Osnovni simptomi stresa mogu se dijagnostifikovati ako se obrati pažnja, a to može biti premor, lupanje srca, misli koje se često roje po glavi, osjećaj da ne mogu više, ali nastavljam dalje. Kada ukapiramo da su to naši simptomi stresa onda je važno da se nečim bavimo, da uradimo nešto - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Aleksandra Anđelić.
Svakodnevne situacije, kaže Anđelić, koje izazivaju stres, a riječ stres služi kao pomagalo, poštapalica, nego što ljudi stvarno imaju vezu sa samim sobom i sa tim kako spoljašnje situacije ili unutrašnja stanja dovode organizam u stanje stresa.
- Da stres ne bi postao naša svakodnevica, neke banalne stvari je bitno da radimo i da koristimo kako bismo prevenirali ili kako bismo se riješili tih svakodnevnih situacija - rekla je Anđelić.
Ljudski mozak percipira određenu situaciju, objašnjava Anđelić, kao opasnost ili kao preopterećenje, a onda kad se ne reaguje adekvatno nego nastavlja dalje, onda se unutrašnji sistem evakuiše.
- Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra dešava nešto što izaziva stres. Stres se s posla prenosi kući, onda dan po dan, period po period, u privatnim segmentima života se napravi dodatni haos, a nijesmo svjesni da to itekako ima veze, recimo, sa stanjem na poslu. Posao je nešto što je sastavni dio života i nešto što nas i te kako oblikuje - istakla je Anđelić.
Njeno iskustvo pokazuje da se ne može odvojiti privatno od poslovnog, jer zadovoljstvo na poslu se reflektuje, kako tvrdi, na prijateljske i porodične odnose.
- Kad nam je na poslu loše i kad smo na poslu konstantno pod stresom, onda se vrlo često takve stvari prenose i u privatno. Imamo gomilu primjera ljudi koje znamo i lično, i možda smo čuli za njih, koji su, recimo, postigli vrhunske poslovne uspjehe, na poslu su sagoreli, digli su vrhunske stvari, napravili firme, i onda su im pukli porodični odnosi. Zašto?! Ne samo zato što nijesu obraćali pažnju, ne samo zato što su se udaljili, nego i zato što je stres radio svoje i nemogućnost, nerazumijevanje kako da hendlaju i da se izbore sa tim situacijama - naglasila je Anđelić.
Zaposleni su često alat, smatra Anđelić, pomoću kog pretpostavljeni postižu svoje ciljeve.
- Često radimo u firmama, i često mislimo to je to, ispunjavamo zadatke, postižemo ciljeve, dižemo prodaju, širi se tim, i to sve zavisi od nas i mi smo kao zaposleni super uspješni, do trenutka dok ne shvatimo da smo mi u stvari alat za tuđe postizanje uspjeha. Možda je korisno da ljudi osvijeste gdje su oni u tom poslu, šta je ono što oni stvarno žele za sebe u tom poslu, šta je ono što bi željeli za sebe mimo tog posla, i u kontekstu ciljeva mogu da rade puno toga, da nekako pronađu neki svoj put - zaključila je Anđelić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRc7TrFI8JsU%3Fsi%3Di-iGXj64_wBYNAB4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Anđelić: Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra nešto dešava što izaziva stres

