<article>U Bemax areni u Podgorici u toku su posljednje pripreme za večerašnji slavljenički koncert Lexington benda, a za ovu priliku postavljena je specijalna bina opremljena najsavremenijom rasvjetom, ozvučenjem i tehnikom. Organizatori najavljuju pravi muzičko-scenski spektakl kojim bend obilježava 20 godina karijere u sklopu turneje „Dođi ove noći“.<figure><amp-img width="1440" height="1920" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111120_ed46b7dba9b74759304c10151a010ef520e3387f0046fba2e3b0bba2e8e823e5.jpg"></amp-img></figure>Predgrupa More iz Podgorice otvoriće program u 21 sat, dok će Lexington bend izaći na scenu sat kasnije. Publiku očekuju i specijalni gosti iznenađenja.Kapije Bemax arene biće otvorene od 20 sati, a ulaznice za centralnu tribinu dostupne su do 22 sata putem servisa gigstix.me, u Tobacco S Press prodavnicama širom Crne Gore, kao i u HappyLand igraonici u sklopu arene, gdje se mogu kupiti i VIP ulaznice.Organizatori poručuju da Podgoricu večeras očekuje dugo najavljivani muzičko-scenski spektakl.</article>

U Bemax areni u Podgorici u toku su posljednje pripreme za večerašnji slavljenički koncert Lexington benda, a za ovu priliku postavljena je specijalna bina opremljena najsavremenijom rasvjetom, ozvučenjem i tehnikom.&nbsp; Organizatori najavljuju pravi muzičko-scenski spektakl kojim bend obilježava 20 godina karijere u sklopu turneje „Dođi ove noći“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111120_ed46b7dba9b74759304c10151a010ef520e3387f0046fba2e3b0bba2e8e823e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111120_ed46b7dba9b74759304c10151a010ef520e3387f0046fba2e3b0bba2e8e823e5" data-rendition-name="original" width="1440" height="1920" loading="lazy" alt="postavljena bina"> </figure>  Predgrupa More iz Podgorice otvoriće program u 21 sat, dok će Lexington bend izaći na scenu sat kasnije. Publiku očekuju i specijalni gosti iznenađenja. Kapije Bemax arene biće otvorene od 20 sati, a ulaznice za centralnu tribinu dostupne su do 22 sata putem servisa gigstix.me, u Tobacco S Press prodavnicama širom Crne Gore, kao i u HappyLand igraonici u sklopu arene, gdje se mogu kupiti i VIP ulaznice. Organizatori poručuju da Podgoricu večeras očekuje dugo najavljivani muzičko-scenski spektakl.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lexington bend

koncert

Bamax arena

Zanimljivosti

(FOTO) Postavljena bina za muzički spektakl: Lexington večeras u Bemax areni

U Bemax areni u Podgorici u toku su posljednje pripreme za večerašnji slavljenički koncert Lexington benda, a za ovu priliku postavljena je specijalna bina opremljena najsavremenijom rasvjetom, ozvučenjem i tehnikom.  Organizatori najavljuju pravi muzičko-scenski spektakl kojim bend obilježava 20 godina karijere u sklopu turneje „Dođi ove noći“. <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111120_ed46b7dba9b74759304c10151a010ef520e3387f0046fba2e3b0bba2e8e823e5.jpg" width="1440" height="1920" loading="lazy" alt="postavljena bina" /> </figure> Predgrupa More iz Podgorice otvoriće program u 21 sat, dok će Lexington bend izaći na scenu sat kasnije. Publiku očekuju i specijalni gosti iznenađenja. Kapije Bemax arene biće otvorene od 20 sati, a ulaznice za centralnu tribinu dostupne su do 22 sata putem servisa gigstix.me, u Tobacco S Press prodavnicama širom Crne Gore, kao i u HappyLand igraonici u sklopu arene, gdje se mogu kupiti i VIP ulaznice. Organizatori poručuju da Podgoricu večeras očekuje dugo najavljivani muzičko-scenski spektakl.

