Burnout: Pet načina na koje hronični stres utiče na mozak i kako izaći iz začaranog kruga

Svi se u svakodnevnom životu suočavamo sa različitim nivoima stresa, ali u kom trenutku taj stres prelazi u sagorijevanje (burnout)?
Šta je burnout?
Dr Elizabeta Burki, psihijatar kaže da je burnout "sindrom, dakle skup simptoma, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga definiše kao fenomen povezan sa radnim okruženjem."
- Ako razmišljate o burnoutu na radnom mjestu, pomislite na osobu koja se osjeća emocionalno iscrpljeno, distancirano od svojih obaveza i ima osjećaj smanjene efikasnosti na poslu- kaže.
Ona objašnjava da, kada je riječ o simptomima, liči na ono što se opisuje kao "hronično stanje stresa", prenosi Independent.
- Kada dobijemo zahtjev od šefa, možemo doživjeti fiziološki odgovor ‘bori se ili bježi’, što je akutni stresni odgovor koji nam pomaže da se bolje prilagodimo okruženju- kaže Burki.
Međutim, pojašnjava, kada se to ponavlja iznova i iznova, dolazi do toga da od efikasnog i korisnog odgovora prelazi u nešto što šteti našem zdravlju i drugim aspektima života.
Dr Met Rouet, neuropsihijatar slaže se s tim.
- Hronično visok nivo kortizola može oslabiti imuni sistem i učiniti ljude podložnijim infekcijama, gripu i prehladama. U najgorem slučaju, hronični stres može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara- poručuje.
Ovo je pet ključnih načina na koje burnout može uticati na mozak:
Utiče na kognitivne funkcije
- Kada smo preplavljeni stresom, naše misli mogu djelovati usporeno i možda smo ranije mogli da radimo više stvari odjednom, ali sada ne možemo. Na primjer, rokovi i kvalitet rada mogu početi da opadaju- kaže Rouet.
Burki se slaže i dodaje:
- Burnout može uticati na naše kognitivne funkcije tako što nas čini manje sposobnim za koncentraciju ili donošenje odluka. Pojam ‘magla u mozgu’ (brain fog) može ukratko opisati ono što možete očekivati. Pored toga, postoji i aspekt distanciranosti, gdje se osjećate manje prisutno- navodi,
Utiče na pamćenje
- Hronični stres može uticati na našu autobiografsku epizodnu memoriju, odnosno sposobnost da pamtimo događaje iz sopstvenog života- ističe Rouet.
Na primjer, pojašnjava, možda ćete i dalje moći da zapamtite činjenice i brojke, ali nećete moći da se sjetite šta ste radili za rođendan prošle godine, jer burnout utiče na medijalni hipokampus, koji ima važnu ulogu u pamćenju.
Utiče na regulaciju emocija
- Hronični stres i povišen kortizol utiču na frontalne režnjeve, koji su djelimično odgovorni za regulaciju emocija, motivaciju i pokretačku snagu- objašnjava Rouet.
Na primjer, osoba koja je ranije bila smirena može postati neuobičajeno razdražljiva, emotivnija i može planuti na kolegu ili partnera.
Utiče na mentalno zdravlje
- Burnout može imati katastrofalne posljedice po mentalno zdravlje jer, ako ga osoba i ljudi oko nje ne prepoznaju, može upasti u začarani krug u kojem ima osjećaj da ne uspijeva u stvarima koje su joj važne i može početi da razvija depresiju- kaže Rouet.
Osoba može početi da ima veoma negativne misli o sebi i ući u ciklus traženja dokaza koji potvrđuju ono čega se plaši.
On ističe da se mnogi simptomi depresije preklapaju sa burnoutom.
- Gubite zadovoljstvo, ne spavate dobro, gubite apetit, postajete razdražljiviji i to može negativno uticati na vaše odnose- kaže Rouet.
Ako se to ne prepozna i ne započne liječenje, u nekim slučajevima ljudi mogu početi da imaju suicidalne misli.
Utiče na san
Mozgu je potreban kvalitetan san kako bi se oporavio od emocionalne i kognitivne iscrpljenosti, ali burnout stvara negativan ciklus u kojem iscrpljenost remeti san, što dodatno produbljuje burnout.
- San je ključan za obradu naših sjećanja i iskustava, to je vrijeme kada se tijelo oporavlja, ali stres može uticati na sposobnost ljudi da zaspe- kaže Rouet.
Ako se ne odmorimo i ne naspavamo, loše smo pripremljeni da se nosimo sa stresom. Tako možete upasti u začarani krug – teško zaspite, umorni ste, koncentracija opada, radite lošije nego ranije, što vas dodatno stresira i vodi do još lošijeg sna.
Evo nekoliko strategija stručnjaka za prevazilaženje burnouta:
Budite svjesni
- Svijest o burnoutu je dobar prvi korak, jer ljudi često imaju simptome, ali ne prepoznaju da imaju ovaj sindrom i da im je potrebna pomoć- kaže Burki.„Što ranije reagujete, oporavak će biti bolji.“
Uvedite brigu o sebi u rutinu
- Briga o sebi nije luksuz, već nužnost- kaže Rouet.
Morate se izboriti za to, jer poslodavci žele da radite posao i neće nužno misliti o vašem blagostanju.
- Briga o sebi izgleda drugačije za svakoga i ne mora biti nešto veliko poput spa vikenda. To mogu biti male svakodnevne stvari – čitanje knjige ili trčanje- smatra.
Dajte prioritet snu
- Dio brige o sebi treba da bude i dobra rutina spavanja- preporučuje Rouet.
Radite nešto opuštajuće, poput kupke, kako biste pripremili tijelo za san.
Praktikujte mindful aktivnosti
- Aktivnosti koje vas mentalno angažuju i pomažu vam da nakratko pobjegnete od realnosti mogu biti korisne- kaže Rouet. To mogu biti meditacija, joga, gledanje filma, slušanje muzike ili kreativne aktivnosti.
Razmotrite savjetovanje
- Savjetovanje pruža prostor da razmislite o stvarima sa sigurnom osobom- kaže Rouet.
Možda ne možete da kažete poslodavcu ili partneru da se mučite, ali možete reći sve svom savjetniku, prenosi Independent. Ako imate negativne i iskrivljene misli, umjesto da ih zadržite u sebi, možete ih podijeliti sa terapeutom koji vam može pomoći da sagledate stvari realnije.