Kako uvođenje meditacije u korporativno okruženje može smanjiti stres,napetost i sagorijevanje zaposlenih - tema je emisije Srećan dan. 
O tome će govoriti Maja Milićević, osnivačica Holističke akademije Maya i učiteljicom meditacije. Oobjasniće kako mindfulness i disanje postaju važni alati u savremenim kompanijama. Tema emisije je i vještačka inteligencija u svakodnevnom životu – alat ili prijatelj?
Kako AI mijenja naše navike, komunikaciju i međuljudske odnose? Na ova pitanja odgovara Tara Miranović, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i vještačku inteligenciju. 
Naravno, ponedeljkom uz rubriku Vježbajte sa Sanjom, sa instruktorkom joge Sanjom Čolić, počinjemo dan sa više energije. 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Srećan dan: Kako uvođenje meditacije u korporativno okruženje može smanjiti stres?

Osnovni simptomi stresa mogu se dijagnostifikovati ako se obrati pažnja, a to može biti premor, lupanje srca, misli koje se često roje po glavi, osjećaj da ne mogu više, ali nastavljam dalje. Kada ukapiramo da su to naši simptomi stresa onda je važno da se nečim bavimo, da uradimo nešto - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Aleksandra Anđelić.
Svakodnevne situacije, kaže Anđelić, koje izazivaju stres, a riječ stres služi kao pomagalo, poštapalica, nego što ljudi stvarno imaju vezu sa samim sobom i sa tim kako spoljašnje situacije ili unutrašnja stanja dovode organizam u stanje stresa.
- Da stres ne bi postao naša svakodnevica, neke banalne stvari je bitno da radimo i da koristimo kako bismo prevenirali ili kako bismo se riješili tih svakodnevnih situacija - rekla je Anđelić.
Ljudski mozak percipira određenu situaciju, objašnjava Anđelić, kao opasnost ili kao preopterećenje, a onda kad se ne reaguje adekvatno nego nastavlja dalje, onda se unutrašnji sistem evakuiše.
- Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra dešava nešto što izaziva stres. Stres se s posla prenosi kući, onda dan po dan, period po period, u privatnim segmentima života se napravi dodatni haos, a nijesmo svjesni da to itekako ima veze, recimo, sa stanjem na poslu. Posao je nešto što je sastavni dio života i nešto što nas i te kako oblikuje - istakla je Anđelić.
Njeno iskustvo pokazuje da se ne može odvojiti privatno od poslovnog, jer zadovoljstvo na poslu se reflektuje, kako tvrdi, na prijateljske i porodične odnose.
- Kad nam je na poslu loše i kad smo na poslu konstantno pod stresom, onda se vrlo često takve stvari prenose i u privatno. Imamo gomilu primjera ljudi koje znamo i lično, i možda smo čuli za njih, koji su, recimo, postigli vrhunske poslovne uspjehe, na poslu su sagoreli, digli su vrhunske stvari, napravili firme, i onda su im pukli porodični odnosi. Zašto?! Ne samo zato što nijesu obraćali pažnju, ne samo zato što su se udaljili, nego i zato što je stres radio svoje i nemogućnost, nerazumijevanje kako da hendlaju i da se izbore sa tim situacijama - naglasila je Anđelić.
Zaposleni su često alat, smatra Anđelić, pomoću kog pretpostavljeni postižu svoje ciljeve.
- Često radimo u firmama, i često mislimo to je to, ispunjavamo zadatke, postižemo ciljeve, dižemo prodaju, širi se tim, i to sve zavisi od nas i mi smo kao zaposleni super uspješni, do trenutka dok ne shvatimo da smo mi u stvari alat za tuđe postizanje uspjeha. Možda je korisno da ljudi osvijeste gdje su oni u tom poslu, šta je ono što oni stvarno žele za sebe u tom poslu, šta je ono što bi željeli za sebe mimo tog posla, i u kontekstu ciljeva mogu da rade puno toga, da nekako pronađu neki svoj put - zaključila je Anđelić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRc7TrFI8JsU%3Fsi%3Di-iGXj64_wBYNAB4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anđelić: Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra nešto dešava što izaziva stres