Ajnudin Muradi je godinama državljanin Kazahstana, ali se sada suočava sa deportacijom u zemlju rođenja Avganistan.
Kazahstanske vlasti su u maju oduzele ovom 27-godišnjaku državljanstvo uz obrazloženje da nije etnički Kazah, što on poriče.
Muradi, koji se žali na odluku, odustao je od avganistanskog državljanstva kada je dobio kazahstansko državljanstvo 2019. godine.
Građanima ove centralnoazijske zemlje nije dozvoljeno da imaju dvojno državljanstvo.
Sada je Muradi, čije je dijete rođeno u Kazahstanu, praktično bez državljanstva.
- Neću odustati od svoje zemlje (Kazahstana). Neću se preseliti u drugu zemlju - rekao je Muradi, koji tečno govori kazahstanski, za Kazahstanski servis RSE.&nbsp;
Nije sam. Desetine etničkih Kazahstanaca iz Avganistana su lišene državljanstva od Astane u posljednje dvije godine zbog sumnji u njihovu etničku pripadnost.
<h2>Program preseljenja</h2>
Kazahstan nudi državljanstvo etničkim Kazahstancima koji emigriraju iz inostranstva. Više od milion etničkih Kazahstanaca iz susjednih zemalja preselilo se u ovu naftom bogatu centralnoazijsku zemlju od 1990-ih.
Prema zvaničnim podacima, oko 13.000 etničkih Kazahstanaca iz Avganistana imigriralo je u Kazahstan otkako je zemlja stekla nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Avganistanski migranti deportovani iz Irana stižu u pogranični grad Islam Kala u zapadnom Afganistanu.
Kazahstanske vlasti tvrde da je u Avganistanu ostalo samo nekoliko stotina etničkih Kazahstanaca. Ali etnički Kazahstanci u Avganistanu procjenjuju da je taj broj mnogo veći.
Mnogi članovi etničke kazahstanske zajednice govore dari ili uzbečki jezik i žive među etničkim uzbečkim zajednicama u sjevernom Avganistanu. Većina njih živi u ruralnim područjima i bavi se stočarstvom.
<h2>"Nije Kazahstanac"</h2>
Muradi je rodom iz sjeverne avganistanske provincije Kunduz. Preselio se u Almati, najveći grad Kazahstana, 2016. godine da bi studirao na univerzitetu. Muradi, koji živi u centralnoj Karagandi, a kasnije se oženio u Kazahstanu.
Prošle godine, vlasti su ga obavijestile da mu se državljanstvo oduzima jer je kazahstanska ambasada u Kabulu utvrdila da "nije Kazahstanac već Uzbekistanac", bez navođenja detalja. U maju je lokalni sud potvrdio odluku.
Muradi se žali na odluku, ali se suočava sa teškom borbom da dokaže da je etnički Kazahstanac.
Američki predsjednik Donald Tramp i drugi visoki američki zvaničnici na sastanku s liderima Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana u Bijeloj kući, SAD, 6. novembra 2025.
Bahit Saraj, direktorka nevladine fondacije Elsana Amanat koja pomaže Avganistancima koji pokušavaju da povrate svoje kazahstansko državljanstvo, rekla je da je Astana posljednjih godina oduzela državljanstvo oko 250 Avganistanaca.
Kazahstanska ambasada u Kabulu 2023. je podijelila sa Astanom spisak kazahstanskih državljana porijeklom iz Avganistana za koje se sumnja da nisu etnički Kazahstanci, rekla je Saraj.
Dodaje da su se mnogi od onih kojima je oduzeto državljanstvo vjenčali u Kazahstanu i da su im se djeca tamo rodila. Mnogi su ostali bez državljanstva i vjerovatno će biti primorani da se vrate u Avganistan, rekla je ona.
- Plaše se povratka u Afganistan jer njihova djeca ne mogu da studiraju i integrišu se u društvo - rekla je Saraj za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U komentarima za RSE, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana je saopštilo da je dobilo informacije "od nadležnih organa" da oni kojima je oduzeto kazahstansko državljanstvo "nisu pripadali kazahstanskoj nacionalnosti" i da su te osobe "predstavile lažna dokumenta koja potvrđuju njihovu kazahstansku nacionalnost".
Ministarstvo je dodalo da se te osobe moraju vratiti u Avganistan da bi dobile pasoš i legalizovale svoj boravak u Kazahstanu.
Među onima koji su izgubili kazahstansko državljanstvo je i Abdul Halil Nadžibulah.
Pedesetšestogodišnjak je rekao da je izgubio farmu i posao u Kazahstanu nakon što mu je oduzeto državljanstvo 2021. godine. Rekao je da je optužen da je lagao o svojoj etničkoj pripadnosti, što on poriče.
Nadžibulah se prvi put preselio u Kazahstan 2000. godine iz sjeverne avganistanske provincije Farjab, gdje je rođen. Žalio se na odluku i vodi borbu na sudu.
- Nekoliko puta sam pitao kako mogu da živim bez ikakvih dokumenata. Rečeno mi je da je to moj problem, ne njihov - rekao je Nadžibulah, koji i dalje živi u Kazahstanu, o svojim žalbama kazahstanskim vlastima.

