Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Slobodan Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ko nam bira apostole?

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo ponovio je poziv na hitno primirje u Pojasu Gaze u uskrsnoj poruci koju je pročitao njegov pomoćnik, dok je papa, koji se oporavlja od teške upale oba plućna krila, nakratko posmatrao događaj s glavnog balkona Bazilike svetog Petra.
Osamdesetosmogodišnji papa, koji je po savjetu ljekara smanjio obim svojih aktivnosti, nije predvodio uskrsnu misu u Vatikanu, ali se pojavio na kraju događaja kako bi dao blagoslov i uputio tradicionalnu poruku "Gradu i svijetu" (Urbi et orbi).
Prije nego što je proveo pet sedmica u bolnici zbog upale pluća, koja ga je skoro koštala života, papa Franjo je sve oštrije kritikovao izraelsku vojnu kampanju u Pojasu Gaze, nazvavši humanitarnu situaciju na toj palestinskoj teritoriji "vrlo ozbiljnom i sramotnom" još u januaru.
U uskrsnoj poruci, papa je opisao situaciju u Pojasu Gaze kao "dramatičnu i žalosnu". Takođe, pozvao je palestinsku militantnu grupu Hamas da oslobodi preostale taoce i osudio ono što je nazvao "zabrinjavajućim" porastom antisemitizma u svijetu.
- Izražavam svoju bliskost sa patnjama... cijelog izraelskog naroda i palestinskog naroda. Apelujem na strane u sukobu: proglasite primirje, oslobodite taoce i priteknite u pomoć narodu koji gladuje i koji teži mirnoj budućnosti - ističe se u poruci.
Hamas, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju, prošle sedmice je odbio izraelski prijedlog za novo privremeno primirje, tražeći umjesto toga dogovor o okončanju rata u zamjenu za oslobađanje talaca.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u subotu da je naredio vojsci da pojača pritisak na Hamas.
Rat je započeo napadom Hamasa 7. oktobra 2023. godine na jug Izraela, u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba je odvedena kao talac u Gazu.
Od tada je više od 51.000 Palestinaca ubijeno u izraelskoj ofanzivi, prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti. Ministarstvo zdravstva Gaze navodi da je samo u proteklom mjesecu ubijeno 1.600 ljudi.
Ranije u nedjelju, papa Franjo se u Vatikanu sastao s potpredsjednikom Sjedinjenih Država Džej Di Vensom, koji je tokom vikenda boravio u Italiji.
Vatikan je izvijestio da je susret bio kratak, "trajao je svega nekoliko minuta", te da su tom prilikom razmijenjene uskrsne čestitke.
Povodom Uskrsa kardinal Anđelo Komastri služio je u Vatikanu u nedjelju misu na otvorenom pred hiljadama ljudi na Trgu Svetog Petra i održao propovijed koju je pripremio papa.
Crkva Svetog Petra bila je puna narcisa, lala i drugog cvijeća koje je poklonila Holandija.
Uskrs je najradosniji praznik u hrišćanskom kalendaru, kada vjernici proslavljaju uskrsnuće Isusa Hrista nakon njegovog raspeća.
Ove godine Uskrs slave istog dana i katolici i pravoslavni hrišćani.

Papa Franjo nakratko se pojavio u Vatikanu, pozvao na primirje u Gazi

Nevladina organizacija Banka hrane i kuvar Žarko su, povodom obilježavanja hrišćanskog praznika Vaskrsa obezbijedili ručak za 50 porodica.
- Vaskrs (Uskrs) se slavi u krugu porodice i, bez obzira na financijske mogućnosti, porodice nastoje praznično vrijeme proslaviti zajedno, što više u skladu s tradicijom i običajima, zavisno od kraju u kojem žive. Uprkos tome što je standard života pod uticajem inflacije snižen, građani nastoje koliko-toliko zadržati svoje dostojanstvo i tradicionalno obilježavanje Vaskrsa - navedeno je u saopštenju Banke hrane.
U toj organizaciji kažu da je oko 20 odsto onih koji sa poteškoćom danas obezbjeđuju bilo kakav obrok.
- Najžalosnije je što je u toj situaciji dvadesetsedam odsto djece. Odvojiti od svog, unaprijediti brigu sistema za ugrožene je profesionalna a ponajprije moralna, obaveza donosioca odluka kako na državnom tako i na lokalnom nivou - ističe se u saopštenju.
Ovo je po deveti put da Banka hrane i kuvar Željko obilježavaju Vaskrs na ovaj način, doniranjem kompletnog ručka za pedeset porodica u stanju nemaštine.
- Neka nam Vaskrs (Uskrs) protekne u miru i ljubavi i doprinese da budeme tu, za one koji imaju manje od nas. Istinska vrijednost čovjeka ogleda se u tome koliko smo uradili za druge. Širimo radost Vaskrsa dobrim djelima - poručili su iz Banke hrane.

