<article>Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) obezbijedila je Gorskoj službi spašavanja Crne Gore (GSS) 65 hiljada eura za nabavku opreme i jačanje operativne spremnosti. Kako je saopšteno iz ACV, podrška je usmjerena GSS krajem marta, u cilju povećanja efikasnosti za potrebe traganja i spašavanja u civilnom vazduhoplovstvu, prije svega u planinskom i brdskom području, te na svim mjestima gdje postoje uslovi da se angažuje ta služba. - Sporazumom o saradnji je predviđeno da novac može biti namijenjen isključivo za operativnu spremnost, i nabavku opreme - navodi se u saopštenju. Podsjeća se da je ACV, koja se ne finansira iz državnog budžeta, podržala i ovogodišnje aktivnosti Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) sa 200 hiljada eura, na osnovu sporazuma u oblastima traganja i spašavanja (SAR) vazduhoplova na moru. Iz ACV su naveli da UPSUL donaciju može da koristi isključivo za unapređenje efikasnosti Koordinacionog centra traganja i spašavanja na moru MRCC Bar i operativnih jedinica, te obuku zaposlenih. - ACV svake godine donira vrijedna sredstva UPSUL-u, koja dobija od Evropske organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL), a što se pokazalo pozitivnim primjerom unapređenja SAR sistema na moru - kaže se u saopštenju.</article>

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) obezbijedila je Gorskoj službi spašavanja Crne Gore (GSS) 65 hiljada eura za nabavku opreme i jačanje operativne spremnosti. 
 
Kako je saopšteno iz ACV, podrška je usmjerena GSS krajem marta, u cilju povećanja efikasnosti za potrebe traganja i spašavanja u civilnom vazduhoplovstvu, prije svega u planinskom i brdskom području, te na svim mjestima gdje postoje uslovi da se angažuje ta služba. 
 
- Sporazumom o saradnji je predviđeno da novac može biti namijenjen isključivo za operativnu spremnost, i nabavku opreme - navodi se u saopštenju. 
 
Podsjeća se da je ACV, koja se ne finansira iz državnog budžeta, podržala i ovogodišnje aktivnosti Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) sa 200 hiljada eura, na osnovu sporazuma u oblastima traganja i spašavanja (SAR) vazduhoplova na moru. 
 
Iz ACV su naveli da UPSUL donaciju može da koristi isključivo za unapređenje efikasnosti Koordinacionog centra traganja i spašavanja na moru MRCC Bar i operativnih jedinica, te obuku zaposlenih. 
 
- ACV svake godine donira vrijedna sredstva UPSUL-u, koja dobija od Evropske organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL), a što se pokazalo pozitivnim primjerom unapređenja SAR sistema na moru - kaže se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija za civilno vazduhoplovstvo

Gorska služba

65 hiljada eura

Društvo

ACV podržala Gorsku službu sa 65 hiljada eura

Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) obezbijedila je Gorskoj službi spašavanja Crne Gore (GSS) 65 hiljada eura za nabavku opreme i jačanje operativne spremnosti. 
 
Kako je saopšteno iz ACV, podrška je usmjerena GSS krajem marta, u cilju povećanja efikasnosti za potrebe traganja i spašavanja u civilnom vazduhoplovstvu, prije svega u planinskom i brdskom području, te na svim mjestima gdje postoje uslovi da se angažuje ta služba. 
 
- Sporazumom o saradnji je predviđeno da novac može biti namijenjen isključivo za operativnu spremnost, i nabavku opreme - navodi se u saopštenju. 
 
Podsjeća se da je ACV, koja se ne finansira iz državnog budžeta, podržala i ovogodišnje aktivnosti Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) sa 200 hiljada eura, na osnovu sporazuma u oblastima traganja i spašavanja (SAR) vazduhoplova na moru. 
 
Iz ACV su naveli da UPSUL donaciju može da koristi isključivo za unapređenje efikasnosti Koordinacionog centra traganja i spašavanja na moru MRCC Bar i operativnih jedinica, te obuku zaposlenih. 
 
- ACV svake godine donira vrijedna sredstva UPSUL-u, koja dobija od Evropske organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL), a što se pokazalo pozitivnim primjerom unapređenja SAR sistema na moru - kaže se u saopštenju.

Fudbaleri Crne Gore sa 1.337 bodova zauzimaju 73. mjesto na aprilskoj rang listi Svjetske fudbalske federacije (FIFA), objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije. 
 
Crnogorska selekcija na toj poziciji završila je prošlu godinu. 
 
Između dvije rang liste crnogorski fudbaleri odigrali su dvije utakmice u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, u kojima su pobijedili Gibraltar 3:1 i Farska Ostrva 1:0. 
 
Najbolji plasman crnogorska selekcija imala je na junskoj listi 2011. godine, kada je zauzimala 16. mjesto. 
 