Astana naturalizovanim Kazahstancima iz Avganistana oduzela državljanstvo

Ukrajinska vojska je na društvenim mrežama objavila da je napala rusku rafineriju u blizini Moskve, u Rjazanjskoj oblasti, "kao dio napora da se smanji sposobnost neprijatelja da lansira rakete i bombe".
Ruski gubernator Rjazanja Pavel Malkov izjavio je da je ruska protivvazdušna odbrana oborila 25 ukrajinskih dronova iznad regiona tokom prethodne noći.
- Otpad je izazvao požar u prostorijama jedne kompanije, ali nije bilo povrijeđenih - rekao je ruski gubernator na Telegramu, ne navodeći druge detalje.
Taj napad dolazi dan poslije velikih ruskih vazdušnih napada na stambene kvartove u Kijevu, u kojima je, prema posljednjim podacima, poginulo sedam ljudi.
Ukrajinske vlasti su navele da su danas u odvojenim ruskim napadima na jugu poginule četiri osobe.

Ukrajinska vojska napala rafineriju blizu Moskve "kako neprijatelj ne bi mogao da lansira rakete"

Turska vojna kompanija Akdas Silah saopštila je kako je prvi turski bacač granata, koji ima cijev kalibra 40 milimetara, uvršten u takozvani inventar i opremu bezbjednosnih snaga ove zemlje.
Ovaj bacač bio je dostupan osam zemalja prije nego što je uopšte ušao u inventar bezbjednosnih snaga.
Domaća i originalna rješenja za bacače granata razvijena unutar turske odbrambene industrije postižu značajan uspjeh u izvozu.
Kompanija Akdas Silah predstavila je svoje proizvode i mogućnosti na sajmu Bamako Expo (BAMEX'25), koji je organizovala kompanija The Peak Defense u Bamaku, glavnom gradu Malija, a na kojem su ove godine prvi put učestvovale samo turske kompanije.
Kompanija, koja proizvodi i za civilno i za vojno tržište i izvozi u više od 40 zemalja, privlači pažnju svojim nedavno razvijenim domaćim rješenjima za bacače granata. Proizvod je do sada izveden u više od 10 zemalja, uključujući evropske i afričke zemlje.
Menadžer prodaje Ali Dikaja izjavio je kako su odnose s afričkim zemljama ojačali nakon prošlogodišnih demonstracija u Maliju.
Dikaja je izjavio da su prije otprilike osam godina dizajnirali, razvili i proizveli prvi domaći bacač granata kalibra 40 milimetara pod cijev u Turskoj, te da su oduvijek zadovoljavali potrebe turskih oružanih snaga u ovoj oblasti.
- Ovom nacionalnom snagom ispunili smo potrebe zapadnih zemalja i dodali proizvod visoke dodane vrijednosti Oružanim snagama Turske i zalihama evropskih i afričkih zemalja - rekao je Dikaja, naglašavajući da nastavljaju zadovoljavati potrebe u ovom području novim isporukama Kopnenim snagama prošle sedmice.

Turska kompanija se pohvalila uspjesima u Africi: Sve više zemalja zainteresovano za njihov bacač granata

Crnogorski džudo reprezentativac Jahja Nurković kao sedmoplasirani završio je nastup na Gran priju u Zagrebu.
Član rožajskog Ibra pobijedio je na startu takmičenja u kategoriji do 73 kilograma Kipranina Georgiosa Kalaicidisa, dok je u osmini finala slavio protiv Rumuna Joana Citacea, koji je krajem oktobra osvojo zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu za džudiste do 23 godine.
- U četvrtfinalu tijesan i kontroverzan poraz od Francuza Pitera Žana, uprkos jasnoj dominaciji u napadima. U repesažu, u borbenom meču u kojem su odlučivale nijanse, izgubio je od Viktora Skerleva iz Bugarske - kazao je trener Ibra Omer Nurković.
Žan nije uspio da se plasira u finale, ali se domogao bronzane medalje, kao i Skerlev, koji je nakon Nurkovića dobio i Otarija Kvantidzea, koji nastupa za Portugal.
- Osvajanjem sedmog mjesta Jahja je osvojio nove bodove na svjetskoj rang listi, dok je klubu donio dodatnih 200 bodova na zvaničnoj rang listi Džudo saveza Crne Gore - rekao je trener Nurković.
Uu kategoriji do 73 kilograma bila su prijavljena 42 takmičara, a zlatnu medalju osvojio je Italijan Đovani Espozito, pobjedom u finalu protiv Antona Šuhalijeva iz Španije.&nbsp;
Od ostalih crnogorskih džudista sjutra će na tatami Novo Raičević (do 90) i Stefan Kovinić (preko 100 klograma).
Gran pri u Zagrebu okupio je 370 džudista iz 48 država.