Portal ETV

Banka hrane i kuvar Žarko obezbijedili vaskršnji ručak za 50 porodica

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je najveći hrišćanski praznik Vaskrs/Uskrs svim vjernicima pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti.
Milatović je poželio da nas praznik koji hrišćani ove godine slave zajedno, podsjeća na zajedničke vrijednosti – ljubav, praštanje, saosjećanje i međusobno poštovanje. 
- Kao simbol pobjede života nad smrću i dobra nad zlom, praznik Hristovog vaskrsenja nas inspiriše da budemo bolji ljudi, činimo dobro i doprinosimo stvaranju pravednijeg i humanijeg društva. Neka radost ispuni vaša srca i donese mir u vaše domove. Hristos vaskrse - poručio je Milatović.

Milatović: Neka nas Vaskrs podsjeća na zajedničke vrijednosti - ljubav, praštanje, saosjećanje i međusobno poštovanje

Premijer Milojko Spajić je, u ime Vlade i svoje lično, čestitao svim građankama i građanima pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti najveći hrišćanski praznik Vaskrs/Uskrs, koji se ove godine slavi istog dana, 20. aprila. 
- Svijetli Dan koji je simbol novog života, uči nas da je iskrenom i uzvišenom željom i trudom moguće prevazići limite i inspiriše na dalje služenje opštem dobru, pravdi i napretku. Radost trijumfa stoji na kraju svakog ostvarenja za koje smo se borili - navodi se u čestitki premijera pravoslavnim vjernicima.
Praštajući i poštujući ljudsko dostojanstvo, slobode i bogatu raznolikost crnogorskog društva, Spajić kaže da se daje doprinos u zaštiti autentičnosti i afirmaciji duhovne i kulturne tradicije Crne Gore. 
U čestitki povodom Uskrsa se navodi da danas glasno odjekuju jevanđeljske riječi, čije poruke mira, prosperiteta i blagostanja, prevazilaze sve prostorne i vremenske granice. 
- Okupljeni oko ideje da se čovjekova društvena misija ne zasniva isključivo na očekivanju od drugog i zahtijevanju od zajednice, dužni smo lično biti primjer vrline i dobrim djelima, strpljenjem i blagim riječima oplemenjivati svoje okruženje. Vjekovima čuvajući apostolsko predanje, zajedništvom poštujmo i čuvajmo jedni druge, ostvarujući na taj način razumijevanje i slogu, neophodnu za svjetliju budućnost svih građana - poručio je Spajić u čestitki.

Spajić: Radost trijumfa stoji na kraju svakog ostvarenja za koje smo se borili

Vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti slave najveći hrišćanski praznik Vaskrs.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a hrišćani se pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani se pripremaju četrdesetodnevnim postom, a katolici korizmom u istom trajanju.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Za ovaj praznik vezuje se običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, što simboliše Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.
Prvo obojeno jaje, koje je po pravilu crvene boje, ostavlja se na stranu do sljedećeg Vaskrsa i pridaje mu se posebna važnost - smatra se „čuvarkućom“, odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja. 
Crvena boja simboliše želju za zdravljem i napretkom. 
Na Vaskršnje jutrenje zvone sva crkvena zvona, a vjernici idu u crkvu na pričest i misu.
Nakon crkve ljudi se okupljaju u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.