Čelnu poziciju na aprilskoj FIFA rang listi zauzima Argentina sa 1.886 bodova. 
 
Španija je preuzela drugo mjesto (1854) od Francuske, koja je sada treća sa 1852 boda. 
 
Na četvrtom mjestu je Engleska (1.819), peti je Brazil (1.776), a šesta Holandija (1.752). 
 
Od reprezentacija bivše SFR Jugoslavije, Hrvatska je najbolja plasirana i sa 1.698 bodova zauzima 11. mjesto. 
 
Srbija je na 31. (1.523), Slovenija zauzima 51. (1.462), na 67. mjestu je Sjeverna Makedonija (1.375), Bosna i Hercegovina je na 70. (1.350), a Kosovo na 97. mjestu sa 1.238 bodova.

Fudbal: Crna Gora na 73. mjestu

Suđenje vođama kavačkog klana Radoju Zviceru, Slobodanu Kašćelanu i još devetorici optuženih danas je odgođeno za 22. april jer je vijeće Višeg suda odlučilo da spoji ovaj postupak sa predmetom protiv Petra Mujovića.
Na optužnici osim Kašćelana, Zvicera je i Milan Vujotić ali i suspendovani službenik policije Petar Lazovića, odbjegli policajac Ljubo Milović, Duško Roganović, Radoje Živković, Radovan Pantović, Radovan Mujović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Jedan od branilaca Lazovića advokat Nikola Martinović zatražio je da se sa ovim predmetom spoji i proces protiv optuženog Petra Lazovića i Mila Božovića i ostalih.
Martinović je ukazao da Petar Lazović nema krucijalne podatke o procesnim radnjama i SDT trebalo bi da saopšti sa kojim domaćim procesnim radnjama izjednačava skaj prepiske koje su predložene kao dokaz.
- Jasno je da Lazović ne zna prirodu dokaza - kazao je Martinović. Istakao je da se radi o klasičnim zloupotrebama tužioca prema Lazoviću.
-Zakon o međunarodnoj pomoći obavezuje svaki pravosudni organ da dokaze upodobi domaćem pravu, to se odnosi i na Specijalno državno tužilaštvo i dužni su bili da saopšte sve dokaze Petru Lazoviću - kazao je Martinović.
I advokat Dragan Mitrić ukazao je da smatra da Specijalno državno tužilaštvo i vijeće Višeg suda postupaju nezakonito.
-Tužilaštvo i vijeće Višeg suda koje potvrđuje ovakve optužnice dovele su nas u situaciju da je Specijalno odeljenje zatrpano predmetima i da ne mogu postupati zakonito - kazao je Mitrić.
Tužilac Zoran Vučinić protivio se prijedlogu Martinovića za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je o optuženi Božović.
Advokat Martinović kazao je novinarima ispred suda da je njegov klijent Petar Lazović u pritvoru tri godine i da je odbrana Lazovića više puta insistirala da se predmeti završavaju i nijednom nije tražila odlaganje.&nbsp;
- Danas smo čuli da je Tužilaštvo tražilo spajanje sa predmetom za koje je odluku Vrhovnog suda dobilo 24. 7. 2024 godine skoro godinu prije imalo je dovoljno vremena da sve svoje predloge dostavi sudu, a oni su to uradili dan pred ročišta. Tužilaštvo se protivilo i mom prijedlogu za spajanje ovog predmeta sa postupkom gdje je optužen bivši predsednik opštine Budva Milo Božović i taj prijedlog je bio isključivo da bi se postupak ubrzao. Ja ne znam da li je cilj tužilaštva da mi imamo završene predmete ili da određene ljude drže u pritvoru beskonačno - kazao je Martinović.
Okrivljenom Zviceru na teret se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca i šverc droge.
Advokat Borivoje Borović kazao je da Petar Lazović &nbsp;tri godine u pritvoru a do sada se nijednom nije izjasnio o optužnom aktu.
- To govori da nema pravično i fer suđenje. Ja sam siguran da ni za 10 godina neće biti nijedne pravosnažna presude u ovim predmetima. Moj prijedlog ako Crne Gore želi da se približi Evropskoj uniji da poštuje princip jemstva da se pritvor zamijeni to mjerom i onda ne bi bilo suđenja u odsustvu, ne bi Crna Gora zapala u ćorsoka jer nema kapacitet da vodi ove predmete - istakao je Borović.