Nurković sedmoplasirani na Gran priju u Zagrebu

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Srbija je najlošije rangirana zemlja Zapadnog Balkana prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, dok se Crna Gora nalazi na 10. mjestu.
Nalazi se na četvrtom mestu, od 44 evropske zemlje koje su analizirane.
Lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija.
Godišnje izvještaje o Indeksu organizovanog kriminala objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), organizacija civilnog društva sa sedištem u Ženevi.
Prema ovogodišnjem, izvještaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mjestu. Podaci za Kosovo nisu objavljeni.
Globalni indeks organizovanog kriminala procjenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države svijeta.
Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šov ukazao je na to da organizovani kriminal "potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbjednost".
- Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za mjerenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema - poručio je Šov.
<h2>"Kavački i škaljarski klan - ključan uticaj na kriminalni pejzaž Crne Gore"</h2>
Kada je riječ o nivou otpornosti na kriminal, Crna Gora je na 37. mjestu.
U izvještaju se podvlači da je Crna Gora dom dvije dominantne mafijaške grupe – kavačkog i škaljarskog klana, koji imaju značajan uticaj na kriminalni pejzaž zemlje.
Napominju da se njihove operacije protežu širom Crne Gore, ali i u druge države.
- Uprkos pojačanim naporima policije, uključujući hapšenja ključnih članova, ove grupe i dalje kontrolišu kriminalna tržišta kroz regrutovanje novih članova, čak i u zatvorima - piše u izvještaju.
Glavni izvori prihoda klanova su trgovina kokainom i pranje novca, pri čemu Europol procjenjuje da kontrolišu najmanje 30 odsto kokaina koji iz Južne Amerike stiže u Evropu, navodi se.
Klanovi, dodaje se, održavaju jake veze sa kriminalnim organizacijama u EU, Latinskoj Americi i na Zapadnom Balkanu, dok luke Bar i Kotor predstavljaju ključne ulazne tačke za šverc kokaina.
- Dodatno, bave se iznudom i reketiranjem, koristeći nasilje i zastrašivanje za očuvanje svojih kriminalnih aktivnosti, što je dovelo do eskalacije sukoba i porasta broja ubistava između klanova - piše u izvještaju uz napomenu da je Crna Gora među zemljama sa najviše incidenata sa vatrenim oružjem u regionu.
Autori izvještaja ukazuju i da su procurjele enkriptovane komunikacije otkrile kako se kriminalni prihodi koriste za političku zaštitu i uticaj na pravosuđe i policiju.
- Akteri povezani sa državom održavaju duboke veze sa organizovanim kriminalom, olakšavajući nezakonite aktivnosti kroz korupciju i regulatorne slabosti - navodi se u izvještaju.
Dodaju da su visoki zvaničnici bili umiješani u transnacionalne kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, ilegalnu trgovinu duvanom i nelegalnu seču šuma.
- Iako se sprovode istrage i hapšenja, stalna umiješanost državnih zvaničnika slabi efikasnost organa reda - zaključuju i ukazuju na dokaze o miješanju kriminalnih grupa u izbore u Crnoj Gori.
Takođe napominju i da privatni sektor u Crnoj Gori omogućava rad organizovanog kriminala, naročito kroz trgovinu nekretninama i finansijske kriminalne aktivnosti.
Osim toga, ističe se da je finansijski kriminal u Crnoj Gori duboko ukorijenjen i da ga karakterišu loše upravljanje javnim sredstvima, nepravilnosti u finansiranju političkih aktivnosti i korupcija velikih razmjera.
- Nepravilnosti u korišćenju sredstava EU i prevare u procesima privatizacije dodatno ističu sistemske slabosti u finansijskom sektoru - dodaje se.
Takođe, izvještaj pokazuje da je trgovina ljudima i dalje prisutan problem u Crnoj Gori.
Posljednjih godina među žrtvama je zabilježen značajan porast broja ruskih državljanki i državljana, navedeno je.
Pored toga, romska djeca često bivaju prisiljena na prosjačenje i nelegalna vjenčanja, dok nadležni često takve slučajeve tretiraju kao "kulturnu praksu".
