<article>Gost ovoneđeljnje epizode emisije "Dres nacija reprezentacija" je Nebojša Milić, selektor juniorske vaterpolo reprezentacije, koja je obradovala naciju i donijela Crnoj Gori zlatnu medalju.Emisiju možete pratiti večeras od 21h. <figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0GizAwB4pNY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Gost ovoneđeljnje epizode emisije "Dres nacija reprezentacija" je Nebojša Milić, selektor juniorske vaterpolo reprezentacije, koja je obradovala naciju i donijela Crnoj Gori zlatnu medalju.
Emisiju možete pratiti večeras od 21h.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0GizAwB4pNY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dres nacija reprezentacija

Zanimljivosti

U večerašnjoj emisiji ''Dres, nacija, reprezentacija'': Gost Nebojša Milić

Gost ovoneđeljnje epizode emisije "Dres nacija reprezentacija" je Nebojša Milić, selektor juniorske vaterpolo reprezentacije, koja je obradovala naciju i donijela Crnoj Gori zlatnu medalju.
Emisiju možete pratiti večeras od 21h. 
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0GizAwB4pNY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stanovnici više naselja Opštine Tuzi i Konika blokirali su na četiri sata ulaz u preduzeće Deponija nezadovoljni zbog najave gradnje pete i šeste sanitarne kade, izvještava Dan.
Na teren je stigla policija i očekuje se da uskoro bude zatvorena glavna ulica koja vodi ka Dinoši. Stigao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj i Dadil Kajošaj, predsjednik SO Tuzi.
Organizator protesta Marko Gorvokaj očekuje da se na protestu okupi cijela Malesija, ali i da im podršku pruže predstavnici vlasti u Tuzima.
- Pozivamo premijera Milojka Spajića, gradonačelnika Sašu Mujovića, direktora i Deponije Aleksandra Božovića da razgovaramo oko problema. Ne možemo da živimo od neprijatnih mirisa - rekao je Gorvokaj.
Mještanin Petar Koljčević pitao je ko je direktoru Deponije dao saglasnost da se krene sa radovima.
- Da je predsjednik Opstine Tuzi dao saglanost valjda bi prvi pitao mještane. Gradonačelnik, premijeri i svi naši ministri su trebali da dođu da vide sta se dešava sa nama. Ovo se više ne može tolerisati. Molimo ambasade da dodju da vide da li mi ovdje pričamo nesittinu - rekao je Koljčević.
Odbornik Albanskog foruma Smailj Čunmuljaj kazao je da je teritorija Malesije postala smetlište Crne Gore.
- Nedopustivo je da se gradi bez saglasnosti Opštine Tuzi. Samo jurišaju na nase područje. Ovo je kraj - rekao je Čunmuljaj.
Nik Đeljošaj poručio je da je podršku građanina pružio kao građanin i bivši predsjednik Opštine Tuzi. Poručio je da radova na deponiji Livade neće biti jer se ona nalazi na teritoriji opštine Tuzi.
- Deponiju su izgradili stanovnici Malesije, Zete i Podgorice i na nju imaju pravo samo oni. Tako je bilo dok nije stigao novi menadžment deponije koji sve ono što je trebalo da se ispituje, bacio sve u vodu i pretvorio kompaniju u biznis varijantu kako bi preduzeće bilo profitabilno.To treba spriječiti. Možemo da dogovorimo kada ce da pređe u naše vlasništvo - rekao je Đeljošaj.
On je rekao da bez saglasnosti opštine Tuzi ne moće da se gradi na Deponiji.
- Neka svima bude jasno da deponiju ne mogu da koriste ostale opštine, samo stanovnici ove tri. Ovo je naše vlasnistvo, a dogovor je bio da sa njim koordinira Glavni grad, a ne da naprave profitabilno preduzeće - naveo je Djeljošaj.
Poručio je da za ovaj prostor ne postoji planski dokument jer je stavljen van snage.
&nbsp;- Za gradnju ma ovom prostoru niko ne može da izda UT uslove. Imam informacije da je to neko izdao i taj neko mora da odgovara krivično.Neka se institucije pozabave sa tim ko je potpisao urbanističke uslove - rekao je Đeljošaj.
On je najavio da ce brzo uputiti zahtjev da se Deponija prenese na Opštinu Tuzi i da sjednu sa meštanima da vide koja je alternativa.
- Nećemo ostaviti ni Podgoricu, ni Zetu, ni Tuzi da nemaju gdje da odlažu otpad - poručio je Đeljošaj.
Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj kaže da je u pitanju teritorija opštine Tuzi i da gradnje nece biti bez njihove dozvole.
- Mi ćemo tražiti da deponija pređe u naše vlasništvo i o tome će javnost biti obaviještena - rekao je Djeljaj.