Pravoslavci i katolici danas slave najveći hrišćanski praznik

Pravoslavci, katoloci i protestanti ove godine istog dana obilježavaju Vaskrs. Tim povodom, predsjednik Skupštine Andrija Mandića odlučio je da za isti praznik pošalje dvije odvojene čestitke, sa razlikom u terminologiji - pravoslavnim vjernicima poželio je srećan Vaskrs, a katoličkim Uskrs.
Tradicionalno, Mandić je jutros prvo uputio čestitku srpskom patrijarhu Porfiriju, mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju, episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da praznik provedu u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru.
- Ovaj sveti dan, vječni simbol pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i nade nad očajanjem, snažno nas podsjeća na suštinu naše vjere — da stradanje nije kraj, već početak vječnog života, a žrtva put ka spasenju - istakao je u čestitki Mandić.
Dodao je da nas u vremenima kada bol i nemir postaju sve češća slika svijeta u kojem živimo, upravo Vaskrs poziva da ostanemo čvrsti u molitvi, u ljubavi prema bližnjem i u nadi koja ne posustaje.
- Jer samo kroz zajedništvo, praštanje i hrišćansko smirenje možemo sačuvati mir u dušama i među narodima. Neka Vaskrsli Hristos donese snagu svima koji stradaju, utjehu onima koji tuguju i nadu svima koji traže bolje sjutra, a vama želim da praznične dane provedete u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru - zaključio je predsjednik Skupštine.
Nekoliko sati kasnije, Mandić je čestitaoUskrs nadbiskupu barskom monsinjoru Roku Đonlešaju, biskupu kotorskom monsinjoru (fra) Mladenu Vukšiću i vjernicima Rimokatoličke crkve uz želju da ga provedu u miru, zdravlju i radosti, okruženi porodicom i najbližima.
- Poruka Hristovog vaskrsenja vječna je nada čovječanstvu – da ljubav pobjeđuje mržnju, život smrt, a praštanje donosi iscjeljenje. Upravo ta svjetlost vjere, koja nas povezuje i ohrabruje, neka nam bude vodilja u izgradnji društva zasnovanog na povjerenju, poštovanju i solidarnost - naveo je u čestitki predsjednik Skupštine.
On je dodao da je Crnoj Gori potrebno još više saglasja, više pažnje jednih prema drugima i više napora u pravcu opšteg dobra, te iskazao uvjerenje da u tim nastojanjima svi možemo dati svoj doprinos, nadahnuti hrišćanskim vrlinama milosrđa, smirenja i nesebičnosti.
- Uz iskrenu nadu da ćemo u duhu Hristovog učenja graditi stabilnu, pravednu i snažno povezanu zajednicu, svim vjernicima koji praznuju Uskrs upućujem izraze dubokog poštovanja i najbolje želje - poručio je Mandić.
Pogrešna je podjela po kojoj katolici slave Uskrs, a pravoslavci Vaskrs. Obije crkve slave isto – Hristovo vaskrsenje, samo koriste različitu terminologiju u zavisnosti od jezika i tradicije.

Mandić prvo čestitao Vaskrs, pa Uskrs

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je predstojeći Vaskrs patrijarhu srpskom gospodinu Porfiriju, mitropolitu crnogorsko-primorskom gospodinu Joanikiju, mitropolitu mileševskom Atanasiju, mitropolitu zahumsko-hercegovačkom i primorskom Dimitriju, episkopu budimljansko-nikšićkom Metodiju i svim pravoslavnim vjernicima uz želju da praznik provedu u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru.
- Ovaj sveti dan, vječni simbol pobjede života nad smrću, svjetlosti nad tamom i nade nad očajanjem, snažno nas podsjeća na suštinu naše vjere — da stradanje nije kraj, već početak vječnog života, a žrtva put ka spasenju - istakao je u čestitki Mandić.
Dodao je da nas u vremenima kada bol i nemir postaju sve češća slika svijeta u kojem živimo, upravo Vaskrs poziva da ostanemo čvrsti u molitvi, u ljubavi prema bližnjem i u nadi koja ne posustaje.
- Jer samo kroz zajedništvo, praštanje i hrišćansko smirenje možemo sačuvati mir u dušama i među narodima. Neka Vaskrsli Hristos donese snagu svima koji stradaju, utjehu onima koji tuguju i nadu svima koji traže bolje sjutra, a vama želim da praznične dane provedete u zdravlju, duhovnoj radosti i Hristovom miru - zaključio je predsjednik Skupštine.