Zaključak je i da bezbjednost granica predstavlja izazov, s obzirom na to da Crna Gora služi kao ključna tranzitna tačka za razne ilegalne aktivnosti.
Autori izvještaja napominju da uprkos obavezama da se suzbije organizovani kriminal i korupcija, političke podjele i nestabilnosti i dalje ometaju efektivno upravljanje i sprovođenje zakonodavnih reformi.
Takođe ističu da visoko-profilisane oslobađajuće presude u slučajevima pranja novca izazivaju zabrinutost u vezi sa nezavisnošću pravosuđa i kvalitetom istraga.
<h2>"U Srbiji ključni državni akteri"</h2>
Po nivou kriminala u vrhu, po otpornosti na kriminal pri dnu liste - na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.
U Srbiji "državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala", ocijenili su autori izvještaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.
Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su "visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz svijeta organizovanog kriminala".
- Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu - napominje se.
Takođe, prema izvještaju, Srbija predstavlja sastavni dio rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.
Izvještaj podvlači i da je ova zemlja "domaćin nekoliko mafijaških grupa" koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.
- Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima - dodaju.
Spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.
Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i potencijalno Ukrajine - prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.
- Kriminalne mreže sa Kosova, iz Albanije i Srbije olakšavaju ovu trgovinu, dok su korumpirani državni zvaničnici navodno bili umiješani u ilegalne pošiljke oružja - ističe se.
Dodaje se i da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen "porast krijumčarenja oružja iz Srbije na Kosovo, uključujući oružje vojnog tipa".
Autori Globalnog indeksa bave se i ulogom Srbije u trgovini ljudima.
- Izvještaji ukazuju da su pojedinci iz vlasti i policije umešani u prinudni rad, trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i krijumčarenje oružja velikih razmjera, uz minimalnu odgovornost - navodi se.
Spominju se i rastuće veze sa Rusijom, Kinom i zalivskim državama koje "izazivaju zabrinutost zbog netransparentnosti stranih ulaganja i infrastrukturnih projekata". To, kako se ističe, podstiče sumnje na korupciju.
Finansijski kriminal u Srbiji veoma je ukorijenjen, ocjenjuje se i dodaje da su u njih "često umiješani visoki državni zvaničnici".
Privatni sektor u Srbiji, navodi se u izvještaju, duboko je ispreplijetan s organizovanim kriminalom - "veliki broj preduzeća posluje pod uticajem visokih političkih funkcionera", zbog čega "dobijaju povlašćen tretman u tenderima i investicijama, često služeći kao posrednici za tokove nezakonitog novca".
S druge strane, napominju, preduzeća koja nisu povezana s političkim krugovima trpe stalne pritiske i inspekcije.
Ukazuju i da vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) ima značajan uticaj na javne institucije, medije i izborni proces, što doprinosi sumnjama u demokratsko upravljanje.
U Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu navode i da se organizovane kriminalne grupe u Srbiji koriste za zastrašivanje političkih protivnika i manipulaciju izbornim procesima.
Pored toga, dodaje se da politička elita posjeduje gotovo neograničenu moć, a da javnost na drugoj strani ima nizak stepen povjerenja u demokratske institucije.
U tom kontekstu, zaključuje se i da "široko rasprostranjeni protesti odražavaju nezadovoljstvo upravljanjem".
Globalni indeks bavi se i korišćenjem bezbjednosnih službi u političke svrhe u Srbiji.
Takvo korišćenje, "zajedno sa izvještajima o vezama između pripadnika organa reda i grupa organizovanog kriminala", dodatno je, kažu, "smanjilo povjerenje javnosti".
