramp je pohvalio ulogu svoje administracije kao globalnog mirotvorca, pozivajući se na nedavno dogovoreni prekid vatre između Kambodže i Tajlanda, te sugerisao da je Ujedinjene nacije pružaju „malo pomoći“ u rješavanju sukoba, uključujući Ukrajinu.
- Možda su Sjedinjene Američke Države postale prave Ujedinjene nacije - rekao je Tramp.

Tramp uoči sastanka sa Zelenskim imao "veoma produktivan" telefonski razgovor sa Putinom

U napadu nožem u gradu Suriname, koji se nalazi u Južnoj Americi, ubijeno je najmanje devet osoba, uključujući djecu.
Zvaničnici su rekli da su žrtve, među kojima je petero maloljetnika, djeca i komšije napadača.
Policija navodi da je osumnjičeni muškarac pokušao napasti policajce koji su stigli na mjesto događaja i da je povrijeđen prilikom hapšenja.
Trenutno se oporavlja u bolnici, a u toku je istraga o napadu i njegovim motivima.

Južna Amerika: Muškarac nožem ubio devet osoba, među njima i djeca

Izrael je u nedjelju obilježio značajan tehnološki iskorak u savremenom ratovanju, Ministarstvo odbrane te zemlje potvrdilo je da je Izraelskim odbrambenim snagama, IDF, isporučen prvi operativni sistem protivzračne odbrane zasnovan na laserskoj tehnologiji visoke snage, poznat kao "Iron Beam".
Kako je saopćeno, kompanija Rafael Advanced Defense Systems predala je izraelskoj vojsci prvi potpuno operativni laserski sistem za presretanje projektila, nakon opsežnih testiranja tokom kojih je sistem uspješno neutralizovao rakete, minobacačke granate i bespilotne letilice. Sistem će biti integriran u sastav Ratnog vazduhoplovstva Izraela i postati dio višeslojne protivvazdušne odbrane, zajedno sa postojećim sistemima Iron Dome, David’s Sling i Arrow.
Ministar odbrane Izraela Izrael Kac ocijenio je primopredaju sistema kao "istorijski trenutak", ističući da se radi o prvom slučaju u svijetu da je laserski sistem visoke snage dostigao punu operativnu spremnost. Prema njegovim riječima, Iron Beam predstavlja novu fazu u razvoju odbrambenih tehnologija.
Generalni direktor Ministarstva odbrane Amir Baram naveo je da isporuka sistema označava prelazak iz faze razvoja u serijsku proizvodnju. Dodao je da je Iron Beam tek početak šire tehnološke transformacije, naglašavajući da bi laserska tehnologija mogla značajno unaprijediti odbrambene kapacitete Izraela, posebno u pogledu troškova.
Za razliku od klasičnih presretačkih raketa, čija cijena po lansiranju može iznositi desetine ili stotine hiljada dolara, lasersko presretanje znatno je jeftinije. Izraelski zvaničnici smatraju da bi to moglo promijeniti ekonomski balans u sukobima, naročito u odnosu na protivnike koji se oslanjaju na masovnu upotrebu relativno jeftinih raketa i dronova.
Primopredaja je održana danas u postrojenju kompanije Rafael, prisustvovali su visoki vojni i industrijski zvaničnici. Među njima je bio i komandant Ratnog vazduhoplovstva Izraela, general-major Tomer Bar, koji je ovaj trenutak opisao kao posebno emotivan, naglasivši da se radi o važnom segmentu ukupne protivvazdušne odbrane, čije su sposobnosti, kako je rekao, već potvrđene tokom rata.
Direktor Rafaela Joav Turgeman izjavio je da je kompanija ponosna što je isporučila, kako je naveo, najnapredniji laserski sistem na svijetu za presretanje zračnih prijetnji. Dodao je da je Rafael, uprkos intenzivnim borbenim dejstvima, već demonstrirao zavidne operativne mogućnosti laserskih sistema visoke snage.
Sistem je poznat i pod hebrejskim nazivom Or Eitan, u znak sjećanja na kapetana Eitana Ostera, oficira IDF-a poginulog u borbama na jugu Libana.

Izrael prvi na svijetu dobio sistem koji će obarati projektile laserom

Ministri spoljnih poslova Tajlanda Sihasak Fuangketkeov i Kambodže Prak Sokhon sastali su se u provinciji Junan na jugozapadu Kine, a tim razgovorima o prekidu vatre bi trebalo da posreduje šef kineske diplomatije Vang Ji.
U sukobima je poginulo više od 100 osoba, a više od pola miliona interno raseljeno.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da će borbe Tajlanda i Kambodže "trenutno prestati", kao i da će se obje strane "vratiti životu u miru" i čestitao liderima dvije zemlje na primirju.
Peking je takođe pozdravio objavu o prekidu vatre, kojom se zamrzavaju linije fronta i omogućava raseljenim civilima da se vrate svojim domovima blizu granice.
- Kina je spremna da nastavi da pruža platformu i stvara uslove za potpuniju i detaljniju komunikaciju Kambodže i Tajlanda - navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
Peking je takođe najavio skoro tri miliona dolara hitne humanitarne pomoći za Kambodžu kako bi se pomoglo raseljenima, a prva isporuka je u tu zemlju stigla danas, potvrdio je kineski ambasador u Kambodži.

Amerikanci su 1998. pokušali da "predvide" 2025. godinu - šta su pogodili

Uprava policije danas na posebnom zadatku

Analiza CNN-a: Netanjahu ponovo od Trampa traži snažniju podršku, ali mu se odgovor možda neće svidjeti

Đurović i Vučurović predložili izmjene: Bez „aneksije“ u Zakonu o statusu dinastije Petrović-Njegoš

Milatović proglasio 26 zakona

PRATITE TVe UŽIVO