Novinarka Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Dušanka Pejović i dalje ima veliki strah i osjeća se ugroženo i nesigurno jer je moguće da u istoj zgradi kao i ona živi Podgoričanin koji joj je ispred zgrade prijetio nasiljem uz najprizemnije i najvulgarnije kvalifikacije.
To je saopštila njena advokatica Marijana Laković nakon što je osumnjičenom za napad na Pejović određeno zadržavanje do 72 sata ukazujući da se Pejović plaši da se prijetnje i ugrožavanje njene bezbjednosti mogu nastaviti.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fzadrzavanje-do-72-sata-osumnjicenom-za-napad-na-novinarku-dusanku-pejovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On joj je, inače, između ostalog, rekao da zna ko je ona i u kom stanu živi.
- Državna tužiteljka (Sanja) Ražnatović, iako još nije poznat motiv izvršenja krivičnog djela prepoznala je da se u konkretnom slučaju radi o napadu na novinarku u vezi sa vršenjem njenog novinarskog poziva, te je i predložila određivanje pritvora tom licu, tako da se sada očekuje odluka sudije za istragu - konstatovala je Laković.
Ona je dodala da je za ukazati i da se već skoro mjesec dana vodi postupak za zaštitu od mobinga, po prijavi novinarke Pejović, protiv Generalnog direktora RTCG Borisa Raonića i direktora TVCG Milana Kneževića, te je novinarka zato u dodatnom stresu.
Podsjetila je da je Pejović u svojstvu oštećene svjedokinje saslušana pred državnom tužiteljkom Sanjom Ražnatović u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na okolnosti događaja koji se desio u nedjelju oko 15.30 sati.
- Naime, nakon njene telefonske prijave, policija je došla u kratkom roku, te je novinarka Pejović podnijela prijavu u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica. Nakon saslušanja tom njoj nepoznatom licu odredjeno je zadržavanje. To lice je osumnjičeno za krivično djelo iz člana 168 stav 4 u vezi stava 1 KZ, ugrožavanje sigurnosti - dodala je Laković.

Pejović strahuje da njen napadač živi u istoj zgradi, dodatni stres je postupak koji vodi protiv Raonića i Kneževića zbog mobinga

Tehnološki napredak značajno je olakšao pristup informacijama i unaprijedio radne uslove zaposlenima u medijima ali se, uprkos poboljšanjima, novinari i medijski radnici suočavaju sa sve većim izazovima koji negativno utiču na njihovo mentalno zdravlje i psihološko blagostanje. Iz tog razloga, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, pokrenuo kampanju kako bi podigao svijest o problemima i podržao medijske radnike koji se svakodnevno suočavaju sa tim izazovima.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk</a>
- Brz tempo rada, zgusnuti rokovi, stalna izloženost stresnim situacijama i potencijalno traumatičnim događajima, kao i sve veći pritisak za proizvodnju sadržaja, doprinose rastućoj pojavi sindroma izgaranja i drugih psiholoških poteškoća - konstatovali su u Sindikatu medija.
Sindrom izgaranja, poznatiji kao burnout, naročito je, ukazuju oni, ozbiljan problem jer može uticati na sposobnost novinara da obavlja svoj posao efikasno i bez kompromisa.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo</a>
- Takođe, stalna izloženost stresu i prijetnjama može uzrokovati dugoročne mentalne probleme, uključujući anksioznost i depresiju. Zato je od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku kako bi se spriječili ozbiljniji zdravstveni problemi i omogućilo im se da nastave svoj rad u sigurnim uslovima - poručili su oni.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4</a>
Servis psihološke podrške podrazumijeva, kako su naveli, savjetovalište, edukacije, kampanje i pružanje individualnih i grupnih terapija.
- SMCG je, u saradnji sa Misijom OEBS-a, nedavno objavio publikaciju “Priručnik za bolje razumijevanje psihološkog blagostanja zaposlenih u medijima” čiji su autori psihološkinja Dragana Đokić i novinar i urednik Milorad Ivanović - dodali su oni.
Priručnik, koji je dostupan na linku: <a href="https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/" target="_blank">https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/</a> , prvi je sveobuhvatni dokument koji mapira izazove za zaposlene u medijima, ali i dalje precizne smjernice kako bi se pružila pomoć kolegama i koleginicama.
- Cilj Sindikata medija je da osnaži zaposlene da se brinu o svom psihološkom blagostanju, ali i da podstakne menadžment i liderstvo da prepoznaju važnost ove teme i da aktivno rade na stvaranju radnih okruženja koja podržavaju psihološko blagostanje zaposlenih - zaključili su u Sindikatu medija.

Od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku, sindrom izgaranja je ozbiljan problem

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: stres