<article>U jutarnjem programu Jutro s Majom gošća je Milena Kalezić, osnivačica NEXUS PR – prve crnogorske AI platforme koja povezuje medije i organizatore događaja. Platforma donosi pametan kalendar, automatizovane najave i procjene medijskog potencijala, s ciljem unapređenja komunikacije i sprečavanja preklapanja termina.Povodom 20 godina od premijere filma Pogled s Ajfelovog tornja Nikole Vukčevića, koji je obilježio povratak crnogorske kinematografije i okupio brojne umjetnike iz regiona, u studiju će gostovati glavni glumac Branislav Bane Trifunović.U panelnom dijelu emisije učestvuju članice Crnogorskog festivalskog orkestra – Teodora Uskoković, Iva Durković i Ksenija Lukić. Orkestar okuplja više od 20 mladih muzičara koji se usavršavaju širom Evrope. Gost će biti i Luka Perazić, član orkestra i umjetnik koji djeluje u različitim muzičkim žanrovima.</article>

U jutarnjem programu Jutro s Majom gošća je Milena Kalezić, osnivačica NEXUS PR – prve crnogorske AI platforme koja povezuje medije i organizatore događaja. Platforma donosi pametan kalendar, automatizovane najave i procjene medijskog potencijala, s ciljem unapređenja komunikacije i sprečavanja preklapanja termina.
Povodom 20 godina od premijere filma Pogled s Ajfelovog tornja Nikole Vukčevića, koji je obilježio povratak crnogorske kinematografije i okupio brojne umjetnike iz regiona, u studiju će gostovati glavni glumac Branislav Bane Trifunović.
U panelnom dijelu emisije učestvuju članice Crnogorskog festivalskog orkestra – Teodora Uskoković, Iva Durković i Ksenija Lukić. Orkestar okuplja više od 20 mladih muzičara koji se usavršavaju širom Evrope. Gost će biti i Luka Perazić, član orkestra i umjetnik koji djeluje u različitim muzičkim žanrovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Televizija E

Jutro s Majom

Zanimljivosti

„Jutro s Majom“: Prva crnogorska AI PR platforma, 20 godina filma „Pogled s Ajfelovog tornja“ i mladi festivalski orkestar

U Pojasu Gaze više nije proglašena glad, odnosno ukinuto je humanitarno upozorenje koje je bilo na snazi prethodna četiri mjeseca, saopštio je u petak globalni monitor gladi.
Kao razlog za ukidanje upozorenja navedeni su povećani prilivi humanitarne pomoći i komercijalna snabdijevanja hranom, koji su doprinijeli poboljšanju situacije nakon prekida vatre postignutog 10. oktobra između Izraela i Hamasa.
Nova procjena Integrisane klasifikacije faza bezbjednosti hrane (IPC) objavljena je četiri mjeseca nakon prethodne procjene u kojoj je navedeno da je 514.000 ljudi, odnosno gotovo četvrtina stanovništva, bilo suočeno sa glađu. Ipak, IPC je u petak upozorio da stanje u Pojasu Gaze i dalje ostaje kritično.
- U najgorem scenariju, koji bi podrazumijevao obnovu neprijateljstava i prekid humanitarnih i komercijalnih priliva, cijeli Pojas Gaze mogao bi se naći u opasnosti od gladi do sredine aprila 2026. godine. To dodatno naglašava ozbiljnost i dugotrajnost humanitarne krize - navodi se u izvještaju IPC-a.
Izrael kontroliše sav pristup Pojasu Gaze. COGAT, izraelska vojna agencija zadužena za koordinaciju pomoći, u aprilu je osporila tvrdnje da je u Gazi vladala glad.
Prema navodima COGAT-a, od početka primirja u oktobru u Gazu svakodnevno ulazi između 600 i 800 kamiona, pri čemu hrana čini oko 70 odsto ukupnog tereta. Hamas, međutim, osporava ove podatke i tvrdi da u Gazu dnevno ulazi znatno manje od 600 kamiona.
Humanitarne organizacije ističu da je potrebno znatno više pomoći za stanovništvo Gaze i optužuju Izrael da blokira njen ulazak, što izraelske vlasti negiraju.
IPC je u posljednjih 15 godina potvrdio pojavu gladi ukupno pet puta – u Somaliji 2011. godine, Južnom Sudanu 2017. i 2020, Sudanu 2024. godine, te najnovije u Gazi u avgustu.
Proglašenje gladi podrazumijeva ispunjenost tri ključna kriterijuma: ekstremnu nestašicu hrane, akutnu pothranjenost i smrtne slučajeve povezane sa izgladnjivanjem.
- Nijedno područje trenutno nije klasifikovano kao područje pogođeno glađu. Situacija je i dalje izuzetno krhka i zavisi od održivog, proširenog i kontinuiranog humanitarnog i komercijalnog pristupa - saopštio je IPC u petak.
Čak i kada pragovi za formalno proglašenje gladi nijesu ispunjeni, IPC može utvrditi da domaćinstva trpe katastrofalne uslove, koji podrazumijevaju ekstremni nedostatak hrane i znatno povećan rizik od akutne pothranjenosti i smrtnosti.&nbsp;
- Procjenjuje se da će u narednih 12 mjeseci širom Pojasa Gaze gotovo 101.000 djece uzrasta od šest mjeseci do pet godina patiti od akutne pothranjenosti i zahtijevati liječenje, uključujući više od 31.000 teških slučajeva - navodi se u izvještaju IPC-a.

