<article>Nevladina organizacija Banka hrane i kuvar Žarko su, povodom obilježavanja hrišćanskog praznika Vaskrsa obezbijedili ručak za 50 porodica.- Vaskrs (Uskrs) se slavi u krugu porodice i, bez obzira na financijske mogućnosti, porodice nastoje praznično vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, zavisno od kraju u kojem žive. Uprkos tome što je standard života pod uticajem inflacije snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati svoje dostojanstvo i tradicionalno obilježavanje Vaskrsa - navedeno je u saopštenju Banke hrane.U toj organizaciji kažu da je oko 20 odsto onih koji sa poteškoćom danas obezbjeđuju bilo kakav obrok.- Najžalosnije je što je u toj situaciji dvadesetsedam odsto djece. Odvojiti od svog, unaprijediti brigu sistema za ugrožene je profesionalna a ponajprije moralna, obaveza donosioca odluka kako na državnom tako i na lokalnom nivou - ističe se u saopštenju.Ovo je po deveti put da Banka hrane i kuvar Željko obilježavaju Vaskrs na ovaj način, doniranjem kompletnog ručka za pedeset porodica u stanju nemaštine.- Neka nam Vaskrs (Uskrs) protekne u miru i ljubavi i doprinese da budeme tu, za one koji imaju manje od nas. Istinska vrijednost čovjeka ogleda se u tome koliko smo uradili za druge. Širimo radost Vaskrsa dobrim djelima - poručili su iz Banke hrane.</article>

Nevladina organizacija Banka hrane i kuvar Žarko su, povodom obilježavanja hrišćanskog praznika Vaskrsa obezbijedili ručak za 50 porodica.
- Vaskrs (Uskrs) se slavi u krugu porodice i, bez obzira na financijske mogućnosti, porodice nastoje praznično vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, zavisno od kraju u kojem žive. Uprkos tome što je standard života pod uticajem inflacije snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati svoje dostojanstvo i tradicionalno obilježavanje Vaskrsa - navedeno je u saopštenju Banke hrane.
U toj organizaciji kažu da je oko 20 odsto onih koji sa poteškoćom danas obezbjeđuju bilo kakav obrok.
- Najžalosnije je što je u toj situaciji dvadesetsedam odsto djece. Odvojiti od svog, unaprijediti brigu sistema za ugrožene je profesionalna a ponajprije moralna, obaveza donosioca odluka kako na državnom tako i na lokalnom nivou - ističe se u saopštenju.
Ovo je po deveti put da Banka hrane i kuvar Željko obilježavaju Vaskrs na ovaj način, doniranjem kompletnog ručka za pedeset porodica u stanju nemaštine.
- Neka nam Vaskrs (Uskrs) protekne u miru i ljubavi i doprinese da budeme tu, za one koji imaju manje od nas. Istinska vrijednost čovjeka ogleda se u tome koliko smo uradili za druge. Širimo radost Vaskrsa dobrim djelima - poručili su iz Banke hrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Banka hrane

ručak

Vaskrs

Društvo

Banka hrane i kuvar Žarko obezbijedili vaskršnji ručak za 50 porodica

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens ipak se sastao s papom Franjom u nedjelju ujutro na kratkom privatnom sastanku.
Sastanak je uslijedio nakon samita s vatikanskim zvaničnicima u subotu, ali ne i sa samim Papom do sada, što je podstaklo neke da sugerišu da je potpredsjednika SAD poglavar Katoličke crkve "odbacio".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpapa-franjo-odbio-sastanak-sa-potpredsjednikom-sad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vens je uskrsni vikend proveo u Rimu sa svojom porodicom, a prisustvovao je bogoslužju Velikog petka u bazilici svetog Petra nakon sastanka s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, izvijestio je Asošijejted pres.
Vens se u subotu u Apostolskoj palati sastao s državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Paulom Galagerom.
Prema kabinetu potpredsjednika, Vens i Parolin "razgovarali su o njihovoj zajedničkoj vjerskoj vjeri, katolicizmu u Sjedinjenim Američkim Državama, nevolji progonjenih hrišćanskih zajednica širom svijeta i predanosti predsjednika SAD Donalada Trampa ponovnom uspostavljanju mira u svijetu".
Papa Franjo nije bio prisutan sastanku, a njegova su pojavljivanja smanjena zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Papa je ranije ove godine bio hospitaliziran zbog obostrane upale pluća. Vens je kršten u Katoličkoj crkvi 2019. godine.