Novinarka Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Dušanka Pejović i dalje ima veliki strah i osjeća se ugroženo i nesigurno jer je moguće da u istoj zgradi kao i ona živi Podgoričanin koji joj je ispred zgrade prijetio nasiljem uz najprizemnije i najvulgarnije kvalifikacije.
To je saopštila njena advokatica Marijana Laković nakon što je osumnjičenom za napad na Pejović određeno zadržavanje do 72 sata ukazujući da se Pejović plaši da se prijetnje i ugrožavanje njene bezbjednosti mogu nastaviti.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-do-72-sata-osumnjicenom-za-napad-na-novinarku-dusanku-pejovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On joj je, inače, između ostalog, rekao da zna ko je ona i u kom stanu živi.
- Državna tužiteljka (Sanja) Ražnatović, iako još nije poznat motiv izvršenja krivičnog djela prepoznala je da se u konkretnom slučaju radi o napadu na novinarku u vezi sa vršenjem njenog novinarskog poziva, te je i predložila određivanje pritvora tom licu, tako da se sada očekuje odluka sudije za istragu - konstatovala je Laković.
Ona je dodala da je za ukazati i da se već skoro mjesec dana vodi postupak za zaštitu od mobinga, po prijavi novinarke Pejović, protiv Generalnog direktora RTCG Borisa Raonića i direktora TVCG Milana Kneževića, te je novinarka zato u dodatnom stresu.
Podsjetila je da je Pejović u svojstvu oštećene svjedokinje saslušana pred državnom tužiteljkom Sanjom Ražnatović u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na okolnosti događaja koji se desio u nedjelju oko 15.30 sati.
- Naime, nakon njene telefonske prijave, policija je došla u kratkom roku, te je novinarka Pejović podnijela prijavu u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica. Nakon saslušanja tom njoj nepoznatom licu odredjeno je zadržavanje. To lice je osumnjičeno za krivično djelo iz člana 168 stav 4 u vezi stava 1 KZ, ugrožavanje sigurnosti - dodala je Laković.

Pejović strahuje da njen napadač živi u istoj zgradi, dodatni stres je postupak koji vodi protiv Raonića i Kneževića zbog mobinga

Tehnološki napredak značajno je olakšao pristup informacijama i unaprijedio radne uslove zaposlenima u medijima ali se, uprkos poboljšanjima, novinari i medijski radnici suočavaju sa sve većim izazovima koji negativno utiču na njihovo mentalno zdravlje i psihološko blagostanje. Iz tog razloga, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, pokrenuo kampanju kako bi podigao svijest o problemima i podržao medijske radnike koji se svakodnevno suočavaju sa tim izazovima.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk</a>
- Brz tempo rada, zgusnuti rokovi, stalna izloženost stresnim situacijama i potencijalno traumatičnim događajima, kao i sve veći pritisak za proizvodnju sadržaja, doprinose rastućoj pojavi sindroma izgaranja i drugih psiholoških poteškoća - konstatovali su u Sindikatu medija.
Sindrom izgaranja, poznatiji kao burnout, naročito je, ukazuju oni, ozbiljan problem jer može uticati na sposobnost novinara da obavlja svoj posao efikasno i bez kompromisa.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo</a>
- Takođe, stalna izloženost stresu i prijetnjama može uzrokovati dugoročne mentalne probleme, uključujući anksioznost i depresiju. Zato je od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku kako bi se spriječili ozbiljniji zdravstveni problemi i omogućilo im se da nastave svoj rad u sigurnim uslovima - poručili su oni.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4</a>
Servis psihološke podrške podrazumijeva, kako su naveli, savjetovalište, edukacije, kampanje i pružanje individualnih i grupnih terapija.
- SMCG je, u saradnji sa Misijom OEBS-a, nedavno objavio publikaciju “Priručnik za bolje razumijevanje psihološkog blagostanja zaposlenih u medijima” čiji su autori psihološkinja Dragana Đokić i novinar i urednik Milorad Ivanović - dodali su oni.
Priručnik, koji je dostupan na linku: <a href="https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/" target="_blank">https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/</a> , prvi je sveobuhvatni dokument koji mapira izazove za zaposlene u medijima, ali i dalje precizne smjernice kako bi se pružila pomoć kolegama i koleginicama.
- Cilj Sindikata medija je da osnaži zaposlene da se brinu o svom psihološkom blagostanju, ali i da podstakne menadžment i liderstvo da prepoznaju važnost ove teme i da aktivno rade na stvaranju radnih okruženja koja podržavaju psihološko blagostanje zaposlenih - zaključili su u Sindikatu medija.