Mandić tradicionalno prvo čestita Porfiriju, pa ostalima: Samo kroz zajedništvo možemo sačuvati mir među narodima

Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franja izjavio je danas da je njegova crkva spremna da prihvati jedan datum za Vaskrs, jer se taj vjerski praznik često slavi na različite datume u zavisnosti od vjerskih kalendara.
- Katolička crkva je spremna da prihvati datum koji svi žele, datum jedinstva - rekao je papa tokom besjede na misi kojom je završena nedjelja molitve za jedinstvo svih hrišćana.
Papa je rekao da će Vasrks ove godine biti obilježen istog datuma po gregorijanskom i julijanskom kalendaru.
- Upućujem apel da ovogodišnja slučajnost poklanja datuma bude podsjetnik svim hrišćanima da preduzmu odlučan korak ka jedinstvu, i to oko zajedničkog datuma Uskrsa - dodao je Franjo.
Datum Vaskrsa se uglavnom računa, u zavisnosti od Crkve, po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru, što ponekad dovodi do razlike u datumima od nekoliko nedjelja.

Papa Franjo: Rimokatolička crkva spremna da prihvati jedinstveni datum za Vaskrs

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Postavljene kamere na gradilištu u Botunu

Zamislimo sastanak koji se u petak održava u iranskom Vrhovnom savjetu za nacionalnu bezbjednost, dok njegovih dvanaest članova razmatra ustanak koji se širi zemljom. Tvrda struja obećava „odlučan obračun“ kako bi slomila demonstrante, baš kao što je to učinjeno 2017, 2018, 2019, 2022. i 2023. godine, piše Washington Post.
Međutim, predsjednik Masud Pezeškijan i njegovi saradnici gledaju iste snimke nasilne pobune koje kruže svijetom. Moraju shvatiti da se ovi protesti stalno vraćaju zato što se režim raspada — politički i ekonomski — i cijela zemlja to zna. Svaki talas represije rađa buduće proteste. Režim može ugasiti ovaj požar, ali šta je sa sljedećim, i onim nakon njega?
<h3>Režim na putu ka katastrofi</h3>
Iranski režim ide jednosmjernom ulicom ka katastrofi. Visoki evropski diplomata u Teheranu podijelio je tu procjenu sa mnom prije nekoliko godina i ona je i dalje tačna. Iran ima snažne bezbjednosne alate, ali oni rđaju. Režim nije uspio da zaštiti svoje saveznike — Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i predsjednika Bašara al-Asada u Siriji. A što je najvažnije, Iran nije uspio da zaštiti sam sebe od izraelskog sistematskog napada u junu. Režim trpi niz poraza, navodi Washington Post.
„Islamska Republika danas je režim zombija“, tvrdi Karim Sadžadpur iz Carnegie Endowment for International Peace. „Njena legitimnost, ideologija, ekonomija i vođa su mrtvi ili na samrti. Ono što je održava u životu jeste smrtonosna sila. Ubija da bi živjela i živi da bi ubijala. Brutalnost može odgoditi sahranu režima, ali mu ne može vratiti puls“, kaže Sadžadpur.
Ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa, u petak je održao prkosan govor, tvrdeći da su demonstranti „gomila vandala“ koja pokušava da ugodi američkom predsjedniku Donaldu Trampu. No Hamnei, slab ali nepopustljiv u 86. godini, srce je problema režima i živi dokaz njegove iscrpljenosti. Takođe, ne postoji očigledan nasljednik nakon smrti predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera 2024. godine.
<h3>Šta može učiniti Vašington?</h3>
Kako Sjedinjene Američke Države najbolje mogu pomoći pobunjenicima? Tramp je zaprijetio vojnim kažnjavanjem ukoliko Iran masakrira sopstvene građane, ali mu režim vjerovatno neće dati taj povod: Iran je u ranijim protestima izbjegavao obračun u stilu Tjenanmena i vjerovatno će to učiniti ponovo. Administracija predsjednika Trampa može sa saveznicima dodatno pojačati pritisak. To je jedan od razloga zašto bi Tramp trebalo da izbjegava udaljavanje prijatelja svojom opsesijom Grenlandom — potrebni su mu za rješavanje većeg pitanja Irana, piše Washington Post.