Advokat Martinović: Ne znam da li je cilj SDT da imamo završene predmete ili da neke ljude drže u pritvoru beskonačno

Sve je počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost, kazao je u emisiji Drugačija radio veza, glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović.
Sa Đuranovićem su govorili o pozadini operacije pod kodnim imenom "Značka" koju je navodno stvorio aktuelni čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, polovinom prošle godine, radi smjene politički nepodobnih policijskih starješina.
Podsjećamo od januara suspendovano je čak 19 policijskih službenika, za 44 policajca utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad. Uporedo sa tim, naložene su u Agenciji za nacionalnu bezbjendost provjere za još 38 službenika.
- Glavni cilj je pravljenje političke vojske u policiji. Čak ni u vremenu DPS-a nije bilo slučaja da samo jedna partija vlada bezbjednosnim sektorom. Sada su Demorate te koje kontrolišu kompletan sektor, samo što se političkom promocijom bavi šef poslaničkog kluba te partije Boris Bogdanović, lider partije Aleksa Bečić se drži po strani, a ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović su izvršioci tih naredbi - precizira Đuranović.
Na pitanje kako se sprovodi ta akcija, Đuranović objašnjava da se rade naručene, lažne bezbjednosne provjere za targetirane policijske službenike, koji treba da dobiju negativnu bezbjednosnu ocjenu.
Urednik TV E podsjeća da je sve počelo septembra 2024. kada su Demokrate uspjele da isposluju u parlamentu usvjajanje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, pod izgovorom da se želi nadomjestiti nedostatak 1500 policijskih službenika. Tako je stvoren pravni osnov za ovaj, u suštini, politički obračun unutar policije. Prešlo se na razradu po uputstvu koje sadrži konkretne zahtjeve od Agencije za nacionalnu bezbjednost.
- Uputstvo je poslao Lazar Šćepanović i za vrijeme tadašnjeg čelnika ANB-a Borisa Milića urađeno je dosta toga uz njegovo znanje. Sada je novo rukovodstvo ANB-a na velikim mukama i prema našim informacijama naložili su neku vrstu revizije - poručuje Đuranović.&nbsp;
On pojašnjava da je bezbjednosna provjera standardna procedura koju bi trebalo da ANB, radi, na osnovu tri kredibilna izvora. Dodaje da se provjerava da li određeno lice može da obavlja ozbiljne poslove iz sektora bezbjednosti i provjerava se da li je lice povezano sa drugim službama.
- Ne isključujem da je i ranije bilo zloupotreba ali imamo podatak da je od januara pokrenut postupak za oko 100 službenika. Tu ne govorimo o pozornicima već o bivšim policijskim starješinama za koje se vidi da su politički nepodobni, da su bili starješine za vrijeme vladavine DPS-a ili jasno ističu da su privrženi Crnoj Gori. Na osnovu imena i prezimena ljudi protiv kojih su pokrenuti postupci vidi da su bez mrlje u karijeri - kaže Đuranović.
On dodaje da je nevjerovatno da službenici protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci nemaju formalno ispravnu odluku u kojoj je naveden razlog pokretanja postupka.
- Advokat Mihailo Volkov koji ih zastupa ukazao je već u startu da je to nezakonito i da oni koji su pod lupom ne znaju zašto su na disciplinskoj klupi. Od kada smo krenuli sa pričama i ovim serijalom, ljudi su počeli da nam se javljaju i svi ti podaci djeluju zastrašujuće. Najgore je što su ti ljudi targetirani, obilježeni za čitavi život, jer dobiti negativnu bezbjednosnu provjeru podrazumijeva optužbu da radiš protiv Crne Gore - ukazuje Đuranović.
Poručuje da je fascinantno da su zamjene smijenjenih policijskih službenika, ljudi sa kriminalnom biografijom.
- Jedan je pronevjerio dvije i po tone benzina, drugi je falsifikovao prekovremene sate pa je ispalo da je 2014. godine radio 366 dana, 24/7. Kada postavite na tako visoko mjesto čovjeka koji ima mrlju u biografiji vi ga lako kontrolišete i on će radi to što treba da radi. Vi tako pravite vojsku poslušnika i to stvarno djeluje kao naučnofantastični triler - navodi Đuranović.
Urednik TVE ističe da mu je neshvatljivo da sve prolazi praćeno gotovo potpunom tišinom, čak i među opozicionim strankama, a da ogromna većina medija i nevladinih organizacija uopšte ne pokazuje zanimanje za dešavanja u policiji koja jezivo podsjećaju na staljinističke i iB metode.
- Napravljena je tolika šteta, konkretno ANB je toliko izbušena da se ne zna da li je bolje privremeno je zatvoriti pa je praviti ispočetka. Kako je onda sa policijom, kako je kad u centru bezbjednosti 'Sjever', postavite ljude koje je bivša vlast, za koju govore da je bila u sprezi sa kriminalom, odstranila zbog određenih krivičnih djela - ističe Đuranović.
Kaže da se akcija “policijske čistke” zahuhtala samo nekoliko dana nakon masakra na Cetinju, kako bi se javnosti skrenula pažnja sa prozivki ministra unutrašnjih polsova Danila Šaranovića, resornog podpredsjednika Alekse Bečića i v.d. direktora UP Lazara Šćepanovića..
- U razmaku od samo dvije i po godine imate dva zločina u Prijestonici. Niko ne preuzima odgovornost. Mi i dan danas ne znamo je li vještačen telefon Aleksandra Martinovića, kakva je bila psihološka pomoć poslije Medovine...- kaže Đuranović.
Tema je bila i suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću, koje počinje 9. maja.
Navodi da je cinično da je suđenje zakazano za isti datum kada je sutkinja Suzana Mugoša 2019. proglasila krivim bivše lidere DF-a Milana Kneževića i Andriju Mandića u slučaju “Državni udar”.
- Znamo da je ta presuda oborena i još nemamo obrazloženje zašto. Aktuelni predsjednik Višeg suda Zoran Radović je istovremeno predsjednik vijeća koji je potvrdio optužnicu za Katnića i Lazovića. Tako da imate slučaj da je onaj koji je pobio presudu u slučaju 'Državni udar', potvrdio optužnicu konkretno protiv Katnića koji je vodio taj slučaj. Ako je slučajnost onda je interesantna - zaključuje Đuranović.