U Gazi je nakon četiri mjeseca ukinuto upozorenje na glad, ali je situacija i dalje kritična

Najmanje tri osobe su ubijene, dok je pet povrijeđeno u napadu nožem i dimnom bombom koji se danas dogodio na metro stanici u Tajvanu.
Dimna bomba je detonirala unutar Glavne stanice u Taipeiju, najprometnijeg željezničkog čvorišta na Tajvanu, prenosi Anadolija.
Navodi se da je napadač identifikan i da je navodno tražen zbog izbjegavanja regrutacije.
Napadač je poginuo nakon što je skočio s krova suočavajući se s policijom.

Najmanje tri osobe poginule u napadu nožem i dimnom bombom na Tajvanu

Nakon puno teških i bolnih trenutaka za naš grad pokušavamo vratiti život, koliko god to bilo teško, napisao je na svojoj Fejbuk mreži gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković.
Kako je istakao, sa posebnom emocijom inspirisanom izuzetnim jubilejem - 20 godina nezavisnosti naše Crne Gore, koji slavimo 2026. godine, uz simbolično uključivanje prazničnih svjetiljki, otvorena je još jedna Novogodišnja priča u Prijestonici.
- Dođite na Cetinje i budite dio praznične magije i najvećeg novogodišnjeg bazara u Crnoj Gori! - poručio je Đurašković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcetinjeme%2Fstatus%2F2002099355671830973%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2002099355671830973%7Ctwgr%5E53ed09b6fd3fb295bd52164cdb5e9b36ea8ae4f3%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đurašković: Nakon puno teških trenutaka za Cetinje pokušavamo vratiti život

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević stigao je u Beograd na porodičnu slavu kod porodice predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
To je Vučić objavio na Fejsbuk mreži. 
- Našem prijatelju, koji je iz Zete stigao na slavu. Nijesmo pričali o Botunu, samo o krapu iz Skadarskog jezera - naveo je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2324%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1CjTHBXtko%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milan Knežević na slavi kod Aleksandra Vučića

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

„Jutro s Majom“: Prva crnogorska AI PR platforma, 20 godina filma „Pogled s Ajfelovog tornja“ i mladi festivalski orkestar

Tagovi

U Gazi je nakon četiri mjeseca ukinuto upozorenje na glad, ali je situacija i dalje kritična

Najmanje tri osobe poginule u napadu nožem i dimnom bombom na Tajvanu

Đurašković: Nakon puno teških trenutaka za Cetinje pokušavamo vratiti život

Milan Knežević na slavi kod Aleksandra Vučića

PRATITE TVe UŽIVO