Teže pitanje za Vašington jeste da li bi trebalo prokrijumčariti Starlink terminale kako bi se prekinuo internet-mrak koji je Teheran nametnuo u petak. Administracija predsjednika Bajdena razmatrala je tu strategiju tokom protesta „Žena, život, sloboda“ 2022. i 2023. godine, ali je od nje odustala, plašeći se da bi to moglo ugroziti ključne krijumčarske rute koje koriste CIA i izraelske obavještajne službe. Možda ovoga puta korist nadmašuje cijenu.
Ove sedmice protesti su se proširili na svaku iransku regiju i svaku etničku grupu, ali još nijesu dostigli intenzitet ustanka iz 2022. i 2023. godine. Taj spontani masovni pokret započeo je kada su žene izašle na ulice osuđujući smrt u pritvoru Mahse Amini, koja je bila uhapšena jer je odbila da nosi maramu. Režimski obračun rezultirao je sa 551 poginulom osobom i više od 22.000 uhapšenih, prema izvještajima organizacija za ljudska prava. Bezbjednosne snage ubile su 104 osobe u događaju poznatom kao „Krvavi petak“ u septembru 2022. godine.
<h3>Protesti su se vratili, ali ovaj put drugačiji</h3>
Uprkos nasilnom gušenju pobune, tri godine kasnije izbila je nova. Nema vođu i možda nema jasan pravac, ali je snažna. Do ponedjeljka su protesti zabilježeni na više od 340 lokacija u svih 31 iranskoj pokrajini, prema Iran Wireu, onlajn mediju. Tokom sedmice demonstracije postaju sve šire i nasilnije, što pokazuju snimci na internetu, navodi Washington Post.
Ovogodišnji ustanak više pokreće bijes zbog iranskih ekonomskih neuspjeha nego zbog represivnih islamskih pravila mula. Godišnja stopa inflacije u Iranu porasla je na 42 odsto u decembru, a valuta je prošle godine izgubila više od polovine vrijednosti. Još jedna razlika ove godine jeste to što mnogi demonstranti podržavaju Rezu Pahlavija, sina iranskog šaha zbačenog u revoluciji 1979. godine. To ovoj pobuni daje konzervativniji, persijski nacionalistički ton i možda pogled okrenut ka prošlosti. Možda je ovo iranski „MIGA“ trenutak, navodi WaPo.
Neizvjesno je da li su tvrdolinijaši režima ove godine izgubili oštricu. Poput Sovjetskog Saveza u posljednjim godinama, bezbjednosne agencije su možda izgubile ideološku posvećenost i disciplinu. Bespomoćno su gledale kako su njihove snage poražene u Gazi, Libanu i Siriji. I same su trpjele istu pošast inflacije i ekonomske stagnacije kao i ostatak nacije. Nijesu slomljene, ali djeluju krhkije nego ranije.
<h3>Tonu sve dublje</h3>
Vratimo se onome što prolazi kroz glave tih 12 članova Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Znaju da Iran stagnira. Budžet za sljedeću fiskalnu godinu vjerovatno će povećati poreze i smanjiti subvencije kako bi se finansirala odbrana. Očekuju političku tranziciju koja će doći kada Hamnei umre, ali za sada posrću naprijed kao ranjena i obeshrabrena nacija, piše Washington Post.
Dok članovi savjeta gledaju prema jugu, preko Persijskog zaliva, ka Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vide susjede koji jure u zagrljaj vještačke inteligencije i dinamične ekonomske budućnosti. U međuvremenu, oni se drže represivnog, nazadnog režima koji jedva može da prehrani sopstveni narod. Revolucije je nemoguće predvidjeti. Ali kad pogledate Iran, jasno je da će se prije ili kasnije nešto slomiti, zaključuje Washington Post.

Washington Post: Iranski režim je uhvaćen u spiralu smrti

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Tag: vaskrs