Počeo protest mještana Tuzi: Na razgovor zovu Spajića, Mujovića i Božovića

Hiljade ljudi evakuisano je iz svojih kuća u Hong Kongu kako bi stručnjaci mogli da demontiraju veliku američku bombu iz Drugog svjetskog rata, koja je pronađena na jednom gradilištu, saopštila je danas lokalna policija.
Policija je navela da je bomba bila dugačka oko 1,5 metar i da je bila teška oko 450 kilograma. 
 
Otkrili su je građevinski radnici u stambenom i poslovnom distriktu u zapadnom dijelu Hong Konga, javlja AP. 
 
Zbog rizika prilikom njenog demontiranja evakuisano je oko 1.900 domaćinstava sa više od 6.000 ljudi. 
 
Akcija dekativiranja bombe počela je kasno sinoć i trajala jutros do 11:30 sati, a protekla je uspješno i niko nije povrijeđen. 
 
Hong Kong je bio pod japanskom okupacijom za vrijeme Drugog svjetskog rata, a američke snage i saveznici povremeno su ga gađali da bi poremetili japanske snage i njihovo snabdijevanje.

Hong Kong: Hiljade ljudi evakuisano iz svojih kuća zbog bombe iz Drugog svjetskog rata

Eagle Hills i Ministarstvo ekonomije i održivog razvoja Gruzije potpisali su okvirni sporazum vrijedan 6,5 milijardi USD za razvoj dva kapitalna projekta – Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina, saopšteno je iz ove kompanije.
- Potpisivanje se poklopilo sa zvaničnom posjetom predsjednika UAE, Njegovog Visočanstva šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana, čime je dodatno potvrđeno jačanje bilateralnih odnosa između dvije države-- kazali su iz ove kompanije.
Kako očekuju, projekti, sa investicijama od preko 6,5 milijardi USD, donijeće više od 7 milijardi USD BDP-u Gruzije u narednoj deceniji, stvoriti više od 31.000 novih radnih mjesta i privući strane direktne investicije u vrijednosti većoj od 10 milijardi USD. Pored toga, očekuje se i više od 370.000 novih turista godišnje, uz snažne efekte na građevinarstvo, trgovinu, logistiku, turizam i hotelijerstvo
- Tbilisi Waterfront, smješten na padinama sa pogledom na rijeku i grad, te Gonio Yachts &amp; Marina u Batumiju, na obali Crnog mora, postaju simboli modernog urbanog razvoja uz očuvanje prirode i kulturne baštine. Održivost, inovacija i zaštita životne sredine stoje u centru oba projekta- poručili su iz Eagle Hills-a.
Osnivač i predsjednik Eagle Hills-a, Mohamed Alabar, naglasio je da ovi projekti predstavljaju dugoročnu posvećenost Gruziji, koja ima ogroman potencijal da postane globalna destinacija za život, turizam i investicije.

Eagle Hills u Gruziji razvija dva kapitalna projekta u vrijednosti 6,5 milijardi dolara