- Iako je Srbija uspostavila antikorupcijske agencije i uvela mjere za unapređenje odgovornosti, njihova efikasnost je oslabljena slabim sprovođenjem, nedostatkom resursa i institucionalne nezavisnosti - jedan je od zaključaka.
Napominje se i da slučajevi korupcije i organizovanog kriminala često ne dovode do osuđujućih presuda.
<h2>"Korupcija prisutna na svim nivoima vlasti u BiH"</h2>
Kada je riječ o otpornosti na kriminal BiH je među najniže rangiranim zemljama – na 42. mjestu.
Državni akteri uključeni u kriminal imaju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, piše u izvještaju.
- Korupcija je prisutna na svim nivoima vlasti, a visoki zvaničnici su povezani sa trgovinom drogom, finansijskim kriminalom i nezakonitom eksploatacijom prirodnih resursa - ističe se u izvještaju.
Podsjećaju da su nekim od vodećih političkih ličnosti uvedene međunarodne sankcije zbog njihovog doprinosa korupciji i podrivanja državnih institucija.
Autori izvještaja ukazuju i na to da su neki policijski službenici uhapšeni zbog direktnog učešća u švercerskim operacijama, dok su političari koristili svoj uticaj kako bi zaštitili kriminalne mreže.
Kao poseban problem, podvlači se trgovina ljudima. Autori izvještaja napominju da su žene i djevojke izložene su seksualnoj eksploataciji, dok su romska djeca često žrtve prinudnog prosjačenja, seksualne trgovine i kućnog ropstva.
Dodaju i da je krijumčarenja migranata duboko ukorijenjeno, te da BiH predstavlja ključnu tranzitnu tačku duž balkanske migrantske rute, a da korupcija među pripadnicima granične policije dodatno pogoršava problem.
- Ovo tržište je usko povezano s krijumčarenjem oružja, pri čemu izvještaji ukazuju da kriminalne organizacije prodaju oružje migrantima uključenim u mreže krijumčarenja - napominje se.
Rat u Ukrajini, dodaje se, doveo je do porasta trgovine oružjem, pri čemu oružje iz BiH, uprkos regulatornim ograničenjima, navodno dospijeva u zone sukoba.
Napominju i da zemlja funkcioniše kao tranzitni centar za kokain iz Južne Amerike namijenjen zapadnoevropskom tržištu.
U izvještaju se ocjenjuje i da strani akteri imaju značajan uticaj na organizovani kriminal u zemlji, iskorišćavajući slabu kontrolu granica i podijeljen politički sistem.
- Regionalne kriminalne organizacije iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije imaju snažno prisustvo, sarađujući sa lokalnim akterima u švercu droge i oružja - dodaje se u dokumentu.
Pored toga, turski, saudijski i zapadnoazijski akteri uključeni su u ilegalne finansijske šeme, dok grupe koje podržava Rusija koriste političku bliskost bh. entiteta Republike Srpske sa Moskvom, za jačanje uticaja.
Ističe se da je finansijski kriminal je rasprostranjen u Bosni i Hercegovini, da mnoge privatne kompanije služe kao posrednici u pranju novca i finansijskim prevarama, a da preduzeća u vlasništvu politički povezanih osoba imaju povlašćen položaj u postupcima javnih nabavki.
Kao jedan od rasprostranjenih problema podvlači se i nezakonita sječa šuma u koju su, kako navode, često umiješane političke elite i lokalni zvaničnici.
Dodaju i da se nezakonita eksploatacija uglja i drveta takođe sprovodi uz podršku političkih figura koje izdaju lažne dozvole u zamjenu za mito.
Zaključuje se da se BiH suočava sa stalnim izazovima u oblasti političkog upravljanja, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a da podijeljen politički pejzaž zemlje, posebno secesionističke politike RS i njeno odbijanje da poštuje institucije na državnom nivou, dodatno komplikuju upravljanje.
Takođe u izvještaju Globalnog indeksa organizovanog kriminala navedeno je da se pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini suočava sa neefikasnošću, političkim miješanjem i neujednačenom primenom zakona, što otežava efikasno procesuiranje organizovanog kriminala i korupcije.
Posebno je, smatraju, problematična praksa otkupa zatvorskih kazni do godinu dana.