Papa Franjo se ipak sastao s potpredsjednikom SAD

Srpski studenti u blokadi potvrdili su da će nastaviti da organizuju blokadu objekata Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu u Takovskoj ulici i na Košutnjaku, sve dok se ne raspiše novi konkurs za članove Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).
Precizirali su da će sa blokadama nastaviti i u ponedjeljak.
Oni su u objavi na društvenim mrežama objavili plan aktivnosti za danas ispred zgrada RTS-a, po kom će cijeli dan na obje lokacije organizovati porodični ručak, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Na Košutnjaku će od 14 do 22 sata nastupati više di-džejeva.
Ispred zgrade u Takovskoj, pored „porodičnog ručka“ i cjelodnevne akcije „Ulica blokadnog srca“, takođe će od 21 do četiri sata ujutru biti organizovano više nastupa di-džejeva.
U „programskoj šemi“ za obje lokacije navodi se da će kraj blokada biti kada se „raspiše novi konkurs za REM“.
Studenti i građani i u nedelju blokiraju ulaze u objekte RTS-a u Takovskoj i Aberdarevoj ulici, kao i studije na Košutnjaku, prethodno je naveo RTS, dodavši da je zaposlenima onemogućeno da dođu na radna mjesta.
Blokada zgrade javnog servisa traje od 14. aprila, a RTS je prethodno saopštio da je zbog „otežanih okolnosti rada“ primoran da prilagodi programsku šemu, da su podnijeli krivičnu prijava Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu protiv N.N. osoba - organizatora blokada, kao i da su zatražili reakciju međunarodnih institucija.
Za saobraćaj su trenutno i dalje zatvoreni dio Takovske ulice, Ilije Garašanina i Majora Ilića.
Na većem broju stolova koje su postavili studenti na „porodičnom ručku“ nalaze se jaja ofarbana u skladu sa uskršnjim običajima.
Na nekima od njih napisano je „pumpaj“ i „blokadno jaje“.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji od 14. aprila uveče počeli s blokadom zgrade RTS-a i Radio-televizije Vojvodine tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Beogradski i novosadski studenti su se i 10. marta uveče nenajavljeno okupili ispred medijskih javnih servisa i blokirali sve ulaze, tražeći objektivno izvještavanje o protestima.
Studenti u blokadi već mjesecima protestuju zahtjevajući odgovornost za pad betonske nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, koja je usmrtila 16 osoba.

Nastavak blokade RTS-a do ispunjenja zahtjeva

Proljećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke počeće sjutra u Vašingtonu i trajaće do 26. aprila.
Glavne teme biće globalni izazovi kao što su usporavanje ekonomskog rasta, dužničke krize, klimatske promjene i trgovinske tenzije, prenose Nezavisne novine.
Proljećni sastanak u Vašingtonu okuplja guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja.
Diskutovaće se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. MMF će u utorak u devet sati po lokalnom vremenu, objaviti svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije.
Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša, zamjenica direktora MMF-a Petja Kojeva-Bruks i direktorka odjeljanja istraživanja MMF-a Deniz Igan.
Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
MMF je predstavio novi vodič za restrukturiranje državnih dugova, razvijen u saradnji sa Svjetskom bankom, G20 i drugim akterima, kako bi pomogao zemljama sa neodrživim dugovima da preduzmu proaktivne mjere.
Zbog rastućih trgovinskih tenzija, posebno uvođenja američkih tarifa, MMF će značajno smanjiti svoje prognoze globalnog rasta za ovu godinu, iako se ne očekuje globalna recesija. Svjetska banka i MMF razmatraće pitanja finansiranja tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji i prilagođavanje na klimatske promjene, uz inicijative poput partnerstva sa Afričkom razvojnom bankom za povezivanje 300 miliona ljudi na električnu energiju do 2030. godine.

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Civilna odbrana Gaze je saopštila da je u izraelskim napadima 20. aprila ubijeno najmanje 25 osoba širom Pojasa Gaze, uključujući žene i djecu.
Izrael je obnovio vazdušne i kopnene napade na Gazu 18. marta, ponovo pokrenuvši borbe nakon dvomjesečnog primirja koje je zaustavilo 15-mjesečni rat između Izraela i Hamasa - palestinske grupe koju su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom.
- Od zore danas, izraelski vazdušni napadi su ubili 20 osoba i ranili desetine drugih, uključujući žene i djecu širom Pojasa Gaze - rekao je za AFP portparol Civilne odbrane Mahmud Basal.
U odvojenom saopštenju, Civilna odbrana je izvijestila o još pet ubijenih u izraelskim napadima dronovima u Rafahu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je dan ranije obećao da će nastaviti rat i osloboditi taoce koje Hamas još uvijek drži u Gazi.
- Mi smo u kritičnoj fazi kampanje, i u ovom trenutku nam je potrebna strpljivost i odlučnost da pobijedimo - rekao je Netanjahu u saopštenju, odbijajući pozive palestinskih radikala da okonča rat i povuče trupe iz Gaze.
Otkako je Izrael nastavio svoju ofanzivu prošlog mjeseca, najmanje 1.827 ljudi je ubijeno u Gazi, prema Ministarstvu zdravlja, na teritoriji kojim upravlja Hamas.
Ukupan broj ubijenih u ratu u Gazi dostigao je 51.201, od čega su većina civili, navodi isto ministarstvo, brojke koje Ujedinjene nacije smatraju vjerodostojnima.
Izrael je pokrenuo svoju ofanzivu u Gazi nakon što su borci Hamasa upali u južni Izrael 7. oktobra 2023, ubivši 1.200 ljudi, uglavnom civila. Tokom tog napada palestinski su militanti oteli 251 osobu, od kojih je 58 još uvijek zarobljeno.

Izvještava se o najmanje 25 ubijenih u Gazi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Banka hrane i kuvar Žarko obezbijedili vaskršnji ručak za 50 porodica

Tagovi

Papa Franjo se ipak sastao s potpredsjednikom SAD

Nastavak blokade RTS-a do ispunjenja zahtjeva

Počinje proljećni sastanak MMF-a i Svjetske banke

Izvještava se o najmanje 25 ubijenih u Gazi

PRATITE TVe UŽIVO