Od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku, sindrom izgaranja je ozbiljan problem

Kosovo je u petak opozvalo počasnog konzula u Crnoj Gori za region Rožaja Škeljkima Devolija, nakon što se utvrdilo da mu u crnogorskom pasošu u rubrici mjesto rođenja stoji „Peć, Srbija“.
O tome je na Fejsbuku informisala ministarka vanjskih poslova Kosova Donika Gervala Švarc.
- Nulta tolerancija prema negatorima Kosova. Nikad "Peć, Srbija" već Peć - Republika Kosovo - naglasila je Gervala Švarc na ovoj društvenoj mreži.
Prema njenim riječima, odluka o opozivu Devolija donijeta je u trenutku kada je obaviještena o ovoj situaciji. Cilj je, kako je poručila, jasan - zaštititi dostojanstvo Republike Kosovo od bilo kakvog pokušaja da se ono negira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8333%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdonikagervallakosova%2Fposts%2Fpfbid02A9S9GRRxMuKDAqyUHbake9UwsZjxAazkSa91G2dryBkyzC4sqi62uYwqhdj96Du6l&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pojedinci koji dobijaju počasna zvanja sa dokumentima koji negiraju Kosovo negiraju krv prolivenu za slobodu, negiraju naše postojanje, negiraju našu Republiku. Riječ je o istima onima koji, profitirajući na Kosovu, registruju poslove sa srpskim adresama, šire propagandu protiv državnog vrha, ulažu milione da bi uprljali imidž Kosova u javnom mnjenju - naglasila je Gervala Švarc.
Ona je poručila da je odluka koju je donijela više od administrativnog akta.
- To je institucionalna zakletva da Kosovo nikada neće predstavljati oni koji služe narativima država koje ne priznaju našu nezavisnost. Svako ko negira državljanstvo Kosova ne može biti predstavnik Kosova. Ko uzdrma našu državnu istinu, naići će na našu Republiku odlučnu i pripremljenu za njihove akcije - poručila je Gervala Švarc.
T.K.

Kosovo opozvalo počasnog konzula u Rožajama jer mu je u pasošu navedeno da je Peć u Srbiji; Gervala Švarc: Odluka institucionalna zakletva

U Tivtu, prema podacima Turističke organizacije tog grada, boravi 2,25 hiljada turista, dva odsto više nego prethodne godine.
Broj turista u tom gradu veći je 31 odsto u poređenju sa 2019. godinom, prenosi Radio Tivat.
Od ukupnog broja gostiju, svega šest su domaći, dok su ostalo strani.
Hotelski smještaj je odabralo 340 gostiju, 19 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu. U privatnom smještaju zabilježen je rast od sedam odsto na 1,91 hiljadu stranih turista koji su se odlučili za tu opciju.
Najbrojniji gosti dolaze iz Rusije, njih 23,69 odsto, a slijede turisti iz Srbije sa 17,31 odsto i Turske sa 11,04 odsto.
Ostali gosti dolaze iz Velike Britanije, Azerbejdžana, Ukrajine, Njemačke, Hrvatske i Francuske.

Rast broja turista u Tivtu

Gosti nove epizode emisije "Život na note" su članovi benda Parampaščad.
Emisiju koju uređuje i vodi Jelena Zvicer možete pogledati večeras od 21 sat na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQyrQ1RYif0k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Parampaščad u emisiji "Život na note"

Nikšićanin M.P. (68) uhapšen je zbog sumnje da je podmetnuo požar na je podmetnuo požar na vozilu njegove supruge.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, postupajući po prijavi o intervenciji pripadnika Službe zaštite i spašavanja Nikšić na gašenju požara kojim je zahvaćeno jedno vozilo u blizini Vrtačke brane, preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti.&nbsp;
Dolaskom na lice mjesta, zatekli su vozilo marke „VW Polo“ nikšićkih registarskih oznaka, čiji je prednji dio oštećen u vatri. Tom prilikom nije zatečen vlasnik vozila.&nbsp;
- Preduzimajući dalje službene mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti događaja, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su došli do sumnje da je požar na vozilu koje je u vlasništvu njegove supruge, nakon verbalne rasprave, podmetnuo M.P. (68) iz Nikšića. Prilikom kriminalističke obrade, oštećena je od policijskih službenika zahtijevala da se M.P. upozori na ponašanje, dok na okolnosti izazivanja požara nije zahtijevala preduzimanje službenih mjera i radnji - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji se izjasnio da je u pitanju krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari, za koje se gonjenje preduzima po privatnoj tužbi.

Uhapšen Nikšićanin: Posvađao se sa suprugom pa joj zapalio auto

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: stres