Počinje Oktoberfest, a krigla piva će koštati i više od 15 eura, ali cijena nikada nije spriječila goste da popiju milione litara njemačkog osvježavajućeg alkoholnog pića, piše Dojče vele.
Od 20. septembra do 5. oktobra na „Terezinoj livadi" (Theresienwiese) u Minhenu održava se 190. Oktoberfest. Tokom naredne dvije i po nedjelje, očekuje se između šest i sedam miliona posjetilaca. Većina će doći iz Njemačke, prvenstveno Bavarske.
Najveći broj gostiju iz inostranstva dolazi iz SAD, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Poljske, Francuske, Švajcarske, Španije, Holandije, a posljednjih godina i iz Indije.
<h2>Rekord: krigla piva za 15 eura</h2>
Vjerovatno najvažnije pitanje svake godine glasi: koliko košta pivo?
Za razliku od prošle godine, kada je „Maß" (litar piva u krigli) koštao blizu 15 eura, cijene su sada uglavnom iznad 15 eura. Najskuplje pivo je u „Münchner Stubn" – 15,80 eura. Samo nekoliko objekata nudi kriglu od litra za manje od 15 eura.
Iako je bavarska prijestonica Minhen organizator Oktoberfesta, cijene pića dogovaraju ugostitelji. Da cijene ne bi prešle granice normale, grad pažljivo prati razvoj cijena. Bez obzira koliko je pivo skupo – svake godine se popije oko 7 miliona krigli piva.
Brojni posjetioci uvijek iznova pokušavaju da iznesu prazne krigle piva, kao suvenir, ali ih u tome sprečavaju redari: 2024. na izlazima je oduzeto 98.000 krigli, u ranijim godinama znatno više, piše DW.
<h2>Festivalski šatori sa programima za svakoga</h2>
Na Oktoberfestu postoji 14 velikih festivalskih šatora i 21 mali šator. Veliki mogu da prime u prosjeku 6.000 ljudi, manji šatori primaju do 3.000.
Na manifestaciji „Oide Wiesn" na raspolaganju su još tri dodatna šatora.
„Oide Wiesn" je poseban prostor na Terezinoj livadi, gdje je sve u tradicionalnom stilu. U tri festivalska šatora sviraju klasični limeni orkestri, a i vožnje u zabavnom parku su takođe klasične – ovdje je sve malo mirnije.
Da bi se sačuvao karakter ovog malog dijela Oktoberfesta, ulaz košta četiri eura. Inače je ulaz na Oktoberfest besplatan.
Do Terezine livade je jednostavno doći, najbolje u dirndlu ili kožnim pantalonama, i zabava može da počne, piše DW. U velike festivalske šatore može da se uđe samo ako nisu pretrpani.
Mjesto za stolom zato treba unapijred rezervisati, na veb stranicama festivalskih šatora. Program u šatorima je raznolik – od tradicionalnog bavarskog do velike šlager-zabave. U većini šatora bendovi uživo sviraju, od najnovijih festivalskih hitova do rok klasika.
<h2>Koliko će se pojesti?</h2>
Gastronomija na Oktoberfestu prati društveni trend sa organskom hranom i regionalnim proizvodima. Tako se na sve više jelovnika nalaze vegetarijanska i čak veganska jela, kao što su čorba od slatkog krompira ili afričkog pasulja, bio-leblebije ili gulaš od džekfruta.
Međutim, najprodavanija jela ostaju klasična mesna jela. Prošle godine pojedeno je 125 volova i 70.000 svinjskih koljenica.
Apsolutni favorit je „Hendl" (pečeno pile) – svake godine se pojede oko 500.000 komada.