Crna Gora visoko na listi organizovanog kriminala: Institucije na udaru korupcije, oružani incidenti među najvećima u regionu

Ginekolog koji je osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad pacijentkinjom prilikom pregleda je prekjuče pušten da se brani sa slobode.
Taj slučaj je prijavila pacijentkinja, uz podršku NVO Prima, koja je u Upravi policije ispričala da je P. J. neprikladno dodirivao nakon što je nad njom završio ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici. Ginekolog je tada uhapšen i u ODT Podgorica su odlučili da ga puste da se brani sa slobode. Tužilac je naredio da se uradi pregled, koji su uz oklijevanje, kako tvrdi NVO Prima, obavili ljekari KCCG u Podgorici.
- Naime, od tri dežurna ginekologa, koji su po protokolu prisutni kod prijave seksualnog nasilja, dvojica su odbijala da postupe po nalogu tužioca – tvrde iz ove NVO.
Kako kažu, policijski inspektor koji je bio u pratnji djevojke je imao profesionalan odnos i tražio je od ljekara pismenu izjavu.
- Tek nakon što je od ginekologa tražio da daju pismenu izjavu da neće da urade bris i razloge za to, ginekolozi KCCG su postupili po nalogu državnog tužioca – tvrde iz NVO Prima.
<h2>Oštar demant KCCG</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore je Pobjedi sinoć rečeno da najoštrije demantuju navode NVO Prima. Pojasnili su da je pacijentkinju primio i pregledao mlađi ginekolog u interventnoj ambulanti i da su mu se u kratkom roku pridružila još dvojica starijih kolega koji su obavili pregled. Jedini razlog zašto su ljekari tražili dodatno pojašnjenje je izjava pacijentkinje da nije bilo seksualnog kontakta. Nakon pojašnjenja od službenog lica koje je bilo sa pacijentkinjom u pratnji, da se radi o uzimanju biološkog materijala, ljekari su uzeli bris, obavili pregled i otpustili pacijentkinju. Cijeli pregled je trajao 40 minuta. Iz KCCG ističu da ljekari ni u jednom momentu nijesu odbili da obave pregled.
U prijavi, koju je objavila NVO Prima na društvenim mrežama je navedeno da ju je P. J. poljubio u vulvu, pa u vrat. Zbog toga je naloženo uzimanje biološkog brisa.
U javnosti se spekuliše u kojoj je privatnoj ordinaciji došlo do neprimjerenog odnosa ljekara prema pacijentkinji, ali niko dosad nije tražio njihovu odgovornost, niti je zvanično saopšteno ime te ustanove. Prijavom je zasad obuhvaćen samo ljekar, menadžment te klinike se nije oglasio u javnosti ni na koji način, a kritike su i dalje upućene samo javnom zdravstvu. Privatna klinika je, kao i javna dužna da sprovede internu proceduru kvaliteta kontrole zdravstvnih usluga, te da ispita ovaj slučaj i obavijesti javnost.
<h2>Najgrublje kršenje</h2>
Povodom ovog slučaja koji je uznemirio javnost, juče se oglasila Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore koja je takođe primila prijavu pacijentkinje. Kako je slučaj pred ODT, komisija poštuje prezumpciju nevinosti. Međutim, imajući u vidu težinu iznesenih navoda, Komisija smatra da je neophodno pravovremeno i principijelno reagovati iz sfere profesionalne etike i deontologije.
- Ukoliko nadležne institucije utvrde tačnost navoda, opisano postupanje predstavljalo bi jedno od najgrubljih kršenja medicinske etike, prava pacijenata i međunarodnih profesionalnih i standarda ljudskih prava – poručili su iz komisije.
<h2>Detalji slučaja</h2>
NVO Prima je juče saopštila detalje ovog slučaja. Kazali su da im se 11. novembra javila djevojka od 25 godina koju je prethodne večeri na neprimjeren i neprofesionalan način, kršeći etički kodeks ljekara i Hipokratovu zakletvu, napao ginekolog u privatnoj bolnici.
- Odmah nakon što nam je ispričala detalje seksualnog uznemiravanja od ginekologa, zajedno smo otišle u Centar bezbjednosti Podgorica i prijavile slučaj inspektoru za krvne i seksualne delikte – pojašnjavaju iz NVO Prima.
Kažu da je postupajući inspektor imao veoma profesionalan i stručan pristup, što je veoma važno za osjećanje sigurnosti žrtve i njeno povjerenje u institucije sistema.
Naglašavaju da je seksualno nasilje, samo po sebi, težak udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i zato je od izuzetne važnosti da se ono ne produbljuje i ne produžava institucionalnim nasiljem nad žrtvom.
Ističu da je postupanje službenika CB Podgorica primjer kako treba postupati u ovakvim slučajevima, što sigurno može pomoći osobama sa iskustvom seksualnog nasilja da isto prijave.
<h2>Nedopustivo ponašanje</h2>
Iz komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore kažu da se prema navodima iz dokumentacije, zaključuje da je pacijentkinja doživjela neželjeni fizički kontakt seksualne prirode, verbalne komentare i ponašanje koje je takvo da je moglo izazvati osjećaj straha, zbunjenosti i poniženosti u trenutku kada je bila potpuno izložena, ranjiva i u odnosu zavisnom od ljekara.
S obzirom na prirodu ginekološkog pregleda, kako navode, ključno je strogo poštovanje granica, svrhe svakog ljekarskog postupanja i informisanog pristanka.
- Svako fizičko postupanje izvan medicinski opravdane radnje i bez eksplicitnog informisanog pristanka izlazi iz okvira zakonitog i etički dopuštenog postupanja – kažu ljekari.