Đuranović: Glavni cilj Demokrata je pravljenje političke vojske u policiji

Sve više ljudi u Crnoj Gori, i pored toga što su zaposleni, ne mogu da pokriju mjesečne troškove, a dvoje ljudi sa prosječnim platama, nema dovoljno za sindikalnu potrošačku mjesečnu korpu, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sociološkinja Milena &nbsp;Jelić Šuntić.
&nbsp;Dvije prosječne zarade koje iznose 1.722 eura nijesu dovoljne za sindikalnu potrošačku korpu koja sada već iznosi preko 2.000eura, a to što dvije zarade ne mogu pokriti potrošačku korpu govore, kaže Šuntić o ekonomskoj nestabilnosti i o tome da rad nije izvor prihoda koji mogu zadovoljiti životne potrebe.
&nbsp;- Govorimo o novom siromaštvu gdje ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistecijane potrebe i prosto rad ne dovodi do te dostojanstvene participacije ljudi u društvu- rekla je Šuntić.
&nbsp;Ekonomska nesigurnost, objašnjava Šuntić, dovodi do egzistencijalne nesigurnosti u porodici, &nbsp;do povećanog stresa koji može dovesti do narušenih odnosa u porodici, a kasnije i nasilja.
- Kad govorimo o odlasku ljudi negdje van države to je jedan od uzroka gdje se mladi odlučuju da idu negdje dalje kako bi stvorili bolje uslove, bolji kvalitet života, odnosno kako bi ostvarili svoju egzistenciju- istakla je Šuntić.
Sagovornica Budilnika smatra da je društvo nadomak relativnog siromaštva, a to je kad ljudi na osnovu svojih primanja mogu samo da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe.&nbsp;
- Ta stopa relativnog siromaštva se u svim državama razlikuje, ali Evropskoj uniji ona iznosi 60 odsto od medijalne plate, pa bi, recimo, u Crnoj Gori svi oni koji imaju manja primanja od 600€ bili u relativnom siromaštvu. Ovdje govorimo da i naše društvo, s obzirom na potrošačku korpu koja iznosi 2.000 eura, iako neko ima stan i hranu, može da pređe u sloj relativnog siromaštva, jer ne mogu dostojanstveno da zadovolje svoje osnovne potrebe - naglašava Šuntić.
&nbsp;Rast plata, objašnjava Šuntić, ali i veći rast troškova na veće cijene onda dolazi do društvenog raslojavanja i sve većeg broja ljudi koji ne mogu da održavaju svoju egzistenciju.
- &nbsp;S druge strane imamo ekonomsku elitu koja prosperira i prosto dolazi do većeg raslojavanja. Upitno je i koliko iznos socijalnih davanja može uopšte da pokrije neke troškove. Materijalno davanje u Crnoj Gori je oko 170 eura što je manje od 10 posto potrošačke korpe, te je pitanje da li neko može bilo kakve potrebe da zadovolji sa tim socijalnim primanjima - zaključila je Šuntić.

Jelić Šuntić: Ovo je novo siromaštvo, ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistencijalne potrebe

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

ACV podržala Gorsku službu sa 65 hiljada eura

Tagovi

Fudbal: Crna Gora na 73. mjestu

Advokat Martinović: Ne znam da li je cilj SDT da imamo završene predmete ili da neke ljude drže u pritvoru beskonačno

Đuranović: Glavni cilj Demokrata je pravljenje političke vojske u policiji

Jelić Šuntić: Ovo je novo siromaštvo, ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistencijalne potrebe

PRATITE TVe UŽIVO