Minhen: Počinje 190. Oktoberfest

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje upozorili su na opasni talas profašističkog ideološkog revizionizma u Crnoj Gori u okviru koga se sad promoviše i knjiga koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“ koja će u subotu biti predstavljena u sali Skupštine Opštine Pljevlja - grada u kojem su četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata ubili na hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena.
U nevladinom sektoru su ukazali na činjenicu da su četnici Pavla Đurišića počinili najgnusnije zločine etničkog čišćenja upravo u Pljevljima, Foči i Čajniču, gdje je ubijeno preko 8000 žena, djece i starih, civila, pripadnika islamske vjeroispovijesti, te da su počinjena i brutalna silovanja, mučenja, spaljivanja kuća što je istoriografija podrobno dokumentovala.
- Portretisanje četničkih vođa kao heroja ima jasan cilj - da opravda politiku etničkog čišćenja koju su sprovodili prema muslimanima i da ponizi potomke njihovih žrtava - jasni su u nevladinom sektoru.
Oni su ukazali da sam naziv knjige i njena oprema otkrivaju ideološku namjeru: na koricama su prikazani Pavle Đurišić, Draža Mihailović i Momčilo Đujić, najpoznatiji pripadnici ovog kvislinškog pokreta.&nbsp;
- Promocija je dio kampanje dezinformisanja čiji je cilj rehabilitacija četničkog pokreta i prećutkivanje zločina. Dio iste kampanje je i podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sve češće pjevanje četničkih pjesama na javnim mjestima, organizacija parastosa kolaboracionistima o čemu se detaljno obavještavaju mediji, javno veličanje četnika - ratnih zločinaca, uz redovno izostavljanje ključnih činjenica iz njihovih biografija - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Zvanični organizator ove promocije je, ističu oni, Odbor za izgradnju crkve Pomirnice, na čijem je čelu dr Novica Stanić, bivši nezavisni poslanik i predsjednik Pokreta za Pljevlja.&nbsp;
Stanić je javnosti poznat po pozivu članovima svog pokreta da se pomole za sve haške zatvorenike, a posebno za predsjednika Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.
- Sadašnja lokalna vlast, predvođena Dariom Vranešom iz Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednicom Skupštine Jovanom Tošić iz Demokrata, upravlja opštinom kao da je jednonacionalna, iako u Pljevljima osim Srba, žive i Crnogorci, Bošnjaci, kao i pripadnici drugih etničkih grupa. Umjesto da gradi zajedništvo, vlast rehabilituje četničku ideologiju i relativizuje njihove zločine nad Bošnjacima i Muslimanima - naglasili su u nevladinom sektoru.
Zato, kažu, vjeruju da je važno podsjetiti na istorijski utvrđene i nesporne činjenice - da je jugoslovenska vojska u otadžbini proglašena je ukazom kralja Petra II Karađorđevića 10. juna 1942. godine, a raspuštena kao kvislinška.
- Takođe, ukazom istog tog kralja 29. avgusta 1944. godine, kojim je oduzeo komandu Mihailoviću i pozvao tzv. "Jugoslovensku vojsku u otadžbini" da pristupi bez uslova Narodnooslobodilačkim partizanskim odredima Jugoslavije. Četnici su se o to oglušili i do kraja rata borili su se protiv partizana, sarađivali s ustašama i nacistima i činili zločine u cilju etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Ova opasna ideologija, povampirena devedesetih, dovela je do brojnih i masovnih zločina uključujući genocid u Srebrenici - jasni su u nevladinom sektoru.
Pljevlja, podvlače oni, pamte i člana Šešeljeve partije i četničkog vojvodu Miliku Čeka Dačevića, vođu paravojnih formacija koje su kontrolisale taj grad sredinom 1992. godine.
- Tada je bilo 25-30 bombaških napada i miniranja u Pljevljima, a samo u toku jedne noći zapaljeno je sedam zanatskih radnji, čiji su vlasnici bili muslimani. U pljevaljskom selu Bukovica, koje je naseljeno većinski muslimanskim stanovništvom, od 1992. do 1995. godine je ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo usljed posljedica torture, 11 ljudi je oteto, oko 70 podvrgnuto fizičkoj torturi, a mnogi su prognani. Za ove zločine niko nije odgovarao - istakli su oni.
Nacionalizam i mržnja nijesu, kako su kazali, nestali nakon ratnih devedesetih, a poseban impuls u Pljevljima su dobili nakon izbora 2020. godine.
- Taj period obilježio je niz nacionalističkih ispada, ukljujući napad na Emira Pilava i njegovog oca, lomljenje prozora objekta Islamske zajednice uz poruku “polećela crna ptica, Pljevlja biće Srebrenica” do manifestacija kojima se veličaju zločinci - dodali su u NVO sektoru.
Posebno je, cijene oni, sramotno što lokalna vlast dodatno doprinosi širenju mržnje i podgrijavanju nacionalističkih tenzija, koristeći novac svih građana, pa i onih koje direktno vrijeđaju, za događaje poput obilježavanja pravoslavne Nove godine 2024. na Trgu 13. jul, koji su se pretvorili u četničko divljanje.
- Sve se ovo dešava uz prećutno odobravanje partija koje se deklarišu kao građanske - konstatovali su u NVO sektoru.
Stava su da promocijom pomenute knjige u prostorijama Skupštine Opštine Pljevlja lokalna vlast produbljuje podjele i dodatno podstiče mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima.
- Skupština Opštine ne smije biti mjesto odakle se šalje poruka da je etničko čišćenje nešto što treba promovisati i slaviti - jasni su oni.
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje poručuju da ne pristaju na to da lokalna vlast u Pljevljima svojim aktivnostima urušava zajednicu i nove generacije uči podjelama i mržnji.
- Takvi postupci ugrožavaju bezbjednost, i na svima nama kojima je stalo do Crne Gore je odgovornost da tome stanemo na put. Ponovo pozivamo predstavnike državnih organa da odlučno reaguju protiv fašizma, osude promociju mržnje i da je konačno zabrane - zaključili su u saopštenju.
Saopštenje potpisuju:
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
Milena Popović Samardžić, Ipso Facto
Demir Ličina, Udruženje Štrpci – protiv zaborava
Miloš Vukanović, Udruženje profesora istorije Crne Gore - HIPMONT
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Maja Raičević, Centar za ženska prava
Aida Perović, Prima
Ivana Vujović, Juventas
Jovan Ulićević, Asocijacija Spektra
Zenepa Lika, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
Slavica Striković, Ženska akcija
Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i tranziciju (CeMI)
Budimirka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petrićević, građanska aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
Sabina Talović, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja
Dušan Pajović, građanski aktivista

U večerašnjoj emisiji ''Dres, nacija, reprezentacija'': Gost Nebojša Milić

Tagovi

Počeo protest mještana Tuzi: Na razgovor zovu Spajića, Mujovića i Božovića

Hong Kong: Hiljade ljudi evakuisano iz svojih kuća zbog bombe iz Drugog svjetskog rata

Eagle Hills u Gruziji razvija dva kapitalna projekta u vrijednosti 6,5 milijardi dolara

Minhen: Počinje 190. Oktoberfest

PRATITE TVe UŽIVO