Iz te komisije su poručili da je svaki oblik seksualnog nasilja, seksualnog uznemiravanja ili seksualizovanog ponašanja prema pacijentima apsolutno nedopustiv. Ističu da najoštrije osuđuju svaki oblik rodno zasnovanog nasilja, posebno u kontekstu ginekoloških pregleda, kao i da insistiraju na nultoj toleranciji na zloupotrebu profesionalne moći.
<h2>Prezumpcija nevinosti i najoštrija osuda</h2>
Naglašavaju da poštuju prezumpciju nevinosti, ali da su ovakvi navodi, ako se dokažu, za najstrožu osudu.
Komisija razmatra prijavu ovog slučaja koja se odnosi na potencijalnu povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije, a po procjeni, mišljenje će dostaviti nadležnom organu komore.
Poručili su da garantuju da će preduzeti sve mjere u cilju zaštite prava pacijenata i integriteta medicinske profesije.
Naglašavaju da je u kontekstu ginekološkog pregleda, gdje su pacijentkinje pretežno žene, svaki neželjeni dodir seksualne prirode predstavlja ne samo kršenje etičkih normi, kršenje zakona i potencijalno krivično djelo, već predstavlja i rodno zasnovano narušavanje dostojanstva, autonomije i sigurnosti, što je u direktnoj koliziji sa obavezama iz nacionalnih i međunarodnih etičkih i profesionalnih kodeksa i standarda.
- Svaki oblik seksualizovanog ponašanja u situacijama ginekoloških pregleda, predstavlja posebno težak oblik nasilja nad ženama, jer se oslanja na asimetriju moći, zloupotrebu profesije i ranjiv položaj pacijentkinje. Zloupotreba moći u takvom prostoru može ostaviti dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje, dovesti do nepovjerenja u zdravstveni sistem i izbjegavanja zdravstvene zaštite. Komisija naglašava da zdravstvene ustanove moraju biti apsolutno bezbjedna sredina za sve pacijente, a naročito pacijentkinje, a svaki ljekar osoba od nepokolebljivog stručnog i etičkog integriteta – ističu ljekari.
<h2>Kodeks se mora poštovati</h2>
Podsjećaju da Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore jasno propisuje da je ljekar dužan da poštuje prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta.
- Ljekar je dužan i da svim sposobnostima čuva ugled i dostojanstvo profesije, kao i plemenitu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog ponašanja prema pacijentu. Dodatno, kodeksom se zabranjuje svaka zloupotreba ljekarskog zanimanja, nalaže da se odluke ljekara moraju zasnivati isključivo na postupcima koji olakšavaju trpljenje i ostvaruju zdravlje, poštujući pri tom prava, slobode, autonomiju i dostojanstvo svakog pacijenta, te da profesionalni odnos ljekara prema pacijentu ne smije biti uslovljen bilo kojim neetičkim razlogom – ističu iz komisije.
Odredbe Etičkog kodeksa obavezujuće su za sve članove Komore, a za povrede odredbi Etičkog kodeksa predviđena je disciplinska odgovornost, uključujući i najstrože mjere.
Zakon o pravima pacijenata takođe garantuje poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta pacijenta i zaštita tih prava, pravo na sigurnost u toku medicinskih procedura, kao i pravo pacijenta da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog ili njenog života i zdravlja.
- Postupanje bez medicinske svrhe i bez pristanka, u intimnom kontekstu pregleda, predstavlja direktno kršenje ovih normi – poručili su iz komisije.
I Krivični zakonik Crne Gore propisuje kažnjivost djela protiv polnih sloboda, u smislu nedozvoljenih polnih radnji, kao i seksualnog uznemiravanja, te posebno naglašava nedopustivost zloupotrebe svog položaja u ovom kontekstu u odnosu podređenosti ili zavisnosti, kakvim se može percipirati i odnos ljekara i pacijenta.
Postoje i brojni međunarodni dokumenti, propisi i kodeksi koji obavezuju ljekare da se moraju pridržavati odgovarajućih profesionalnih granica, te naglašavaju da se ljekar nikada ne smije upustiti u zlostavljajuće, zloupotrebljavajuće i druge neprikladne odnose ili ponašanje sa pacijentom i ne smije se upuštati u seksualni odnos sa trenutnim pacijentom.
<h2>Sigurnost pacijenta od najvećeg značaja</h2>
Ministarstvo zdravlja se oglasilo nakon informacije da je uhapšen ginekolog P. J. Rekli su da taj resor u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i da očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Bez prejudiciranja bilo čije odgovornosti, Ministarstvo podsjeća da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja. Zdravstveni radnici su dužni da poziv obavljaju u duhu Hipokratove zakletve, uz najviši stepen poštovanja dostojanstva, integriteta i prava svakog pacijenta - saopšteno je iz resora kojim rukovodi ministar dr Vojislav Šimun.

(FOTO) Postavljena bina za muzički spektakl: Lexington večeras u Bemax areni

Tagovi

Astana naturalizovanim Kazahstancima iz Avganistana oduzela državljanstvo

Ukrajinska vojska napala rafineriju blizu Moskve "kako neprijatelj ne bi mogao da lansira rakete"

Turska kompanija se pohvalila uspjesima u Africi: Sve više zemalja zainteresovano za njihov bacač granata

Nurković sedmoplasirani na Gran priju u Zagrebu

PRATITE TVe UŽIVO